JEDAN NAROD JEDNA ISTORIJA 28. SEPTEMBAR-MEĐUNARODNI DAN BOŠNJAKA

0

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

 Kroz moje odrastanje i sazrijevanje, od početka devedesetih pa sve do danas, bio sam svjedok mnogih bolnih, tužnih i teških stranica koje su ispisane nad Bošnjacima. Premda je bilo vrlo malo trenutaka radosti, one su pripadale tek rijetkima. Prošli su kroz teške muhadžirske puteve na prostorima Zapadnog Balkana, proživjeli su progonstva, stradanja, deportacije, genocid, pljačke, silovanja i ubistva uništavanje kulturnih dobara i pljačku imovine. I dok su Bošnjaci prolazili kroz ove strahote, osjećao sam se bliže njima u bolu nego u radosti, jer radost je pripadala samo rijetkima. Kada sam sa njima dijelio sreću, to nije bila samo njihova sreća – to je bila i moja sreća. A kada sam sa njima dijelio bol, ta bol je postala i moja bol.

 

Ali ta bol, taj krik, nije bio onaj poznati Munkov krik, (urlik) već krik Huseina Bašića, krik jednog bošnjačkog naroda i jednog bošnjačkog sina kojeg je malo ko istinski čuo, bez obzira na to koliko bio glasan. Iako su oči velikog insana, Huseina Bašića, zauvijek sklopljene 2007. godine, stranice njegovih knjiga, pisama, besjeda i poezije nastavljaju svjedočiti o toj neizbrisivoj boli. Iz svake njegove riječi probija ta tuga, dotiče nas iznova kroz stihove, podsjećajući nas na teret prošlosti i nepravde koje su Bošnjaci proživjeli. Njegovo djelo živi i dalje, poput svjetionika u vremenu, čuvajući svjedočanstva stradanja, ali i snagu naroda koji, uprkos svemu, opstaje i nastavlja da diše, da stvara, da prkosi zaboravu.

 

I danas na Međunarodni Dan Bošnjaka, emocije su posebno jake. U oku zaiskri suza a ja pokušavam zapisati svoje misli, jer za drugo snage nemam. Proživljene tragedije, prošlost ispunjena patnjom i dalje odjekuju u srcima onih koji pamte i nose breme istorije. Danas je dan kada se sjećamo svih Bošnjaka koji su prošli kroz teške stranice prošlosti, ali i dan kada se prisjećamo snage, istrajnosti i nepokolebljivosti naroda kojem pripadaju. Husein Bašić, čiji krik nije utihnuo ni nakon njegovog odlaska, ovjekovječuje bol i nadu jednog naroda. U svom romanu „Tuđe gnijezdo“ zapisao je riječi koje odjekuju i danas, kao vječni podsjetnik na gorku istinu o životu: „Cijelog sam života gučio nadu da će pravi život tek doći. Sada sam pred otvorenim grobom da sahranim i ovo dugo spremanje, za koje, nisam htio da vjerujem da je bilo jedini život koji imam.“

 

Bašićeve riječi duboko pogađaju, jer u njima se ogleda sudbina mnogih Bošnjaka – vječno iščekivanje boljeg života, nade koja nikada nije u potpunosti nestala, ali i suočavanje sa surovom stvarnošću. Na ovaj dan, kada slavimo Međunarodni Dan Bošnjaka, sjećamo se te istine – prošlost nas oblikuje, ali nadu ne gubimo, jer ona je srž bošnjačkog opstanka. Bašić nas opominje da iako je bol neizbježna, život mora biti proživljen, ma kako težak bio. Danas dok zapisujem ove misli, svjestan sam da borba Bošnjaka nije završena. Njihova snaga, hrabrost i volja za životom ostaju utkane u svaku suzu u svaki stih, u svaku riječ.

 

Pišem i uvijek ću pisati. Sjećam se i uvijek ću sve podsjećati. Ne dopuštam da vrijeme izbriše strašne stranice bošnjačke istorije i ne želim da zaborav prekrije teške rane koje su Bošnjaci pretrpjeli. Nasilno pokrštavanje Bošnjaka i Albanaca u Plavu i Gusinju 1912. godine, od strane crnogorskih i srpskih oficira bez trunke časti i morala, genocid u Šahovićima 1924. godine, pokolj Bošnjaka na teritoriji Bijelog Polja i Pljevalja 1943. godine, kada su četničke jedinice Pavla Đurišića i Draže Mihailovića ostavile neizbrisiv trag nasilja i smrti. Sjećamo se Bukovice, 1992-1995, đe su zločini i etničko čišćenje odnijeli živote i dostojanstvo mnogih nevinih. Stradanje porodice Klapuh, otmica iz voza na stanici Štrpci, deportacija Bošnjaka iz Herceg Novog, predanih direktno u ruke srpskih zločinaca – to su događaji koji ostaju urezani u kolektivnom pamćenju.

 

Ostaju nam samo sjećanja, jer kajanja se ne dožive, ne osjete. Ja kao Crnogorac, ne želim da nosim taj teret na svojoj duši, tu mrlju na svom narodu. Mnogo je zla bilo a zlo je nažalost, mnogima bilo putokaz kroz teške godine stradanja. Husein Bašić u svom djelu „Tuđe gnijezdo“ govori riječima koje kao da odzvanjaju iz dubine vaše prošlosti: „Ostalo je dugova još, nije sve tvoj otac mogao da podmiri. Trebaće još straha, a on se najbolje ugoni u kosti onima koji ne mogu i ne smiju da uzvrate.“

 

Te Bašićeve riječi oslikavaju surovu stvarnost – dugovi zla koje je učinjeno i strah koji je usađen u one koji nisu imali načina da se odbrane. Strah je bio oružje a ti koji su sijali strah, ostavili su za sobom generacije koje se sjećaju, koje pamte i koje neće prestati podsjećati na nepravde i zločine. Ne želim, kao Crnogorac, da nosim breme tih nepravdi, ali ih se moram sjećati. Moram ih zapisivati, jer dok pišemo, pamćenje ostaje živo. Zlo se ne smije zaboraviti, jer zaborav rađa nova zla. Naša je dužnost da se sjećamo, da učimo, da podsjećamo druge – kako  se zlo nikada više nebi ponovilo.

 

Zato, draga braćo i prijatelji Bošnjaci, neka Međunarodni dan Bošnjaka vama u Crnoj Gori, kao i Bošnjacima širom Evrope, Zapada i dalekih obala Sjedinjenih Američkih Država, bude ispunjen ponosnim očuvanjem vašeg identiteta, bosanskog jezika, islamske vjere i bogate tradicije. Na ovaj dan sjetimo se svih onih hrabrih šehida koji su položili živote u odbrani vaše zastave, koju ponosno krase ljiljani kao simbol vaše nepokolebljive borbe za slobodu i pravdu. Budite ono što ste uvijek bili – narod slobodan, dostojanstven i ponosan, neraskidivo povezan sa evropskim vrijednostima i globalnim tokovima a istovremeno čvrsto vezan za moju i vašu Crnu Goru. Njegujte svoje korijene i budite ambasadori mira, suživota i zajedništva, kako unutar svojih zajednica, tako i među narodima širom svijeta.

Još mnogo godina i decenija je pred nama da zajedno izgradimo bolji, ljepši svijet, ispunjen razumijevanjem, solidarnošću i napretkom. Neka ovaj dan bude podsjetnik na sve što jesmo i što tek možemo postati – čuvari tradicije, graditelji budućnosti i most između kultura i civilizacija. Sa ponosom i snagom, neka svaki Bošnjak širom svijeta slavi svoj identitet a naš zajednički san o pravednijem i mirnijem svijetu neka bude putokaz u svim budućim vremenima.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

OO SPP PETNJICA ČESTITAO DAN BOŠNJAKA

0

Opštinski odbor Stranke pravde i pomirenja Petnjica čestitao je 28 septembar Dan Bošnjaka.

“Ovaj datum ima veliko značenje za sve Bošnjake širom svijeta. On je podsjetnik na našu bogatu historiju – na sve što možemo zajedno postići. Uspjeh se može postići samo sigurnim koračanjem ka budućnosti, a to je jedino moguće čuvanjem svoje prošlosti.
Pamtimo ko smo, jer zaboravljanje identiteta plaća se nestankom. Pamtimo sve, sve velike kćeri i sinove naše nacije da bi naša  djeca mogla da nastave tamo gdje su oni stali. Pamtimo svaki uspjeh i neuspjeh našeg naroda da bismo znali svoje mjesto u svijetu i učili na prošlim greškama. Pamtimo dobra i loša vremena da bismo znali da možemo uzdignute glave da koračamo naprijed, u susret svakom izazovu.
Sjetimo se, na ovaj dan, da smo se juče borili za opstanak  Tako se danas borimo za bolju budućnost.
Uvijek dostojanstveno, ponosni na svoje korijene. Znamo zašto, znamo kako.  I danas i uvijek zajedno”, saopšteno je iz OO SPP Petnjica.

ODLAŽE SE ZBOR GRAĐANA MZ TUCANJE

0

Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović otkazao zbor građana MZ Tucanje.

 “Obavještavaju se građani MZ Tucanje da se zbor građana zakazan za danas s početkom u 16:00 h odlaže.

O terminu održavanja biće blagovremeno obaviješteni”, stoji u saopštenju.

 

DELEGACIJA OPŠTINE PETNJICA I PROJEKTANTI OBIŠLI KORIDOR BUDUĆEG PUTA PETNJICA – GRANICA SA SRBIJOM

0

Iz kabineta predsjednika Opštine Petnjica Samira Agovića saopšteno je da su predstavnici opštine sa delegacijom kompanije ˝Geotechnics, Projects & Consulting˝ iz Podgorice obišli trasu budućeg puta od Petnjice do Savin Bora i granice sa Srbijom..

“Danas želimo da saopštimo lijepu informaciju svim našim građanima na području naše opštine, a posebno našim građanima koji žive na Boru, Savin Boru, Kruščici i Javorovi.

Predsjednik Opštine Samir Agović, predsjednik Skupštine opštine Mehmed Adrović, menadžer Opštine Alen Pljakić i Haris Adrović rukovodilac odjeljenja za urbanizam, koji su činili delegaciju Opštine  i ˝Geotechnics, Projects & Consulting˝ firma iz Podgorice, i njihovim  projektantkinjama trase budućeg puta Petnjica-Bor-Savin Bor i granica sa Srbijom, Marijana Sjekloća i Nina Prentić su obišli pomenutu trasu, odnosno koridor kroz koji će se u skladu sa svim Evropskim standardima projektovati buduća saobraćajnica. Inače ovo je firma  izabrana kao najpovoljnija i u narednim mjesecima će intenzivno raditi sve poslove oko projektovanja ovog puta.

O značaju ovog putnog pravca gotovo je suvišno govoriti, kazao je predsjednik Agović i dodao je, da je zahvalan i ranim inicijativama za markiranje, i probijanje dijela trase, koja će biti dobra osnova za stručno i profesionalno projektovanje.

Ono što je ključno je da i pored naše Opštine, i opština Berane snažno podržava realizaciju ove, više nego izvanredne inicijative.

Vjerujemo da ćemo i od opštine Sjenica uz raniju podršku, kao i od opštine Tutin imati dobru potporu i koordinaciju i sa druge strane granice, kazao je Agović.

Vrijednost ove investicije je 100 000 eura, a sredstva su obezbijeđena iz Ekonomskog državljanstva.

Želimo da zatražimo podršku svih nadležnih institucija iz naše zemlje, ali i od međunarodnih partnera posebno EU komisije u Crnoj Gori i Srbiji.

Ovaj lijepi i sunčani dan, još jednom je bio dobra prilika da sagledamo sve ljepote i resurse našeg kraja, koje će tek doći do izražaja nakon realizacije ovog projekta.

Moja je poruka, ništa se nije završilo, ako se nije započelo. Sudbina nam je takva da možda trebaju dvije generacije, kako bi završile ovako grandiozne projekte, ali vremena se mijenjaju, mnogo se šta sve brže dešava i kod nas i u regionu, a posebno u demokratskom i ekonomskom razvijenom svijetu. Zato vjerujem u ovaj projekat i snažno guramo naprijed.

Neka nam je sa srećom početak. Zaključuje predsjednik Opštine, Samir Agović.

 

 

 

VAJBER GRUPA “EKO PETNJICA” I EKO SEKCIJA OŠ MAHMUT ADROVIĆ U AKCIJI ČIŠĆENJA

0

Vajber grupa ,,Eko Petnjica”  je odradila svoju treću, a prvu zajedničku akciju sa eko sekcijom OŠ.Mahmut Adrović iz Petnjice, na prilaznom putu Petnjici iz pravca Rožaja preko Trpezi (Livadak-Podvade).

Tom prilikom je prikupljeno oko 50 džakova različitog otpada.
Po broju učesnika i po količini prikupljenog smeća 50 kom. kesa( zapremine 120l) ovo je bila najuspješnija.

,,Hvala svim učesnicima a posebno direktoru OŠ gospodinu Pljakiću koji je sa svojim učenicima i dijelom osoblja bio njen dio, svjestan da su mladi najvažnija karika u cijelom lancu očuvanja životne sredine”, saopštio je Ruždija Kočan jedan od osnivača vajber grupe Eko Petnjica i glavni pokretač ove akcije.
Takođe u planu je akcija čišćenja putnog pravca Petnjica-Godočelje koja će biti realizovana naredne sedmice.
E.B.

CENTAR ZA KULTURU PETNJICA: DANAS PREDSTAVA “BOING BOING” U OKVIRU BIHORSKOG KULTURNOG LJETA

0

Danas, 24.09.2024. godine u okviru XI Bihorskog kulturnog ljeta u Centru za kulturu Petnjica biće organizovana predstava ,,Boing Boing”

Predstava će početi u 18:00h

Predstavnici omladinskog Centra za mlade iz Luksemburga u posjeti Radiju Petnjica 

0
Proteklog vikenda, predstavnici Centra za omladinu i rekreaciju Bonnevoie boravili su u Petnjici I posjetili prostorije Radija Petnjica.
Kako su nam saopštili oni su do sada boravili u desetak zemalja širom svijeta, a njihova misija i cilj omladinskog centra u Bonnevoie (Luksemburg) je stvoriti prostor za susrete i slobodno vreme za mlade od 12 do 26 godina. U isto vreme, misija centra je da osnaži mlade kroz aktivnosti, kreativne, sportske i umetničke projekte. Pored toga, tim od socialnih radnika nudi usluge savetovanja i individualne pomoći sa ciljem socijalne
reintegracije marginalizovanih grupa ili pojedinaca.
,,Projekti zadnjih godina su bili putovanje u Japanu, Kanadu, Dubai, Polska, i tako dalje. Ove odine je jedan projekat bijo u Crnoj Gori. U Jun je bila jedna grupa dobrovoljno u Berane u
Dnevnom centru za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama da farbaju vanjsku ogradu. Jedna druga grupa je bila od 10. do 16. Septembra u Crnoj Gori da poseti drzavu i da nastavi dobrovoljan rad u Dnevnom centru u Berane. Nazalost loše vrijeme nije dozvolijo da se nastavi farbanje ograde. Grupa je iskoristila vrijeme da poseti Tivat, Kotor, Lovćen, Rijeku Crnojevića, Biogradsko Jezero, Plavsko Jezero, Jerinina Pećina, Jasikovac.” Saopstio je Zijad Agović, predstavnik omladinskog kluba i vaspitač.
E.B.

DAN SJEĆANJA NA HEROJA BIHORA MAHMUTA ADROVIĆA

0
Delegacija UBNOR-a Petnjica u sastavu: Safet Pljakić, predsjednik UBNOR Petnjica, Isad Adrović, sekretar UBNOR-a Petnjica i kolektiv OŠ ,,Mahmut Adrović” položili su cvijeće na spomen obilježnje u znak sjećanja na lik i djelo Mahmuta Adrovića, koji je stradao 16. septembra 1943. na mučki način, a po kojem OŠ u Petnjici, ponosno nosi njegovo naziv.

,,Danas smo se ovdje okupili da odamo počast borcu za antifasitičke ideje, koji je na ovaj dan založio svoj život za pravdu i bolje sjutra za sve generacije” istakao je predsjednik UBNOR-a Petnjica Safet Pljakić
E.B.

Karate klub Petnjica: Počeo upis novih članova 

0
Sad već prepoznatljivi Karate klub Petnjica, vrši upis novih članova.
Iz kluba su nam Saopštili da su zadovoljni odazivom djece do sada, takođe su istakli zahvalnost donatorima i sponzorima, bez kojih ovaj klub ne bi mogao funkcionisati, a to su:
ZK Bihor, Bihor s.ar.l. Edin Latic, MET Ero Muhovic, EHH braca Halilovic, Inter Pieces Ramdedovic Sadat i Elvir,  Eko Construction Durakovic Elvis i GTS Peinture Enis Coso Muratović zbog kojih će klub poslovati bez finansijskih problema narednih šest mjeseci. Takođe su istakli zahvalnost i onih donatorima koju su htjeli ostati anonimni.
Za više detalja oko upisa djece u karate klub Petnjica možete se obratiti predstavniku kluba Almiru Pucaru.
E.B.

ODRŽANI VI PETNJIČKI KNJIŽEVNI  SUSRETI-„ORFEJI BIHORA“

0

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

 

Da poezija i proza imaju duboke korijene i bogatu tradiciju u Petnjici i Bihoru, pokazali su ovogodišnji VI Petnjički književni susreti – „Orfeji Bihora,“ održani 21. septembra 2024. godine sa početkom u 18 časova u sali Centra za kulturu Petnjica.

Manifestaciju je svečano otvorio predsjednik opštine Petnjica, Samir Agović, koji je naglasio: „Petnjica je kroz svoje mnogobrojne programe i kulturne manifestacije dokazala svoju snagu, ne samo tokom ove godine, već i tokom protekle decenije. Reprezentativni poslenici kulture poput Sinana Tiganja i Mirsada Rastodera svijetle kao primjer kako se kulturna baština može unaprijediti i očuvati.“

 

Nakon srdačnih riječi predsjednika Agovića, uslijedilo je inspirativno kazivanje o Ćamilu Sijariću iz eseja koji je govorio Petar Arbutina.

 

U poetskom karuselu, svoj doprinos dali su brojni ugledni književnici i pjesnici, uključujući: Braha Adrovića, Božidara Proročića, Saladina Dina-Buradžovića, Editu Dautović, Envera Muratovića, Zumbera Muratovića, Reha Ramčilovića, Mustafu Balje, Kristinu Babić, Kemala Musića, Gordana K. Čampara, Safeta Hadrovića-Vrbičkog, Faruka Šabotića, kao i Anu Ičević-Vuković.

Za pjesnike koji nisu bili u mogućnosti prisustvovati, prikazani su video zapisi njihovih poetskih i proznih ostvarenja na velikom platnu, čime je omogućeno da i njihov glas odjekne ovom svečanom večeri.

 

Kazivanje stihova i odlomaka iz proze budilo je u publici snažne emocije, ispunjavajući prostor Centra za kulturu Petnjica ne samo riječima već i duhom onih koji su ih izgovarali. Svaka pjesma, svaki red proze nosio je u sebi težinu prošlih vremena, nostalgične slike zavičaja, ali i refleksije koje su probljeskivale poput iskri vatre života. Publika je, uronjena u tokove lirskih i pripovjedačkih glasova, prolazila kroz čitav spektar osjećanja – od uzbuđenja i radosti, do dubokog promišljanja i melanholije. Bilo je trenutaka kada su riječi odzvanjale poput starih, dobro poznatih melodija, dok su drugi stihovi i rečenice otvarali nove horizonte i ćerali prisutne na dublje razmišljanje o životu, sudbini i ljudskoj prirodi. Svaki odlomak i svaki stih bili su poput šapata duše, povezujući stvaraoce i publiku u zajedničkom doživljaju kulturnog nasljeđa i umjetničkog izraza, dok su se aplauzi nizali kao odgovor na silinu emocija koju su izazvali u srcima gledalaca.

 

Na kraju ove nezaboravne književne večeri, direktor Centra za kulturu Petnjice, Sinan Tiganj, uputio je završne riječi zahvalnosti svim učesnicima, uručivši im priznanja, zahvalnice i knjige. Između ostalog, istakao je:

 

VI Petnjički književni susreti još jednom su potvrdili da je Bihor dom istinskih kulturnih veličina i da ova manifestacija ima čvrsto uporište u očuvanju i promovisanju naše bogate književne tradicije. Ovdje, đe se poetsko-prozni duhovi đe svaka riječ odjekuje sjećanjima na naše velikane, poput Ćamila Sijarića, mi nastavljamo da njegujemo duh pisane riječi. Naša misija je da sačuvamo tu vatru, da je prenesemo na buduće generacije, jer je književnost nešto što nas je gradilo kroz generacije.