MAJKA PRETUČENOG ARIANA: SIN MI JE TEŠKO POVRIJEĐEN – BILO IH JE DESET, A NE TROJICA, HOĆE DA ZATAŠKAJU STVAR

0

Majka pretučenog Ariana Rastodera je u izjavi za portal petnjica.me rekla da je deset huligana napalo njenog sina i to nakon što su “dirali” njihovo auto.

“Bilo ih je deset, a policija je privela samo trojicu maloljetnika. Punoljetne nijesu ni privodili. Sigurno su to sinovi nekih poznatih ljudi, doktora, profesora… Za jednoga znam da je sin profesora. Moj sin nema oca, nemamo zaštitu, ja sam samohrana majka, oni hoće sve to da zataškaju. Jutros sam bila u beranskoj bolnici. Doktorica ga je, tako kaže, samo zato što sam ja samohrana majka, ostavila preko noći na odeljenju. Rekli su mi da ga vodim za Podgoricu. Direktor bolnice je rekao da ne može da nam da bolničko auto, nego da se ja snađem. Kazao mi je  da to nije ništa, a moje dijete je povrijeđeno i uz to teški asmatičar”, tvrdi majka Ariana Rastodera koja nije željela da joj objavljujemo ime.

Dodala je da je doktorica koja je u Podgorici primila povrijeđenog Ariana tražila operaciju.

“Doktorica koja ga je primila je rekla da Arian mora na operaciju i čudila se kako smo mogli privatnim autom da vodimo ovako povrijeđeno dijete. A u Berane su dolazili su da nas ubjeđuju da ne tužimo napadače”, rekla je majka.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, njihove kolege u Beranama su zaposleni u tamošnjem Kliničko-bolničkom centru obavijestili da je na ukazivanje ljekarske pomoći doveden osamnaestogodišnji učenik Srednje medicinske škole „Dr. Branko Zogović“ u Beranama.

“Policijski službenici su izašli na lice mjesta i u pomenutoj ustanovi zatekli A.R. sa povredama glave, sa kojim su obavili razgovor, a on je u cilju praćenja stanja i daljih medicinskih zahvata, transportovan u Klinički centar Crne Gore u Podgorici”, navode u UP.

Kako dodaju, policija je preduzela aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju rasvjetljavanja događaja i došla do saznanja da su A.R. fizički napala tri maloljetne osobe, od 17 godina, dok se nalazio na parking prostoru u suterenu gore pomenute škole u Beranama.

“Maloljetnici su identifikovani, od njih su prikupljena obavještenja na zapisnik te je utvrđeno i da su pozitivni na opojnu drogu marihuanu. Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji je kvalifikovao krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda”, zaključuju u policiji.

SAMIR RASTODER

PETNJICA: SAVJET MUSLIMANA CG UPRILIČIO IFTAR ZA 50 POSTAČA

0
U petak je u organizaciji Savjeta Muslimana Crne Gore, upriličen iftar za 50 postača sa teritoriji opštine Petnjica u Lovačkom domu Petnjica..
Predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore, Sabrija Vulić prisustvovo je je iftaru i poručio da je cilj ovakvog skupa bilo druženje i ujedinjenje ljudi koji se nacionalno drugačije izjasnjavaju, bez predrasuda o drugima, jer je u današnjem vremenu najvažnije prvo biti čovjek pa onda sve ostalo.
ERIS BABAČIĆ

Petnjica ostaje bez stanovnika, mladi neće da žive na sjeveru

0

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

“Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti”, kazao je Agović u emisiji “Mreža” na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

“Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever”, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

“Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta”, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

“Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima”, dodao je Agović.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa 

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

IZVOR: RTCG

VRŠNJAČKO NASILJE: PRETUČEN ARIAN RASTODER U MEDICINSKOJ ŠKOLI U BERANAMA

0

Juče oko 12:30h u Opštu bolnicu u Beranama, sa teškim tjelesnim povredama u vidu fraktura nosa i jagodične kosti primljen je Rastoder Arian (18), učenik Srednje medicinske škole Dr Branko Zogović, koji je napadnut u suterenu te škole, saopšteno je portalu Standard iz policije.

Policija je, kako su saopštili, nakon prikupljenih obavještenja od svjedoka, došla do saznanja da je istoga dana u suterenu škole došlo do napada na Rastodera od strane učenika, R.D. (17), A.S. (17) i L.M. (17).

Zbog teških povreda koje su mu nanijeli napadači, Rastoder je transportovan u Klinički centar Crne Gore u Podgorici i van je životne opasnosti.

Iz Uprave policije su kazali da su tinejdžeri, svi rođeni 2006. godine, napali godinu starijeg mladića u dvorištu medicinske škole “Dr Branko Zogović”.

“Policijski službenici su izašli na lice mjesta i u pomenutoj ustanovi zatekli A.R. sa povredama glave, sa kojim su obavili razgovor, a on je u cilju praćenja stanja i daljih medicinskih zahvata, transportovan u Klinički centar Crne Gore u Podgorici. Policija je preduzela aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju rasvjetljavanja događaja i došla do saznanja da su A.R. fizički napala tri maloljetna lica stara 17 godina, dok se nalazio na parking prostoru u suterenu gore pomenute škole u Beranama”, saopšteno je iz policije.

Maloljetnici su identifikovani i od njih su prikupljena obavještenja na zapisnik. Iz policije je saopšteno i da je utvrđeno da su osumnjičeni pozitivni na marihuanu.

“Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji je kvalifikovao krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda”, piše u saopštenju policije.

IZVOR: STANDARD

 

ZAVIČAJNI KLUB “BIHOR” MOST IZMEĐU CRNE GORE I LUKSEMBURGA

Razgovarao: Božidar Proročić, književnik i publicista

Remzija Hajdarpašić je istaknuti privrednik i pisac koji živi i radi u Luksemburgu od 1995. godine. Rođen je 25. januara 1967. godine u bihorskom selu Vrševu, odakle je ponio ljubav prema svom zavičaju, koja ga je inspirisala u njegovom književnom radu. Nakon završene osnovne i srednje škole u Rožajama, diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Prištini 1994. godine, čime je postavio temelje za svoju kasniju profesionalnu karijeru.

Kao privrednik, Hajdarpašić je poznat po svojoj inovativnosti i predanosti, uspješno balansirajući između svog profesionalnog života u Luksemburgu i posvećenog angažmana u kulturnim i književnim aktivnostima. Njegova poslovna sposobnost omogućila mu je da ostvari značajan uticaj ne samo u poslovnom svijetu, već i u promociji kulture i tradicije svog rodna kraja.

Kao pisac, Hajdarpašić je duboko uronjen u narative svog zavičaja, koristeći svoju prozu kao sredstvo za istraživanje i očuvanje bogate kulturne baštine Bihora. Njegova prva priča, “Zakopano zlato”, objavljena u reviji “BIHOR”, odmah je pokazala njegovu sposobnost da pretoči zavičajne teme i lična razmišljanja u upečatljivu proznu formu. Njegove priče su sublimacija emocija, misli, i duboko ukorijenjenih vrijednosti njegove zajednice, čineći ga jednim od ključnih čuvara tradicije i identiteta Bihora i Bošnjaka. Publikovanjem zbirke priča “Slučajni susret” 2017. godine, Hajdarpašić je dodatno učvrstio svoje mjesto u savremenoj bošnjačkoj književnosti.

Njegova djela odražavaju istančano osjećanje za prenošenje priča koje istovremeno zabavljaju, obrazuju i inspirišu, pokazujući njegovu sposobnost da pripovjedačkom vještinom oživi univerzalne teme ljubavi, patnje, nade i očajanja. Kroz literaturu i angažman u Zavičajnom klubu BIHOR u Luksemburgu, Remzija Hajdarpašić predstavlja most između prošlosti i sadašnjosti, između zavičaja i dijaspore, težnjom da njeguje i promoviše kulturno nasljeđe Bihora širom sveta.

Remzija Hajdarpašić je aktivni predsjednik Zavičajnog kluba “BIHOR” u Luksemburgu, organizacije koja ima za cilj očuvanje i promociju kulturnog identiteta i nasleđa Crne Gore i Bihora među iseljenicima u Evropi. Kroz razne kulturne, edukativne i socijalne aktivnosti, klub stremi da poveže članove dijaspore sa njihovim korijenima, promovišući bogatstvo bihorske kulture, tradicije i književnosti. Ova značajna uloga bila je povod za razgovor sa njim, kako bismo bolje razumjeli njegovu viziju i aktivnosti koje Zavičajni klub “BIHOR” realizuje u Luksemburgu i kako te aktivnosti utiču na očuvanje kulturnog identiteta zajednice daleko od domovine.

 Kako je došlo do osnivanja Zavičajnog kluba “BIHOR” u Luksemburgu i šta vas je inspirisalo da budete jedan od njegovih osnivača?

Hajdarpašić: Brojna crnogorska dijaspora u Luksemburgu vapila je za organizovanom saradnjom sa maticom. Te 2009. godine. postojala su dva udruženja od kojih je jedno bilo u velikim organizacionim problemima, a drugo bilo tek osnovano i po mom sudu na način koji nije mogao privući veliki broj članova. Bilo je dosta prostora da se osnuje novo udruženje na novim i značajno drugačijim osnovama. Bilo je važno kvalitetno riješili pitanje rukovođenja klubom. Statutom smo odredili da mandat presjedniku traje jednu godinu i da prve četiri nije moguć reizbor. Ovim smo izbjegli međusobne borbe za prvo mjesto u klubu a članovima dali dovoljhno vremena da ocijene rad prvih četiri predsjednika. Mene je lično u klub je uvela jedna predratna fotografija iz knjige “Bataljoni narodnih odbornika” Sava Joksimovića, na kojoj je dvadesetak mališana a ispod koje je pisalo prvi učenici siromašnog i zaostalog Bihora. Želim se boriti i pomoći svima koji se bore da Bihor ne bude siromašan a naročito ne zaostao.

Koliko članova trenutno ima klub i koje aktivnosti organizujete kako biste održali vezu sa zavičajem?

Hajdarpašić: Registrovanih članova (oni koji redovno plaćaju članarinu) imamo blizu  tri stotine a još jedan značajan broj pomaže rad udruženja. Važno je reći da imamo više od 130 sponzora što govori o snazi kluba i naše dijaspore. Da bi održao vezu sa zavičajem klub redovno organizuje gostovanje: dramskih, folklornih i sportskih kolektiva te  književnika, glumaca i drugih značajnih stvaralaca iz Crne Gore.

Na koji način Zavičajni klub “BIHOR” funkcioniše i kako održavate kontakt sa članovima kluba i širom iseljeničkom zajednicom?

 Hajdarpašić: Radom kluba rukovodi Upravni Odbor koji ima 15 članova, biranih na dobro organizovanim izborima, od strane svih članova kluba. Sve važne odluke se donose većinom glasova. Glas presjednika nema posebnu težinu i često se dešava da neki predlog predsjednika ne bude izglasan. Imamo dobru saradnju sa nizom udruženja iseljenika iz Nemačke, Švajcarske, Belgije i Holandije. Saradnja je zasada na nivou podrške i posjeta jedni drugima ali postoji spremnost da se zajednički radi na važnim projektima. Nastojimo da osnažimo saradnju udruženja u Luksemburgu. Nedavno smo imali od svih udruženja usaglašene i jedinstvene zahtjeve prema vladi Crne Gore.

Kako klub doprinosi očuvanju kulture i tradicije Bihora, posebno u pogledu književnosti i jezika?

Hajdarpašić: Kako je Bihor značajno izvorište autentičnog narodnog jezika neopterećenog lokalizmima koji se kose sa književnim normama, nastojimo očuvati taj  jezik i specifičan lirski izraz: Sijarića, Rebronje, Softića i niza značajnih književnika ponajprije kroz reviju Bihor i manifestaciju “Dani bošnjačke kulture”

Možete li nam ispričati više o festivalu kulture koji organizujete u Luksemburgu?

Hajdarpašić: Festival multikulture zapravo organizuje krovno udruženje svih asocijacija stranaca u Luksemburgu – CLAE. Na blizu 400 štandova, asocijacije i pojedinci iz više od 80 država prestavljaju kulturu i tradiciju svojih naroda. Nekoliko godina zaredom, štand ZK Bihor je najorganizovaniji a to ponajprije zahvaljujući nesebičnom zalaganju aktiva žena ZK Bihor.

Kako se on odražava na promociju  kulture Crne Gore i tradicije u inostranstvu?

Hajdarpašić: Na pomenutom festivalu više hiljada posjetilaca ima priliku da se upozna sa kulturom, tradicijom, prirodnim ljepotama i gastronomijom Crne Gore.

Kakav uticaj mislite da Zavičajni klub BIHOR ima na mlađe generacije Bošnjaka u Luksemburgu?

Hajdarpašić: Najvažniji segment djelovanja kluba je rad sa omladinom. Naša folklorna sekcija ima 130 članova. Svim silama podržavamo mlade Bihorce koji se bave politikom, a njih je sve više i na sve značajnijim mjestima u vlasti. Džimy Skenderović je bio predsjednik mladih Socijalističke partije, Elvedin Muhović je na nedavno održanim lokalnim izborima bio drugi po broji glasova i trenutno je potpresjednik opštine, Amela Skenderović je kandidat na prestojećim izborima za parlament Evropske Unije i gotovo je izvjesno da će biti prvi poslanik evropskog parlamenta porijeklom iz Crne Gore.

Kako vidite budućnost Zavičajnog kluba BIHOR i kakve planove imate za njegov dalji razvoj?

Hajdarpašić: Temelji ZK Bihor su tako dobro sazdani da je budućnost kluba sasvim sigurna. Organizaciono, kadrovski i finansijki klub stoji sasvim čvrsto. Radićemo na tome da u skoroj budućnosti dođe do postupne smjene generacija, da one koji su osnivali klub pođu u zasluženu mirovinu a klub preuzmu mladi.     

Kao pisac, kako vaše iskustvo iz dijaspore utiče na vašu književnost? Da li elementi   bihorske kulture i kulture Crne Gore igraju ulogu u vašim djelima?

Hajdarpašić: Neznatan je uticaj sredine u kojoj sada živim na moj književni opus. Došao sam ovdje kao zrela osoba sa jasno izgraženim kulturološkim karakteristikama i jedna nepoznata i strana kultura nije mogla uticati na osnovne crte mog stvaralaštva. Elementi crnogorske a nadasve bihorske kulture su dominantni u mom stvaralaštvu.

Postoji li neka posebna priča ili lik iz vaših knjiga koji smatrate da najbolje predstavlja duh Bihora?

 Hajdarpašić: Moja priča “Slučajni Susret” po mišljenju mnogih vjerno oslikava duh Bihora.

Na kraju, koje poruke biste želeli da prenesete članovima vaše zajednice u Luksemburgu, prijateljima u Crnoj Gori ali i vašim čitaocima ?

Hajdarpašić: Vrijeme u kom živimi nije idealno. Paralelno sa relativnim materijalnim blagostanjem svjedoci smo niza izazova: poroci, politička nestabilnost, besmisleni ratovi. Mi u Luksemburgu moramo biti složniji te pozivam da zbijemo redove a to možemu uraditi kroz veći angažman u nekom od registrovanih udruženja. U Crnoj Gori je probuđena nada i svako bi  trebao dati doprinos da ta nada izrodi jednu sretniju Crnu Goru – državu iz koje se neće odlaziti nego državu u koju će se vraćati i dolaziti. Bez obzira na izvjesne probleme sa kojim se Evropska Unija suočava članstvo u Uniji je nešto najbolje što se Crnoj Gori može dogoditi.

 Kako iseljenici vide svoju ulogu u razvoju i promociji Crne Gore na međunarodnoj sceni, i koje su njihove nade i očekivanja od domovine?

Hajdarpašić: Dijaspora doprinosi razvoju Crne Gore kroz donacije ponajprije svojim familijama, učešće u izgradnji infrastrukturnih objekata a sve više i ulaganje u proizvodne kapacitete. Dijaspora je Crnu Goru do sada uglavnom promovisala učešćem na multinacionalnim manifestacijama. Sve veći broj naših ljudi u organima vlasti čak i na najvišim nivoima ima priliku da snažno radi na promociji naše države. Dijaspora očekuje da bude respektovana proporcionalno njenom ulaganju i nada se da će se stvoriti ambijent za veća ulaganja u privredu i turizam Crne Gore.

TRPEZI: PROBIJEN PUT U ZASEOKU MARKOVA BARA

0

Opština Petnjica je proteklih dana probijala put u Trpezima, u zaseoku Markova bara, kako bi mještani mogli tokom ljetnjeg perioda “izdići” svoja stada i stočni fond na katune.

Zahvalnost Opštini uputila je porodica Hodžić, odnosno Mahmud Hodžić i Isad Hodžić.
“Više od 20 godina smo čekali da se ovaj put probije i evo došlo je do toga. To će za moju familiju značiti mnogo, jer smo otvorili prostor da boravimo ljeti u katunima. Ne radim nigdje i bavim se isključivo poljoprivredom”, kazao je Mahmud Mašo Hodžić.
ERIS BABAČIĆ

PREDSTAVLJEN AGROBUDŽET U PETNJICI

0

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, predstavili su juče mjere podrške iz Agrobudžeta za 2024. godinu poljoprivrednim proizvođačima u Petnjici.

Da je interesovanje kod poljoprivrednika za prezentaciju bilo veliko, govori i ispunjena sala SO  Petnjica, gdje se tražilo mjesto više.
Sredstva koja su Agrobudžetom opredijeljena za ovu godinu iznose 75.064.097,04€. Iz nacionalnog budžeta opredijeljeno je 51.354.861,97€, iz donacija 15.559.235,07€, a iz kreditnih sredstava 8.150.000,00€.
Ovogodišnjim Agrobudžetom izdvajaju se sredstva za sistem direktnih plaćanja u oblasti stočarstva i biljne proizvodnje, intervencija na tržištu i za podršku mjerama ruralnog razvoja. Takođe, sredstva su obezbijeđena i za: podršku opštim servisima u poljoprivredi, socijalne transfere seoskom stanovništvu, tehničku i administrativnu podršku implementaciji programa, institucionalni razvoj i jačanje poljoprivrede Crne Gore, ribarstvo, program fitosanitarnih mjera, program bezbjednosti hrane i program obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja.
U okviru prezentacija predstavljen je i projektat DIGITALNO PREDUZETNIČKO GNIJEZDO I 4.0 INDUSTRIJA U CRNOJ GORI – DigN€st, koji se finansira od strane ERASMUS+ programa (EU). Učešćem u ovom projektu Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede se trudi da unaprijedi primjenu digitalizacije u oblasti poljoprivredne proizvodnje u Crnoj Gori i pruži doprinos stimulisanju inovativnog pristupa u proizvodnji.

VLADA PRIPREMA JAVNI OGLAS ZA KONCESIJE ZA KAMENOLOM U KO TUCANJE

0

Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici usvojila Informaciju o pripremi javnog oglasa za dostavljanje ponuda za dodjelu Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena lokaliteta „Kaludar“ Opština Petnjica, sa Izvještajem sa javne rasprave..

Lolaklitet “Kaludar” nalazi se u katastarskoj opštini Tucanje i treći je kamenolom uz put koji vodi prema naselju Bioče.

Tim povodom, usvojen je Koncesioni akt i zaduženo Ministarstvo energetike i rudarstva da sprovede neophodne aktivnosti za objavljivanje Javnog oglasa i da imenuje Tendersku komisiju koja će sprovesti postupak javnog nadmetanja.

Kompletan akt pročitajte na sljedećem linku:

https://www.gov.me/dokumenta/49c41f72-15f7-42e6-8051-ee7b9cb99375

AGOVIĆ: AMBASADOR TURSKE RAZUMIO POTREBE PETNJICE I OBEĆAO ANIMIRANJE INVESTITORA (VIDEO)

0

Ambasador Turske Bariš Kalkavan i koordinatorka ,,Tike“ Nihal Ersoy su juče, tokom posjete Petnjici, razgovarali sa delegacijom Opštine o investicijama u Petnjici, kao i temama od poljoprivrede do zdravstva i novih radnih mjesta.

Ambasador Turske nije krio zadovoljstvo posjetom, a za Radio Petnjica otkrio da je na sastanku bilo riječi o projektima koji su do sada realizovani u saradnji sa ,,TIKOM“ kao i o budućim projektima i investicijama.

Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović je istako, da je zadovoljstvo bilo ugostiti Ambasadora i koordinatorku “Tike”.

,,Želim da se iskreno zahvalim Ambasadoru i koordinatorki ,,Tike“ na današnjoj posjeti, za podršku koju imamo sa nivoa Republike Turske. Danas smo razgovarali otvoreno i prijateljski o svim problemima,  izazovima i naravno o dostignućima koje je Opština Petnjica za kratko ostvarila. Ambasador je razumio da je Petnjici potreban dinamičniji razvoj i najavio da će sa nivoa kojeg pokriva raditi na privlačenju investicije iz Turske”, rekao je Agović

Nakon posjete opštini, predstavnici Tike i Ambasador su posjetili gazdinstvo Ermina Muratovića I Amara Muratovića, takođe su razgovarali i sa predstavnicima klastera ,,FARMER SA BIHORA”

 

OD PODGORICE DO PETNJICE ZA 90 MINUTA (VIDEO)

0

Najbrojnija petnjička “dijaspora”, ako se to tako može reći, ne nalazi se u Luksemburgu, Švajcarskoj, Njemačkoj ili nekoj drugoj zemlji zapada, već 150 kilometara južno od centra Bihora, u Podgorici. Kad tome dodamo i veliki broj onih koji su u Baru i Ulcinju, ta brojnost postaje ozbiljna.

Upravo su ti Bihorci na “privremenom” radu u Glavnom gradu Crne Gore ili primorju, prije desetak dana, najviše slavili otvaranje puta Jezerine – Lubnice, odnosno Kolašin –  Berane, čime je skraćen put za oko sat vremena.

Putovanje od Podgorice do Petnjice bilo je i ranije naporno, jer je trebalo savladati izazove u Platijama, pa one od Crkvina do Kolašina i dalje. Bilo je potrebno nekih dva i po sata da vožnjom primjerenom uslovima puta “zagrliš” zavičaj. Auto put je skratio muke, ali je i pored toga ostalo dosta, posebno ako računamo na rekonstrukciju puta Ribarevine – Berane, a od skoro i onu od Lepenca do Ribarevina. Trebalo je dosta strpljenja, živaca, ali i dobrih guma, da se dođe do Bihora.

Da ne pominjemo onu katastrofu na putu od Bioče do Petnjice, gdje iza svake krivine vreba opasnost, a rupe i izlokani asfalt prijete da ostanete bez guma ili nekog drugog dijela kola. Stres i živci se ne mogu kvantifikovati, ali zasigurno da je često putovanje ovom dionicom uzrok visokog krvnog pritiska ili nekih drugih oboljenja.

Sve je to otvaranjem puta Berane – Kolašin otišlo u zaborav, makar za one koji neće do Bijelog Polja ili Mojkovca. Put od Podgorice do Petnjice, umjesto dva sata i petnaestak minuta, sada traje sat i nešto više od 30 minuta. To je samo vrijeme koje se dobija, a o benefitima koji su teško mjerljivi može samo da ispriča onaj ko je već koristio novi putni pravac.