Npoznati vandal devastirao je Jukinu česmu na Stenicama. Skinute su slavine, a korito i prilaz napunjeni su otpadom. Mještani su ujutro zatekli uništenu seosku česmu, koju smatraju simbolom mjesta i važnom tačkom za putnike-namjernike.
Prema riječima mještana, ovo nije prvi put da je česma meta vandalizma. Uprkos naporima zajednice da je održava, jutrošnja slika zatekla je sve zatečene: bez slavina i sa razbacanim otpadom u i oko objekta.
Jukina česma je u narodu poznata kao zajedničko dobro. Prije desetak dana mještani su organizovali akciju i sakupili desetak vreća smeća oko česme. Ipak, otpad se ponovo gomila, naročito oko kante, uprkos apelima da se prostor ostavlja čistim.
„Ako nekome treba materijal – cijev, slavina, daska, vijak – neka nam se javi, može i anonimno. Kupićemo i ostaviti gdje se dogovorimo. Nema potrebe da se bilo šta odnosi sa česme niti da se išta devastira“, poručuju mještani.
Zajednica podsjeća da bacanje otpada i uništavanje infrastrukture nisu ‘mangupluk’, već čin koji poništava volonterski rad komšija i ruži zajednički prostor. „Ljepše je svima pogledati čistu okolinu“, poručuju.
Mještani dodaju da problem nije u djeci – „djeca su često svjesnija od odraslih“ – te apeluju na sve, uključujući i dio naše dijaspore i „domaće“, da se ponašaju onako kako se to očekuje u svakoj uređenoj sredini: ne parkirati gdje se ometa saobraćaj, ne bacati kese iz automobila i ne „hraniti“ rijeke i potoke smećem.
Poziv na akciju
Ponesite svoj otpad sa sobom ili ga propisno odložite.
Ne dirajte i ne odnosite dijelove česme i mobilijara.
Pristojno opomenite prijatelje kada pogriješe.
Pridružite se narednoj akciji čišćenja – makar jednom u sezoni.
Poziv svjedocima
Svi koji imaju informacije o noćašnjem vandalizmu ili su uočili sumnjiva kretanja u okolini česme, mogu se javiti redakciji ili nadležnim službama. Moguće je javiti se i anonimno.
Nezavisni odbornik u SO Petnjica Aldin Muratović pozvao je predsjednika Opštine Samira Agovića da posebnom odlukom nagradi petnjičke vatrogasce koji su pomagali kolegama iz Podgorice prilikom nedavnih požara u tom gradu.
“Imajući u vidu složenu situaciju u Crnoj Gori kada su upitanju požari, a posebno na području Glavnog grada, u kojoj su učestvovali brojni pripadnici službi zaštite i spašavanja iz Crne Gore, regiona, EU i članica NATO-a, među kojima i pripadnici Službe zaštite i spašavanja Petnjica, ovim putem pozivam predsjednika Opštine Petnjica da posebnom odlukom nagradi njihove zasluge varijabilom, u skladu sa mogućnostima Budžeta Opštine.
Dodatno, cijeneći da su pripadnici službi zaštite i spašavanja radili u izuzetno zahtjevnim okolnostima, Vlada će pokriti troškove sedmodnevnog boravka svih angažovanih vatrogasaca u Institutu “Dr Simo Milošević”.
Institucije sistema moraju biti prva linija podrške ljudima koji ulažu ogroman napor i rizikuju svoje živote radi zaštite građana i očuvanja prirodnih resursa”, rekao je Aldin Muratović, odbornik u SO Petnjica.
U okviru XVIII Festivala priče „Zavičajne staze – Bihor 2025“ i programa „Žubor Bihora i Kazivart-a“, u Petnjici je održana društveno-humoristička tribina na kojoj su predstavljene sadržajne i motivacione bliskosti sa Festivalom crnogorskog humora, satire i karikature, jer i jedan i drugi festival promovišu satirično stvaralaštvo, otvaraju aktuelna društvena pitanja, prizivaju najbolje i one koji to mogu biti. Oba festivala se uspijevaju održati zahvaljujući upornosti i entuzijazmu osnivača i organizatora, kao i podršci razumnih, čestitih ljudi, i ne prihavataju ničije tutorstvo. U namjeri da oslobođena misao zabavi i probudi uspavane između prošlosti i budućnosti, promovisane su knjige i sentence brojnih autora, s akcentom na zbornike aforizama Gluva dolinaVelizara Radonjića i Polazeći od sebeJasmina Ćorovića, koji je zapisao: Ubijeđen sam da ćemo preskočiti sve evropske zemlje – trideset godina hvatamo zalet! Aforizmi Ćorovića protkani su svakodnevicom u kojoj duboko i efektno zapaža suštinske devijacije i upozorava na njih. Iz opravdanih razlog anje stigao u Petnjicu ali su njegovi aforizmi toplo pozdravljeni od publike.
Dragan Mitov Djurovic
U program naslovljenom “Udavismo se u plitkoj pameti“, učesnici su brojnim citatima, poput: On kaže da ja danas živim bolje no ikad. Valjda on bolje zna, problematizovali odnos prema kulturi i manifestacijama koje imaju širi značaj.
– U metežno doba, koje decenijama vlada na našim prostorima, priča i smijeh ostaju kao jedini, i to prijeki lijek. Jer, davno je pjesnik poručio: tako ti je to u nas, glavu diže prazan klas – podsjetio je Dragan Mitov Đurović, osnivač i direktor Crnogorskog festivala humora, satire i karikature.
– Zato, već dvije i po decenije, srećom bez društvene pomoći, Festivalom crnogorskog humora, satire i karikature, koji organizuje Kulturno-informativni centar ,,Bijeli Pavle“ iz Danilovgrada, pravimo otpor primitivizmu, koji je uzbičio, kako u politici, tako i u mnogim društvenim oblastima. To je borba sa vjetrenjačama i ljuta trava na ljutu ranu… Da smo na tom zadatku uspješni, potvrđuju uvijek puna sala danilovgradskog Centra za kulturu, brojne knjige koje smo štampali i, napokon, humoristički časopis „Žuč“, koji ponekad prati festivalske dane – naglasio je Đurović, uveseljavajući prisutnu publiku sjajnim aforizmima Radomira Rackovića, Luke Lagatora i drugih autora.
Mirsad Rastoder
– Festival „Zavičajne staze“ je punoljetan i slobodan. Može da bira kojim putevima će dalje da brodi, saopštio je urednik programa Mirsad Rastoder i podsjetio:
– Rođen je u glavama sanjara 2007., a prohodao 2008. godine i to uz sa film „Moj zavičaj“, kao kulturno-turistička i razvojno-podsticajna manifestacija, sve do juna 2013., u organizaciji NVO Centra za seoski razvoj i Centra za kulturu Bihor. Tih godina, Bihorci su opet priželjkivali Opštinu. I ona je slučajno došla. Slučajno, ako zaboravimo trud, znanje, mudrost i nesebično pegalaštvo jednog broja ljudi, vizionara i entuzijasta, umjetika i zavičajnih patriota, ali i naših prijatelja. Zajedno smo budili i probudil nadu opstanaka na ovim prostorima. „Zavičajne staze“ to i dalje čine, a vi – razmislite.
– Festival čuva duh i dušu Bihora, tematizuje različite segmente života i stvaralaštva i svemu daje karakter univerzalnosti – konstatuju naši gosti. „Bihorski Makondo inspiriše književne stvaraoce i umjetnike sa širih prostora, da Bihoru posvete umjetničku kreativnost, duboku misaonost i uzvišene imaginacije, od kojih čitavim regionom i dalje, Bihor žubori žuborom književne ljepote i umjetničkih vrijednosti“, citirao je Rastoder i nabrojao da je objavljeno: 13 zbornika odabranih priča, 4 izbora poezije, knjiga novela, dvije monografije i 5 brojeva časopisa „KazivArt“ .
Nije mi što nas žedne prevode preko vode, nego što nas koriste kao čamce
Knjiga Gluva dolina, VelizaraRadonjića, zbirka je satiričnih priča, aforizama i satiričnih pjesama. U dobrom dijelu, u knjizi su tekstovi nagrađivani na festivalima humora i satire, kao što su: „Nušićijada“ u Ivanjici, „Dani Vuka Bezarevića“ u Pljevljima, Festival crnogorskog humora i satire u Danilovgradu…
Velizar Radonjić
– Moja satira pogađa u čelo, među oči. Ne zabada prst u oko, jer nema smisla da nekome izbijem oko. Ja pokušavam da mu pomognem da otvori oči i da progleda – pojasnio je Radonjić i citirao uvodnu crticu iz svoje knjige:
Na početku bješe mrak.
Onda reče Bog: Neka bude svjetlost.
I bi svjetlost.
I opet reče Bog: Neka budu izbori.
I bjehu izbori. A mi smo glasali.
I nasta mrak.
– Sva nepočinstava na planeti, počela su onoga dana kada smo na izborima glasali umjesto da biramo, opominje Radonjić. – I nemojte se ljutiti ako vam se ne sviđa satira koju stvaram. Ni meni se ne sviđaju pojave koje su mi bile inspiracija za stvaranje satire. Satira i nastaje zbog toga da bi, na jedan malo drugačiji način, ukazala na naše slabosti, sa željom da popravimo svijet kako bi bio ljepše mjesto za život. Gluva dolina je jedna slojevita priča o Crnoj Gori, bolje reći slika savremene i svevremene Crne Gore, onakve kakvu je onaj koji umije da gleda, a uz to je dobronamjeran, vidi sa vrh Lovćena, jer – Kona Lovćen ak’ imalo sjedi, više vidi no onaj iz Podgorice…
Iste večeri, Radonjić je poklonio svoju obimnu monografiju Hronika graditeljstva u Crnoj Gori biblioteci JU Centar za kulturu – Petnjica. Istoj ustanovi, knjige aforizama i satiričnih priča, poklonio je Dragan Mitov Đurović u ime Festivala crnogorskog humora, satire i karikature. Čitaoci u Petnjci, na poklon su dobili i primjerke zbornika priča „Žubor Bihora” i časopisa “KazivArt“, koji su publikovani uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori.
Udruženje „Vrijedne ruke“ iz Bihora uspješno je predstavilo motive Bihorskih ćilima na Festivalu ćilima, koji je održan u Ulcinju od 15. do 17. avgusta 2025. godine.
Bihorski ćilim, zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro opštine Petnjica i Crne Gore, privukao je veliku pažnju posjetilaca festivala. Specifičan po prepoznatljivim motivima, bogatoj simbolici i načinu izrade koji se prenosi generacijama, ovaj ćilim predstavlja jedno od najznačajnijih kulturnih blaga sjevera Crne Gore.
Na čelu udruženja „Vrijedne ruke“ nalazi se Sabaheta Novalić, koja je i zvanično prepoznata kao čuvar nematerijalnog kulturnog dobra Bihorskih ćilima. U izjavi za medije, Novalić je istakla značaj ovakvih manifestacija:
“Festival ćilima nije samo prilika za predstavljanje rukotvorina, već i važna platforma za očuvanje tradicije i razmjenu iskustava među tkaljama iz različitih krajeva. Ponosni smo što smo predstavili Bihor i njegovu bogatu kulturnu baštinu, a posebno što je publika prepoznala autentičnost i vrijednost naših ćilima.”
Članice udruženja predstavile su više unikatnih primjeraka ćilima, izrađenih tradicionalnom tehnikom na tkačkom razvoju koristeći prirodne materijale i motive karakteristične za Bihorski kraj.
Učešće na ovom festivalu dodatno je učvrstilo ulogu udruženja kao značajnog čuvara i promotera kulturnog identiteta Bihora, te podstrek za dalji rad na očuvanju i valorizaciji nematerijalne kulturne baštine Crne Gore.
Prvu nagradu Festivala za piču inspirisanu Bihorom-zavičajem, osvojila je priča Okamenjena Senade Užičanin iz Tuzle, druguKako nastaju priče Emine Selimović iz Zenice, a treću pričaRane, autorke Ivone Grgić iz Tuzle. Nagradu za autentičnost pripovijedanja zavrijedila je pričaTišina Dina Lotinca iz Sjenice. Ovo je saopšteno tokom književne tibine pod naslovom “Veče nagrađenih priča” u Petnjici, 16. avgusta, koju je u okviru projekta “Žubor Bihora i KazivArt-a” organizovala Nevladina organizacija Centar za kulturu –Bihor.
Program je zašpočet poezijom koju su nadahnuto govorili pjesnici Kristina Babić i Gordan Čampar, a nastavljena svečarskim obraćanjima nagrađenih prozaista Emine Selimović, Dina Lotinca i drugih gostiju večeri.
Kristina Babic
Stručni žiri za ocjenjivanje, po Konkursu pristiglih priča, radio je u sastavu: prof.dr Nadija Rebronja, prof. dr Azra Hodžić-Čavkić i Nada Bukilić, koja je bila predsjednica žirija.
Gordan Čampar
„Za najbolju priču, sa najviše zbirnih bodova, izabrale smo priču Okamenjena. u kojoj poznata predanja (uobičajena u širem podneblju) dobijaju glas žene, sa tonom koji svaku riječ boji skoro gotičkom atmosferom, čime je, u stvari, opisana duga istorija samožrtvovanja žene, ali i tuđe (muškarčevo) žrtvovanje žena, kao najprikladnijih „objekata“ za žrtvu, radi nekog cilja, zamišljenog višim od svega, a to znači, prevashodno, višim i važnijim od žene“, saopštila je, pored ostaog, Nada Bukilić.
Senada Uzicanin
Drugoplasirana pričaKako nastaju priče, svojevrsna je porodična storija o đedu inadžiji, o njegovom nadgornjavanju sa jednim velikanom pisane riječi, istinita ili izmišljena, ipak jeste i omaž Ćamilu Sijariću i, mimo njega, zanimljiva pripovijest o tome kako se i riječi mogu pogubiti i zaboraviti, kako se i jezik može prosijati kroz sito vremena, te time udaljiti čovjeka od onog njegovog suštinskog i jedinstvenog…
Trećenagrađena priča Rane u kojoj nakon zastrašujućeg naslova slijedi jedna prilično duhovita i vrcava priča o nekoliko neuobičajenih dana u životu jedne „obične“ žene, koja uz peripetije postiže svoje ciljeve. A kada ih postigne, sav njen trud, sve njene želje i cijeli njen svijet opet se završavaju u onoj istoj avliji odakle je i krenula da traži rješenje za svoju žensku nevolju, koja muči sve žene svijeta i kada su „obične“ i kada su „neobične“: da lijepo izgleda na važan dan.
Nagrada za autentičnost pripovijedanja pripala je pričiTišina, jer je napisana lijepim jezikom, čiste je strukture i vrlo autentično dočarava određene običaje. Osnovni motiv ove priče je očaj majke koja je bila prinuđena da bira između dva sina kojeg da spasi, da bi joj upravo taj „spašeni“ nastradao vrlo brzo. A onaj ostavljeni, zamišlja ga majka, prvi hoda za mejtom tj. za njom mrtvom, dok ju nose ka mezarju. Osim jezika, ova priča ima i etnoloških zanimljivosti, a u odluci nam je pomoglo i to što je polučila visok broj bodova“, pojasnila je Bukilić.
Žiri je pored nagrađenih pohvalio još šest rukopisa, koji su bili u tijesnoj konkurenciji za priznja i saopštio, da priče u cjelini potvrđuju nezaobilaznost žena – junakinja svih naroda i svih doba, u svim književnim djelima, od lirske poezije do najobimnijih epova i romana.
Obrazlažući Odluku žirija na književnoj svečanosti u Petnjici, Bukilić je stoga naglasila da mimo nagrađenih, pažnju valja posvetiti i drugim pričama. Posebno priči Trava. Nesvakidašnji, neočekivani i prelijepi lirski zapis o djetinjstvu i prolaznosti, kratka je, zaista kratka pjesma/priča oko koje su se takođe „lomila koplja“. Bihorski Muslihun-aga, Kolačarska radnja, Voz smrti „Lovćen – 671” i Grad i đavo će vam takođe pružiti istinski čitalački doživljaj. Svaka na svoj način, ove priče upotpunjuju psiho-sociološki portret, ne samo bihorskog ili bošnjačkog čovjeka, ne samo balkanskog insana (koji neđe ima zavičaj), već onog kakav je uopšte u našoj svijesti taj božji stvor, taj Čovjek – žena ili muškarac, onog kakvog svako od nas, u svom (ne)sveznanju, zamišlja da može sresti bilo kad i bilo đe na ovom vilajetu“, kazala je Nada Bukilić.
Nagrade laureatima (plakete i diploma, koje je pratio i adekvatan novčani iznos) uručili su predstavnici organizacija koje tradicionalno podržavaju “Zavičajne staze”: Esko Halilović (Zavičajni klub Bihor iz Luksemburaga), Enver Rastoder (Bošnjački donatorski Fond iz Luksemburga) i mr Dženisa Mujević u ime Bošnjakog vijeća u Crnoj Gori.
Esko Halilovic i nagradjeni
Svečanoj dodjeli nagrada, iz opravdanih razloga, nijesu prisustvovale autorke prvonagrađene i trećenagrađene priče, Senada Užičanin i Ivona Grgić, već su se organizatorima i publici obratile video porukama i zahvalile na priznanjima koja su im ukazana.
Zahvalnost Žiriju i organizartorima festivala “Zavičajnestaze” uputio je i Dino Lotinac te naglasio da nagrada potvrđuje vrijednost autentičnog pripovijedanja i važnost čuvanja našeg nasljeđa. “Ova nagrada mi je podstrek da nastavim pričati priče koje povezuju ljude i čuvaju duh zavičaja”, kazao je Lotinac.
Dino Lotinac i Dzenisa Mujevic
“U suštini, sve nagrade su motivacija autorima da nastave pisati još bolje. A nagrada Bihorska vila je posebna, u kontekstu da same autore vraća i podsjeća na njihove vlastite korijene, na indentitetska pitanja, naglasila je Emina Selimović. “Pjesnik Tomas Stern Eliot je u svojoj poemi zapisao da su vrijeme prošlo i vrijeme buduće, oba sadržana u vremenu sadašnjem… Eto, to je za mene ova nagarada, trenutak u kojem su osvijetljene naša prošlost i naša budućnost”, poručila je Selimović uz zahvalnost i organizatorima Festivala i žiriju za podsticaj mladima, koji mijenjaju knjževni pejzaž u regionu.
Iste večeri održana je i društeno-humoristička tribina “Udavismo se u plitkoj pameti” na kojo su predstavljene bogate publikacije Festivala crnogorskog humora, satire i karikature u Danilovgradu,
knjiga AforizamaJasmina Ćorovića, stvaralaštvo Velizara Radonjića, dramskog pisca, satiričara i hroničara. Učestvovali su Mirsad Rastoder, Dagan Mitov Đurović i Velizar Radonjić.
Program je održan u znaku projekta “Žubor Bihora i KazivArt-a”, te su promovisana dva nova izdanja, zbornik priča Žubor bihora i časopis KazivArt, koji su štampani uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.
Elektroprivreda Crne Gore danas slavi svoj 115. rođendan, kojim se potvrđuje tradicija duga više od jednog vijeka, ali i snaga da se odlučno ide u susret budućnosti. EPCG danas stoji kao likvidna, stabilna i kreditno sposobna kompanija, koja i u vremenu globalnih energetskih izazova čuva sigurnost snabdijevanja, održava cijene električne energije na istom nivou, bilježi rast broja korisnika i redovnih platiša, a kroz brojne donacije daje nemjerljiv doprinos razvoju zdravstvenog, kulturnog, sportskog i društvenog života Crne Gore.
Ovogodišnji jubilej obilježava se u znaku novih velikih energetskih poduhvata. U centru pažnje su projekti koji EPCG vode putem zelene tranzicije: izgradnja vjetroelektrane Gvozd, nastavak programa Solari 5000+, ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja, kao i inovativni projekti skladištenja energije. Podsjećamo na činjenicu da je nedavno donesena odluka da se raspiše javni poziv za nabavku dva baterijska sistema ukupnog kapaciteta 240 MWh. To je investicija koja će značajno unaprijediti elektroenergetski sistem Crne Gore i omogućiti još snažniju integraciju obnovljivih izvora.
Dan EPCG – 19. avgust – obilježava se u znak sjećanja na davnu 1910. godinu, kada je kralj Nikola pustio u rad prvu električnu centralu na Cetinju. Tadašnja centrala sa dva dizel motora snage 110 kW obasjala je ulice prijestonice i označila ulazak Crne Gore u eru tehnološkog napretka.
Od „Crnogorskog preduzeća za elektriku“ do današnje EPCG proteklo je 115 godina bogate istorije i grandioznih energetskih projekata. Danas, baš kao i nekada, EPCG je stub razvoja države i društva, ali i predvodnik moderne energetske tranzicije. Sa vizijom da Crna Gora postane dio evropske porodice zemalja koje će do 2050. godine koristiti isključivo čistu energiju, EPCG nastavlja da gradi budućnost u kojoj će svaka nova generacija imati sigurnije, zelenije i održivije energetsko okruženje.
Opština Petnjica obavještava građane da će se dana 20.08.2025. godine sa početkom u 22:00h u okviru sprovođenja preventivne dezinsekcije vršiti uništavanje odraslih formi komaraca metodom zamagljivanja iz dimnog generatora. Tretman će vršiti izabrani ponuđač ” PREDUZEĆE ZA SANITARNO-EKOLOŠKU ZAŠTITU DEZINFEKCIJU I DERATIZACIJU ‚‚EKO SANITEKO MD“ D.O.O.
U slučaju lošeg vremana ( kiša ili jak vjetar) najavljena aktivnost će se odložiti za prve naredne dane.
Ovim putem, pozivamo vlasnike pčelinjih društava da preduzmu mjere zaštite i obezbijede pčelinja društva, jer se tretman vrši duž lokalnih puteva kroz naseljena mjesta. Za dodatne informacije, građani mogu kontaktirati službu Opštine Petnjica na telefon 069/483-109.
Ekološki aktivisti iz Petnjice snimili su i fotografisali novo nelegalno odlaganje i zatrpavanje otpada u šumama Trpezi i uz trpešku rijeku. U saopštenju mreže lokalnih NVO navodi se da se otpad „neodgovorno i protivzakonito“ potrpava na lokacijama koje nijesu za to predviđene, čime se direktno ugrožavaju borove šume, trpeški vodotok i okolna domaćinstva; odgovornost traže od Opštine Petnjica i komunalnih službi.
Ovo nije izolovan eksces nego nastavak višegodišnjeg obrasca o kojem Radio Petnjica piše godinama: od „gomila smeća na svakom koraku“ duž pravaca prema Rožajama i trase Trpezi–Kalica, do stalnih „spontanih“ deponija uz rijeke i pored puteva. Medij je još 2020. dokumentovao kritične tačke kod Kutnjeg brda, starog puta Skenderovići/Trpezi i dalje prema granici sa rožajskom opštinom.
Konkretno za Trpezi, redakcija je 2022. bilježila veliku količinu otpada na pravcu Vrbica–Trpezi (mjesno mjesto Jelah), gdje je potok bio gotovo zatrpan smećem; iste godine mapirano je više divljih deponija po cijeloj opštini, uključujući Gornju Vrbicu, Trpezi, Turjak, Tucanje i druge tačke.
Sistemsko objašnjenje problema stoji u vakuumu odlaganja. Opština Petnjica, kako je 30. januara 2023. potvrdio predsjednik opštine, godinama nije uspjela da obezbijedi vlastitu lokaciju, pa je otpad vozila u Rožaje kao skupo, privremeno rješenje. Ali je i ovo „ventil“ praktično zatvoren: direktor Komunalnog preduzeća je 10. maja 2025. javno rekao da je Rožaje u blokadi, a Berane „već pri kraju“ (kapaciteta), zbog čega je regionalno rješenje za sjever Crne Gore neodložno. Potraga za legalnim mjestom gdje otpad uopšte može da se odloži – postala je nemoguća misija.
Građanski pritisak traje: u oktobru 2024. organizovan je protest s porukom da se država mora uključiti jer lokalne kapacitete i kontrole (posebno blizu izvorišta i izletišta) nijesu dovoljne; aktivisti su tada iznijeli tvrdnje o nepropisnom odlaganju i tražili hitnu sanaciju. Istovremeno, Komunalno preduzeće je u više navrata odbacilo optužbe da ono pravi divlje deponije, navodeći da naslijeđeni problem potiče i od dugogodišnjeg neodgovornog ponašanja dijela građana – što potvrđuje potrebu za transparentnom, nezavisnom kontrolom čitavog lanca otpada.
Šta sada, konkretno i odmah:
Hitna obustava svakog zatrpavanja otpada u prirodi i privremena „stop traka“ na sve sporne lokacije u Trpezima i širem slivu Popče.
Vanredni inspekcijski nadzor (ekološka, komunalna, vodna inspekcija), uz objavu zapisnika i geografskih koordinata svih tačaka gdje je otpad istresan ili zatrpan.
Privremna transfer-stanica pod nadzorom (vaganje, foto-dokumentacija, dnevnik kretanja otpada), do institucionalnog rješenja; bez toga će se „noćni istovari“ nastaviti.
Javna, datumski vezana mapa sanacije (ko, šta, gdje, do kada) i režim kazni – ne samo za pojedince već i za izvođače/pravna lica.
Regionalni dogovor: Vlada i sjeverne opštine da u kratkom roku zaključe sporazum o dostupnim kapacitetima (uz međudeponiju/transfer), te da otvore proces za trajnu regionalnu sanitarnu deponiju sa reciklažnim centrom, što lokalni akteri traže već godinama.
Petnjica nema luksuz da čeka – voda, šuma i zdravlje ne trpe odlaganje. Ovaj slučaj iz Trpezi samo je najnoviji dokaz da se bez transparentne odgovornosti i državne logistike problem neće riješiti; naprotiv, rastaće. Vrijeme je da se lanac neodgovornosti prekine – i to javno, mjerljivo i pod lupom.
Mreža nevladinih organizacija iz Petnjice, zajedno sa eko ambasadorkom Sabahetom Novalić, najoštrije osuđuje neodgovorno i protivzakonito odlaganje i potrpavanje otpada od strane lokalnog komunalnog preduzeća na lokacijama koje nisu predviđene za tu svrhu.
Ovim nelegalnim aktivnostima direktno se ugrožavaju:
Borova šuma — prirodni filter vazduha i stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta,
Trpeška rijeka — jedan od ključnih vodotokova opštine, čije zagađenje prijeti kompletnom ekosistemu i zdravlju stanovništva,
Obližnja domaćinstva — čiji su stanovnici izloženi zdravstvenim rizicima i potencijalnoj šteti po imovinu.
Ovakvo ponašanje predstavlja ekološki genocid — trajno i sistematsko uništavanje prirodne sredine i ugrožavanje osnovnih ljudskih prava na zdrav život.
Pozivamo:
Opštinu Petnjica da HITNO reaguje i obustavi ovakve prakse,
Inspekcijske organe da izvrše nadzor i preduzmu zakonom propisane mjere protiv odgovornih,
Medije i građane da podignu glas protiv uništavanja naše zajedničke sredine.
Ekologija nije luksuz, već osnovna potreba i obaveza prema budućim generacijama. Očuvajmo Petnjicu — zelenu, zdravu i dostojnu života.
Saopštenje za javnost potpisuje Sabaheta Novalić u ime mreže NVO Petnjica
Članovi i aktivisti grupe EKO PETNJICA danas su sproveli akciju čišćenja putnog pravca Petnjica – Podvade, s ciljem uređenja prostora i podizanja ekološke svijesti među građanima.
U akciji su učestvovali Avdo Korać, Munir Latić, Elvis i Ruždija Kočan, Mehdija Šabotić i Eldar Adrović, koji su zajedničkim radom uklonili otpad i uredili okolinu duž pomenute dionice.
Predstavnici EKO PETNJICE istakli su da ovakve aktivnosti imaju za cilj očuvanje prirode i poboljšanje kvaliteta života mještana, te najavili da će i ubuduće organizovati slične akcije.
Mjestani Petnjice pozdravili su ovu inicijativu, naglašavajući da čista i uređena sredina predstavlja važan preduslov za zdrav život i ljepši izgled mjesta.
