KUD BIHOR NA PROSLAVI DESETOGODIŠNJICE NEZAVISNOSTI CRNE GORE U ŠVAJCARSKOJ

0

Kulturno umjetničko društvo  „Bihor „ iz Petnjice je proteklog vikenda gostovalo u Švajcarskoj u gradu Šlirenu ,na proslavi 10 godina nezavisnosti Crne Gore i 20 godina rada Humanitarne organizacije „ Bratska ruka“ po pozivu Humanitarne organizacije “Bratska ruka” „Bošnjačke dijaspore Crne Gore” u Švajvarskoj. Pred brojnom dijasporom i više od 500 gledalaca,  članovi KUD-a su se predstavili sa pet koreografija  i izmamili brojne aplauze  i poneku nostalgičnu suzu.

Prisutnima su se obratili ambasador Crne Gore  u Švajcarskoj Damir Grbović, direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, predsjednik skupštinskog odbora za saradnju sa dijasporom Miodrag Vuković , predsjednik opštine Petnjica Samir Agović i predsjednik KUD-a „Bihor“ Sinan Tiganj i čestitali jubileje i istakli veliku ulogu naše dijaspore u svim procesima  koji su prethodili nezavisnosti  Crne Gore.

Predsjednik Kud-a  Sinan Tiganj  se zahvalio organizatorima ove večeri na pozivu.

“Pored ova dva velika jubileja mi smo večeras u prilici da proslavimo još jedan, za našu opštinu najznačajniji -tri godine od vraćanja statsusa opštine Petnjice u kojem ste vi dali nesebičnu  podršku. Humanitarna organizacija  „Bratska ruka“ je za proteklih 20 godina svog rada  uradila mnogo i  bila urnek svim udruženjima na polju humanost. Pamtimo brojne akcije koje je realizovala  širom Crne Gore i naše opštine. Ovo je naš drugo veoma uspješno gostovanje  u Švajcarskoj. Pored organizatora Bošnjačke dijaspore Crne Gore u Švajcarskoj , zahvalnost dugujemo i svima porodicama koje su ugostile naše članove i bili na raspolaganju tokom našeg  boravka u Švajcarskoj.  Za naše članove ovo je još jedno veliko priznanje da učestvuju  na ovakvoj manifestaciji  i proslavi velikih jubileja i biće podstrek za još veći rad  i zalaganje. Takođe me raduje i činjenica da je u publici bilo dosta mladih  iako se igralo finale Lige šampiona u isto vrijeme”, rekao je Tiganj.

Predsjednik Kud-a  je uručio  zahvlanice i skromne poklone  predsjedniku Bošnjačke dijaspore Crne Gore Esmiru Rastoderu, novoizabranom predsjedniku Humanitarne organizacije “Bratska ruka” Samiru Radiču i dotadašnjem predsjedniku Ljutvu Pepiću i  zahvalio na donaciji koju je ovom prilkom imalo društvo.

Predsjednik KUD-a je takođe sa delegacijom opštine posjetio Džemat u Vatvilu.

MUHOVIĆ: TREBA DA IMAMO NAŠU – BOŠNJAČKU AKADEMIJU NAUKA

3

Izdanje Crnogorskog Rječnika od strane CANU-a je još jedna potvrda da svi na svijetu gledaju očima svoje kulture, pa i Crnogorci. A šta smo očekivali od nacionalne akademije Crnogoraca? Da nas mazi i hvali? Pa to je suludo, zar ne shvatamo gdje i s kim živimo i da trebamo biti oprezni?! Historija je veoma važna, jer se na osnovu znanja iz prošlosti bolje shvata sadašnjost u kojoj živimo iz prošlosti i koja proizilazi iz próšlosti.
Sjetimo se tako genocída u Plavu i Šahovićima, zatim “Bihorske Srebrenice”, Sjenice, Hadžeta i zadnjeg genocída u Srebrenici, gdje je stavljen pečat na genocidnu tvorevinu RS “osvetom nad Turcima”.
Ideja vodilja im je stalno bila ista. Ideološka matrica takođe. A nas Bošnjake je najviše koštalo to što smo vjerovali… zato pravimo mi naše rječnike, podržimo ih, ostavimo tuđe, ali pratimo njihove poruke i rad.

Bošnjaci treba da imaju vlastitu nacionalnu akademiju. BOŠNJAČKU AKADEMIJU NAUKA I UMJETNOSTI koja bi bila organizovana na nivou nacionalnog korpusa sa sjedištem u Sarajevu. Sve drugo je provizorijum i zamlaćivanje. Kakva bre crna CANU , šta mi imamo sa njom?!
Pitao bih poslanika SNP-a Aleksandra Damjanovića da li u ovom kletom “Rječníku” ima govora mržnje, jer me je pominjao na plenumu vezano za moje pominjanje Njegoša u medijima ili je “govor mržnje” samo kad Bošnjaci progovore? Ili kad neki visoki vjerski velikodostojnici udare žestoko po muslimanima i Islamu? Il” je vedro il’ oblačno… ne nego je to mlad Ibrahim beg koji ne preza, a odslikava Bošnjake i njihovu slobodu štiti. Prkosno i ponosno! I ima nas takvih mnogo

Adnan Muhović, predsjednik OOBS Petnjica

PROMOCIJA ZBORNIKA “BIHOR KROZ PROŠLOST” U SARAJEVU

Dana 18.06.2016. godine u 15 sati u multi medijalnoj sali ( kino Igman) na Ilidži u Sarajevu održat će se promocija Zbornika “Bihor kroz prošlost” pod pokroviteljstvom Udruženje građana porijeklom iz Sandžaka u BiH podružnica Petnjica…
Promoteri : pr.dr.Izet Šabotić , pr.dr. Sait Šabotić prof. Sinan Tiganj, moderator Ismet Ramčilović za sve dodatne informacije kontakt telefon( 061-206-761 predsjednik poružnice Petnjica Ismet Ramčilović ) ujedno tog istog dana u 18 sati u kasarni Safet Zajko (Općina Novi Grad) održat će se Međunarodni festival folklora gdje učestvuje KUD “Bihor” iz Petnjice.

NOVI RJEČNIK CRNOGORSKOG JEZIKA VRIJEĐA BOŠNJAKE I ALBANCE I MUSLIMANE UOPŠTE

Nevladina organizacija DIJASPORA BOŠNJAKA IZ CRNE GORE U NJEMAČKOJ najoštrije osuđuje i izražava nezadovoljstvo radi izdavanja dijela Crnogorskog književnog i narodnog rječnika u kome se na najgrublji i najprimitivniji način vrijeđaju Bošnjaci, Albanci i muslimani uopšte.
Da stvar bude još gora rječnik je izašao povodom desetogodišnjice samostalnosti Crne Gore, one iste samostalnosti kojoj su Bošnjaci i Albanci puhnuli u jedra punom snagom prateći domoljublje i lojalnost svojoj državi bez osvrćanja na svoje narodne interese.
Vrlo smo iznenađeni da pod imenom Crnogorske akademije nauka na godišnjicu nezavisnosti iziđe takavi pafmlet u svojoj suštini toliko anticivilizacijki , antigradjaski i nadasve antinaučni tzv. Rječnik. Postavlja se razumno pitanje: priprema li to Akademija nauka Rječnik ili priprema teorijski put za genocid nad Albancima i Bošnjacima u CG kroz dehumanizaciju buduće žrtve!?

Metod koji koristi Crnogorska akademija nauka za nipodištavanje gradjana Crne Gore, Bošnjaka i Albanca, podsjeća na bjesomučnu hajku SANU na Bošnjake i Albance iz 90-ih što je rezultiralo mnogim patnjama i zlodjelima nad nedužnim žrtvama na koje je SANU uprla svoj “prst” i bukvalno nacrtala metu na leđima Bošnjaka i Albanaca. Izjava zločinca Ratka Mladića tokom genocida u Srebrenici da se sveti Turcima na ovim prostorima najbolje ilustruje rečeno.

Postupak CANU se ne razlikuje puno od toga. Ponovo se različiti nesrpski narodi u CG dehumanizuju ksenofobičnim šovinističkim kvalifikacijama u nečemu što bi demek trebao biti Rječnik.

Još uvijek akademici CANU 2016 – te vode srpsko-turske ratove, iz ledjena piju rujno vino, rašćeruju turke na buljuke… Ima li neko da im javi da je 2016-ta, i da su Bošnjac i Albanci ravnopravni gradjani demokratske gradjanske Crne Gore, koja je prirodni nerazdvojivi dio Evrope?

Kako drugačije protumačiti sve ono u Rječniku crnogorskog književnog i narodnog jezika sa falsifikatima i uvredljivim sadržajima kojima se vrijeđaju pripadnici islama, kao i pripadnici Bošnjačkog i Albanskog naroda u Crnoj Gori.

U svom inauguralnom saopštenju doministarka prosvjete gospođa Tatjana Bečanović potvrdila je da iza Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika CANU „stoji i stručno i naučno“. Ne ulazeći u njenu ličnu stručnost pitamo je: koja je to struka i nauka dokazala da u Crnoj Gori ne žive Bošnjaci i Albanci kao autohton domaći narod? Gdje je to naučno dokazano da dzamije nisu bogomolje? Koja to historijska nauka dokazuje da je presudjeni ratni zločinac Draža Mihajilović antifašista? Ovaj tzv. Rječnik je poziv za ukidanje Bošnjaka i Albanaca kao naroda i ravnopravnih gradjana u Crnoj Gori i ukidanje Islama kao religije.

Vjerujemo da su građani CG naučili ružne lekcije iz prošlosti i da neće pristati na njeno povampirenje naročito kad dolazi od sumnjivih naučnih autoriteta kakvi su akademici CANU, skupljeni s koca i konopca. Demokratska Crna Gora bi trebala imati akademiju kojoj je vrhunski pricip znanje, a ne širenje medjuetničke, medjuvjerske mržnje, razdora i netrpjeljivosti kao što je konkretan slučaj sa ovim tzv.Rječnikom.
Sobzirom na naprijed navedene činjenice zahthevamo povlačenje izdanja i izvinjenje Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. U suprotnom mi Bošnjaci dijaspore iz Crne Gore u Njemačkoj razmislit ćemo o daljnjem odnosu prema državi Crnoj Gori i obavijestiti evropske institucije o našem položaju u CG, te svim raspoloživim demokratskim sredstvima raditi na tome da se ovaj naš ničim izazvan i bespotreban problem riješi.

OPŠTINA POMAŽE POLJOPRIVREDNIKE

0

Predsjednik opštine Petnjica, Samir Agović, na osnovu Zakona o poljoprivredi i ruralnog razvoja kao i na osnovu Statuta Opštine Petnjica, donio je Program podsticajnih mjera razvoju poljoprivrede na području opštine Petnjica za 2016 godinu. Cilj programa je da se uz modernizaciju proizvodnje, povećanje kvaliteta i konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda, usmjeravanjem proizvodjača tržišnim uslovima i standardima EU, poveća broj zaposlenih u poljoprivredi, poveća iskorišćenost poljoprivrednih resursa i da poljoprivredu učini  porodičnim preduzetništvom.

Podsticajna sredstva mogu koristiti isključivo  fizička lica sa poljoprivrednom proizvodnjom na teritoriji opštine Petnjica. Za sprovodjenje ovog Programa, Budžetom opštine Petnjica, planirana su sredstva u visini 15.000,00 eura i to: Sufinansiranje kolektora za solarnu energiju prediđeno je 5. 000,00 eura; Sredstva za posjete sajmovima – 200,00 eura; Podsticajna sredstva za razvoj pčelarstva – 1. 470,00 eura; Podsticajna sredstva za razvoj malinarstva – 7. 000,00 eura; Sredstva za poljoprivredna predavanja – 530,00 eura i Sredstva za nabavku tunela – 800,00 eura

 Finansiranje kolektora za solarnu energiju

 Korisnici ove podrške mogu biti poljoprivredni proizvodjači koji nemaju nikakve mogućnosti dovodjenja električne energije na svojim katunima i koji na katune izvode pet ili više uslovnih grla za koje su registrovani kod službe za selekciju stoke, kao i poljoprivredni proizvođači koji se bave voćarskom proizvodnjom čiji su zasadi ne manji od 1ha sa razmakom sadnje 4×3 ili 4×4  za koje su neophodne pumpe za navodnjavanje. Za ovu podsticajnu mjeru Opština će učestvovati sa 70% sredstava, dok će ostalih 30% biti učešće poljoprivrednig proizvođača koji je aplicirao za ovu mjeru.

Podrška se odnosi za nabavku osnovnog solarnog panela čija cijena iznosi oko 400 eura ( 4 sijelična mjesta, punjač za telefon, radio i LCD/TV).

Bodovanje će se vršiti po broju uslovnih grala, udaljenosti katuna od izvora električne energije kao i površine pod zasadom.

  1. Sredstva namijenjena posjeti sajmovima

Ova sredstva namijenjena su za posjetu sajmovima poljoprivrede u Crnoj Gori i okruženju, kao i posjeta oglednim imanjima malina u Srbiji. Posjeta će biti organizovana za veće poljoprivredne proizvođače sa teritorije opštine Petnjca kao i za dio učenika Srednje poljoprivredne škole  iz Petnjice. Učešće Opštine za posjete sajmu bice 50 % od ukupnih troškova prevoza.

  1. Podsticajna sredstva za razvoj pčelarstva

Opština Petnjica će u ovoj godini izdvojiti određena finansijska sredstva za razvoj pčelarstva u našem kraju. Ovim sredstvima će se pomoći nabavka po 3  pčelinja društava za 7 mladih pčelara početnika.

Za ovu podsticajnu mjeru Opština će učestvovati  sa 70% dok će 30% biti učešće aplikanta. Prednost za ovu mjeru imaju  mladi pčelari početnici starosti ispod 30 god , inženjeri poljoprivrede i socijalno ugrožena domaćinstva.                                                        

  1. Podsticajna sredstva za razvoj malinarstva

Poseban akcenat Opština će u ovoj godini staviti na razvoj i podizanje sitno jagodičastog voća u ovom slučaju malina. Opština će ovim sredstvima pomoći podizanje novih zasada maline površine po 20 ari za 5 poljoprivrednih proizvođača. Za ovu podsticajnu mjeru Opština će učestvovati sa 70% dok će učešće biti 30%.  Opredijeljena sredstva za ovu podršku iznose 7000 eura. Prednost imaju nezaposlena lica, mladi poljoprivredni proizvođači starosti ispod 35 god i poljoprivredni inženjer.

U koliko se javi veći broj poljoprivrednih proizvođača za ovu podršku, iznos podrške će se smanjivati srazmjerno broju zahtjeva.

  1. Sredstva za nabavku tunela

Plastenička proizvodnja zadnjih godina sve više dobija na značaju. Svjedoci smo sve veće prodaje sadnog materijala koji dolazi iz različitih krajeva. Kako bi postakla razvoj povrtarske proizvodnje u našem kraju, Opština je za ovu godinu izdvojila sredstva za nabavku tunela ( plastenika dimenzija 5x10m). Za ovu mjeru izdvojena su sredstva u iznosu od 800 eura. Kao i u predhodnim mjerama Opština će učestvovati sa 70% dok će podnosilac zahtjeva učestvovati sa 30%. Planom je predviđena podrška za 8 poljoprivrednih proizvođača.

Prednost imaju mladi poljoprivredni proizvođači starosti ispod 35 god, poljoprivredni inženjeri i socijalna domaćinstva.

Iz lokalne samouprave ističu da se obrati pažnja na sledeće: Jedan poljoprivredni proizvođač može konkurisati samo za jednu oblast bez obzira što ispunjava uslove za više. U slučaju da se javi veći broj Zahtjeva za određenu podsticajnu mjeru u odnosu na planirane, iznos sredstava  će se srazmjerno smanjivati.

Zahtjevi sa traženom dokumentacijom se predaju na pisarnicu sa naznakom Komisiji za praćenje i realizaciju programa podsticajnih mjera u opštini Petnjica za 2016 godinu.

 Zahtjevi za dodjelu podsticajnih sredstava iz ovog Programa podnose se na propisanim obrascima nadležnoj komisija za praćenje i realizaciju programa:

  1. za sufinansiranje kolektora za solarnu energiju od 06.06 do 24.06.2016.god,
  2. za podsticajna sredstva za razvoj pčelarstva 06.06 do 24 .06. 2016.god
  3. za podsticajna sredstva za razvoj malinarstva od 06.06. do 24.06. 2016.god.

Da bi ostvario pravo na podsticajna sredstva poljoprivredni proizvodjač uz zahtjev mora

priložiti i sledeću dokumentaciju:

  • Zahtjev za podršku
  • fotokopiju lične karte
  • dokaz o vlasništvu ili korišćenju zemljišta (posjedovni list ne stariji od 6 mjeseci, ugovor o zakupu, ugovor o poklonu, sudsko rješenje o nasledstvu i dr.)
  • fotokopiju računa za solarne kolektore, za kupovinu sadnog materijala i deklaraciju.
  • Broj žiro računa

Podsticajna sredstva isplaćuju se po nalogu Komisije za praćenje i realizaciju programa  nakon što se utvrdi da podnosilac zahtjeva ispunjava propisane kriterijume

Ukoliko ukupan broj odobrenih zahtjeva za odredjena podsticajna sredstva prelazi planirani iznos sredstava, proporcionalno se smanjuje jediniči podsticajni iznos,  ukoliko za odredjena podsticajna sredstva nema dovoljno zahtjeva Komisija preostala planirana sredstva može preusmjeriti za drugu podsticajnu mjeru.

Komisiju formira predjednik Opštine  iz reda zaposlenih u opštini Petnjica.

Komisija sačinjava zapisnike o svom radu i  vodi evidenciju o korisnicima podsticajnih sredstava kao i o visini i vrsti podsticajnih sredstava za svakog korisnika.

Osnovni zadatak lokalne samouprave je da zajedno sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog ravoja preduzme sve mjere i da svu podršku razvoju poljoprivrede i ublaži negativne efekte procesa prestruktuiranja poljoprivrede u skladu sa propisima EU.

SJUTRA ŠAHOVSKI TURNIR U PETNJICI

0

U organizaciji šahovskog kluba „Bihor“ sjutra će se u Petnjici održati turnir u šahu. Početak turnira je zakazan za 18 časova, a očekuje se da učešće uzmu takmičari iz susjednih opština, Berana, Andrijevice, Bijelog Polja i Rožaja. Turnir se igra po švajcarskom sistemu od 9 kola, cuger, tempom igre od 5 minuta.

Uplata po igraču je 2 eura, a prijave se mogu obaviti na broj telefona sekretara kluba Almira Ramdedovića  069/812-675

„Mi smo najmlađi šahovski klub u Crnoj Gori i za dosta kratak period, evo uspijevamo da organizujemo već drugi turnir što je veliki uspjeh. Takmičimo se u Drugoj ligi Crne Gore i ovi turniri su nam jedinstvena prilika da selektujemo ekipu koja bi nas predstavljala kako na domaćim tako i na međunarodnim takmičenjima. Ono što je najbitnije jeste to da mlađi igrači imaju što više jakih mečeva, a ovaj turnir je odlična prilika jer dolaze igrači koji imaju jaki međunarodni rejting. Naša zamisao jeste da uvedemo što više mladih i time učinimo da ova drevna igra opet zaživi u Bihoru. Još smo u povoju, još kuburimo sa šahovskim rekvizitima, nemamo satove, ali nadamo se da ćemo naći načina da i to riješimo. Ono što moram da istaknem, to je da postoje ljudi koji prepoznaju značaj naših aktivnosti i izlaze nam u susret. Udruženje penzionera iz Petnjice nam je ustupilo svoje prostorije. Takođe, moram da iskoristim priliku da se zahvalim i Halilu Agoviću koji nam je donirao i poklonio osam garnitura tabli sa figurama“ izjavio je za portal Radija Petnjica Almir Ramdedović, sekretar šahovskog kluba „Bihor“.

Organizator je obezbijedio i prigodne novčane nagrade a nakon turnira bi će priređen i koktel.

DENIS BOŽOVIĆ

BEZ ULIČNE RASVJETE U PETNJICI

0

Ulična rasvjeta u Petnjici već nekoliko dana nije u funkciji. Nadležni u petnjičkoj opštini su nam rekli da je došlo do “prekida elektrokabla za napajanje” te da su ekipe na terenu i da će dati sve od sebe da kvar što prije bude otklonjen.  Petnjičani se nadaju da će majstori biti efikasni i da će locirati gdje je prekinut dovod električne energije kako bi i ono malo rasvjete koja postoji obasjalo centar Petnjice.

D.B.

 

OBIČAJI U BIHORU: SVADBE I UPOZNAVANJA

Bahtijar Muratović, rođen 1928 godine, priča o svadbama na području Bihora u emisiji Putevi i raskršća

„Onaj ko ima sina, on prati prosce da traže đevojku. Prvo je bio običaj da đevojku da jedincu, jer on nije imao s kim da dijeli imetak. Kada bi je isprosili, onda se traži roba da se kupi – od veša pa do ćilima. Odu ljudi i ugovore svadbu i kada bi trebalo da idu svatovi. Sviralo se u goč i zurle. Uglavnom su to radili cigani, drugi je ko slabo znao. Svatovi bi morali da plate ručak, ako ga ima, a ako ga nema onda bi se za kafu davalo ponešto.

Ako đevojku traži siromašni momak, bilo je situacija da je otac ne da zbog toga. Ako bi imali zemlju i stoku, onda je to druga priča. Sa starim ljudima sam razgovarao, koji su išli kao prosioci i oni bi kazali: drži dva vola i jednog konja i ne kupuje žito, da mu se da đevojka. Bilo je đevojaka koje nijesu ni pitale, a onda mladini i mladoženjini dugo neće da se pomire.

Ranije je bilo i razvoda, uglavnom zbog toga što nijesu mogli da se slože, i ta đevojka se posle toga teže udavala.

Ja sam se jednom ženio, a ovi moji svi po dva – tri puta. Moj otac se ženio tri puta. To si bili stari običaji. Moj otac je imao tri žene u kuću i bolje su me držale ove dvije nego li majka. Moja majka je imala 17 godina kada je on uzeo a on 65. Tu je važilo pravilo „ima da jede, ima kuću, podajmu je“.

Bilo je i iz ljubavi da se uzmu pa da mlada pobjegne. Bilo je slučajeva kada se po 7 godina nijesu htjeli da se pomire zbog toga što je udala bez pitanja. Ranije je teško bilo upoznat đevojku jer su imale veliku kontrolu od braće. Sa budućim muževima mogle su se vidjet jedino na svadbama i možda na saborima, ali je opet bilo teško. Ipak, ljubav je uvijek bila jača od običaja.

 

TVRĐAVA

Opet je ponedjeljak i jedan vaš omiljeni, dežurni krivac se opet javlja sa novom kolumnom. Na mene se stvarno možete osloniti.

Sedmica sa puno interesantnih događanja je iza nas. Na žalost, sedmica u kojoj se ponovo diskutuje ko smo, šta smo, čiji smo…. Zar se nijesmo prošle nedjelje složili, da nećemo više ovako? Da nećemo više da mislimo o problemima nego o solucijama?

Komentari su pokazali, da većini ljudi, koji su pročitali moj tekst, nije stalo do riješavanja nekih problema u vezi sa našim krajem. Oni su samo tu, da izređaju iste, već dosadne komentare. A poslije toga dolazi jedno veliko ništa.

Kad ćemo sa komentara na djela? Gdje su prijedlozi za napredak našeg kraja? U prošlom tekstu sam vas pozvala da se pridružite u razvijanju dobronamjernih ideja. NIJEDNA osoba nije učestvovala u tome. Opet je puno interesantnije komentarisati šta drugi pišu.  Meni to prelazi u dosadu. Sve isto, ništa se ne mijenja, samo žestina retorike. Koliko „pametnih“, a mi i dalje tapkamo u mjestu. I dajem predloge – nećete. Hoću da se poštujemo – nećete. Hoću da se volimo – nećete.

Pa šta hoćete?

Da gradimo gradove sa velikim zidovima, preko kojih će se čuti glasovi, ali mi nećemo moći da se vidimo?

Da učimo našu djecu da su ti „neki drugi“ tamo drugačiji i da se ne smije sa njima?

Da se međusobno napadamo i ograničavamo od onih koji nam ne govore po ćejfu?

Da se grupišemo, jer smo tako jači?

Da pijemo kafu danas jedni sa drugima, a da smo već sutra ljuti neprijatelji?

To nije moj Bihor!

Slučajno sam pronašla izjavu Meše Selimovića u okviru jednog interviju-a za magazin NIN iz 1970-te godine, koja odgovara trenutnoj situaciji u Bihoru i njihovim građanima:

„Tvrđava je jedan širi simbol. To je sve što odvaja ljude, religija, nacije, države, ubjeđenja, predrasude, sve u šta se zatvara pojedinac i zajednica prema drugome.

U odnosu na knjigu „Derviš i smrt“ , gdje je data dimenzija mržnje, strasti, u „Tvrđavi“ sam htio da pokažem izlaz iz te zatvorenosti u kojoj žive ljudi odavno, pa i danas. Može li se izaći iz tvrđave i tvrđava, mogu li ljudi drugačije razgovarati među sobom nego kroz puškarnice? Moj glavni junak ima sve uslove da bude ogorčen i zatvoren u sebe, a on ipak pokušava da nađe put do drugih ljudi.

Za njega je neprihvatljiv ikakav drugi put osim puta ljubavi.“

Vi svi, koji i dalje pišete zlonamjerne komentare, puni mržnje i bez ikakvog značaja za naš kraj, živite u toj tvrđavi.

Kad ćete više izaći iz nje?

ZAVIČAJNA ZASTAVA

Dvojica članova ZK „BIHOR“ Hamid Rastoder i Ferid Muratović nisu mogli odoljeti a da se, usred Luksemburga,  ne uslikaju sa zastavom svoje matične opštine – Petnjica.
I na ovaj način oni izražavau ljubav prema zavičaju i svojoj opštini.
Napomene radi zastavu je, nedavno, Zavičajnom klubu „Bihor“ , prilikom posjete ovom udruženju, uručio predsjednik opštine – Samir Agović.
Hvala mu!