Putnici iz autobusa Simon Voyages, nakon 14 dana provedenih u karantinu u hotelu Verde u Podgorici, konačno su svojim kućama.
Oni su juče, organizovanim prevozom, stigli na svoja odredišta.
Njihovo zdravstveno stanje je stabilno, a testovi su pokazali da nema zaraženih korona virusom.
Ono što im slijedi to je da se pridržavaju procedure NKT kao i svi građani Crne Gore. Prema saznanju portala radija, državljani Srbije iz istog autobusa se takođe nalaze svojim kućama bez ijednog pozitivnog na virus.
Odbornik SPP u petnjičkom parlamentu Almir Muratović apelovao je na radnosposobne stanovnike Bihora da se u vremenu koronavirusa okrenu što više poljoprivredi i obrađivanju svojih imanja.
“Sjetimo se da su naši djedovi sa ovih istih “okutnjica” izdržavali i mnogobrojniju porodicu. Oživimo te “okutnjice” i biće nafake na njima. Zasadite što više svoja imanja i za lične potrebe i u komercijalne svrhe, ne brinite za proizvodne viškove, siguran sam da ćete ih plasirati i prodati. Ovih dana su Bihorci iz dijaspore pokazali visoku stepen zajedništva i odnosa prema svom narodu u regionu, a isto tako ogroman lokalpatriotizam. Koristim ovu priliku da im se najiskrenije zahvalim. Zbog te svijesti našeg čoveka sam siguran da će pomoći i u razvoju poljoprivrede. Takođe pozivam i kolege odbornike iz drugih političkih partija u parlamentu da podržimo one koji nijesu u mogućnosti doći do sjemena za ovogodišnju sjetvu”, rekao je Muratović.
Ginekološka ordinacija “Bralić” iz Rožaja i Radio Petnjica će u narednim danima objavljivati tekstove – savjete za trudnice u doba gripa i korona virusa. Ovo je način da pomognemo ranjivijim grupama društva u vremenu kada je pošast COVID-a 19 okovala svijet.
Procijenio sam da je prilika da sve nas, u eri vladavine korona virusa, za trenutak vratim u stvarnost. Da iskoristim trenutak “dok su u straha velike oči” kako bi tim velikim očima pogledali jedan nama veći neriješeni problem.
Naime postoji jedan nama odavno poznati HPV – virus, koji se dugo pred našim očima ponaša kao “ubica na slobodi”.
Za HPV- virus je dokazano da izaziva rak grlića materice, te da je seksualno prenosiva bolest. Takođe je dokazano da ima HPV infekcije grlića bez raka, ali nema raka grlića materice bez HPV.
Iako je HPV otkriven već davne 1907 god. do danas je stopa obolijevanja i umiranja ostala previsoka.
Trenutni podaci govore da svake godine 569.847 žena u svijetu dobije rak grlića materice, a 311.365 umre od te bolesti. Rak grlića materice se svrstao kao treći najčešći rak među ženama na svijetu.
Ako uporedimo ove brojke sa stopom obolijevanja i smrtnosti od coronavirusa COVID-19, za prethodna četiri mjeseca, gdje imamo:
Korona pozitivnih 1.250,000
Umrlih 68.000
Izliječenih 257.000
Analiza:
Imamo Korona pozitivnih 1.250,000 i 68.000 umrlih
Ako prenesemo ovih 68.000 umrlih za četiri mjeseca na godinu, dobijamo oko 204.000 umrlih i muškog i ženskog pola za godinu u svijetu. S obzirom na to da je procenat umrlih žena oko 48%, dobijemo 97.950 umrlih žena od korona virusa za godinu, naspram 311.365 umrlih od HPV virusa.
Zaključak:
Stopa smrtnosti kod žena prema dostupnoj statistici je 3,17 puta veća od HPV virusa nego od COVID-19.
Ove podatke ne iznosim da bih umanjio opasnost od KOVID-19, već da bih ukazao koliko se neozbiljno borimo sa virusnim oboljenjima koja smo odavno upoznali.
Za to postoji po meni dva razloga.
Prvi – da smo se privikli na smrt koju smo upoznali, a da se više plašimo nepoznatog.
Drugi – da kada je u pitanju umiranje žena, manje je i novca i brige. Prim dr Izet Bralić
Ginekološka ordinacija “Bralić” iz Rožaja i Radio Petnjica će u narednim danima objavljivati tekstove – savjete za trudnice u doba gripa i korona virusa. Ovo je način da pomognemo ranjivijim grupama društva u vremenu kada je pošast COVID-a 19 okovala svijet.
Zašto se zove KORONA virus
Od kada je čovjek izgovorio prvu riječ, napisao prva slova, počev od klinastog pisma, hijeroglifa do danas, ne postoji riječ koja je više puta napisana i izgovorena od riječi KORONA.
Riječ korona vodi porijeklo iz latinskog termina “coronatus” što znači “krunisanje”, izvorno iz “corono” u značenju “vijenac, kruna, krug”. Kod starih Grka i Rimljana to je bilo najviše odlikovanje koje se davalo pobjednicima na takmičenjima, vojskovođama i zaslužnim građanima.
Najpoznatija kruna je ona na kipu slobode koju su izgradili Francuzi kao poklon Americi povodom 100 godina nezavisnosti. Izgrađen je ušću rijeke Hadson 1988. god.

Kruna sa sedam krakova, inspirisana je krunom Kolosa sa otoka Rodos, jednog od sedam svjetskih čuda antike, je simbol slobode na sedam mora i sedam kontinenata.
Korona u astronomiji označava razrijeđeni gasoviti omotač sunca i drugih zvijezda. Sunčeva korona je normalno vidljiva samo za vrijeme potpunog pomračenja Sunca, kad se vidi kao nepravilni oblik bisernog sjaja koji okružuje zatamnjeni disk i podsjeća na vijenac od bijelog cvijeća.
U anatomiji korona označava dio tijela nalik ili sličan kruni.
U botanici označava izraslinu u obliku čaše ili trube u središtu cvijeta narcisa .

ZAKLJUČAK:
Ima neke simbolike u nazivu i izgledu Korona virusa. Niti ijedan kralj koji je nosio krunu nije uspio ovako moćno pokoriti svijet.
U petak je nastavljena dostava humanitarne pomoći za najugroženije u Bihoru u okviru humanitarne akcije Luksemburg za Bihor, koja je pokrenuta od strane privrednika iz Luksemburga, članova ZK Bihor, kao i ljudi koji nisu iz Bihora, ali imaju dobre odnose sa našim ljudima koji žive i rade u Luksemburgu.
U nastavku je ažurirana lista donatora iz Luxemburga, koji su nebrojano puta do sada učestvovali u brojnim akcijama i uvjek su iskazivali poštovanje za potrebe naroda u Bihoru i Crnoj Gori i to su pokazali i sada.
Akcija se sporvodi preko HO Bihor i Džip Kluba Bihor, a u sklopu sveukupnih napora borbe protiv pandemije virusa korona.
“Akcija je naišla na veliko interesovanje, kako donatora, volontera, tako i onih koji su u stanju potrebe i potrebno im je izaći u susret u ovim izazovnim vremenima“.
“Juče su, članovi Džip Kluba Bihor i aktivisti HO Bihor kao i volonteri iz naselja u kojima je dijeljena, pomoć dostavili u sledećim naseljima u Bihoru i to: Bor, Dobrodole, Ponor, Savin Bor, Lagatore, Dašča Rijeka, Kruščica i Trpezi. Očekujemo da akciju ubrzo privedemo kraju i obiđemo sve familije koje su u stanju potrebe i da realizujemo ovu akciju. U toku dostavljanja humanitarne pomoći, imali smo priliku da se neposredno upoznamo sa situacijom i problemima koje ima naše stanovništvo. Sva ta zapažanja sa terena će nam biti od koristi da u narednom periodu uložimo dodatni napor i osmislimo nove oblike pomći i podrške, kako bi na što kvalitetniji način pomogli našim sugrađanima. Trebamo planirati i dugoročno, da, ne samo ublažimo posljedice trenutne krize, već da napravimo održivi način pomaganja i unapređenje stanja porodica koje su sada u stanju potrebe. Želimo i da sa našim sugrađanima koji žive u Bihoru a imaju mogućnosti da pomognu, to urade slijedeći naš primjer, ali i da sami kreiraju načine podrše i pomoći. Pomaganjem i dijeljenjem onoga što imamo, mi ustvari izgrađujemo sebe i čistimo svoj imetak”, saopštili su pokretači akcije iz Luksemburga.
Lijepi proljećni dan u Petnjici Bihorci su iskoristili da plate račune, na kratko se vide i razmijene par riječi.
Petak je u Petnjici bio pazarni dan, ali danas, u “doba korone”, on je samo jedan od dana u sedmici.
Ipak, primjetno je da građani stoje u redovima bez potrebne distance, bez rukavica i maski, što je činjenica na koju se mora ukazati. Opasnost od širenja virusa nije samo u gušće naseljenim urbanim naseljima već i u onim sredinama gdje ima manje građana.
Juče je nastavljena dostava pomoći za najugroženije u Bihoru u okviru humanitarne akcije Luksemburg za Bihor, koja je pokrenuta od strane privrednika iz Luksemburga, članova ZK Bihor, kao i ljudi koji nisu iz Bihora, ali imaju dobre odnose sa našim ljudima koji žive i rade u Luksemburgu.
U nastavku je lista donatora iz Luxemburga, koji su nebrojano puta do sada učestvovali u brojnim akcijama i uvjek su iskazivali poštovanje za potrebe naroda u Bihoru i Crnoj Gori i to su pokazali i sada.
1. Muhović Mustafa
2. Frljučkić Smajo
3. EHH LUX s.àr.l. – Halilović Esko, Harun i Hajro
4. BIHOR s.àr.l. – Edin Latić
5. ARIJAN TOITURES s.a.r.l. – Adrović Isat
6. M.E.T S.àr.l. Muhović Ero & Duraković Eko
7. FC UNION 5 KAYL/TETANGE – Ličina Mita
8. SANO TRANSport – Skenderović Muca
9. Muhović Adela
10. SNACK PALAIS – Kalač Senad
11. MINI MARKET – Latić Misin
12. Ličina Ekrem
13. Agović Latif
14. Skenderović Džeko
15. Skenderović Hasim
16. Šabotić Sabit
17. Skenderović Alija
18. Ličina Hakija
19. Ličina Safet
20. Ramdedović Sabrija
21. Murić Eldin Zeljo
22. GTS PEINTURE s.àr.l. – Enis Ćoso Muratović
23. Šabotić Safet
24. Šabotić Enver
25. Šabotić Mehdija
26. Šabotić Adis
27. Kršić Šabo
28. Ćeman Dado – Kršić Ilda
29. Kožar Esko
30. Adrović Nusret
31. Kršić Mirza
32. Ličina Sabrija
33. Ramdedović Asmir
34. Skenderović Hamdija
35. Skenderović Nusret
36. M INVEST s.àr.l. – Muhović Asad
37. Ajdarpašić Ramo
38. Latić Ešef
39. Latić Sado
40. Dervišević Orle
41. Dervišević Adnan
42. Palamar Hafiz
43. Rastoder Hamdo
44. Rastoder Faik
45. MAIDE CONSTRUCTION – Muhović Derviš-Zeljo
46. Murić Šefkija
47. Kožar Iljaz
48. Rmdedović Šeko
Akcija se sporvodi preko HO Bihor i Džip Kluba Bihor, a u sklopu sveukupnih napora borbe protiv pandemije virusa korona. “Akcija je naišla na veliko interesovanje, kako donatora, volontera, tako i onih koji su u stanju potrebe i potrebno im je izaći u susret u ovim izazovnim vremenima.
“Juče su, članovi Džip Kluba Bihor i aktivisti HO Bihor kao i članovi NVO VIS LEGIS dostavili pomoć u sledećim naseljima u Bihoru i to: Orahovo, Bare, Hazane, Vrševo, Tucanje, Godočelje, Paljuh, i Kalica. U narednim danima će se nastaviti sa aktivnostima dostave i u drugim naseljima. Do sada se sve aktivnosti realizuju predviđenom dinamikom i očekujemo da ubrzo zaokružimo teritoriju cijelog Bihora a dostavićemo i određen broj paketa humanitarne pomoći, na zahtjev koji smo u međuvremenu dobili iz Berana, Bihorcima koji su nastanjeni u Beranama a iskazali su potrebu da im se obezbijede osnovne životne namirnice i sredstva za higijenu”, saopštili su pokretači akcije iz Luksemburga.
Rašo Ćeman ima 60 godina, živi u Vrbici i gotovo trideset godina pravi stolice, popularne i daleko poznate “ćemanuše”.
“Od 1991. godine, kako sam ostao bez posla u Šumsko, počeo sam da izrađujem stolice, držala za krampove i sjekire…. Ne žalim se, prodaje ide, ali nije to neka cijena. Neke su sedam eura, druge šest, a ove male četiri eura. Radim od osam do deset sati i mjesečno uzmem i do 150 eura”, kaže Rašo.
Kaže da za jednu stolicu treba nekih šest sati rada i da mu je neki mjesečni prosjek oko 25 stolica ili, kako kaže, 300 godišnje.
“Pa ti sad izračunaj koliko to ima od 91. godine na ovamo”, dok rukama dodiruje drvo i polugotove stolice kao da su neke žive stvari.
U maloj drvenoj kolibi pored kuće, u ušuškanom radnon mjestu, Rašo provodi dosta vremena, odvojen od dnevne politike i dokone priče. Opet računa, kao sam za sebe, i kaže da je sve radio sam, bez ičije pomoći.
“Od kubika građe mi bude, pa mislim, dvadeset komada stolica. Od jedne kutije eksera napravim 25. Ma dosta toga treba da bi se jedna stolica ručno napravila“, priča Rašo.
I ne hvali se, samo kaže da sve što vidi napravljeno od drveta može on da sačini.
“Samo mi treba da vidim dvije slike….sprijeda i sa strane, i odmah mogu da radim klupe, stolice i druge proizvode. Po želji, ali mi treba vremena, jer sam radim. Još kad bih imao mašinu za raspiljevanje, to bi bilo nešto”, završava Rašo svoju besjedu, jer se, reče kratko, stolica neće sama napraviti.
Ginekološka ordinacija “Bralić” iz Rožaja i Radio Petnjica će u narednim danima objavljivati tekstove – savjete za trudnice u doba gripa i korona virusa. Ovo je način da pomognemo ranjivijim grupama društva u vremenu kada je pošast COVID-a 19 okovala svijet.
DA LI KOVID-19 NAPADA VIŠE ŽENE ILI MUŠKARCE?
Izet Bralić
Poštovane trudnice, buduće majke, danas ću pokušati dati odgovore na česta pitanja, koja mi ovih dana postavljate, od onih logičnih do onih apsurdnih.
Jesu li žene više ugrožene ili muškarci, do onih: Hoćemo li svi umrijeti?
Potpuno shvatam i jedna i druga pitanja kao rezultat senzacionalističkih naslova koji se plasiraju svakodnevno.
“Bombastične naslove” shvatite kao skretanje naše pažnje na novinski članak, dok je sadržaj ispod najčešće tačan.
Krenuću od odgovora na teže pitanje.
Hoćemo li svi pomrjeti od korone? Da svi ćemo umrijeti, ali ne od Korone!
Odgovor na, logičnije pitanje sa početka teksta.
Koronavirus je smrtniji za muškarce nego za žene na osnovu studije koja je obuhvatila dosadašnje oboljele u Kini i Italiji.
Analiza iz Kine na 72.314 pacijenata pokazuje da su starije osobe i oni sa već postojećim narušenim zdravljem najviše ugroženi.
Ta studija je pokazala da muškarci imaju veći rizik od smrti od žena ukoliko obole od novog korona virusa.
Studija kaže : 44.672 su potvrđeni slučajevi koronavirusa, 16.186 sumnjivih slučajeva i 889 slučajeva kod kojih nosilac koronavirusa nije imao simptoma.
Najviše je u dobi od 30 do 69 godina, pokazalo je to istraživanje. Većina onih kojima je dijagnostikovan koronavirus, čak 81% ,su imali blagu formu bolesti.
Službeni podaci iz Kine pokazuju da je 2,8% stope smrtnosti za muškarce i 1,7% za žene.
Muški pacijenti činili su 22.981, ili 51%, od ukupno potvrđenih slučajeva, dok je koronavirus potvrđen kod 21.691 ženskog pacijenta .
Statističke razlike među polovima ne moraju biti rezultat zbog razlika u biologiji polova. Ti rezultati mogu zavisiti i od starosti obuhvaćenih osoba i muškog i ženskog pola,kao i rezultat nekih društvenih okolnosti. Jer su u Kini muškarci društveno i radno aktivniji u odnosu na žene, te su bili izloženiji. U Kini živi oko trećina pušača širom svijeta, od kojih 50% predstavljaju muškarci, a samo 2% žene. Ova činjenica može biti objašnjenje i za veću smrtnost kod muškaraca jer duvan čini pluća pripremljena za korona virus.
Kome najviše prijeti korona virus? Stopa smrtnosti raste sa godinama.
14,8% je kod starijih od 80 godina. Pacijenti od 70 do 79 imali su stopu smrtnosti od 8%, dok su oni od 60 do 69 imali smrtnost od 3,6%, ukupna stopa smrtnosti je 2,3%.
Pacijenti sa kardiovaskularnim oboljenjima su imali stopu smrtnosti 10,5%. Oboljeli od dijabetesa imali su stopu smrtnosti od 7,3%, dok je učestalost smrtnih slučajeva takođe bila veća od ukupne stope kod ljudi sa hroničnom respiratornom bolešću, visokim krvnim pritiskom i rakom.
Kod bolesnika koji nijesu imali prethodnih oboljenja stopa smrtnosti pala je na 0,9%.
Ova statistika može biti varljiva, jer se stopa smrtnosti računa na broj registrovano oboljelih, a ne na broj stvarno inficiranih. Epidemiolozi kažu da broj registrovanih, treba pomnožiti sa 10 kako bi dobili broj stvarno inficiranih (na osnovu ranijih iskustava sa korona virusom).
Ostaje mogućnost da mnogi ljudi imaju korona virus, a ne znaju da ga imaju. To nikada nećemo znati ukoliko ne testiramo populaciju na velikom procentu.
Podaci o stopi smrtnosti prema godinama starosti:
0-9 godina: nema mrtvih
10-19 godina: 0,2%
20-29 godina: 0,2%
30-39 godina: 0,2%
40-49 godina: 0,4%
50-59 godina: 1.3%
60-69 godina: 3,6%
70-79 godina: 8,0%
80+ godina: 14.8%
Ovo su samo brojevi. Svako ko je ikada radio statistiku zna da pouzdanost studije ne zavisi samo od broja ispitanika, već i od toga kako i gdje se uzimaju podaci, jer svako podneblje ima svoje specifićnosti, a prijemčivost i imunitet stanovnika je različita u raznim djelovima svijeta pa tako će biti i sa Korona virusom.

Ovaj grafikon pokazuje kako se razvijala epidemija korona virusom u Kini, koja nam ulijeva optimizam da budemo disciplinovani i da će uskoro proći.
