Radnici Službe zaštite i spašavanja izvode radove na postavljanju dvadesetak držača na uličnoj rasvjeti.

Njihovim postavljanjem će se riješiti problem isticanja zastava.

D.B.

  

Povodom Dana nezavisnosti Crne Gore, juče je u Petnjici održano prvenstvo osnovnih škola u šahu. Pobjednički pehar je pripao ekipi OŠ „25 Maj“ Vrbica (Selmo Tiganj, Adin Đukić, Omer Agović i Ensar Agović ).

Drugo mjesto je osvojila OŠ “Tucanje” iz Tucanja (Almin Ajdarpašić, Rijad Mahmutović, Zeno Ajdarpašić i Kenan Agović ) dok je treće mjesto osvojila OŠ Savin Bor ( Dino Rastoder, Enis Škrijelj, Adnan Rastoder i Amer Mehović ).

Turnir je organizovao ŠK Bihor a predsjednik Denis Šabotić se zahvalio direktorima osnovnih škola koji su, selekcijom u svojim školama, uzeli učešće i tako podržali takmičenje za koje se nada da će postat tradicija.

“Posebno bih se zahvalio direktorima OŠ Mahmut Adrović i OŠ Trpezi koji su u svojim ekipama kandidovali šahistkinje.

Na Skupštini šahovskog saveza, održanoj prošle godine, donijeta je odluka o uvođenju ženske kao i omladinske table koja bi trebala da se počne sprovoditi 2021.god. 

Takođe sam  zahvalan predsjedniku opštine Samiru Agoviću koji je i ovaj put prepoznao značaj ovog takmičenja i pružio punu podršku za realizaciju prvenstva osnovnih škola”, istakao je Šabotić čestitajući nagrađenim školama i  takmičarima i pozvao takmičare da se pridruže ŠK Bihor  gdje će dodatno usavršavati svoju igru, sticati dodatna znanja, a sve u cilju da jednog dana kao dobri takmičari prestavljaju klub Bihor i opštinu Petnjica.

Za OŠ Trpezi su nastupili: Šenol Tiganj, Elis Muhović, Dalida Skenderović i Ilhan Muhović.

OŠ Mahmut Adrović: Mirel Latić, Elmin Korać, Adin Šabotić i Ajsa Šabotić.

DENIS BOŽOVIĆ

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Opštinski osbor SPP Petnjica, će i ovoga 21 maja na liniji spajanja između Crne Gore i Srbije, odnosno opštine Petnjica i Tutin, organizovati okupljanje povodom obnavljanja inicijative o otvaranju graničnog prelaza i slobodnog kretanja između ove dvije opštine, koju su podnijeli državnim organima 2015. godine.

“Pozivamo ostale političke i NVO organizacije kao i stanovnike opštine Petnjica da se pridruže ovoj inicijativi. Okupljanje će poćeti u 18 časova u mjestu Haništa, a takođe će, na istom mjestu nakon skupa, biti prirđjen  iftarski obrok”, saopštili su iz SPP Petnjica.

Juče je u OŠ “Savin Bor”, uz kulturno-umjetnički program svečano proslavljen 100. rođendan te škole.

Svečanosti je prisustvovao veliki broj zvanica, počev od predsjednika opštine Petnjica, Samira Agovića, direktora javnih ustanova i preduzeća, roditelja, penzionisanih nastavnika, kao i direktori škola sa područja opštine Petnjica. Gost je bio i rektor Univerziteta u Sarajevu, Rifat Škrijelj, koji je osnovno obrazovanje stekao upravo u ovoj školi.

Kolektiv škole je pripremio bogat kulturno – umjetnički program, počevši od himne Crne Gore, preko recitacija pa sve do predstave i narodnih kola.
Priredbu je otvorila učenica Alma Adrović, koja je na opštinskom takmičenju u recitovanju osvojila prvo mjesto. Alma se predstavila pjesmom “Drhtava pjesma” Miroslava Mike Antića.

Alan Mehović, učenik područnog odjeljenja “Bor” odrecitovao je pjesmu ,,Srećan ti rodjendan, školo”.

Nakon njega su se prisutnima predstavili učenici prvog i drugog razreda sa pjesmom “Škola”.

Proljećnu radost prikazali su učenici područnog odjeljenja “Bor” pjesmom i igrom “Proljećnje kolo” a nakon njih je “Pismo mojoj učiteljici” odrecitovala Eldina Rastoder, učenica petog razreda.

Nakon toga su mladi glumci, Džejla Mehović, Adnan Mehović, Arijan Mehović i Džengiz Škrijelj izveli dramski tekst “Čudna porodica”.

Među učenicima su se našli i oni koji pišu svoje pjesme, pa je tako Samra Adrović, učenica sedmog razreda odrecitovala svoju pjesmu “Prijateljice”.

Još jedan uspjeh škole je i učenica Tea Mehović, koja je na opštinskom takmičenju u recitovanju osvojila drugo mjesto i koja je recitovala pjesmu “Tiše tamo” Dragana Radulovića.

Recital “Tamo daleko u đačkoj klupi” su izveli učenici sedmog razreda. Dječaci su uvijek bili na meti kritike pa su učenici petog razreda Rastoder Amina, Rastoder Alis i Mehović Mirza to i prikazali kroz izvođenje dramskog teksta “Ah ti dječaci”.

Svi smo ogrnuti toplinom svoga doma, a tome je posvjedočila i Dženana Rastoder recitovanjem pjesme “Tri Sunca” Ismeta Bekrića.

Koreografiju uz pjesmu “Zeko pleše” izveli su učenici područnog odjeljenja “Bor”.

Učenica petog razreda, Melisa Šabotić, je recitovala pjesmu “Moja kuća”.Zatim su dramski komad “Učenička svadba” izveli učenici trećeg i četvrtog razreda.

Nakon predstave, Džejla Mehović je recitovala stihove pjesme “Buđenje”.
Recital “Gradim svijet za mlade” izveli su učenici devetog razreda. “Riješio sam nekim sportom da se bavim” su izveli učenici petog razreda. Potom je Ena Ćatović izvela pjesmu “Škola”, a onda su učenici sedmog i devetog razreda izveli narodno kolo “Šota”.

Na kraju programa su se prisutnima obratili direktor škole, Isad Mehović, predsjednik opštine Petnjica, Samir Agović i rektor Univerziteta u Sarajevu, Rifat Škrijelj, a nastavnica Slavica Muratović je pročitala spisak radnika ove škole od osnivanja pa do danas.

,,Poštovani gosti, uvaženi roditelji i učenici, hvala vam svima što ste svojim prisustvom uveličali ovaj dan i zajedno sa nama proslavili rodjendan naše škole. Poželio bih svima prisutnima toplu dobrodošlicu. Ovu svečanost smo planirali drugačije. Neočekivana smrt našeg Sadika Rastodera nas je sve iznenadila i pogodila. Izgubili smo velikog prijatelja, druga, patriotu i donatora. Ulagao je sebe i svoj trud u našu opštinu i šire” započeo je svoj govor direktor škole.

,,To što je škola opstala tako dugo velika je zasluga svih vas i nas koji se zalažemo za ovu školu. Sjećam se kao učenik ove naše škole kada bi nam Miralem Šabotić, Alija Adrović i ostali prvi prtili snijeg a mi, nejaka đeca, išli njihovim stopama. Sjećam se kako smo sušili zamrzlu odjeću i obuću pored furuna koje moja i ostale generacije nikada nećemo zaboraviti. Pored loših uslova, ova škola je iznjedrila veliki broj intelektualaca, od medicinskog kadra, učitelja, nastavnika, ekonomista, pravnika itd. JU OŠ ,,Savin Bor” počela je sa radom 1919/1920. godine. Ova škola je pružila obrazovanje i uslugu selima Kruščici, Javorovi, Boru, Savinom Boru, Poročama, Murovcu, Daščoj Rijeci, Dobrodolama koja su od Savinog Bora udaljena više kilometara.

Na početku je ova škola radila privatno, u kućama. 1932. godine izgrađena je prva školska zgrada u Savin Boru. Za izgradnju ove škole pripisuje se vellika zasluga Galjanu Kršiću, tadašnjem predsjedniku opštine Petnjica. U međuratnom perioda broj učenika se kretao od 80 – 100, raspoređenih u dva odjeljenja i sa njima su radila dva učitelja. U takvim uslovima i sa tolikim brojem učenika bilo je skoro nemoguće postići željene rezultate. Ćazim Crnovršanin je bio prvi školovani učitelj iz populacije bošnjačko – muslimanskog naroda.

Poslije oslobođenja 1945. godine u svim selima koja su udaljena više od pet km osnovane su četvororazredne škole i to na Boru, u Dobrodolima i Kruščici. 1962. godine OŠ u Savinom Boru prerasla je u osmorazrednu školu. Najveći broj učenika ova škola je imala krajem 60-ih i tokom 70-ih godina prošlog vijeka, a taj broj je dostizao i do 445 učenika. Ova škola je dugi niz godina vodila borbu protiv ustaljenih shvatanja i predrasuda da žensku djecu ne treba slati u školu.

Poslednjih decenija je ovo područje zaplusnuo talas raseljavanja, posebno radno aktivnog stanovništva, što se direktno odrazilo na opadanje brojnog stanja učenika. Danas naša škola ima 119 učenika, zajedno sa područnim odjeljenjima, a 31 zaposlenog. Zahvalio bih se Ministarstvu prosvjete, na čelu sa ministrom Damirom Šehovićem, na podršci da krenemo sa renoviranjem i obnovom naše škole. Prošle sedmice smo poslali dopis Ministarstvu prosvjete za zamjenu dotrajale stolarije koja košta oko 18 000 eura. Siguran sam da će se naše ideje u narednom periodu ostvariti te da ćemo prebroditi sve prepreke. Kako bismo nivo znanja naše djece podigli na viši nivo potrebno je dosta ulaganja. Neki od ciljeva kojima stremimo jesu: adaptacija fiskulturne sale koja danas nije u funkciji, zatim kabinet fizike, hemije i bilogije koji je u dosta lošem stanju i potrebno ga je renovirati. Još jedan u nizu projekata je izmještaj biblioteke koja se nalazi u zasebnoj i oronuloj zgradi u bočnom dijelu naše škole. Pristup ulazu škole tokom zimskih dana nije bezbjedan te bi bilo potrebno sanirati krov i izgraditi snjegobrane na cjelokupnom krovu školske zgrade. I na kraju je tu i stolarija, koja je u procesu realizacije. Na temelju onoga što mi ostavimo ovoj djeci oni će graditi dalju i nadam se bolju budućnost.

Potrudimo se zajedno da našoj djeci damo što više možemo. Ovom prilikom pozivam sve one koji mogu i žele da daju svoj doprinos i pomognu nam da bar jedan dio naših planova realizujemo” kazao je direktor Mehović.

Na samom kraju, Mehović je podsjetio i na prvu damu koja je radila kao učiteljica u školi na Savin Boru.

“Uvažena Branka Bogavac je takođe radila u našoj školu što je potvrda jake tradicije naše ustanove. Bogavac je novinarka i publicistkinja, živi i radi u Parizu, ali je djetinjstvo i mladost provela na Boru kojeg nikada nije zaboravila”, rekao je Mehović.

,,Kada danas pogledam unazad i vratim film od 50 godina, ova škola je iznjedrila mnogo vrijednih ljudi. Ja sam u ovoj školi završio osam razreda i ‘75. otišao iz ovih krajeva. Obično sada dolazim samo kada je žalost, jer za radosti nemam vremena da stignem. Danas je radostan dan i drago mi je što sam tu, sa vama. Put iz ovih krajeva prema uspjehu je uvijek bio veoma težak. Kada bih htio da ga opišem…bilo bi još teže. U životu jednog čovjeka se smjenjuju epizode lijepog i ružnog. Ali ono što ostaje na kraju je ono što je bilo lijepo. Dobro je da se ružne stvari zaboravljaju.

Djeca iz ovih krajeva imaju velike sposobnosti koje razvijaju njihovi učitelji i nastavnici. Ja sam temelje škole stekao u Savin Boru i drago mi je što 100-ti rodjendan ove škole slavim zajedno sa svojom učiteljicom Kosom. Danas se nalazim na jednoj veoma odgovornoj poziciji rektora Univerziteta koji je po kvalitetu među 6% najboljih univerziteta na svijetu i ima oko 28 hiljada studenata i preko 2 700 zaposlenih.

Sve što danas radim nijesam siguran da bih izdržao da nijesu bili dobri temelji obrazovanja. U temelje svakog čovjeka je ono sa čime se rodio, ono što mu daju roditelji i ono što mu podare učitelji i škola. Ako danas nešto radim dobro, onda je to zahvaljujući dobrim temeljima i zahvaljujem se svima koji su zaslužni za to. Spisak radnika ove škole koji je uvažena Slavica pročitala pokazuje u kakvom podneblju živimo, kakva je struktura stanovništva i govori da smo svi bili uvijek zajedno.

Zajedništvo je ključ opstanka na svim prostorima. Želim da se ljudi ovjde što duže zadržavaju, da ne odlaze a oni koji su otišli da se vrate. Ja sam ovdje izgradio vikendicu, a mogao sam da je izgradim i pored Sarajeva. Manje bi mi trebalo novca, bliže bi mi bila, više bih je koristio ali bih manje emocija imao tamo, u toj vikendici. Vikendicu sam napravio na ognjištu gdje sam rođen. A ako hoćete da bude više onih koji ostaju učinite da zajednički život na ovim prostorima bude privlačan. Zato vas molim da poradimo na međusobnom poštovanju, slaganju, da budemo jedni uz druge. Manje će ljudi odlaziti” kazao je u svom emotivnom govoru rektor Univerziteta,  Rifat Škrijelj.

,,Čini mi čast i zadovoljstvo što mogu u ime lokalne uprave, svojih saradnika i svih građana da vam čestitam ovaj veličanstveni jubilej. 100 godina postojanja jedne ustanove je nešto zaista čime se treba ponositi. Ne postoji ni veće mjesto niti manje mjesto koje bi danas moglo biti ponosnije nego što je ovo. Savin Bor jeste mali ali je velik kada danas slavi 100 godina postojanja jedne škole koja je iznedrila veliki broj velikih ljudi.

Ovo je druga škola, nakon OŠ Mahmut Adrović u Petnjici koja je navršila ravno 100 godina. Vijek trajanja je vijek u kojem se svašta dešavalo, ali škola je svoju misiju na pravi način ispunila. Osim rektora, koji je takođe bio učenik ove škole, imamo i dva prof. dr iz ove škole koji su prva slova učili ovdje a to su Salija Adrović i Avdul Adrović.

Ovo je zaista ponos za jednu malu seosku školu i sredinu. Slažem se da nam trebaju sloga i jedinstvo. Žalim što prethodni direktor nije bio danas sa nama jer je i njegova zasluga za ovu školu. 100 godina postojanja nemaju ni veće sredine kada je u pitanju obrazovni sistem.

Treba poštovati i sve radnike koji su i u teškim uslovima davali sve od sebe. To je pokazatelj da je dobar prosvjetni radnik onaj koji ima emociju, znanje, svijest i savjest. Da nije bilo takvih učitelja ne bi danas slavili ovaj jubilej. Vjerujem da će neko uspjeti da napravi monografiju i da detaljnije sve opiše jer 100 godina se ne može tako lako predstaviti. Zamislite 1919. ili ‘20-e godine pismenog čovjeka u Savinom Boru. Kakav je to samo bio dragulj i koliko je to značilo” kazao je predsjednik opštine Petnjica, Samir Agović.

ALMINA ŠABOTIĆ

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

U okviru Bošnjačkog Kulturnog Centra “Sandžak” u Petnjici od nedavno je počela sa radom kuhinja CHR HAJRATA. Kao što je već i kazano, tokom mjeseca Ramazana kuhinja priprema i dijeli iftarske obroke.

Prije dva dana je Bošnjačkom kulturnom centru održan iftar koji je donirao Mijaz Ramdedović.

,,Iftari su sevap za donatore, a dobro djelo za širenje pravde, za druženje i širenje mira. Hvala Svevišenjem Stvoritelju što nam večeras podari da doživimo da ova omladina iftari sa elanom, motivacijom i uz maksimalni medjusobni respekt i poštovanje priredjuju i pomažu se tokom tih iftara. Onda čovjek dobija krila. Ovo je moj rodni kraj. Ovo je moje djetinjstvo. Ovo su moji Bihorci i ovo smo mi! Hvala vam omladinke i omladinci za ovakav doček i hvala što ste ovakvi”, rekao je Ramdedović.

,,Kad čujete da se ovdje zahvaljujući donacijama i donatorima potencira i podržava ovaj rad, pa šta drugo nego očekivati nagradu od Svevišnjeg Stvoritelja za ove sevape. I ne samo to, već ovi iftari imaju jednu ekonomsku dimenziju. Ovdje se sve pazari po petnjičkim trgovinama, kupuje se, sprema i ovdje troši. Tako se stvaraju radna mjesta i potpomažu postojeća, od čega svi imamo koristi. Trebamo raditi na tome da ova, sada humanitarna kuhinja, preraste u Bihorsku. Ovo je sevap, ovo je hajir, ovako nešto je potrebno Petnjici i ovo je lice Bihora. Moja poruka je da se utrkujemo u činjenju dobra jer dobro i dobre akcije su potrebne za Petnjicu i Bihor”, kazao je Ramdedović.

“Nudimo ove prostorije svima vama za korištenje u dobrotvorne svrhe, a pogotovo sada za Iftare besplatno, nudimo vam pomoć svi zajedno i  složno da ova kuhinja zaživi i Vi možete organizovati iftar” , saopštili su iz uprave BKCS.

ALMINA ŠABOTIĆ

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Voda sa vodovoda “Popča” nakon perioda ispravnosti, zbog obilnih kišnih padavina nije mikrobiološki ispravna, i nije za piće, saopštili su iz Komunlanog preduzeća opštine Petnjica..

“Analize Instituta za javno zdravlje, čiji su rezultati nama stigli dana 15.maja, 2019.godine, na osnovu labaratorijskih ispitivanja, pokazuju da analizirani uzorak vode za piće ne odgovara sa zdravstvenog aspekta.

Doo Komunalna djelatnost Petnjica će uraditi sve da vodu dovede u ipsravno stanje, o čemu ćemo blagovremeno obavijestiti građane”, istakli su iz petnjičkog preduzeća za portal radija.

DENIS BOŽOVIĆ

ZK Bihor iz Luksemburga, tradicionalno organizuje ekskurziju za najbolje učenike devetih razreda sa područja opštine Petnjica.

U subotu ( 18.maja ) kreće deveta generacija najboljih učenika sa područja Donjeg Bihora (Lozna, Godijevo, Goduša i Sušica ) i najbolji učenici sa područja Gornjeg Bihora (Savin Bor, Vrbica, Tucanje, Trpezi i Petnjica ). 

Da članovi ZK Bihor imaju humane ideje koje sprovode u djelo, govori i činjenica da su od ove godine, prošili svoj dijapazon djelovanja pa su poziv uputili najboljem učeniku devetog razreda OŠ Polica kao i medicinskom radniku koji svoj radni vijek provodi na teritoriji opštine Petnjica.

“Na inicijativu Skenderovica, a uz podršku brojnih prijatelja iz Bihora, ove godine smo sa zadovoljstvom pozvali i Natašu Đukić. Radi se o nekom ko je prepoznat kao stvarni humanista i pregalac, profesionalac, uvijek tu kad zatreba i smatramo da je zaslužila mnogo više od samo lijepih rijeci”, istakao je za portal radija, Esko Halilović, predsjednik ZK Bihor.

Rukovodeći se maksimom – preči je bližnji komšija nego li daljni brat, ZK Bihor je poziv uputio i OŠ Polica.

“Dobili smo potvrdu da prihvataju i shodno tome, šalju svoju Magdalenu Trifunović, najbolja među najboljima, Magdaleni je prilika da zajedno sa najboljim iz bihorskih škola posjeti i upozna najrazvijeniju zamlju Evropske Unije. Njen dolazak stvara preduslove za osnaženje veza i spona Police i Bihora, značajan impuls za buduću saradnju i kontakte”, naglasio je Esko Halilović.

Direktor OŠ “Polica” sa Police, Dragić Grubović je istakao da nijesu iznenađeni gestom članova ZK Bihor jer je svima dobro poznato o kakvim se ljudima radi.

“Od najboljih se može očekivati samo najbolje. Ovom prilikom želim da se zahvalim kao direktor OŠ Polica Zavičajnom klubu “Bihor” što su uključili i našu školu u svoje aktivnosti. Sa ovim činom su pokazali da baštine dobre međuljudske odnose i ujedno proširili i unaprijedili našu saradnju. Želim da pozdravim prijatelje iz ZK Bihor u nadi da ćemo i u budućnosti sarađivati i želim im puno uspjeha u budućem radu”, istakao je Dragić Grubović, direktor OŠ Polica za portal radija.

“Prijatno sam iznenađena ovim pozivom i sa nestrpljem iščekujem polazak. Ovo će biti za mene veliko iskustvo jer ću upoznat život i rad naših ljudi u dijaspori. Spoznaću kako mladi žive tamo, što bi mi rekli – na zapadu. Nadam se da ću steći nova prijateljstva i unaprijed se radujem. Znam da će mi biti najteže da prenesem svoje utiske po povratku iz Luksemburga mojim drugarima”, istakla je Magdalena Trifunović, najbolji učenik iz OŠ Polica. 

Nataša Đukić medicinska sestra u Zdravstvenoj stanici u Petnjici, ne krije oduševljenje što je dobila poziv da posjeti ZK Bihor i Luksemburg.

,,Nemam riječi da opišem koliko mi je drago što su se sjetili mene. Ovo je za mene čast i zadovoljstvo što su me pozvali da se pridružim učenicima na putovanju za Luksemburg. Ma da je samo jedan dan ali, od srca im hvala. Ja već 30 godina radim ovdje. Ja nemam rodbine u Luksemburgu ali, imam moje Trpežane koji su se sjetili mene. Par godina sam radila u Beranama, ostali radni vijek mi je u Trpezi i u ambulanti u Petnjici. Osjećam se srećno”, istakla je Nataša Đukić.

“Ovo je deveta generacija koju ja, kao koordinator ZK Bihor iz Luksembruga za Petnjicu, ispraćam i čini mi zadovoljstvo jer se radi o odličnim učenicima. Ovaj čin daje podstrek i drugoj djeci da bore za što bolji uspjeh i što veće znanje, jer činjenica je da samo znanje pobjeđuje. Zavičajni klub to vrlo rado nagrađuje i ja sam ponosan što to traje i nadam se da će trajati u narednim generacijama. ZK kao i do sada je imao osjećaja za pomoć i podršku. Ove godine je to iskazao kroz proširenje i nagrađavinja učenika sa Police kao i medicisnkog radnika koji svoj radni vijek provodi ovdje i na taj način da ih ugosti i ukaže poštovanje za njihov rad i trud“, istakao je Enver Eljo Rastoder, koordinator za Petnjicu.

Sa djecom na putu za Luksemburg putuju i dva nastavnika koji su zaduženi za bezbjednost i sigurnost učenika. 

DENIS BOŽOVIĆ

Funkcioneru Demokratske partije socijalista (DPS), struja nije isključena, jer on tvrdi da je prije sedam dana potpisao ugovor o plaćanju duga na rate.

Nejasno je kako je električnu energiju imao uprkos tolikom dugu.

Agović tvrdi da je ugovor o plaćanju na rate potpisao 9. maja, a da je četvorocifreni dug posljedica sudskog postupka koji je vodio sa EPCG, a ne neodgovornog ponašanja.

“Od januara redovno plaćam račune i do sada sam, za četiri mjeseca, platio 407 eura, zaključno sa aprilom. Dug od oko 5.000 eura nije moj, preuzeo sam ga i vodio sam sudski postupak sa EPCG jer sam tvrdio da se ne troši toliko koliko se troši. Na sudu je dokazano da trošim, jer je voda koju koristim u dva domaćinstva tehnički loša i pravi kamenac na grijaču”, kazao je on.

Objasnio je da je nakon što je izgubio sudski spor, 9. maja potpisao ugovor o plaćanju na rate.

Na njegovom računu za april 2019. godine piše da Elektoprivredi duguje 5.696,45 eura, među kojima je i 101,19 eura utrošenih u tom mjesecu.

Na računu za april nije evidentirano da je ugovor o plaćanju na rate potpisan.

Iz Sektora za korporativnu komunikaciju EPCG objasnili su da na osnovu Opštih uslova o snabdijevanju električnom energijom šalju mjesečne račune za utošenu električnu energiju.

“Potrošač ima rok od osam dana da račun plati, ukoliko to ne uradi EPCG šalje opomenu. Ukoliko potrošač osam dana od dana prijema opomene ne plati račun, EPCG pravi nalog za isključenje koji prosleđuje CEDIS-u na izvršenje.

Potrošač za kojeg ste postavili pitanje ima dugovanja po osnovu utošene električne energije, ali od nedavno i potpisano priznanje o dugu odnosno protokol o dinamici izmirenja duga na rate”, piše u odgovoru.

Nijesu odgovorili nakon koliko neplaćenih računa, ili kog neplaćenog iznosa za utrošenu električnu energiju isključuju korisnika sa mreže, koliko je domaćinstava bez struje i koliko njih ima dug manji od 1.000 eura.

Bez odgovora je i zbog čega Agović nije bio isključen sa mreže prije potpisivanja protokola.

“VIJESTI”

TTuristička organizacija Petnjica je nedavno postavila turističku signalizaciju za lokalitet Bratimin vir i to na putu prema Boru, kao i u neposrednoj blizini samog lokaliteta.

Nakon uspješno završenih aktivnosti na uređenju prilaza Bratiminom viru koje su podrazumijevale postavljanje platformi, mostova i uređenje prilazne staze, postavljanjem signalizacije i izradom promo flajera je zaokružen projekat valorizacije ovog izuzetnog  lokaliteta.

“Naša očekivanja su da ćemo uskoro uz podršku opštine Petnjica i Komunalnog preduzeća koje će izvršiti sanaciju prilaznog puta, omogućiti posjetiocima da  do Murovskih luka mogu doći automobilima. Koristim priliku da se zahvalim na konstantnoj podršci opštini Petnjica i DOO „Bihor“  i njenom vlasniku Esku Latiću koji je kao dokazani ljubitelji prirode kvalitetno izveo radove na ovom projektu”, rekao je direktor TO Rešad Muratović.

On je najavio da će ta organizacija na prostoru Murovskih luka raditi na uređenju izletišta i postavljanju mobilijara, čime će, kako kažu, privući veći broj izletnika, ne samo iz naše opštine, nego i iz okruženja.

Osim ovog predjela na rijeci Popči u okviru projekta uređenje izletišta će tokom ljeta završiti i uređenje još pet izletišta na području opštine. Za ovaj projekat očekuju podršku i Nacionalne turističke organizacije.

Turistička organizacija uz podršku Planinarskog saveza Crne Gore takođe privodi kraju aktivnosti na uređenju dvije pješačke staze.

“Očekujemo da ćemo tokom maja imati zvanično otvaranje jedne pješačke staze kojom ćemo promovisati, osim prirodnih ljepota i kulturno istorijske znamenitosti naše opštine. Nastavićemo sa markacijom i uređenjem pješačkih staza čime bi obuhvatili veći dio naše opštine, a imamo u planu i organizovanje niza manifestacija tokom Bihorskog kulturnog ljeta”, rekao je Muratović.

Opština Petnjica i ove godine organizuje obilježavanje Dana nezavisnosti države Crne Gore.

U susret ovom prazniku, u Centru za kulturu, biće upriličeno svečano uručivanje nagrada pobjednicima literarnog konkursa „Ostvarimo snove u svom zavičaju“.

 Istim povodom, u prostorijama šahovskog kluba, održaće se opštinski turnir u šahu za učenike osnovnih škola.

“Kao Opština koja je posvećena razvoju sporta, u čast ovog značajnog datuma, na sportskom stadionu u Godočelju, u organizaciji Opštine Petnjica igraće se prijateljske utakmice u košarci.

Svjesni činjenice da je narod bihorskog kraja dao značajan doprinos u ostvarivanju nezavisnosti ove zemlje i kao potvrdu tome ima i obavezu da adekvatno obilježi ovaj dan koji sa sobom nosi posebnu simboliku za sve građane Bihora.

• Svečano uručivanje nagrada pobjednicima literarnog konkursa- Četvrtak,        16. 05 u 12:30h
• Turnir u šahu – Četvrtak, 16. 05. u 12:30h
• Prijateljske utakmice u Godočelju- Ponedjeljak, 20. 05. u 14:00h

Srdačno pozivamo sve građane Petnjice da zajedno proslavimo Dan nezavisnosti”, saopštili su iz loklane uprave.

D.B..