Nakon što je Nacionalno koordinaciono tijelo donije odluku o zatvaranju objekata u 20:00h i zabranu kretanja od 21:00 do 05:00 ujutru, u Petnjici lokali i prodavnice poštuju mjere prvog radnog dana.
U PETNJICI PREZENTOVAN PROJEKAT EU: NOVA ŠANSA ZA POSLODAVCE I NEZAPOSLENE
U sali Skupštine Opštine Petnjica predstavljen je javni poziv od strane Ministarstva finansija u Crnoj Gori o bespovratnoj donaciji Evrospke unije.
Sredstva su namijenjena manje razvijenim opštinama na sjeveru Crne Gore, kako bi unaprijedili ekonomske uslove i zaposlili nezaposlena lica.
Iznos sredstava po projektu koja maksimalno mogu da se dobiju je 550.000 eura a minimalan iznos je 180.000 eura na nivou ukupnog projekta, dok pojedinačne firme mogu da povuku bespovratna sredstva u iznosu do 60.000 eura.
Na prezentaciji proketa prisutni su bili predsjednik opštine Petnjica Samir Agović sa saradnicima, kao i predstavnici preduzeća koja posluju u Petnjici.
Sanja Stupar, izvršni direktor preduzeća MNE projekt menadžmet D.O.O iz Podgorice, definisala je aplikaciju za poziv koji je raspisalo Ministarstvo finansija Crne Gore, koji se realizuje preko fondova EU i istakla da firme koje budu dio projekta, doprinijeće osnovnom cilju a to je zapošljavanje.
„Drago mi je da vidim inicijativu privatnog sektora u Petnjici. To su zdrave firme, koje su pokazale inicijativu da bi željele da doprinesu osnovnom cilju a to je zapošljavanje.
Firme bi na osnovu svojih analiza i potreba za kadrom dobili školovan kadar, koji bi kasnije preuzeli i imali obavezu da dodijele ugovor o radu u trajanju od najmanje 6 mjeseci,
kako bi se obezbijedila održivost ovih projektnih inicijativa.
Svaka od firmi koja se bude javila na javni konkurs koji raspisuje opština Petnjica, imaće mogućnost da povuče bespovratna sredstva, grantove u iznosu od 60.000 eura, koji su namijenjeni za praksu nezaposlenim osobama, koji se budu prijavili. Zatim, nabavku opreme i ostalih obrtnih sredstava, koja su potrebna radi unapređenja njihovog poslovanja i održavanja tih radnih mjesta.
Opština Petnjica kao glavni institucionalni partner, takođe ostvaruje svoj strateški cilj, a to je rješavanje velikog problema nezaposlenosti, kao i podrška u kreiranju pozitivnog ekonomskog okruženja za poslodavce.
Na taj način, održali bisvoje djelatnosti u krizi izazvanoj korona virusom , kako bi i dalje imali pozitivan finansijski rezultat i ostvarivali kvalitetnu uslugu u zavisnosti čime se bave“, zaključila je Sanja Stupar.
ENKO KORAĆ
BD FOND JEDANAESTU GODINU ZAREDOM DODIJELIO STIPENDIJE
Jedanaestu godinu za redom, BD Fond iz Luksemburga dodjeljuje stipendije za jetime i studente.
Ovih dana je donešena odluka o broju studeneta koji će biti stipendirani od strane ovog udruženja i već danas kreću sa uplatom prvih stipendija u ovoj godini.
Odlukom Upravnog odbora BD Fonda, sedam studenta i tri jetima će primati stipendiju u ovoj godini. Studenti su sa područja opština Petnjica, Rožaja i Bijelog Polja a tri jetima su sa područja opštine Petnjica.
„Želim da se izvinim i da obavijestim sve one koji nijesu dobili stipendiju, da je koronavirus uticao na finansijsku situaciju, a samim tim i na broj studenata koje bi podržali. Naravno, ukoliko uspijemo konsolidovati finansijske tokove, podržaćemo još neke koji podršku i zaslužuju a prije svega želimo sve studente ohrabriti i zamoliti da budu uporni na svom obrazovanju jer, vjerujem da ćemo iznaći mogućnost i načina da ih podržimo. Misija ovog udruženja i svin nas koji radimo na ovom projektu je podrška i želja za uspjehon svakog mladog čovjeka na polju obrazovanja“, istakao je Enver Rastoder, koordinato BD Fonda za Crnu Goru.
DENIS BOŽOVIĆ
COVID19: IZ PETNJICE DOZVOLJENO DO BERANA VIKENDOM
Na sjednici Nacionalnog koordinaciono tijela javnosti su predstavljene nove mjere u cilju suzbijanja širenja koronavirusa koje će važiti za cijelu Crnu Goru.
Petnjica izuzeta od mjera zabarane kretanja vikendom do Berana
Trgovine i ugostiteljski svoje aktivnosti obavljaće do 20 časova, međugradski saobraćaj se zabranjuje vikendom, i zabranjuje se napuštanje objekta stanovanje od 21 do pet sati ujutro.
Svi vjerski obredi i skupovi održavaće se bez vjernika.
Nove mjere su na snagu stupile od nedjelje 15. novembra i trajaće do 1. decembra, uz mogućnost produženja.
E.K.
U BIHORU REKORDNIH 26 INFICIRANIH: U PETNJICI NA 100 HILJADA 496 OSOBA SA KORONA VIRUSOM
U Petnjici je juče zabilježen rekordan broj inficiranih od početka epidemije sa 26 osoba koje su inficirane korona virusom, pokazuju najnovihi podaci Instituta za javno zdravlje.
U posljednja 24 sata u Petnjici je registrovano tri nova slučaja obolijevanja od korona virusa.
Stopa aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika u Petnjici oznosi 496.
Od početka epidemije u Petnjici je zaraženo 61 osoba, 34 su izliječene, jedna osoba je podlegla infekciji dok je trenutno 26 zaraženih.
Bilježi se porast oboljelih što prouzrokuje ponovnu i dodatnu svijest opreznosti i poštovanje mjera.
ENKO KORAĆ
PODSJEĆANJE ZA PETNJIČANE: ZIMSKA OPREMA ZA AUTOMOBILA OBAVEZNA OD 15. NOVEMBRA
Opština Petnjica spada u kategoriju opština u kojima je obavezna zimska oprema od 15. novembra.
Saobraćajnim patrolama stigla je naredba MUP-a da od petka 15. novembra krenu sa kažnjavanjem vozača, koji na regionalnim magistralnim putevima nemaju obaveznu zimsku opremu, bez obzira kakvi su vremenski uslovi na putu.
U zimsku opremu spadaju četiri zimska pneumatika, odnosno zimske gume kod kojih dubina gazećeg sloja ne sme biti manja od četiri milimetra.
Pored zimskih pneumatika vozači su obavezni da u prtljažniku obavezno imaju i odgovarajuće lance za snijeg, koje u slučaju potrebe postavljaju na najmanje dva pogonska točka, ukoliko naiđu na dio puta gdje je saobraćajnim znakom predviđena obavezna zimska oprema.
Propisana novčana kazna za neposjedovanje zimske opreme je od 60 do 150 eura, dok je za nekorišćenje opreme predviđena globa od 80 do 300 eura (kada se na kolovozu nalazi snijeg i led, a vozač ne stavi lance na točkove).
E.K.
REVIJA BIHOR – PORTRETI: FAHRUDIN FAKA RASTODER, ISTRAJAN NA PUTU KOJI JE TRASIRAO NJEGOV OTAC HUSO
.
Luksemburg je mala država. Okružen je znatno većim državama sa snažnom ekonomijom. Da bi opstao morao je stvoriti pogodne uslove za rad i investiranje. Značajan broj ljudi porijeklom iz Bihora, uprkos velikoj konkurenciji, uspješno se bavi preduzetništvom. Većina njih nije zaboravila rodni kraj, te rado finansijski i na druge načine pomažu: ljude u nevolji, udruženja, klubove, vjerske zajednice, zdravstvene ustanove…Nerijetko i opštinske vlasti u nastojanju da se uslovi života u najnerazvijenijem kraju države dovedu na nivo dostojan čovjeka.
Piše: Remzija Hajdarpašić
Koliko smo zahvalni tim dobročiniteljima? Malo ili nimalo. U svakom slučaju nedovoljno. Opština ih zaobilazi kod dodjele nagrada, ” organizatori” akcija uglavnom sebi kače lovore a država ne pokazuje značajniji interes kada neki od njih požele da dio svog poslovanja presele u domovinu. Sve ovo možda i nije bitno u tolikoj mjeri jer oni to ne rade za priznanja i pohvale, ali boli. Ovdje se novac teško zarađuje i kada neko dio svog truda ustupi drugima to bi se moralo poštovati i cijeniti. Šta reći o onim koji ih napadaju: da žele da se “pokažu”, da ukrivaju porez, da peru novac i slično. A postoje ovdje u Luksemburgu dobri ljudi koji doniraju znatne sume novca ne tražeći ni hvala. Jedan od takvih je Fahrudin Faka Rastoder. Uvijek donira značajna sredstva bez puno zapitkivanja kome i šta i kako će biti utrošeno. Oslanja se na savjest i poštenje; na kraju takav je i sam i zato vjerije drugima. Ne busa se u grudi, ne zvoni na sva zvona. Kada je ZK Bihor skupljao sredstva za kupovinu prostorija bio je najveći donator. Više godina je trebalo da ga se klub sjeti. Ne radi se o nebrizi u klubu, a pogotovu ne o nečijoj namjeri, rezultat je to ponajviše njegove nenametljivosti. A on kaže:
“Moja donacija je mnogo manje značajna nego angažovanje velikog broja ljudi iz kluba koji se odriču svog slobodnog a nerijetko i radnog vremena zarad uspješnog poslovanja najorganizovanijeg udruženja naših ljudi u dijaspori“.
Faka je oženjen i ima dvoje djece.
Supruga Almira Čelebić je vaspitačica u jednoj osnovnoj školi. Po sopstvenoj volji radi samo pola radnog vremena da bi se mogla u dovoljnoj mjeri posvetiti i svojoj djeci.
Kći Šejla (2007) je odličan učenik. Trenira aktivno fudbal, bistra je i rečita pa Faka u šali kaže – biće advokat ili političar. Ja joj to od srca želim. Bilo da advokatskim pozivom doprinese uspostavi pravde u svijetu koji koji je još uvijek daleko od idealnog, bilo da bude još jedna politička uzdanica Bihoraca u Luksemburgu.
Sin Maid (2010) učenik je petog razreda i veliki ljubitelj fudbala. Zanimljivo je da Šejla i Maid imaju petnaest tetki: devet sa majčine i šest sa očeve strane.
Faka je rođen prvog dana 1975. godine u bihorskom selu Ponor. Školovanje je započeo u rodnom mjestu a nastavio u Petnjici, Sarajevu, Luksemburgu i Belgiji.
Otac Huso je teška srca napustio Ponor. Posna zemlja planinskog sela i pored ogromnog truda nije omogućavala dostojan život. Huso je, za svoju porodicu, želio nešto više od gole egzistencije, pa 1974 – te godine odlazi u Luksemburg. Bio je jedn od prvih Bihoraca koji je otkrio ovu tada našem narodu malo poznatu državu. I upravo su ti prvi Bihorci zaslužni da nas je kasnije Luksemburg dočekivao raširenih ruku. U Luksemburgu je sebi izgradio ugled i mjesto kakvim se malo ko mogao pohvaliti. Bihorci u ovoj državi znali su da cijene njegovo poštenje, marljivost, spremnost da se žrtvuje za familiju, komšiju i prijatelja. Sve te plemenite osobine, kako kaže naš narod, Huso nije našao na putu. Stekao ih je kroz jedan nimalo lak životni put. Sa manje od deset godina dat je u najam da drugom čuva stoku. Majka ga je, bolno jecajući, ispratila u tuđu kuću. Znala je da će ostati željan toplog naručja. Otac je bio uvjeren da će to za nega biti jedna važna životna lekcija i da će jedna kašika manje za sofrom puno značiti. Nakon najamničkog hljeba Huso nikad nije birao posao i znao je dobro cijeniti svaki dinar. Čak i dok je služio vojni rok uspijevao je da ponešto zaradi i pošalje porodici.
Majka Refadija, rođena Adrović, dijelila je sudbinu velikog broja Bihorki či su muževi radili u inostranstvu. Gajila je djecu, radila i ženske i muške poslove i potajno se nadala da će se pridružiti suprugu. Potajno, zato što je tada bilo sramota da žena napusti kuću i imanje. Govorilo se „kuća stoji na ženi“. Dvanaest godina na selu i dvije u Sarajevu čekala je Refadija da se, sa djecom, pridruži Husu.
Činilo se da su spajanjem familije Huso i Refadija prebrinuli sve brige. Uslijedile su dvije godine bezbrižnog života familije Rastoder. Huso je nadahnuo djecu plemenitim ljudskim vrijednostima a majka Refadije Adrović darovala im je specifičan šarm, pa je privilegija poznavati i biti prijatelj sa bilo kojim od osmoro djece Husa i Refadije Rastoder. Jedna od njih, Sofka,vrijedan je član ZK BIHOR. Bila je presjednik skupštine i član upravnog odbora u više mandata.
No, dobrom se ne da!
Huso je 1990. preselio na Ahiret. Kobna je bila jedna saobraćajna nesreća. Fahrudin je imao 14 godina. Vrijeme kada se mlad čovjek formira u svijetu punom izazova. Mogao je lako skliznuti na stranputicu. Nije bilo oca da autoritetom usmjerava, ali je ostao jak trag njegovog puta sa koga se Fahrudin zakleo da neće skrenuti ni po kakvu cijenu. Očuvanje Husovog ugleda Fahrudin je sebi zadao kao glavni zadatak u životu. Tako da on sa velikom predanošću poštuje Husovu familiju i prijatelje. Kako se on, izgledom i glasom, liči na oca – često rasplače očeve sestre koje redovno obilazi nastojeći da umanji bol koji teško prolazi za prerano izgubljenim bratom.
Faka je bio prinuđen da paralelno sa školom, već sa sedamnaest godina, počne raditi. Bilo mu je jasno da radeći ne može završiti neku veću školu te napušta školovanje i kreće na posao. Dvije godine u fabrici radijatora, a onda sedamnaest u fabrici guma “Goodyear”. Nije bio od onih koji osam sati rade i onda leškare kući ili obilaze kafane. Počeo se baviti kupovinom, renoviranjem i prodajom kuća. Vremenom je toliko ušao u taj biznis da napušta posao i formira sopstvenu firmu „SM PROMOTION“. Danas upošljava sedam radnika i ima višemilionski godišnji obrt.
Imao bi se Faka mnogo čime dičiti i hvaliti da ga ne sputava urođena skromnost. Jedno ipak ne može sakriti. Ponos i zadovoljstvo da je uspio uticati da mlađi brat Izudin, koji je sa četrnaest mjeseci ostao bez oca, izraste u zrelog čovjeka. A nije bilo lako. Uložen je značajan napor da on danas ima uzornu familiju i na poslovnom planu kreće Fakinim stopama.
Fakovo donatorstvo je posebna priča. Od rodnog Ponora do dalekog Pakistana je mapa dobročinstvom iscrtana. Imalo bi se ovdje o čemu pisati naširoko i nadugačko no to bi bilo protivno Fakinim principima.
KAD SE PREPOZNA OZBILJNOST I MARLJIVOST: TIKA POKLONILA FREZU NADŽIPU KORAĆU
Da ozbiljan pristup, adekvatno i namjenski utrošena sredstva, budu prepoznata od relevantnih institucija, najbolje govori primjer Nadžipa Koraća iz Johovica.
Naime, on je prije nekoliko dana dobio frezu od strane Turske vladine agencije, TIKA, u okviru podrške za malinarstvo. Ovoj vrijednoj donaciji, prethodilo je apliciranje i odobravanje od strane TIK-e još 2017.godine za nabavku malina.
U sklopu tog projekta, Korać je dobio 2 200 malina i sistem za navodnjavanje. Obilaskom i utvrđivanjem da je Nadžip opravdao uložena sredstva, predstavnici TIK-e su odličili da doniraju frezu radi lakše obrade zemljane površine u malinjaku.
„Ovo puno znači za mene kada je u pitanju bavljenjem malinarstvo. Još veće je zadovoljstvo kada ljudi prepoznaju rad i uložena sredstva pa, i bez mog apliciranja i traženja, oni sami odluče da me nagrade. Ovo je pokazatelj da se pošten rad uvijek isplati“, istakao je Nadžip za portal radija.
DENIS BOŽOVIĆ
KOMUNALNO PREDUZEĆE: ISKOPANI KANALI I NAPRAVLJENI NASIPI ZA PUT DO DOBRODOLA
Proteklih dana radnici komunalnog preduzeća su na lokalnom putu Bor – Vrsajke kopali kanale pored puta i gradili zemljane bankine u dužini od 5.5 kilomeatara.
Na zahtjev mještana Vrševa, saniran je put do Vrsajaka gdje je nasuto oko 130 kubika zemljanog nasipa i tako spojili Vrševo sa Dobrodolama.
Takođe, na isti zahtjev, u saradnji sa lokalnom upravom i TO, izlili su i betonirali ploču za vidikovac na Vrševskim brdima.
Meho Zverotić se u ime mještana zahvalio radnicima komunanog preduzeća. „Zahvaljujem se u ime mještana Vrševa i Dobrodole, komunanlom preduzeću opštine Petnjica zato što su pokazali razumijevanje i uvažili naš zahtjev pa su nasuli dionicu puta koja spaja ova dva sela u dužini od tri kilometra. Put se često koristi pogotovo kada treba da idemo prema planini, prema našim stanovima i sada se puno prijatnije kretat njime“, istakao je Meho Zverotić za portal radija.
DENIS BOŽOVIĆ
IRIJAN NOVALIĆ DOBITNIK OPŠTINSKE STIPENDIJE
Opštinska Komisija za dodjelu studentskih stipendija odlučiča je da opštinska stipendija pripadne Irijanu Novaliću.
“Komisija je donijela Odluku nakon pregleda pristigle dokumentacije da je Irijan Novalić, jedini kandidat koji se prijavio, dobio opštinsku stipendiju, sa indeksom uspjeha 9,93, koji pohađa Medicinski fakultet”, piše u obrazloženje Komisije koja je radila u sastavu Selvudin Šabotić-predsjednik, Irma Škrijelj – član i Amer Agović-član.
E.K.
- Advertisement -
