Crna Gora ispunila gotovo sve obaveze koje je vode ka integraciji u energetsko tržište EU

Radio Petnjica
-
0
Crna Gora ispunila gotovo sve obaveze koje je vode ka integraciji u energetsko tržište EU

Budva, PR pres servis – Crna Gora je ispunila gotovo sve obaveze koje je vode ka integraciji u energetsko tržište Evropske unije, zato na tom polju postaje važan partner toj zajednici i državama regiona, a investitorima šalje snažnu poruku  da je  sigurna  za ulaganja u obnovljive izvore energije, da su investicije zaštićene i da država ima zakonodavni okvir usklađen sa najrazvijenijim evropskim zemljama.

To je poručeno sa prvog panela “Značaj i uloga Evropske unije u kreiranju investicionog ambijenta u Crnoj Gori”, koji je održan u okviru petog Simpozijuma energetike  EPCG NET,  kojim je  moderirala Biljana Braithwaite izvršna ditrektorka Sustinari-Partners.

Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović poručio je da je Crna Gora ispunila gotovo sve obaveze koje je vode ka integraciji u energetsko tržište Evropske unije, ocjenjujući da je to snažna poruka investitorima da je država sigurno i kredibilno mjesto za ulaganja u obnovljive izvore energije.

„Ponosan sam što danas mogu da kažem da smo, zajedno sa mojim timom, energetskim subjektima, Agencijom, CGES-om i CEDIS-om, uspjeli da uradimo domaći zadatak i završimo gotovo sve obaveze koje nas vode ka integraciji. Trenutno smo u procesu verifikacije i čekamo Evropsku komisiju da odobri sve što smo uradili, kako bismo konačno prešli na Poglavlje 15“, rekao je Šahmanović.

To znači, kako je pojasnio, da Crna Gora ima iste zakone kao najrazvijenije zemlje Evrope, poput Njemačke, Austrije, Italije i Francuske.

“Mislim da je to najbolja moguća poruka koju možemo poslati investitorima“, istakao je Šahmanović.

On je naveo da je Crna Gora pokrenula proces spajanja tržišta, podsjećajući da su usvojeni svi neophodni zakoni, kao i Nacionalni energetski i klimatski plan, koji je godinama bio na čekanju.

„Ovo je naš put. Kao što smo rekli, izgubili smo mnogo godina i decenija u prošlosti. Zato smo veoma ponosni što smo pokrenuli ovaj investicioni ciklus i što više ne govorimo samo o planovima i ambicijama“, kazao je Šahmanović.

On je rekao da je sada pravi trenutak da Crna Gora iskoristi priliku i postane važan partner Evropskoj uniji i zemljama regiona, posebno imajući u vidu očekivani rast potrošnje energije u Evropi usljed razvoja novih tehnologija, data centara i vještačke inteligencije.

„Prema proračunima koje imamo, kao i prema drugim pokazateljima, očekuje se da će potrošnja energije u Evropskoj uniji porasti za 300 do 400 odsto u narednih pet do deset godina. Tu vidimo priliku da, kao mala država, dočekamo vrijeme kada više neće biti presudno da li je neka država mala ili velika, već da li ima energiju ili je nema“, poručio je Šahmanović.

Crna Gora, kako je naveo, tu šansu vidi u korišćenju postojeće infrastrukture, dobroj povezanosti sa susjednim zemljama, podmorskom kablu sa Italijom, kao i planovima za izgradnju novog kabla i udvostručavanje kapaciteta.

„To je naša prilika da postanemo važan strateški partner Evropske unije,  mjesto odakle Evropska unija može dobijati energiju iz zelenih izvora po povoljnim cijenama“, rekao je Šahmanović.

On je istakao da će Vlada učiniti sve da cijene energije ostanu niske, navodeći da su razlozi za to socijalni aspekt i zaštita građana, ali i privlačenje investicija u data centre i jačanje izvoza energije.

„Želimo da našu ekonomiju sve više oslanjamo na energetiku, a manje na turizam“, kazao je Šahmanović.

Govoreći o daljem razvoju energetskog sektora, Šahmanović je rekao da Crna Gora ne traži prečice, već partnere koji mogu pomoći da se nadoknadi izgubljeno vrijeme.

„Imamo sunce, imamo kišu, imamo vjetar. Ono što nemamo jesu finansije i tehnologija. Zato tražimo prilike sa našim strateškim partnerima i eminentnim kompanijama iz svijeta, kako bismo ubrzali proces i izgradili velike proizvodne kapacitete“, naveo je Šahmanović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora se, zahvaljujući postojećem podmorskom kablu, već pozicionirala kao regionalni most, dok bi izgradnjom drugog kabla postala energetski most između Zapadnog Balkana i Evropske unije preko Italije.

„Kada govorimo o podmorskom kablu, Crna Gora se već pozicionirala kao regionalni most. Sa drugim kablom bićemo energetski most između Zapadnog Balkana i Evropske unije, preko Italije. Kroz ove faze želimo da postanemo i energetski hub“, istakao je Šahmanović.

On je ocijenio da je, nakon reformi u zakonodavnom okviru, sada potrebno napraviti iskorak i u investicionom dijelu, imajući u vidu strateški položaj Crne Gore, njene resurse i sve što je do sada urađeno.

„Kao što smo napravili svojevrsnu renesansu u zakonodavnom dijelu, sada isto to moramo uraditi i u investicionom dijelu. Imajući u vidu naš strateški položaj, naše resurse i sve što smo do sada uradili, sada je pravi trenutak za investicije“, poručio je Šahmanović.

Podsjetio je na poruku predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, koja je tokom posjete Crnoj Gori kazala da investiranje u Crnu Goru znači investiranje u Evropsku uniju, ocjenjujući da je time poslata jasna poruka investitorima.

Šahmanović je naveo da Crna Gora, koristeći potencijal podmorskog kabla, otvara prostor za velike investitore, posebno u oblasti obnovljivih izvora energije, ali da je neophodno obezbijediti adekvatan miks tehnologija.

„Potrebno je da imamo adekvatan miks tehnologija. Nadamo se da možemo graditi solarne elektrane, vjetroelektrane i, naravno, hidroelektrane. Hidroelektrane su možda najbolji i najprihvatljiviji oblik bazne proizvodnje energije sa aspekta zaštite životne sredine“, kazao je Šahmanović.

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johann Sattler poručio je da je Crna Gora pokazala jedinstvo, organizacionu zrelost i kredibilitet koji su važni za evropski put, ali i za jačanje povjerenja investitora.

“Jedna od najvažnijih poruka upravo regionalna integracija i povezivanje zemalja Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom”, rekao je Šatler.

On je podsjetio da su konkretni benefiti već vidljivi kroz pristupanje Crne Gore i Albanije SEPA sistemu, što je značajno smanjilo troškove novčanih transfera između Evropske unije i regiona.

„Kada su Crna Gora i Albanija pristupile SEPA sistemu, to je značilo i do 20 puta manje troškove kada je riječ o transferima novca iz Evropske unije ka ovom regionu i obrnuto“, rekao je Sattler.

On je ukazao i na značaj daljeg povezivanja zemalja regiona sa jedinstvenim evropskim tržištem, ističući očekivanje da će Crna Gora biti prva zemlja koja će taj proces završiti.

„Moje očekivanje je da će Crna Gora biti prva zemlja koja će taj proces završiti. U oktobru ćemo u Crnoj Gori imati investicioni događaj sa Evropskom unijom. To će biti veoma važan korak i prilika“, kazao je Sattler.

Poručio je da je za investitore od izuzetne važnosti činjenica da je Crna Gora predvodnica evropskih integracija, ali i da pokazuje posvećenost reformama.

„Evropski put je, u suštini, put reformi. Zadovoljan sam što Crna Gora pokazuje liderstvo i što se kreće u tom pravcu“, naveo je Sattler.

On je zaključio da se u razgovorima sa investitorima vidi realna dinamika i interesovanje koje prije 12 mjeseci nije bilo prisutno u istoj mjeri.

„To je rezultat reformi koje se danas sprovode, procesa koji su pokrenuti i kredibiliteta koji Evropska unija daje Crnoj Gori“, rekao je Sattler.

 Ministarka javnih radova Majda Adžović poručila je da evropski standardi nijesu prepreka, već jedna od najvećih konkurentskih prednosti Crne Gore, ocjenjujući da upravo njihovo usvajanje projekte čini kvalitetnijim, održivijim i atraktivnijim za investitore i finansijske institucije.

„Evropski standardi nijesu prepreka, već upravo suprotno. Smatram da su oni jedna od najvećih konkurentskih prednosti Crne Gore i jedan od glavnih razloga zbog kojih naš projektni portfolio postaje sve više bankabilan i atraktivan na međunarodnom tržištu“, istakla je Adžović.

Ona je ocijenila da rezultati koje Crna Gora ostvaruje znače mnogo više nego što se na prvi pogled vidi, navodeći da su događaji i poruke upućene sa međunarodnih skupova dodatno potvrdili kredibilitet države pred investitorima.

Adžović je ukazala da je sa Samita u  Tivtu poslana snažna političku poruku, dok investicione konferencije i događaji poput Adria Future Summita predstavljaju važne platforme za predstavljanje Crne Gore i njenih razvojnih potencijala.

„Te rezultate već možemo da osjetimo. Možemo da osjetimo zamah u izgradnji i razvoju, veći nego ikada ranije. Pred nama je još mnogo posla, posebno kada govorimo o infrastrukturi i resoru javnih radova. Ali standardi koje usvajamo vode nas ka boljem kvalitetu, a bolji kvalitet je cilj kojem Crna Gora treba da teži“, kazala je Adžović.

Navela je da pravilno postavljeni standardi predstavljaju osnovu za uspješnu realizaciju infrastrukturnih projekata i jačanje povjerenja investitora.

„Kada postavimo standarde na pravi način, sve ostalo dolazi kao rezultat toga“, zaključila je Adžović.

Ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela, rekla je da Crna Gora, zahvaljujući geografskom položaju, blizini Italije, korišćenju eura i evropskom putu, ima značajne prednosti za privlačenje investitora i priliku da postane energetski hub za cijeli region.

„Crna Gora Italiji  nije samo susjedna zemlja, već zemlja koja nam omogućava pristup čitavom regionu“, istakla je Marsela.

„Taj položaj Crnoj Gori daje priliku da postane hub. Upravo je to suština našeg kabla i projekta udvostručavanja kabla da se Crnoj Gori omogući da zaista postane energetski hub za cijeli region“, kazala je Marsela.

Govoreći o prednostima Crne Gore za investitore, Marsela je ukazala na značaj pristupanja SEPA sistemu, ali i na činjenicu da Crna Gora koristi euro kao valutu, što, kako je navela, predstavlja važan element stabilnosti.

“To je ogromna prednost za investitore, jer znaju da je zemlja iz tog ugla dovoljno stabilna da garantuje ulaganja“, rekla je Marsela.

Ona je dodala da evropski put Crne Gore pruža dodatni okvir stabilnosti i predvidljivosti, što je od ključne važnosti za investitore.

„Italijanski investitori, ali i drugi investitori iz zemalja Evropske unije, žele da ulažu novac u zemlju koja pruža dovoljno garancija u pogledu kredibiliteta, predvidljivosti tržišta i ekonomske situacije“, zaključila je Marsela.

Šef kancelarije EBRD-a u Crnoj Gori Remon Zakaria poručio je da ta institucija vidi značajan prostor za dalji razvoj Crne Gore kroz ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku infrastrukturu, transport i jačanje povezanosti.

„Tu smo da pomognemo u stvaranju uslova za realizaciju ovih ulaganja. Kada je riječ o energetici, jasno vidimo da privatni sektor može imati značajnu ulogu, posebno u segmentu obnovljivih izvora energije, gdje se može dodatno uključiti i doprinijeti povećanju proizvodnje energije“, rekao je Zakaria.

Prema njegovim riječima, EBRD značajnu pažnju posvećuje i razvoju energetske infrastrukture, jer je ona ključna za dalji rast proizvodnje i korišćenje obnovljivih izvora energije.

„Do sada smo značajno investirali sa EPCG, CGES-om i drugim energetskim subjektima, i to u oblasti energetske efikasnosti, prenosnih linija i distribucije. To je od ključnog značaja, jer ako želite više energije, morate imati mrežu koja može da je primi i distribuira“, naveo je Zakaria.

On je ukazao da, pored energetike, veliki potencijal za razvoj privatnog sektora postoji i u oblasti transportne i druge ključne infrastrukture.

On je zaključio da EBRD vidi velike potrebe za većim učešćem privatnog sektora, unapređenjem regulatornog okvira u skladu sa standardima Evropske unije, kao i za nastavkom značajnih investicija koje su već u pripremi ili realizaciji.

„To je jedan od razloga zbog kojih smo imali rekordnu godinu, jer imamo partnere, kao što je Vlada, i konkretne prilike koje su već u procesu investiranja. Ostajemo ovdje da podržimo Crnu Goru u njenom ekonomskom razvoju i jačanju povezanosti“, poručio je Zakaria.

Predsjednik Upravnog odbora Razvojne banke Nikola Tripković poručio je da je ta institucija jedan od najvažnijih instrumenata za ostvarivanje strateških prioriteta države, ističući da će dodatnih 200 miliona eura biti usmjereno u razvojne projekte u Crnoj Gori.

“Značajan segment aktivnosti Razvojne banke odnosi na podršku digitalnoj i zelenoj transformaciji crnogorske privrede i društva, kao i na stvaranje uslova za ravnomjerniji regionalni razvoj države”, rekao je Tripković.

On je ocijenio da je Crna Gora, osnivanjem Razvojne banke, dobila instituciju koja je usmjerena na ulaganje u razvoj i koja, kroz saradnju sa partnerima, podržava realizaciju razvojnih projekata.

„Naši partneri nijesu samo finansijski partneri, već i mentori u realizaciji razvojnih projekata“, rekao je Tripković.

On je istakao da energetski sektor ima potencijal da postane izuzetno važan za Crnu Goru, posebno imajući u vidu projekte i investicione mogućnosti koje se otvaraju u toj oblasti.

„Današnja diskusija o potencijalu od četiri milijarde eura u energetici pokazuje da ovaj sektor može postati izuzetno važan za Crnu Goru“, rekao je Tripković.

„Već imamo manje projekte koji se odnose na obnovljive izvore energije, solarne elektrane, a postoje interesovanja i za projekte iz oblasti hidroenergije. Očekujemo da će se takvi projekti nastaviti i da ćemo kroz njih dodatno razvijati našu ekonomiju“, naveo je Tripković.

On je ukazao da je diversifikacija ekonomije od posebnog značaja za dugoročni razvoj Crne Gore, ističući da podrška Evropske unije omogućava zatvaranje finansijskih praznina na tržištu.

„Podrška Evropske unije omogućava nam da zatvorimo određene finansijske praznine na tržištu, naročito u oblastima u kojima komercijalne banke nijesu dovoljno prisutne ili nemaju dovoljno interesa da finansiraju takve projekte“, kazao je Tripković.

Poručio je da se razvojni potencijal ne odnosi samo na energetski sektor, već i na druge oblasti važne za napredak države.

„Razvoj kreditnih linija jedan je od ključnih alata kroz koje možemo podržati privredu, omogućiti realizaciju razvojnih projekata i doprinijeti održivom rastu Crne Gore“, zaključio je Tripković.

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekatarina Paniklova,  je poručila da je važno imati viziju, vjerovati u nju i razumjeti šta proces pristupanja Evropskoj uniji može da donese Crnoj Gori, posebno ako se investira u oblasti koje će stvoriti održiv ekosistem za promjene.

„Pravedna tranzicija, energetska tranzicija i zelena tranzicija nijesu posao od jednog dana. To nije sprint, već maraton i putovanje koje zahtijeva partnere i posvećenost svih aktera“, poručila je Paniklova.

Ona je dodala da se u tom procesu ne smije zanemariti činjenica da mogu postojati i oni koji će biti pogođeni promjenama, zbog čega je važno da se ti izazovi prepoznaju i na njih odgovori na vrijeme.

 Kao jedan od važnih primjera u Crnoj Gori izdvojila je Pljevlja, ističući da je taj region veoma značajan za energetsku sigurnost, stabilnost i budućnost države.

“Ono što smo u UNDP-u prepoznali jeste da to nije samo ulaganje u infrastrukturu ili tehnologiju, već ulaganje u predvidljiv sistem, u kompanije koje mogu da upravljaju promjenama, da se suoče sa njima i budu otporne u kriznim i teškim situacijama”, zaključila je Paniklova.

 

 

Malo svjetsko prvenstvo u fudbalu

Radio Petnjica
-
0
Malo svjetsko prvenstvo u fudbalu

Po izuzetno lijepom vremenu, 13. juna na velikom sportskom kompleksu u Cessangeu, u Luksemburgu, održana je manifestacija koja se s pravom može nazvati malim svjetskim prvenstvom u fudbalu.

U organizaciji Grada Luksemburga i CLAE-a, krovne organizacije udruženja stranaca u ovoj zemlji, održan je tradicionalni fudbalski turnir na kojem su učestvovale 24 ekipe doseljenika iz svih krajeva svijeta – od Gvineje Bisau do Crne Gore.

Kroz sportska nadmetanja, druženje i bogatu ponudu kulinarskih specijaliteta karakterističnih za različite zemlje i kulture, još jednom su potvrđene vrijednosti zajedničkog života, međusobnog uvažavanja i multikulturalnosti po kojima je Luksemburg nadaleko poznat.

Dvadeset četiri ekipe, raspoređene u više grupa, tokom cijelog dana vodile su zanimljive i neizvjesne utakmice u duhu fer-pleja i sportskog prijateljstva. Među učesnicima bilo je i udruženje „Crna Gora – Luksemburg“, predvođeno neumornim Ismetom Muhovićem.

Prvi i jedan od najaktivnijih doseljenika iz Crne Gore u Luksemburgu, Ismet Muhović, ni u svojoj 78. godini ne posustaje kada su u pitanju sportske, humanitarne i društvene aktivnosti, posebno one koje doprinose očuvanju veza sa Crnom Gorom i zavičajem. Uz pomoć sportskih entuzijasta Mustafe Muhovića i Samira Rastodera Gudelja, za ovu priliku formirao je dvije ekipe – Elan 1 i Elan 2.

Još jedno iznenađenje na sportskim terenima

Nakon cjelodnevnih nadmetanja, obje ekipe Elana pokazale su izuzetnu borbenost, timski duh i kvalitet. Iz utakmice u utakmicu nizale su pobjede i na kraju priredile pravo iznenađenje – plasirale se u veliko finale.

Tako su se u završnoj utakmici sastale upravo dvije ekipe iz iste sportske porodice – Elan 1 i Elan 2.

Finalni susret završen je neriješenim rezultatom 1:1, pa je pobjednik odlučen izvođenjem jedanaesteraca. Više sportske sreće imala je ekipa Elan 2, ali su se svi prisutni složili da pehari za prvo i drugo mjesto zapravo pripadaju istoj adresi – velikoj porodici Elana.

Po završetku finala uslijedilo je veliko slavlje nekoliko stotina prisutnih doseljenika porijeklom iz Crne Gore. Vijorile su se crnogorske zastave, a zvanična voditeljica programa posebno je pozdravila Ismeta Muhovića, ističući njegov dugogodišnji doprinos društvenom i sportskom životu zajednice. U njegovu čast sa razglasa je odjekivala pjesma „Crna Gora je moj dom“, što je dodatno uljepšalo atmosferu i izazvalo emocije među okupljenima.

Još jednom se pokazalo da sport spaja ljude bez obzira na njihovo porijeklo, jezik ili vjeru. Tog 13. juna, na sportskim terenima u Cessangeu, pobijedili su prijateljstvo, zajedništvo i dobra volja – vrijednosti koje Luksemburg svakodnevno njeguje i promoviše.

Države regiona da ubrazaju razvoj domaćih OIE kako bi smanjile zavisnost i obezbijedile dugoročnu energetsku sigurnost

Radio Petnjica
-
0
Države regiona da ubrazaju razvoj domaćih OIE kako bi smanjile zavisnost i obezbijedile dugoročnu energetsku sigurnost

Budva, PR pres servis – Države regiona, koje i dalje značajno zavise od uvoza električne energije i fosilnih goriva, moraju u narednoj deceniji ubrzati razvoj domaćih izvora iz sunca, vjetra i skladištenja energije kako bi smanjile zavisnost i obezbijedile dugoročnu energetsku sigurnost.

To je poručeno na drugom panelu „5 godina kasnije: perspektive razvoja energetike regiona do 2030. godine“, koji je u okviru petog simpozijuma energetike EPCG NET, organizovala Elektroprivreda Crne Gore u Budvi.

Generalni direktor MH „Elektroprivreda Republike Srpske“ Luka Petrović poručio je da je pitanje energetske sigurnosti postalo jedno od ključnih strateških pitanja u regionu, posebno u kontekstu planova za nove gasne terminale i energetsku infrastrukturu na Jadranu.

Govoreći o aktuelnim energetskim trendovima, Petrović je naveo da se u Srbiji i regionu sve više govori o izgradnji LNG terminala, kao i o jačanju južne interkonekcije, uz prisustvo stranih, prije svega američkih, interesa u tom sektoru. Kako je istakao, takvi projekti već su vidljivi i, prema njegovoj ocjeni, predstavljaju dio šire strategije snabdijevanja jadranskog priobalja gasom.

On je upozorio da bi takav razvoj događaja mogao dovesti do stvaranja energetske zavisnosti od gasa u regionu, ukoliko se ne razvijaju sopstveni resursi i alternativni izvori energije.

Petrović je podsjetio da su ranije razmatrane ideje o razvoju elektrana na gas, koje bi imale ulogu fleksibilnih kapaciteta za balansiranje elektroenergetskog sistema, posebno u uslovima povećanog udjela obnovljivih izvora poput solarne i energije vjetra.

Komentarišući širi energetski kontekst, Petrović je podsjetio na period energetske krize 2022. godine, kada su cijene električne energije dostizale i do 700 eura po megavat-času, što je, kako je rekao, imalo značajan negativan uticaj na privredu i bruto domaći proizvod.

„Onaj ko nema svoju energiju biće u problemu“, poručio je Petrović, naglašavajući da je zato neophodno ulagati u domaće resurse „po svaku cijenu“, umjesto oslanjanja na uvozne izvore energije.

On je kao primjer naveo i globalna iskustva, uključujući poremećaje na tržištu uranijuma i posljedice političkih dešavanja u Nigeru na energetsku stabilnost Francuske, ističući da i velike države mogu biti ranjive ukoliko zavise od uvoznih energenata.

„Ako ne koristimo vlastite resurse, pravimo dugoročan problem za energetsku stabilnost“, rekao je Petrović.

Predsjednik Odbora direktora CGES-a Aleksandar Mijušković saopštio je da je crnogorska prenosna mreža spremna za nove energetske projekte, navodeći da trenutno postoji veliki broj zahtjeva za priključenje na sistem.

„Imamo oko 7 gigavata zahtjeva, pri čemu smo potpisali oko 2,8 gigavata ugovora. Nažalost, nemamo veliki broj velikih projekata koji se izvode i koji su u realizaciji, niti mnogo velikih solarnih elektrana“, rekao je Mijušković.

On je istakao da je CGES spreman da razgovara o razvoju mreže i kapacitetima, uključujući i ranije dileme o veličini i korisnosti mrežnih projekata.

Mijušković smatra da je crnogorski elektroenergetski sistem danas znatno stabilniji, a nedavno je završen i 400 kV dalekovod, koji je, kako je naveo, bio dugoočekivan projekat.

„Završili smo 400 kV dalekovod do Pljevalja. Sada su ostale još probe i očekujemo da do kraja juna bude pušten pod napon“, rekao je Mijušković, uz napomenu da se projekat dugo realizovao.

On je najavio i projekat šant reaktora, koji bi trebalo da doprinese stabilnosti sistema, posebno u uslovima visokih napona u regionu.

„Radimo i na šant reaktoru. Mi u regionu, ali i u Evropi, imamo problem sa visokim naponom i na to moramo ozbiljno da odgovorimo“, kazao je Mijušković.

Ukazao je da se planiraju i dodatni projekti povećanja kapaciteta u saradnji sa susjednim sistemima, od Trebinja preko Crne Gore do Albanije, naglašavajući da je cilj omogućavanje priključenja što većeg broja korisnika.

„Imamo kapacitete i radimo na tome da omogućimo svima da se priključe, i to smo već razgovarali u Banjaluci kroz posebne ugovore“, zaključio je Mijušković.

Generalni direktor Elektroprivrede Srbije (EPS) Elektroprivreda Srbije Dušan Živković ocijenio je da se energetski sektor nalazi u periodu izražene neizvjesnosti, koji je dodatno pojačan ponavljanjem gasnih kriza u Evropi.

„2022. godina je bila posebno teška, a sada ponovo imamo aktuelnu situaciju. Ono što prepoznajem jeste neizvjesnost koja će pratiti naredni period“, naveo je Živković.

On je istakao da proces dekarbonizacije mora biti usmjeren ka jačanju energetske sigurnosti svake države.

„Dekarbonizacija mora da pomogne da se podigne nivo energetske sigurnosti svake zemlje pojedinačno. To nije samo zamjena jednog resursa drugim, već proces koji treba da doprinese stabilnosti sistema“, rekao je Živković.

Podsjetio je i na upozorenja o globalnoj potrošnji resursa, navodeći da je čovječanstvo već ušlo u period „života na kredit“ kada su u pitanju resursi planete. Kako je rekao, 6. juna ove godine globalno su potrošeni godišnji resursi Zemlje, dok se u Srbiji to dogodilo 15. maja.

„Drugim riječima, trošimo ono što imamo i sada trošimo iz budućnosti“, naveo je Živković, dodajući da je jedan od ključnih izazova kako uskladiti potrošnju sa raspoloživim resursima uz očuvanje postojećeg standarda.

On je poručio da je cilj da se kroz diverzifikaciju resursa i jačanje energetskih kompanija obezbijedi dugoročna sigurnost snabdijevanja, kako u Srbiji, tako i u širem evropskom kontekstu.

Govoreći o budućim izazovima, Živković je izdvojio dekarbonizaciju kao nezaobilazan proces, ali i digitalizaciju energetskog sektora, uključujući razvoj data centara i rast potreba za električnom energijom usljed primjene vještačke inteligencije i digitalnih tehnologija.

„Digitalizacija ima dva segmenta,  razvoj data centara i potrebe energetskih kompanija koje će same zahtijevati resurse za digitalne procese i AI“, rekao je Živković.

Dodao je da će u uslovima nestabilnosti ključnu ulogu imati i finansijska stabilnost kompanija.

“Opterećeni smo CO2 taksom, nekunkurentni smo. Sada imamo situaciju koja traje već šest mjeseci. Rješenja nema ili ja ne vidim do kraja ove godine. Nas će to koštati 250 miliona eura. Mnogo je to za svaku kompaniju na svijetu, a za kompaniju u regionu je to izuzetno mnogo novca!, rekao je Živković.

„Ovakvo vrijeme nestabilnosti može se prevazići jedino ako raspolažete dovoljnim finansijskim sredstvima“, istakao je Živković.

On je naglasio i značaj ESG standarda (upravljanje životnom sredinom, društvena odgovornost i korporativno upravljanje), posebno u kontekstu zaštite životne sredine i društvene odgovornosti.

Kada je riječ o energetskim resursima, Živković je naveo da obnovljivi izvori poput sunca i vjetra predstavljaju „besplatne resurse“, ali i da gas, posebno iz južnih pravaca, može doprinijeti stabilnosti i nižim troškovima u budućnosti.

Govoreći o projektima u Srbiji, istakao je da se gradnja gasne elektrane u Nišu zasniva i na postojećoj infrastrukturi, ali i na strateški povoljnoj lokaciji za moguće nove pravce snabdijevanja gasom.

„Postojeća infrastruktura i lokacija omogućavaju različite pravce snabdijevanja i tranzita gasa, koji bi u budućnosti mogli mijenjati tokove snabdijevanja“, zaključio je Živković.

Izvršni direktor, EPCG Zdravko Dragaš saopštio je da se investicioni ciklus u energetskom sektoru nastavlja, pri čemu nove investicije, posebno u oblasti solarnih elektrana i prozjumera, dobijaju dodatni značaj kroz razvoj velikih energetskih projekata.

On je naveo da se postojeće investicije odvijaju planiranom dinamikom, ali da se paralelno otvara prostor za nove velike projekte.

„Investicije koje su započete, poput solarnih sistema i prozjumera, nastavljaju se svojim tempom. Međutim, nastavak svih tih investicija sada dobija drugu dimenziju kroz ulaganja u velike solarne elektrane“, rekao je Dragaš.

Govoreći o realizovanim projektima, Dragaš je istakao završetak prve faze jednog investicionog ciklusa uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj, naglašavajući da su ispoštovane sve procedure finansiranja, projektovanja i izbora izvođača.

„To je dalo jedan dobar rezultat puštanjem Gvozda 2 (Gvozda 2)“, naveo je Dragaš.

On je ocijenio da nastavak projekta Gvozd 2 pokazuje pozitivne finansijske efekte već u prvim mjesecima, uz očekivanje da će projektno finansiranje biti uredno vraćeno kroz samu investiciju.

„Već u prvih nekoliko mjeseci pokazuje finansijske rezultate i sigurni smo da će projektno finansiranje biti vraćeno iz te investicije“, kazao je Dragaš.

Kao jedan od važnih budućih projekata, Dragaš je izdvojio i osmi agregat A8, za koji je rekao da predstavlja investiciju sa visokim stepenom sigurnosti i predvidivim povratom.

„A8 je projekat koji će dati siguran povrat, a potvrda toga je i spremnost banaka da ga projektno finansiraju, jer ne žele da ulaze u projekte sa rizikom“, naveo je Dragaš.

On je dodao da se nastavlja i realizacija male hidroelektrane Otilovići, koja se finansira iz sopstvenih sredstava, uz očekivanje pozitivnih rezultata.

„Za nju smo 100% sigurni da će dati dobar rezultat“, rekao je Dragaš.

On je poručio da je za naredni period posebno važan nastavak investicija u saradnji sa strateškim partnerima i velikim energetskim igračima.

Direktorica za Evropu u kompaniji CWP Global CWP Global Maja Turković ocijenila je da se energetski sektor suočava sa sve izraženijim regulatornim izazovima koji utiču na investicije u obnovljive izvore energije, naročito u kontekstu evropskih klimatskih politika i tržišnih mehanizama.

Ona je navela da se dio novih regulativa, uključujući mehanizme poput CBAM-a, u praksi pokazao kao dodatno opterećenje za projekte obnovljive energije, iako je prvobitni cilj bio ubrzanje dekarbonizacije.

„To je regulatorni paradoks. Umjesto da pomognu obnovljivim izvorima, neke mjere su trenutno negativne za njih“, rekla je Turković, dodajući da je problem posebno izražen zbog retroaktivne primjene određenih pravila.

Kako je istakla, retroaktivnost u regulativi predstavlja ozbiljan problem za investicije jer mijenja pravila igre nakon što su projekti već pokrenuti.

„Retroaktivnost ubija investiciju“, navela je  Turković.

Ona je ocijenila da se posljedice takvih regulatornih rješenja već vide na tržištu električne energije, uključujući pad cijena i povećanje razlika (spreadova) između tržišta u regionu i evropskim zemljama.

Kao primjer je navela projekte koji su vezani za spot tržišta u Mađarskoj, gdje su, prema njenim riječima, proizvođači suočeni sa dodatnim troškovima zbog povećanih tržišnih razlika.

Turković je takođe upozorila na smanjenje prekogranične razmjene električne energije i pad likvidnosti na tržištu, uz veći oprez trgovaca i investitora.

„Smanjeni su obimi prekogranične razmjene, a likvidnost je pala“, navela je Turković.

Govoreći o finansiranju projekata obnovljive energije, Turković je istakla da ono nije jednostavno kako se često predstavlja, jer investitori moraju obezbijediti siguran plasman proizvedene energije i dugoročne ugovore.

„Najgore su regulatorne barijere. Tržište najbolje rješava stvari, dok previše regulacije može da stvori dodatne probleme“, kazala je Turković.

Ona je dodala da su mrežni sistemi i infrastrukturni kapaciteti često u zaostatku u odnosu na razvoj obnovljivih izvora, jer se, kako je navela, dimenzionišu prema potražnji i zahtjevima za priključenje, a ne unaprijed prema proizvodnim kapacitetima.

Turković je ocijenila da su, i pored velikog broja planiranih projekata, ključni faktori za njihovu realizaciju potražnja za energijom i sposobnost obezbjeđivanja dugoročnog plasmana, dok regulatorna nesigurnost predstavlja jedan od najvećih rizika za investitore.

Direktorica, OIE Hrvatska Maja Pokrovac poručila je da države regiona moraju konkretnije i brže koristiti svoje energetske potencijale, posebno u oblasti sunca, vjetra i skladištenja energije, kako bi smanjile zavisnost od uvoza i fosilnih goriva.

 

Govoreći o iskustvima Hrvatske u energetskoj tranziciji, Pokrovac je navela da je u posljednjih pet godina napravljen značajan iskorak u razvoju solarnih elektrana i fleksibilnih energetskih sistema.

„U posljednjih pet godina napravili smo oko 1 gigavat solarnih kapaciteta, dok smo ranije imali oko 200 megavata. Takođe smo razvili oko 500 megavata u virtualnim elektranama“, rekla je Pokrovac.

Ipak, istakla je da Hrvatska i dalje zaostaje u evropskom poređenju po udjelu solarne energije po stanovniku, uprkos rastu kapaciteta.

Pokrovac je navela da Hrvatska trenutno i dalje uvozi oko 16 odsto električne energije na godišnjem nivou, dok tokom ljetnih mjeseci uvoz može dostići i do 32 odsto, u zavisnosti od potrošnje i proizvodnje.

Ona je ocijenila da je za uspješnu energetsku tranziciju neophodno kombinovati razvoj obnovljivih izvora sa skladištenjem energije, uključujući baterijske sisteme i fleksibilizaciju mreže.

„Ako govorimo o kolokacijskim baterijama, možemo govoriti o dodatnim kapacitetima na više lokacija, što je ključno za stabilnost sistema“, navela je Pokrovac.

Govoreći o potencijalima, Pokrovac je istakla značaj solarne energije, vjetra, biomase i geotermalnih izvora, kao i potrebu boljeg planiranja lokacija za nove projekte u saradnji sa akademskom zajednicom.

Posebno je naglasila važnost usklađivanja energetskog i prehrambenog sektora kroz razvoj agrosolarnih projekata.

„Moramo imati i proizvodnju energije i proizvodnju hrane, bez ugrožavanja jednog ili drugog sektora“, rekla je Pokrovac.

Upozorila je i da i pored rasta kapaciteta, države regiona i dalje zavise od uvoza električne energije i fosilnih goriva, navodeći da je potrebno više od jedne decenije da se taj trend promijeni.

„Najskuplja energija je ona koju nemate“, poručila je Pokrovac, dodajući da se potencijali obnovljivih izvora u regionu još uvijek nedovoljno koriste.

Ocijenila je da je ključni izazov u narednom periodu ubrzanje priključenja novih kapaciteta na mrežu, kao i razvoj sistema skladištenja energije, kako bi se obezbijedila stabilnost elektroenergetskog sistema.

Izvršni direktor, RUP Nemanja Laković kazao je da je kompanija izradila plan pravedne i energetske tranzicije, uključujući transformaciju poslovanja i razvoj novih djelatnosti u okviru priprema za postepeni izlazak iz proizvodnje energije iz uglja.

On je naveo da je termoenergetski kompleks u Pljevljima ranije proizvodio između 40 i 60 odsto ukupne električne energije u Crnoj Gori, kao i da je, u prosjeku za pet godina prije ekološke rekonstrukcije, proizveo električnu energiju u tržišnoj vrijednosti od oko 840 miliona eura.

On je istakao da je termoelektrana i dalje ključni stabilni balansni izvor u elektroenergetskom sistemu Crne Gore, uprkos planovima za energetsku tranziciju.

„To ne znači da nismo u potpunosti opredijeljeni za tranziciju“, rekao je Laković.

Govoreći o procesu transformacije, naveo je da je u okviru kompanije pripremljen plan za formiranje 12 novih poslovnih jedinica koje bi, nakon gašenja proizvodnje iz uglja, mogle samostalno da posluju.

Prema njegovim riječima, već su realizovane tri nove djelatnosti: građevinska firma koja zapošljava oko 100 radnika i učestvuje na tržištu i tenderima, fabrika za proizvodnju HTZ opreme sa oko 20 zaposlenih, kao i asfaltna baza u Pljevljima.

Laković je naveo da je u okviru ovih aktivnosti već obuhvaćeno oko 150 radnih mjesta kroz proces tranzicije, dok su za preostale planirane jedinice izrađeni biznis planovi i traže se finansijski partneri.

„Rudnik sa sopstvenim sredstvima neće moći sam da finansira ovaj proces“, rekao je Laković, dodajući da se u tom cilju sarađuje sa međunarodnim organizacijama, uključujući UNDP United Nations Development Programme, kao i sa Vladom Crne Gore kroz mehanizme za pravednu tranziciju.

On je istakao da je u pripremi i solarna elektrana snage oko 62 MW na zemljištu u blizini postojećeg energetskog kompleksa, kao i mali hidroenergetski projekat „Dubatovići“ na rijeci Ćehotini snage oko 2,2 MW.

Laković je ocijenio da lokacija Pljevalja, zbog blizine postojećeg energetskog sistema, predstavlja povoljan prostor za priključenje novih proizvodnih kapaciteta.

Govoreći o budućem energetskom miksu, Laković je naveo da još nije definisano koje će tehnologije zamijeniti stabilne izvore poput termoelektrana, te da su u razmatranju gas, bioenergija i drugi oblici proizvodnje, uključujući i potencijalne projekte sa međunarodnim partnerima.

On je dodao da se razgovara i o mogućoj izgradnji gasnog terminala, kao dijela šireg plana obezbjeđenja energetske sigurnosti.

Na kraju je poručio da tranzicija nije samo obaveza prema evropskim politikama, već i razvojna prilika za lokalnu zajednicu.

„Ovu tranziciju ne gledamo kao obavezu, nego kao novu razvojnu šansu za naš grad“, zaključio je Laković.

Konzularni dan Crne Gore u Hannoveru – dan posvećen građanima, porodici i budućnosti nas i naše djece

Radio Petnjica
-
0
Konzularni dan Crne Gore u Hannoveru – dan posvećen građanima, porodici i budućnosti nas i naše djece

Danas je u Hannoveru uspješno održan Konzularni dan Crne Gore, u organizaciji BKSZ Hannover e.V., Udruženja „Europa za Opštinu Petnjica“ e.V. i SCANJ e.V., koji je okupio veliki broj građana porijeklom iz Crne Gore. Održavanje ovog događaja danas  u subotu, 13. juna 2026. godine, pokazalo se kao izuzetno značajno, jer su građani i njihove porodice upravo tokom vikenda imali priliku da bez dodatnih obaveza organizacije ovdje obave svoje važne konzularne poslove.

Veliko interesovanje građana još jednom je pokazalo koliko su ovakve aktivnosti potrebne našoj dijaspori. Posebnu vrijednost ovom događaju daje činjenica da su konzularne usluge pružene van prostorija Konzulata, čime je potvrđeno da institucije Crne Gore stoje na raspolaganju svojim građanima i nastoje da im budu što bliže, bez obzira na mjesto njihovog boravka.

Tokom Konzularnog dana građani su imali mogućnost da obave niz važnih administrativnih i konzularnih procedura, među kojima su upis djece u crnogorsko državljanstvo, promjena imena, izrada punomoćja, saglasnosti i izjava, upis braka, izdavanje putnih listova, podnošenje aplikacija za pasoš i produženje važenja pasoša, kao i druge potrebne radnje.

Posebno veliko interesovanje vladalo je za upis djece u crnogorsko državljanstvo. Za mnoge porodice ,obzirom na kompletnost ove teme, to nije bio samo administrativni postupak, već važan korak u očuvanju identiteta, porodične tradicije i trajne veze sa domovinom svojih roditelja i predaka.

Organizatori događaja – Bošnjačka kulturna i sportska zajednica Hannover, Europa za Opštinu Petnjica e.V. i SCANJ e.V. – izrazili su zadovoljstvo ostvarenom institucionalnom saradnjom i uspješnom realizacijom ovog događaja, naglašavajući da je jačanje veza između dijaspore i institucija matične države od izuzetnog značaja za budućnost Crne Gore.

Organizatori su posebno poručili da su naša djeca, rođena i odrasla u Njemačkoj i drugim državama Evropske unije, nas roditelja najveće bogatstvo koje posjedujemo. To su mladi ljudi koji završavaju kvalitetne škole i univerzitete, grade uspješne profesionalne karijere i razvijaju vlastite kompanije i biznise, istovremeno čuvajući svoje porijeklo, kulturu i veze sa Crnom Gorom.

Prema njihovim riječima, bilo bi veoma važno da država Crna Gora pronađe odgovarajuća zakonska rješenja koja bi motivisala što veći broj djece iz dijaspore da ostanu i postanu državljani Crne Gore i da na taj način još snažnije ostanu povezani sa svojom domovinom. Organizatori smatraju da upravo te nove generacije mogu postati najjači most saradnje između Crne Gore i Evropske unije.

„Naša djeca ,baše bogadstvo predstavljaju ogromni potencijal za budućnost Crne Gore. Ona mogu biti most koji povezuje dvije sredine, donosi nova znanja, iskustva, investicije i otvara nove mogućnosti saradnje. Njihova povezanost sa Crnom Gorom biće od velikog značaja, kako na kulturiloškom , tako i na ekonomskom planu, posebno sada u vremenu kada Crna Gora ide na putu EU a i kad bude punopravna članica Evropske unije“, poručili su organizatori.

Današnji Konzularni dan u Hannoveru još jednom je pokazao snagu zajedništva, važnost institucionalne podrške dijaspori i potrebu da se nastavi sa projektima koji povezuju građane sa njihovom domovinom. Veliki odziv građana, zadovoljstvo porodica i uspješno završene procedure potvrđuju da ovakve aktivnosti imaju poseban značaj za očuvanje identiteta, jačanje veza sa Crnom Gorom i stvaranje još čvršćih temelja za buduće generacije

POGLEDAJTE KAKO TEKU RADOVI NA PUTU BIOČA–GUSARE: Jedna od najvažnijih saobraćajnica za Petnjicu dobija novo lice

Radio Petnjica
-
0
POGLEDAJTE KAKO TEKU RADOVI NA PUTU BIOČA–GUSARE: Jedna od najvažnijih saobraćajnica za Petnjicu dobija novo lice

Rekonstrukcija puta Bioča–Gusare, odnosno saobraćajnice koja Petnjicu povezuje sa pravcem prema Bijelom Polju, uveliko je u toku, a kompanija Bemax objavila je snimak sa terena na kojem se vidi trenutna dinamika radova.

Riječ je o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata za opštinu Petnjica, jer se ovom dionicom svakodnevno kreću građani Bihora, privrednici, poljoprivrednici, ali i brojna dijaspora koja tokom godine dolazi u zavičaj.

Prema ranije objavljenim podacima, rekonstrukcija obuhvata dionicu dugu oko devet kilometara, vrijednost radova je oko 11,5 miliona eura, a izvođač je kompanija Bemax. Završetak radova planiran je za 2027. godinu.

Ovaj put godinama je označavan kao jedna od ključnih saobraćajnica za razvoj Petnjice, ne samo zbog lakše i bezbjednije veze sa Bijelim Poljem, već i zbog ukupnog ekonomskog značaja za taj kraj. Bolja putna infrastruktura za Bihor znači brži protok ljudi, robe i usluga, ali i realniju šansu da se poljoprivredni, turistički i privredni potencijali Petnjice konačno bolje povežu sa ostatkom sjevera.

Radovi se, kako se vidi na snimku, izvode na zahtjevnom terenu, a ova dionica, nakon završetka rekonstrukcije, trebalo bi da bude jedan od najvažnijih infrastrukturnih iskoraka za građane Petnjice posljednjih godina.

S.R.

Konzularni dan Crne Gore u Hanoveru 13. juna

Radio Petnjica
-
0
Konzularni dan Crne Gore u Hanoveru 13. juna

Konzularni dan Crne Gore u Hanoveru biće održan u petak, 13. juna 2026. godine, u prostoru Freizeitheim Vahrenwald, na adresi Vahrenwalder Straße 92, 30165 Hannover.

Konzularne usluge biće dostupne građanima u periodu od 12 do 16 sati.

Tokom konzularnog dana građani će moći da obave više administrativnih poslova, među kojima su upis djece u crnogorsko državljanstvo, promjena imena, izrada punomoćja, saglasnosti i izjava, upis braka, izdavanje putnog lista, kao i aplikacije za pasoš, odnosno produžetak važenja pasoša.

Organizatori događaja su BKSZ Hannover e.V, Evropa za Opštinu Petnjica e.V. i SCANJ e.V.

Za dodatne informacije građani se mogu obratiti putem kontakt telefona: 01716222793 i 01777863860.

Najbolji učenici iz Bihora, Police i Rožaja boravili u Luksemburgu – NAŠA DJECA, NAŠA BUDUĆNOST

Radio Petnjica
-
0
Najbolji učenici iz Bihora, Police i Rožaja boravili u Luksemburgu – NAŠA DJECA, NAŠA BUDUĆNOST

U organizaciji Zavičajnog kluba Bihor i ove godine uspješno je realizovana tradicionalna posjeta najboljih učenika završnih razreda osnovnih škola iz Bihora, Police i Rožaja Luksemburgu. Od 6. do 11. juna 2026. godine, grupa najuspješnijih osnovaca, u pratnji nastavnica Elme Cikotić i Lejle Nišić, boravila je u Velikom Vojvodstvu Luksemburg, gdje je imala priliku upoznati se sa njegovim kulturnim, istorijskim i društvenim vrijednostima.

Među učenicima koji su predstavljali svoje škole bili su: Emil Ajdarpašić iz Tucanja, Dani Adrović iz Vrbice, Asija Muratović iz Petnjice, Sejdo Skenderović iz Trpejzi, Minja Đurišić iz Police, Feriz Kalač iz Rožaja, Edina Durmišević iz Goduše, Amel Smakić iz Sušice, Nejla Taruh iz Godijeva, Haris Mucević iz Lozne i Sanita Adrović iz Savin Bora. Svi oni su svojim uspjehom, radom i uzornim ponašanjem zaslužili da budu dio ovog nagradnog putovanja.

Tokom boravka u Luksemburgu učenici su obišli glavni grad sa njegovim starim gradskim jezgrom, kazamatima i tvrđavama koje se nalaze na UNESCO-voj listi svjetske baštine. Posjetili su evropske institucije, kulturne ustanove, muzeje i druge znamenitosti koje svjedoče o bogatoj istoriji i savremenom razvoju ove države.

Posebno zanimljivi bili su susreti sa članovima i rukovodstvom ZK Bihor, doseljenicima iz Bihora i Crne Gore koji žive i rade u Luksemburgu. Kroz razgovore sa njima učenici i njihove nastavnice su saznali više o životu naših iseljenika, njihovim uspjesima, ali i o značaju očuvanja veza sa zavičajem. Tokom više zajedničkih druženja mladi gosti su pokazali zavidan nivo znanja, kulture i odgovornosti, dostojno predstavljajući svoje škole i sredine iz kojih dolaze.

Pored edukativnog sadržaja, putovanje kao i druženje u Luksemburgu je proteklo u vedroj i prijateljskoj atmosferi. Učenici su sklopili nova poznanstva, stekli dragocjena iskustva i ponijeli mnoètvo uspomena koje će ih pratiti tokom daljeg školovanja.

Pretposljednjeg dana boravka u Luksemburgu učenici, nastavnice i dio članova Upravnog odbora Zavičajnog kluba Bihor posjetili su Kancelariju Ambasade Crne Gore u Luksemburgu. Tom prilikom srdačno ih je primio šef kancelarije Nedžad Adrović, zajedno sa službenicom Belmom Softić-Đečević. Domaćini su goste upoznali sa radom, aktivnostima i budućim planovima kancelarije, a susret je protekao u prijatnoj i prijateljskoj atmosferi.


Mnogi sadržaji predviđeni programom boravka bili su novo iskustvo za sve njih. Posebno oduševljenje izazvao je let avionom u oba smjera, koji je za većinu učesnika predstavljao prvo putovanje zračnim putem i nezaboravan doživljaj.

Bihorci u Luksemburgu su svakodnevno donirali ručak za goste i njihove pratioce i to braća Halilović – Esko, Harun i Hajro, Sajo Adrović, vlasnik redtorana “L'inconnu”, Ernad Ero Muhović i Zeljo Murić, vlasnik restorana “Flora 2” kao i Zehra Muratović i njen restoran “Le Menhir”.

Zavičajni klub Bihor zahvaljuje porodicama koje su ugostile učenike, brojnim članovima Kluba koji su učestvovali u organizaciji programa, kao i nastavnicama Elmi Cikotić i Lejli Nišić na predanom radu i brizi tokom cijelog putovanja i boravka u Luksemburgu.

Ova tradicionalna aktivnost još jednom je potvrdila da Zavičajni klub Bihor posebnu pažnju posvećuje mladima i njihovom obrazovanju.

No, kao i sve lijepo, i ovaj boravak prebrzo je prošao. Nakon šest dana ispunjenih druženjem, upoznavanjem novih ljudi i sticanjem dragocjenih iskustava, došao je trenutak rastanka. Učenici su se opraštali od svojih domaćina, članova Zavičajnog kluba Bihor i novih prijatelja koje su stekli tokom boravka u Luksemburgu. Bilo je tu iskrenih zagrljaja, toplih riječi i obećanja da će prijateljstva uspostavljena ovih dana trajati još dugo. Na mnogim dječjim licima zacaklila se i poneka suza, svjedočeći koliko su snažni utisci koje nose sa sobom. Uspomene koje će ponijeti ostat će trajan podsjetnik na dane provedene daleko od svog doma među ljudima koji svoj zavičaj i sve što dolazi iz njega nose duboko u srcu.
Za ove mlade ljude ovo nije bilo samo putovanje, već iskustvo koje će pamtiti cijelog života i koje će ih podsjećati da znanje, trud i uspjeh uvijek pronađu put do priznanja.

Faiz Softić

 

Kako se u vašem naselju rješava pitanje otpadnih voda?

Radio Petnjica
-
0
Kako se u vašem naselju rješava pitanje otpadnih voda?

Radio Petnjica pokreće istraživanje o stanju kanalizacione infrastrukture u Petnjici, upravljanju otpadnim vodama i mogućim uticajima na životnu sredinu, rijeke i zdravlje građana.

Želimo da saznamo kako građani danas rješavaju pitanje otpadnih voda, sa kojim se problemima suočavaju i kako vide buduća rješenja za ovu oblast.

Prijavu možete poslati anonimno.

“BIHORSKA INICIJATIVA” UBRZAVA KORAK: Potpisi se prikupljaju brže od očekivanog, osnivačka skupština 30. jula

Radio Petnjica
-
0
“BIHORSKA INICIJATIVA” UBRZAVA KORAK: Potpisi se prikupljaju brže od očekivanog, osnivačka skupština 30. jula

Petnjica bi krajem jula mogla dobiti novi politički subjekt, a proces formiranja „Bihorske inicijative“, prema informacijama portala Radio Petnjica, ušao je u jednu od najvažnijih faza – prikupljanje potpisa podrške za osnivanje partije.

Nakon što je ranije najavljeno da je osnivačka skupština zakazana za 30. jul ove godine, novo je da se na terenu intenzivno radi na prikupljanju potpisa, a iz Inicijativnog odbora tvrde da taj posao ide bolje nego što su planirali.

Kako nezvanično saznaje Radio Petnjica, očekuje se i veliki broj delegata na osnivačkoj sjednici, na kojoj bi trebalo da budu potvrđene ključne odluke, izabrani organi buduće političke organizacije i predstavljeni osnovni pravci djelovanja.

POTPISI I PODRŠKA

Jedan od članova Inicijativnog odbora kazao je za Radio Petnjica da je interesovanje građana veće nego što su u početku očekivali.

„Posao sa potpisima i podrškom Bihorskoj inicijativi ide dobro. Za kratko vrijeme podršku je dao veliki broj ljudi. Da napomenemo da se potpisi ovjeravaju u Opštini i kod notara, a podršku mogu dati svi koji imaju glasačko pravo u Crnoj Gori, bez obzira na to da li su iz Petnjice ili ne. Ovim putem pozivam sve da svojim potpisom i ovjerom tog potpisa kod notara ili u Opštini daju doprinos prijeko potrebnim promjenama u Petnjici. Odluka Inicijativnog odbora je da snosi troškove ovjere potpisa i to je važno napomenuti. Očigledno je da su ljudi u Petnjici prepoznali snagu koja stoji iza našeg pokreta i nužnost boljeg pozicioniranja Bihora, koji je predugo bio na margini ekonomskog razvoja“, rekao je jedan od članova Inicijativnog odbora.

Prema saznanjima portala Radio Petnjica, Inicijativni odbor čini grupa od dvadesetak ljudi iz Petnjice i dijaspore, različitih profila, od uspješnih biznismena do poljoprivrednika, ljudi iz realnog sektora, ali i onih koji su godinama vezani za zavičaj kroz podršku razvojnim, humanitarnim i društvenim inicijativama.

DIJASPORA I ZAVIČAJ U ISTOM PROJEKTU

Upravo ta veza dijaspore i ljudi koji žive u Petnjici jedna je od stvari na kojoj Bihorska inicijativa, prema tvrdnjama njenih pokretača, želi da gradi politički i razvojni koncept.

U Petnjici se godinama govori o ogromnom potencijalu dijaspore, ali i o tome da taj potencijal nikada nije do kraja pretočen u ozbiljnu razvojnu politiku. Ljudi porijeklom iz Bihora decenijama ulažu u porodice, kuće, humanitarne akcije i pojedinačne projekte, ali se sve češće čuje pitanje – može li se ta energija organizovati i kroz konkretan politički i ekonomski program za opštinu.

Iz Bihorske inicijative poručuju da žele otvoriti upravo tu temu. Kako Petnjica da prestane biti opština iz koje se odlazi, a postane prostor u koji se vrijedi ulagati, vraćati i planirati budućnost.

POLITIČKA SCENA PRED NOVIM TESTOM

Formiranje nove partije dolazi u trenutku kada je lokalna politička scena u Petnjici već duže vrijeme opterećena međusobnim optužbama, nestabilnim odnosima vlasti i opozicije, čestim raspravama u lokalnom parlamentu i sve izraženijim nezadovoljstvom dijela građana zbog sporog razvoja opštine.

Petnjica se i dalje suočava sa problemima koji traju godinama – od iseljavanja, nedostatka radnih mjesta i neiskorišćenog potencijala poljoprivrede, do infrastrukture, vodosnabdijevanja, komunalnih problema i pitanja odnosa države prema sjeveru.

Zbog toga će se, ukoliko Bihorska inicijativa i formalno bude osnovana 30. jula, vrlo brzo vidjeti da li se radi samo o još jednom političkom subjektu ili o pokušaju da se u lokalnu politiku uvede drugačija energija, drugačiji ljudi i konkretniji odnos prema problemima građana.

30. JUL KAO PRVA PREKRETNICA

Osnivačka skupština, zakazana za 30. jul, biće prva ozbiljna provjera organizacione snage Bihorske inicijative.

Do tada će, kako se očekuje, biti nastavljeno prikupljanje potpisa i razgovori sa građanima, kako u Petnjici, tako i među ljudima porijeklom iz Bihora koji žive širom Crne Gore i dijaspore.

Iako je proces još u fazi formiranja, već sada je jasno da će pojava Bihorske inicijative otvoriti novu političku temu u Petnjici: da li postojeći politički modeli mogu odgovoriti na nagomilane probleme opštine ili je došlo vrijeme za novu lokalnu priču, oslonjenu na zavičaj, dijasporu i razvojne projekte.

Odgovor na to pitanje neće dati samo osnivači nove partije, već prije svega građani – potpisima, podrškom i, ukoliko partija bude registrovana, na prvim narednim izborima.

SAMIR RASTODER

Predstavnici EPCG, Rudnika uglja i EBRD u Rigi razgovarali o finansiranju energetskih projekata

Radio Petnjica
-
0
Predstavnici EPCG, Rudnika uglja i EBRD u Rigi razgovarali o finansiranju energetskih projekata

Izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Zdravko Dragaš i izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja (RUP) Nemanja Laković učestvuju na 35. Biznis forumu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koji se održava u Rigi, gdje su sa predstavnicima Banke razgovarali o mogućnostima finansiranja projekata usmjerenih na zelenu tranziciju, modernizaciju energetskog sektora i održivi razvoj.

Tokom sastanaka predstavnici EBRD-a upoznati su sa razvojnim planovima EPCG i Rudnika uglja Pljevlja, sa posebnim fokusom na projekte koji doprinose dekarbonizaciji, unapređenju energetske efikasnosti, diversifikaciji proizvodnih kapaciteta i jačanju energetske stabilnosti Crne Gore. Razgovarano je o modelima finansijske podrške i daljem unapređenju saradnje na projektima od strateškog značaja za crnogorsku energetiku.

Učesnici sastanaka saglasili su se da su investicije u energetsku tranziciju i održive izvore energije ključne za dugoročni razvoj sektora, kao i za jačanje konkurentnosti privrede u uslovima sve izraženijih globalnih izazova.

Ovogodišnji Biznis forum EBRD-a održava se pod sloganom „Od volatilnosti do svestranosti – inovativne ekonomije u svijetu koji se mijenja“, okupljajući donosioce odluka, predstavnike međunarodnih finansijskih institucija, kompanija i investicione zajednice iz brojnih zemalja.

Baltički region, prepoznat kao jedan od evropskih centara inovacija i strateškog razvoja, bio je mjesto razgovora o načinima jačanja otpornosti ekonomija, ubrzanju zelene tranzicije i prilagođavanju promjenama na globalnom energetskom tržištu. Poseban fokus foruma stavljen je na mobilizaciju investicija, njihovo povezivanje sa stručnim savjetovanjem i reformama javnih politika koje doprinose održivom ekonomskom rastu i energetskoj sigurnosti.

Učešće na ovom skupu predstavlja još jednu priliku za predstavljanje razvojnih planova EPCG i Rudnika uglja Pljevlja, kao i za jačanje partnerstava sa međunarodnim finansijskim institucijama koje imaju važnu ulogu u realizaciji energetskih i infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori.

123...997Stranica 2 of 997