OBJAVLJEN TENDER ZA USAGLAŠAVANJE GLAVNOG PROJEKTA ZA REKONSTRUKCIJU PUTA BIOČA-PETNJICA

0

Na sajtu Crnogorske elektronske javne nabavke, objavljen je tender za usaglašavanje glavnog projekta rekonstrukcije regionalnog puta Bioča-Petnjica.

Transformacija projekta po eurokodovima teče planiranom dinamikom, a ona je neophodna da bi mogao da se raspiše tender za izođača radova, koji je najavljen za kraj juna ove godine.

Podsjetimo, poslanik i potpredsjednik Demokratske Crne Gore Albin Ćeman je ranije za Radio Petnjica i portal petnjica.me saopštio da će tender za put Petnjica – Bioča biti raspisan u junu ove godine.

“Prema pouzdanim informacijama koje posjedujem, tender za realizaciju projekta na magistralnom putnom pravcu Petnjica- Bioča biće raspisan krajem juna ove godine.
Da bi tender bio raspisan, postojeći projekat mora biti transformisan po eurokodovima, što je trenutno u toku i biće završeno najkasnije do kraja maja”, rekao je Ćeman.

Projektovani iznos novčanih sredstava za realizaciju projekta magistralnog putnog pravca Petnjica-Bioča iznosi 11.000.000 eura.

“Ovaj projekat će se finansirati iz kapitalnog dijela budžeta za lokalnu infrastrukturu i predstavlja drugi projekat po značaju  za našu opštinu, odmah poslije projekta vraćanja statusa opštine. Razvoj sjevera, kao i naše Petnjice, je visoko na  agendi Demokratske Crne Gore, te stoga želim da iskažem zadovoljstvo, što će se krenuti u realizaciju ovog projekta, koji će pružiti velike mogućnosti u daljem razvoju Petnjice. Radujmo se svi zajedno i gradimo našu Petnjicu za ove i buduće generacije”, rekao je Ćeman.

S.R.

Mališani iz vrtića u Petnjici obilježili Međunarodni dan sreće

0
U svijetu je juče obilježen Međunarodni dan sreće, proslavom sreće i blagostanja u svim oblicima, uz poklanjanje pažnje drugima i sebi, izražavanjem zahvalnosti i odvanjanjem vremena za osobe koje se smatraju važnim.
Međunarodni dan sreće ustanovila je Generalna skupština UN 12. jula 2012. godine, a ima za cilj da prepozna važnost sreće i blagostanja kao univerzalnu težnju čovječanstva.
Tog dana širom svijeta se organizuju razni događaji, aktivnosti i inicijative u cilju promovisanja sreće, radosti i pozitivnosti.

Mališani iz vrtića JU “Radmila Nedić” u Petnjici su zajedno sa svojim drugarima obilježili ovaj važan dan i podsjetili nas koliko je važno biti nasmijan i srećan. Kroz ovaj vid druženja i obilježavanja, cilj je da se među djecom i cjelokupnom zajednicom podigne svijest o važnosti sreće u svakodnevnom životu.

Oni su zajedno sa vaspitačicama poslali poruku da sreću čine male stvari.
E.B.

DANAS SJEDNICA SO PETNJICA, UŽIVO NA MREŽAMA RADIJA PETNJICA

0

Predsjednik SO Petnjica Mehmed Adrović zakazao je za danas trinaestu redovnu sjednicu lokalnog parlamenta koju će Radio Petnjica prenositi uživo na svom YouTube kanalu, kao i na FB stranici radija.

Predloženi dnevni red:

1. Prijedlog Programa rada Skupštine Opštine Petnjica za 2024. godinu
2. Prijedlog Odluke o formiranju Odbora za društvene djelatnosti
3. Prijedlog Odluke o formiranju Savjeta za davanje naziva naselja, ulica i trgova
4. Zaključak o prihvatanju Izvještaja o radu predsjednika Opštine i organa lokalne uprve i službi za 2023. godinu
5. Zaključak o prihvatanju Informacije o iznosu dodijeljenih sredstava nevladinim
organizacijama, realizovanim projektima i njihovim efektimaza 2023.godinu
6. Zaključak o prihvatanju Godišnjeg programa obavljanja komunalnih djelatnosti za 2024. godinu
7. Zaključak o prihvatanju Izvještaja o radu JU Centar za socijalni rad za 2023. godinu
8. Zaključak o prihvatanju Izvještaja o radu JU Centar za kulturu Petnjica za 2023. godinu
9. Zaključak o prihvatanju Plana i Programa rada JU Centar za kulturu Petnjica za 2024. godinu

Sjednica će se održati 21.03.2024. godine (četvrtak) u zgradi Opštine (sala Skupštine Opštine), sa početkom u 11:00h.

https://www.facebook.com/radio.petnjica

Mirsad Hadrović: Prava knjiga nađe svog čitaoca

0

Ekipa Radija Petnjica ugostila je u svom studiju profesora u Medresi “Mehmed Fatih” i književnika iz Petnjice, Mirsada Hadrovića.

Tema razgovora bila je knjiga, te kako to da danas imamo veliki broj izdavača i autora, a da je čitanost na jako niskom nivou.

Mirsad iza sebe ima napisanih pet knjiga, iz različitih oblasti. Kako kaže, u njegovim skromnim naslovima svako može pronaći nešto za sebe i ono šfo je najvažnije, svaka od pet knjiga dobila je recenziju adekvatnog recenzenta.

“Svjedoci smo da knjiga danas preživljava, ovo današnje vrijeme. To je zato jer je svima nama sadržaj koji nudi internet dostupan. Knjige ima, prisutna je i biće prisutna ako Bog da još dugo, prava knjiga pronađe put do svog čitaoca.

Navešću jedan podatak iz Centralne biblioteke sa Cetinja od prije tri godine- bilo je 1.200 naslova novih knjiga koje su tamo prijavljene. Od tog procenta mi Bošnjaci smo participirali sa nekih 15 ili 20 naslova, što samo po sebi govori da mi malo pišemo, ali da ima izuzetnih književnika kod nas”.

Osvrnuli smo se na školstvo, s obzirom na to da Mirsad dolazi iz prosvjete, bio je adekvatan sagovornik da nam da odgovor na pitanje, da li današnja djeca čitaju kvalitetne knjige u onoliko mjeri koliko bi trebala da čitaju.

“Djeca ne čitaju u onolikoj mjeri koliko bi trabalo. Jednostavno mi koji radimo u prosvjeti moramo bolje promovisati vrijednosti knjige, nego ljudi sto vrše prodaju telefona i sav taj sadržaj koji telefon nudi”, kaže Hadrović.

Cjelokupnu emisiju i razgovor sa profesorom Mirsadom Hadrovićem, možete pogledati na našem YouTube kanalu Radio Petnjica:

ERIS BABAČIĆ

U POSJETI ZK BIHOR: AMELA SKENDEROVIĆ MEĐU SVOJIMA!

Amela Skenderović, nosilac liste Demokratske partije Luksemburga na predstojećim izborima za Evropski parlament, porijeklom iz bihorskog sela Trpezi u petnjičkoj opštini, 17. marta ove godine, bila je gost ZK Bihor, gdje je u prostorijama ovog udruženja održala izuzetno zapaženo izlaganje i podrobno iznijela svoje lične stavove, kao i stavove Demokratske partije Luksemburga, vezano za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.

U svom izlaganju Skenderović je izrazila opravdanu nadu i potvrdila da je Crna Gora na dobrom putu prema EU, te da vjeruje da će se određene smetnje u hodu otklanjati. Ona je, između ostalog, istakla kako duboko vjeruje u dobre namjere i stručnost premijera Crne Gore Milojka Spajića. Istakla je kako se, prilikom nedavnog susreta sa premijerom, uvjerila da se radi o političaru jasnih vizija i izuzetne erudicije.
Demokratska  partija Luksemburga, kojoj pripada, želi vidjeti istinski građansku državu Crnu Goru u kojoj će se poštovati ljudska prava i biti uređena poput Luksemburga i drugih država Evrope u kojoj je demokratija na zavidnom nivou.

Ovim gostovanjem u prostorijama udruženja ZK Bihor, Amela Skenderović je potvrdila svoju punu privrženost udruženju i izrazila spremnost da bude od pomoći u svim budućim projektima u granicama svojih mogućnosti.

Moderator skupa bio je Remzija Hajdarpašić, predsjednik UO ZK Bihor, dok je o Ameli Skenderović, na samom početku, govorio Hamdija Rastoder, doskorašnji predsjednik UO ovog udruženja i poželio joj dobrodošlicu riječima: Dobro nam došla, Amela, dobro došla među svoje!

F. S.

 

Tesla medical- Ime koje znate, doktori kojima vjerujete

0

Svakog dana u našoj klinici ordiniraju sljedeći specijalisti:

Kardiolog
Neurolog
Fizijatar
Hirug
Radiolog
ORL
Psihijatar

Radno vrijeme klinike je od 7-17h svakog dana osim nedelje.
Zakažite svoj pregled na vrijeme, jer zdravlje ne smije da čeka.

SJEDNICA SO PETNJICA U ČETVRTAK

0

Predsjednik SO Petnjica Mehmed Adrović zakazao je trinaestu redovnu sjednicu lokalnog parlamenta.

Predloženi dnevni red:

1. Prijedlog Programa rada Skupštine Opštine Petnjica za 2024. godinu
2. Prijedlog Odluke o formiranju Odbora za društvene djelatnosti
3. Prijedlog Odluke o formiranju Savjeta za davanje naziva naselja, ulica i trgova
4. Zaključak o prihvatanju Izvještaja o radu predsjednika Opštine i organa lokalne uprve i službi za 2023. godinu
5. Zaključak o prihvatanju Informacije o iznosu dodijeljenih sredstava nevladinim
organizacijama, realizovanim projektima i njihovim efektimaza 2023.godinu
6. Zaključak o prihvatanju Godišnjeg programa obavljanja komunalnih djelatnosti za 2024. godinu
7. Zaključak o prihvatanju Izvještaja o radu JU Centar za socijalni rad za 2023. godinu
8. Zaključak o prihvatanju Izvještaja o radu JU Centar za kulturu Petnjica za 2023. godinu
9. Zaključak o prihvatanju Plana i Programa rada JU Centar za kulturu Petnjica za 2024. godinu

Sjednica će se održati 21.03.2024. godine (četvrtak) u zgradi Opštine (sala Skupštine Opštine), sa početkom u 11:00h.

 

DINO RASTODER: U Norveškoj dobiješ ono što ti pripada

0

Zemlja fjordova i jezera, koju nazivaju i zemljom polarnih noći, Norveška je od najsromašnije države na Skadinavskom poluostrvu u kojoj je nekada vladala i glad, postala jedna od najbogatijih država Evrope, a samim tim i najprimamljivija za rad i za život.

Visok standard, razvijena ekonomija i socijalna politika napravili su od ove države “sigurnu luku” za sve one koji su bili spremni da napuste rodno mjesto i potraže sreću u ovim hladnim predjelima na sjeveru Evrope.

Tim putem su prije gotovo deceniju krenuli i dvojica inženjera iz Crne Gore, Boško Janjušević i Dino Rastoder.

Čini se da nije bilo teško odabrati lokaciju van Balkana na kojoj bi gradili svoju i budućnost svoje porodice, ali bilo je potrebno i da se kockice poslože da bi se krenulo u priču koja bi im donijela bolji život.

“Splet raznih okolnosti doveo je do mogućnosti za zaposlenjem u jednoj uspešnoj kompaniji iz Osla. Nije bilo nekog dugog i strateškog planiranja, više stvari se posložilo i odlučio sam da probam. Od odluke da pošaljem prvi CV do preseljenja prošlo je manje od dva mjeseca. Ovo sigurno ne treba uzeti kao pravilo, bio je to izuzetak da tako brzo se stvari poslože. Obično je proces traženja posla malo duži, i naravno zavisi od situacije na tržištu rada i uslova za različite profesije. Kao programer bilo je jednostavno doći do posla i znanje iz Crne Gore je vrlo relevantno i lako prenosivo na ovo tržište”, prenosi svoje iskustvo rođeni Podgoričanin Dino Rastoder koji je zaposlen u DNB banci, najvećoj finansijskoj instituciji u Norveškoj.

Ni drugom sagovorniku “Vijesti”, građevinskom inženjeru Bošku Janjuševiću nije bilo teško da se odluči u kom pravcu da krene kada je odlučio da napusti Balkan.

“Ja sam imao priliku da nakratko posjetim Norvešku 2013. godine, kada je i počela moja misija traženja posla ovdje. Odabrao sam Norvešku zbog visokog standarda života, napredne socijalne politike, ekološke svijesti i prilika za lični i profesionalni razvoj. Bilo je potrebno dosta upornosti i odlučnosti dok sam tražio posao, ali se na kraju isplatilo. Prvo sam se zaposlio u jednoj naftnoj kompaniji u Kristijansandu, na jugu zemlje. Već nakon godinu, morao sam da tražim novi posao ili da napustim Norvešku. Novi posao dobio sam u kompaniji “Norsk Hydro”, koja je jedna od najvećih proizvođača aluminijuma u svijetu. Moja iskustva su do sada bila prilično pozitivna i ja sam zadovoljan svojim odabirom”, ističe Janjušević koji radi kao projekt menadžer srednjih i velikih investicionih ulaganja.

Uzajamno poštovanje

Na poslovni ambijent su se lako navikli jer su, kako kažu, prednosti u odnosu na naše prostore velike, a kao glavnu ističu poštovanje od strane kolega i nadređenih, bez obzira na kojoj se poziciji radnik nalazi u firmi.

“Moje iskustvo u Norveškoj vezano je i za manju kompaniju, ali i za jednu od najvećih. Mogu reći da glavni utisak iz ovih kompanija jeste uzajamno poštovanje. Bez obzira na kojoj si poziciji, sa kojim iskustvom dolaziš, uvijek ćeš biti saslušan i uvažen. Znanje i trud se izuzetno cijene. Kvalitetan odnos između posla i familije je iznad svega. Naravno da se ne treba zanositi da je sve idealno i savršeno. Normalno je da u svim kompanijama ima borbe za pozicije, borbe za pažnjom i dokazivanjem. Ali, za ovih deset godina nikada niko nije očekivao da radim van radnog vremena, vikendima, sa odmora i slično. Bilo je perioda kada se radilo prekovremeno, ali uvijek je to bilo planirano i to je bio moj izbor. Veliki projekti zahtijevaju požrtvovanost i veliki rad, ali su uvijek nagrađeni”, ističe Rastoder u razgovoru za “Vijesti”.

Prema njegovim riječima, za Norvešku je karakteristično funkcionisanje sistema u kojem nedostaje puno kvalitetnih radnika.

“Onda se svi bore za dobrog radnika i poštuju doprinos koji isti ostvaruje. Samo poslovanje je u potpunosti zasnovano na to ko može da ostvari bolji proizvod ili uslugu, dakle ko može da pobijedi u realnoj tržišnoj utakmici. Dok u Crnoj Gori je većina poslova u sprezi sa nekim nepoznatim tržišnim faktorima, na primjer prijateljstva, kumovi, partija i slično”, ističe Rastoder.

I uravnoteženost između poslovog i privatnog života je ono što razlikuje poslovni ambijent u Noreškoj od onog u Crnoj Gori.

“Razlike u poslovanju uključuju veću transparentnost, manju agresivnost, efikasnije procedure, veći fokus na radnička prava i zdravlje, te bolju ravnotežu između poslovnih obaveza i privatnog života. Od samog razgovora za posao nailazite na veliku profesionalnost. Već se tada može primijetiti da se cijene isključivo ljudske i profesionalne karakteristike. Poslovni ambijent u Norveškoj je transparentan, podržava ravnotežu između posla i privatnog života, te naglašava timski rad i inovacije”, kaže Janjušević.

Prilagođavanje samom načinu života na Skandinavskom poluostrvu takođe nije išlo teško jer je i tu mnogo benefita odmah izašlo na površinu i čini se da upravo te povlastice veoma efikasno ublažavaju nostalgiju za rodnim mjestom.

“Život u Norveškoj karakteriše visoki standard, sigurnost, pristup zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju, te veći fokus na kvalitetu života u odnosu na Crnu Goru i Balkan. Razlike uključuju manju birokratiju, veću ekološku osviješćenost i zainteresovanost za boravak u prirodi”, naglašava Janjušević.

Život u novoj kulturi prepun je i novih iskustava, ali i izazova.

“U Norveškoj ono što ti pripada to i dobiješ, dok na Balkanu to skoro pa da zavisi od toga koliko imaš sreće. Uvijek ponavljam da je dovoljno stresno da poslije deset godina nikad nisi siguran da si pravilno izgovorio ulicu u kojoj živiš. Da počnemo od toga pa sve ostalo. Puno zavisi od osobe, navika i potreba. Neko se lakše pronađe ovdje, a neko teže. Ja sam pronašao puno stvari koje mi prijaju. Od prirode, sistema, grada, ljudi, navika, hrane. Ali, sve to sam više ili manje imao i u Crnoj Gori. Plus, bio sam siguran kako se izgovara ulica u kojoj živim”, kaže Rastoder.

Nikad ne reci nikad

Za Norvežane Rastoder kaže da su vrlo iskreni ljudi, znatiželjni i otvoreni.

“Neko bi rekao hladni, bez temperamenta i slične učestale karakteristike. Vjerovatno za nas bi isto tako rekli da smo bučni, agresivni, lijeni. Ni jedno ni drugo nije istina. Različite kulture komuniciraju na različite načine. Život u multikulturalnoj državi te nauči da obratiš mnogo više pažnje na to. Nauči te kako komunicira jedan Norvežanin, kako jedan Indijac, a kako jedan Portugalac”, naglašava on.

Voljeli bi da pomognu i doprinosu Crnoj Gori znanjem, ali o povratku, rođeni Nikšićanin, koji je poslovnu karijeru prije odlaska na Skandinavsko poluostrvo gradio u Beogradu, sada ne razmišlja.

“S obzirom na prethodno dugogodišnje stanje u državi, kao i trenutno stanje bez naznaka da može doći do nekih značajnih promjena, naši dugoročni porodični planovi nijesu vezani za Crnu Goru. Ako se povratak nekada i desi, to bi isključivo bilo iz privatnih razloga”, kaže Janjušević.

Što se tiče poratka u Crnu Goru, Rastoder kaže – nikad ne reci nikad.

“Da budem iskren, ovdje sam našao način života koji meni odgovara trenutno i nema nekog velikog podsticaja zašto bi razmišljao o povratku. Iz Crne Gore najviše mi nedostaju familija i prijatelji. Na moju sreću ovdje imam i puno dobrih prijatelja iz Crne Gore koji su doselili u poslednjih deset godina. To puno olakšava boravak”, ističe on.

I ako su oni u pečalbu krenuli prije deset godina u hladnu Skandinaviju i s obzirom na to da imaju dosta pozitivnih iskustava, kažu da bi ipak željeli da se stvore uslovi da mladi iz Crne Gore dolaze u Norvešku isključivo da vide “Aurora Borealis”, ili se dogovore o nekom velikom ugovoru za proizvod ili uslugu koji prave u Crnoj Gori, a nikako da se sele.

PREUZETO: VIJESTI

PETNJICA: ANONIMNI EKO AKTIVISTA SAKUPIO 100 DŽAKOVA SMEĆA PORED PUTA (FOTO I VIDEO)

0
Na putnom pravcu između Petnjice i Berana, u dijelu od Podvada do Police anonimni aktivista u proteklih dva dana sakupljao je otpad.
Smeće koje nesavjesni građani odlažu pored puta iz svojih automobila, anonimni Eko aktivista i borac za očuvanje životne sredine, čiji identitet je poznat našem portalu, drugu godinu za redom, samoinicijativno, bez ičije pomoći, prikupio je više od 100 džakova smeća na dijelu puta od Podvada do trafo-stanice na Polici.
Ova akcija naišla je na brojne pozitivne reakcije kod ljudi iz Petnjice, a među njima je i Eldar Adrović, predsjednik OO SDP-a Petnjica koji je na svom Fejsbuk profilu pohvalio ovu društveno- korisnu akciju.
“Kao što se vidi na snimku, detaljno se posvetio činjenju javnog dobra i to ne prvi put. Nama koji ovdje živimo je vrlo poznat njegov aktivizam i dobro koje čini, a posebno bih naglasio ovaj vid dobra u toku mjeseca Ramazana. Zaista ne postoje riječi koje bi opisale ovaj čin. Na kraju bih skrenuo pažnju na subjekte lokalne samouprave, da se oni, a i svi mi posvetimo ovakvim ljudima. Da oni budu dio sistema koji bi zasigurno dali veliki doprinos”, napisao je Adrović.
ERIS BABAČIĆ

PETNJICA: IFTAR U MOTELU ZA 200 POSTAČA (FOTO I VIDEO)

0
Juče je, za oko 200 postača iz Petnjice upriličen iftar, od donatora Alije Muhovića u Motelu Petnjica.
“Uvažena braćo i cijenjene sestre, ovaj večerašnji iftar, priredio je naš brat, Alija Muhović. On trenutno nije tu, ali je želio da nas okupi i priredi iftar. Onaj ko priredi postaču iftar imaće nagradu kao da je postio”, saopštio je glavni imam u Petnjici Husein ef. Ramčilović.
Iftaru su, pored glavnog imama, prisustvovali i hafiz Mervan Muhamedi, predsjednik Medžlisa Rifat Agović, predsjednik opštine Petnjica Samir Agović i mnogi drugi.
VIDEO:
https://www.youtube.com/watch?v=EisLgTKXM6E
ERIS BABAČIĆ