NAJNOVIJE OBJAVLJENO

U Petnjici održana projekcija filma „Muftijin amanet“ – Sjećanje na vizionara rahmetli Muamera Zukorlića

Radio Petnjica
-
0
U Petnjici održana projekcija filma „Muftijin amanet“ – Sjećanje na vizionara rahmetli Muamera Zukorlića

U okviru manifestacije „Sjećanje na rahmetli muftiju Muamera Zukorlića“, u Petnjici je održana projekcija dokumentarnog filma „Muftijin amanet“, koja je privukla veliki broj građana, kao i predstavnike vjerskog, kulturnog i javnog života. Publika je s posebnim emocijama pratila film posvećen liku i djelu čovjeka čije su vizije, ideje i borba za dostojanstvo duboko urezane u svijest bošnjačkog naroda.

Almir Muratović

Predsjednik Stranke pravde i pomirenja u Crnoj Gori, Almir Muratović, zahvalio se prisutnima na odazivu, istakavši da ovaj skup predstavlja potvrdu zajedništva i ustrajnosti u čuvanju emaneta rahmetli muftije – ujedinjenja Bošnjaka.

Na projekciji filma u Petnjici bili su prisutni predsjednik opštine Petnjica, kao i predsjednici odbora svih političkih stranaka u Petnjici, što govori o velikom poštovanju prema rahmetli muftiji i prepoznavanju onoga što nam je ostavio u amanet.

Usame Zukorilić

Gost večeri, predsjednik Stranke pravde i pomirenja i ministar u Vladi Republike Srbije Usame Zukorlić, zahvalio se domaćinima na toplom prijemu, naglasivši da je cilj ovog filma ne samo da sačuva uspomenu na rahmetli muftiju, već i da podstakne mlade generacije da nastave putem znanja, dostojanstva i zajedništva kojim je on kročio.

„Rahmetli muftija nije pravio razlike među Bošnjacima – bilo da su iz sjevernog ili južnog Sandžaka. On je gradio svijest da smo jedno, da nas istorija možda razdvaja geografijom, ali da nas ništa ne može razdvojiti u srcu, vjeri i zajedničkoj kulturi sjećanja. Nastavili smo njegov put nepokolebljivo, u još izazovnijim vremenima, i ponosni smo što vidimo da njegovo sjeme slobode, dostojanstva i nade daje plodove širom Sandžaka i Crne Gore“, poručio je Zukorlić.

Projekcija u Petnjici bila je još jedan u nizu događaja koji potvrđuju da amanet rahmetli muftije Muamera Zukorlića i dalje živi – u mislima, djelima i srcima onih koji ga vole i koji s ponosom nastavljaju njegovu misiju.

 

AK MEDICA: Savremena kardiološka dijagnostika — dr Erol Muratović 10. novembra

Radio Petnjica
-
0
AK MEDICA: Savremena kardiološka dijagnostika — dr Erol Muratović 10. novembra

U Poliklinici AK MEDICA, koja se nalazi u centru Bijelog Polja, 10. novembra ordinira dr Erol Muratović, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiologije.

Kada posjetiti kardiologa?

Ako imate bilo koji od sljedećih simptoma, ne odlažite pregled:

  • bol ili pritisak u grudima
  • ubrzan ili nepravilan rad srca
  • zamaranje pri hodu ili fizičkom naporu
  • povišen krvni pritisak
  • otežano disanje
  • bol koji se širi na lijevu ruku
  • oticanje nogu
  • umor i malaksalost
  • mučnina i/ili povraćanje
  • vrtoglavica ili gubitak svijesti

Pored navedenih simptoma, pozitivna porodična anamneza kardioloških bolesti može povećati rizik i biti razlog za preventivni kardiološki pregled.

U poliklinici AK MEDICA obezbjeđuju individualizovan pristup svakom pacijentu, uz primjenu savremenih dijagnostičkih metoda i personalizovane terapije za liječenje bolesti srca i krvnih sudova.

Za više informacija posjetite  ZU POLIKLINIKA “AK MEDICA”, koja se nalazi u centru Bijelog Polja, na adresi:

Ul. Voja Lješnjaka br. 47 ili pozovite broj telefona +382 68 955 555

Stručnost i posvećenost – temelj dobrog zdravlja.

 

MURATOVIĆ: Zbog nerada lokalne administracije, Petnjica bez novca iz kapitalnog budžeta

Radio Petnjica
-
0
MURATOVIĆ: Zbog nerada lokalne administracije, Petnjica bez novca iz kapitalnog budžeta

Potpredsjednik Opštinskog odbora Demokrata Isad Muratović je u saopštenju tog ogranka Bečićeve partije podsjetio na činjenicu da je Petnjica jedna od rijetkih opština koja neće dobiti sredstva iz kapitalnog budžeta za 2026. godinu.

“U red opština sa sjevera naše države koje neće dobiti sredstva iz kapitalnog budžeta za 2026.godinu, pored opštine Bijelo Polje koja je zakasnila sa dostavljanjem prijedloga, našla se i opština Petnjica koja nije ni probala da predloži bilo kakav projekat prema Vladi Crne Gore, tako da je ostala bez novčanih sredstava iz kapitalnog budžeta države za 2026.god.
Iako je, nažalost, naša opština na začelju prema indeksu razvijenosti, sa najvećom stopom nezaposlenosti od svih oština u Crnoj Gori, lošom demografskom slikom, to ne zabrinjava lokalnu administraciju, te se može konstatovati da ona dubokim snom spava.
Naša opština je jedna od mlađih opština u Crnoj Gori, zahtijeva ogroman rad i napor kako bi se pokrenula sa mrtve tačke, ali sa ovakvom lokalnom administracijom je to nemoguće. Nula projekata prema državi, nula eura iz kapitalnog budžeta države za 2026.godinu, a rezultat svega toga je nerad, javašluk, bahatost i neznanje”, rekao je Muratović.

Mala, ali vrijedna: Eko grupa Petnjica ponovo na terenu

Radio Petnjica
-
0
Mala, ali vrijedna: Eko grupa Petnjica ponovo na terenu

Juče je mala godočeljska grupa — Vehbo, Jonuz, Dano i Ziko — odradila jesenje čišćenje puta od Dijelova do Petnjice, uključujući i stadion Rosulje. Sakupljeno je više od deset velikih kesa (120 l) otpada, usput su podrezane grane koje su ulazile u kolovoz, a popunjeno je i nekoliko rupa na potezu Stupovi–Bogaz.

Zašto je ovo važno

Problem otpada u Petnjici je izražen i vidljiv: pored lokalnih saobraćajnica, oko sportskih i rekreativnih zona, kao i na prilazima naseljima. Ovakve mikro-akcije prave razliku na terenu odmah — put je prohodniji, bezbjedniji i uredniji — ali imaju i širi efekat: podižu svijest, stvaraju naviku zajedničke brige o prostoru i šalju jasnu poruku da se komunalna disciplina tiče svih nas.

Snaga kontinuiteta

Eko grupa Petnjica tokom godine organizuje više ovakvih akcija. Kontinuitet je presudan: jedno čišćenje je važno, ali tek niz malih, redovnih akcija po naseljima, mjesnim zajednicama i duž frekventnih dionica stvara trajnu promjenu. Svaki izlazak na teren je i prilika da se mapiraju „kritične tačke“ — mjesta gdje se otpad najčešće odlaže — i da se, u saradnji sa lokalnim službama, postave jasne oznake, kante/kontejneri ili fizičke barijere.

Ova današnja akcija pokazuje koliko jedna mala, ali posvećena grupa može da uradi u nekoliko sati. Ako se toj grupi priključi još „samo“ pet ljudi u sljedećem izlasku, rezultat se udvostručuje. Petnjica može biti primjer uredne i odgovorne sredine — korak po korak, kesa po kesa, dionica po dionica.

SAMIR RASTODER

FOKUS BIHORA – RIFAT AGOVIĆ: Lokalna vlast sve probleme rješava tako što ih odloži do daljnjeg

Radio Petnjica
-
0
FOKUS BIHORA – RIFAT AGOVIĆ: Lokalna vlast sve probleme rješava tako što ih odloži do daljnjeg

„Petnjica nema vremena za gubljenje – odgađanje izbora odložilo je i neminovnu smjenu vlasti“, poručuje Rifat Agović, odbornik Bošnjačke stranke u lokalnom parlamentu u Petnjici, uz ocjenu da je opština „najnerazvijenija u Crnoj Gori“ i da joj hitno trebaju fabrike, nova radna mjesta i uređeni komunalni sistemi. Intervju je rađen u okviru projekta Fokus Bihora, koji portal Radija Petnjica sprovodi u saradnji s Ministarstvom kulture i medija.

RP: Kako ocjenjujete sadašnji političko-ekonomski trenutak u Petnjici?

AGOVIĆ: Petnjica ne smije da stoji! Svjedoci smo da je godinama unazad bila zapostavljenja te je rezultat toga da smo trenutno najnerazvijenija opština u Crnoj Gori. Put Petnjica-Bioča koji se intezivno radi i asfaltiranje skoro 10km lokalnih puteva koje ovih dana predstoji rezultat je dobre politike Bošnjačke stranke. Međutim, trebaju nam i fabrike, nova radna mjesta, treba nam razvijena poljoprivreda i turizam, treba nam bolja povezanost, treba nam istinski napredak, a za sve to treba nam nova lokalna vlast.

RP: Koliko je lokalna administracija od proteklih izbora uradila na ispunjavanju predizbornih obećanja u Petnjici?

AGOVIĆ: Nije teško naći predizborni program partije koja je na vlasti, ili poslušati sve ono što su obećavali prije izbora i vidjećete koliko je od toga ispunjeno. U Petnjici i dalje ne možete puniti gorivo jer nema bezninske stanice, kraj koji je pogodan za stočarstvo nema stočnu pijacu ni veterinarsku ambulantu, ne postoji javni prevoz putnika, nema ni lokacije za privremeno skladištenje komunalnog otpad, nema razvijene kanalizacione mreže, nema puno toga obećanog, problemi sa kojima je suočen naš turizam ne rješavaju se, a stanovnika je znatno manje.

RP: U kojem dijelu je lokalna vlast najviše zatajila?

AGOVIĆ: Lokalna vlast sve probleme rješava tako što ih odloži do daljnjeg, tako da je u svemu zatajila.

RP: Da li su odbornici u lokalnoj Skupštini imali inicijativa za rješavanje nekih problema u Petnjici?

AGOVIĆ: Svakako da jesu, kroz mnogo predloga za izmjene Odluka i amandamanima odbornici u Skupštini opštine Petnjica inicirali su rješavanje mnogih problema. Ali svako da je izvršna vlast ta koja je najodgovornija za nerješavanje mnogo nagomilanih problema.

RP: Koliko su uopšte odbornici, posebno opozicioni u Petnjici ispunili misiju predstavnika naroda?

AGOVIĆ: Moje mišljenje je da jesu. Ali uvijek moramo biti iskreni i reći istinu, pa tako jedan dio opozicionih odbornika vrlo rijetko prisustvuje sjednicama Skupštine, ili su manje aktvini, što se ne može uvijek opravdati.

RP: Da li je vrijeme da se Petnjica okrene sebi i svojim problemima a da sve partije, one na vlasti i opozicije, više brinu o svom kraju a manje o političkim preporukama centrala iz Podgorice?

AGOVIĆ: Pravi je trenutak da se okrenemo sebi. Što se tiče odbornika Bošnjačke stranke u Petnjici uvijek smo bili slobodni da odluke donosimo samostalno, a podrška centrale je bila jaka i neizostavna.

RP: Da li odlaganje lokalnih izbora u Petnjici može negativno uticati na ekonomsko – politički trenutak Petnjice?

AGOVIĆ: Petnjica nema više vremena za gubljenje, tako je odlaganje izbora odložilo i neminovnu smjenu vlasti, što će dodatno loše uticati na ekonoski razvoj Petnjice u ove dvije godine.

RP: Petnjica je, pored demografskih problema odnosno iseljavanja, ugrožena i na polju životne sredine. Čini se da nemilice trošimo resurs zdrave životne okoline i ne obraćamo pažnju na to. Učestvovali ste i organizovali veliki broj eko akcija. Može li se stanje popraviti samo sa pojedinačnim radom odgovornih društvenih aktivista?

AGOVIĆ: Dokazali smo da se zajedničkim radom odgovrnih eko aktivista možemo mnogo. Da se stanje donekle popravilo. Ali da se potpuno zaštiti životna sredina moraju se uključiti svi. Ovdje prije svega mislim na nadležne institucije, kako lokalne tako i državne. Najveća odgovornost je na njima.

RP: Problem smeća, otpada nije samo bihorski fenomen. U svakom kutku eko države Crne Gore slična je ili ista situacija. Može li se Petnjica, sama za sebe, izdići i učiniti nešto?

AGOVIĆ: Naravno da može i mora. Predugo smo čekali i odlagali rješavanje ovog po meni gorućeg pitanja. Petnjica nema veliki broj stanovnika, te je proizvodnja smeća mnoga manja nego u velikim gradovima, pa je nešto lakše riješit ovo pitanje. Selektivno odlaganje otpada koje će krenuti od svakog domaćinstva, zatim reciklaža i kompostiranje, a uz to još i stroga zabrana formiranja divljih deponija su neka dugoročna rješenja.

RP: Na terenu ste i često razgovarate sa ljudima. Da li su Bihorci zabrinuti kad vide da su im, odnosno nam, rijeke pune smeća, putni pravci „okićeni“ kesama…?

AGOVIĆ: Sa bilo kim da razgovarate, a posebno sa ljudima koji posjeduju određeno znanje iz oblasti vezanih za ekologiju i zaštitu životne sredine vidjećete da su ekološki svjesni i zabrinutni za trenutno stanje. Međutim, utisak je da svi premalo radimo na tome da se ovo stanje promijeni. Otpad proizvode ljudi, naši građani i moramo svi voditi računa kako ga i gdje odlažemo.

RP: Da li mislite da lokalna administracija dovoljno radi na tom problemu?

AGOVIĆ: Mislim da ne, jer da su dovoljno radili za ova tri puna mandata koliko su vlast u Petnjici, našli bi održivo rješenje.

SAMIR RASTODER

Projekat FOKUS BIHORA  podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.

DAN ŠEHIDA PETNJICE

Radio Petnjica
-
0
DAN ŠEHIDA PETNJICE

Povodom Dana šehida Petnjice, pozivamo sve građane koji u srcu nose pijetet prema nevinim žrtvama da prisustvuju posjeti spomen-ploči šehidima Petnjice.

Petak, 7. novembar 2025.
Nakon džuma-namaza

U noći 8. novembra 1941. godine, četnici su napali Petnjicu. Napadnute su kuće predsjednika opštine Šefkije Kršića i komandira Milicije Osmana Rastodera, zapaljena je stanica milicije u Petnjici, a ubijeno je devet civila:

  • Talević (Bajrama) Nemša (1883–1941)

  • Muratović (Bahta) Zumber (1879–1941)

  • Muratović (Halema) Zito (1910–1941)

  • Muratović (Šuća) Sadrija (1915–1941)

  • Muratović (Zumbera) Hakija (1918–1941)

  • Muratović (Šuća) Bido (1920–1941), Petnjica

  • Ramdedović (Emina) Nazif (1891–1941)

  • Rastoder (Hadra) Šefkija (1918–1941)

  • Rastoder (Haka) Aziz-Bako (1913–1941)

Ovo je trenutak da se zajedno prisjetimo onih koji su svoje živote položili za slobodu, vjeru i dostojanstvo, te da iskažemo zahvalnost i poštovanje njihovoj plemenitoj žrtvi.

Dođimo zajedno i odajmo počast šehidima Petnjice, čuvarima časti i slobode našeg kraja.

U ime porodica potomaka šehida Petnjice
Elmir Muratović

NE MOGU DA ŠUTIM; SLUŠAM, GLEDAM I IBRETIM SE…

Radio Petnjica
-
0
NE MOGU DA ŠUTIM; SLUŠAM, GLEDAM I IBRETIM SE…
Kućno, svjetovno, pa i vjersko vaspitanje me podučava da se ljudima obraćam sa „gospodo“, iako mnogi ne zaslužuju ni jedno slovo iz te riječi. Oni koji u bjesomučnoj potrazi za senzacijama trče za bistom Hitlerovog konjušara i njima slični, zaslužuju samo prezir.
Pitam se i čudim:
Otkud toliki mladi šešeljovci u srcu slobodarske Podgorice, koji u svojoj ekstazi uzvikuju „Ubij Turčina!“ i „Turci napolje!“…
Čekajte, da nismo malo prekardašili? Turci, ma kakvi bili, predstavljaju ozbiljnu naciju koja drži do svog dostojanstva i s njima se ne treba igrati. Oni su, kapom i šakom, ulagali u Crnu Goru, a sada, kako to? – ubit i istjerati?!
Šta nam ono poruči besmrtni Marko Miljanov, imenjak ozlijeđenog momka u ovom nagurivanju ispred kafića? Nije to ništa drugo nego nagurivanje, jer je to očigledno od početka do kraja. Ne branim Turke, ali ih ni ne napadam. Ne branim Crnogorce, niti ih napadam, niti Srbe, niti Albance, niti Rome, jer – ko sam ja da branim ili da napadam? Ali, gledam i ne mogu da šutim, i ne mogu se ne zapitati: gde je nestalo čojstvo naše crnogorsko?
Sada je sve jasno kao dan: momci iz kafića – što potvrđuju i snimci – izlaze i napadaju prolaznike. Oni nemaju ni nož, ni palicu; ne žele se tući, očigledno je, idu s posla ili na posao. I još dok izlazi grupa mladića – započinju kavgu. Jedan od njih, poslednji, nosi kuhinjski nož. Turčin, ili ko god, pokušavajući se odbraniti, uspijeva da otme i isposiječe onoga koji je donio nož ili drugog, to mi nije najjasnije iz snimka, jednom ga je čak i ubo. Sve su to lakše ozljede, što znači da nije bilo zamaha i direktnih udaraca. To se vidi i to se zna.
Moguće je da među toliko Turaka u Podgorici ima i onih „od zla oca i od gore majke“, ali jasno je da ovi nisu ti i da nisu imali namjeru tući se. U protivnom, nosili bi sablje i kubure i oružja mnoga ubojita – kako bi rekla epska narodna pesma.
A drugo je ksenofobija, rasizam, neprosvijećenost i adrenalin koji goni rulju da ubija i progoni. Ovaj slogan „Ubij Turčina“ čulo je milion ljudi, i svako normalan se zgraža nad tim.
To nije savremena Crna Gora, koja je teži Evrposkoj uniji i zajednici demokretski uređenih država.
Ne dopustite da ulica kalja časno ime ove zemlje!
Sačekajmo, vjerujem u pravdu i u sudstvo… Oni će reći svoje, a tada, siguran sam – mnogi će se crveniti. Lako je ubiti Turčina, ali su posledice beskrajno goleme za sve nas zajedno.
I još da kažem:
Živim u Luksemburgu, ali sam često u svojoj Crnoj Gori i u svojoj Bosni i Hercegovini iz koje me devedesetih istjerao niko drugi do velikosrpski projekat Slobodana Miloševića i njegovih poslušnika. Zar mislite da u ovoj zemlji u kojoj žive doseljenici iz 164 zemlje svijeta, u tolikom šarenilu nema i onih koji ubijaju i rade mnoga nepočinstva, ali nikom ne pada na pamet da bilo koga zbog njih ubija ili protjeruje? Ovdje su i građani Crne Gore ubijali i bili ubijani, pa niko ništa nije prigovorio zajednici. A da su Bosanskohercegovačke ili Crnogorske zajednice u Evropi i svijetu kažnjavali zato što pripadnici njihovih zajednica ubadaju, posijecaju, kradu i varaju, nigde u svijetu ne bi ostao ni jedan građanin iz ovih zemalja, sve bi ih sjurili u malu Crnu Goru, a onda bi nam bilo kao u košnici.
I još jednom:
Ovo čemu svjedočimo na podgoričkim ulicama nije Crne Gora.
Ne i ne!…
FAIZ SOFTIĆ

POGLEDAJTE KAO TEKU RADOVI NA REKONSTRUKCIJI PUTA PETNJICA – BIOČA (VIDEO)

Radio Petnjica
-
0
POGLEDAJTE KAO TEKU RADOVI NA REKONSTRUKCIJI PUTA PETNJICA – BIOČA (VIDEO)

U toku je rekonstrukcija puta Petnjica–Bioča (oko 9 km), investicija vrijedna oko 11,5 miliona eura.

Radove izvodi Bemax, rok je oko 18 mjeseci (završetak projektovan u 2027), a saobraćaj se povremeno odvija naizmjenično uz kratke obustave van termina 07–09 i 12–14h.

FOTO I VIDEO: MARIJA SIMIĆ 

OBAVJEŠTENJE: KORISNICI VOVOVODA “POPČA” BEZ VODE OD 10 DO 15 ČASOVA

Radio Petnjica
-
0
OBAVJEŠTENJE: KORISNICI VOVOVODA “POPČA” BEZ VODE OD 10 DO 15 ČASOVA

Komunalno preduzeće Petnjica obavijestilo je građane o radovima na vodovodu Popča zbog kojih u većem dijelu dana neće biti vode.

“Obavještavamo korisnike koji se vodom snabdijevaju sa vodovda Popča, a priključeni su na stari cjevovod, da ce zbog radova na mreži dio korisnika ostati bez vode danas u periodu od 10-15h.”, saopšteno je iz lokalnog preduzeća.

NAKON NOĆI TENZIJA U PODGORICI: Realan strah građana ne smije postati gorivo za nacionalizam

Radio Petnjica
-
0
NAKON NOĆI TENZIJA U PODGORICI: Realan strah građana ne smije postati gorivo za nacionalizam

Podgoričko Zabjelo je sinoć bilo na ivici. Prvo nož u prsa mladića, onda urlici sa ulice. Incident je za svaku osudu i tu dileme nema. Ali ono što je uslijedilo, skandiranje za linč i ekspresno samoorganizovanje, govori o jezivoj brzini kojom društvo klizi iz pravne države u rulju.

U jednom dahu preskočili smo sve što nas razlikuje od devedesetih. Ko je napadač, postalo je sporedno. Važnije je ko je Turčin, Rus, Ukrajinac… Policija je uhapsila osumnjičene, privela još desetine stranaca i obezbijedila kvart.

„Građani da ne podliježu emocijama niti pozivima na linč“, saopštila je Uprava policije. To je jedna od rijetkih rečenica večeri koja je pogodila suštinu, jer kad rulja preuzme ulicu, institucije gube monopol.

IZMEĐU STRAHA I KSENOFOBIJE

Naravno, postoji i realan strah. Građani svjedoče o beskrupuloznosti dijela određenih stranaca — bahata vožnja, tuče, noževi, iznuđivanja. To nije izmišljeno. Ali taj stvarni strah, ako ga ne obuzdaju institucije, savršeno se uklapa u matricu ksenofobije. Nevoljno postaje gorivo za nacionaliste koji od pojedinačnog zločina prave priču o “njihovoj” naravi. Strah je razumljiv, ali generalizacija nije. Na državi je da pretvori strah u pravnu sigurnost, a ne u plemensku mobilizaciju.

Država je, dakle, reagovala. Ali ulica je za to vrijeme proglasila presudu, sa parolom koja je već jednom u regionu prerastala u politiku i zločin. U Beogradu su „narodne patrole“ godinama lovile migrante pod izgovorom zaštite komšiluka. Danas jure njih, sjutra nekog drugog? Svako ko nije „naš“ lako postane meta.

POLITIKA NA IVICI ODGOVORNOSTI

U tom haosu, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović izašao je pred građane.

„Znamo svi šta se desilo“, kaže on i dodaje da je „pripremljen novi Zakon o strancima“ i da „naredne sedmice zakon ulazi u Skupštinu“. Problem bezbjednosti skreće na vizne i boravišne restrikcije, umjesto na suzbijanje linča i odgovornost pojedinaca.

S druge strane, predsjednik Jakov Milatović artikuliše minimum političke pristojnosti.

„Oštro osuđujem napad… Pozivam na smirenost i uzdržanost. Ne smije biti mjesta kolektivnoj krivici.“

To je crta koju treba držati ako zaista hoćemo da institucije, a ne ulica, odlučuju ko je kriv.

NACIONALISTIČKA PROPAGANDA

Nacionalistička propaganda živi od kolektivne krivice, a kolektivna krivica hrani se strahom. I zato ovih dana gledamo stari recept. Prvo incident, zatim medijski bubnjevi, potom „patrole“ i pozivi da se narod naoruža i uzme pravdu u svoje ruke. Na nekim portalima koji žive od mobilizacije bijesa već se crtaju konture narodne samozaštite. Umjesto da gase požar, politički megafoni ga raspiruju. Potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović jasno imenuje stvar:

„Krivica je individualna… u evropskoj Crnoj Gori nema mjesta samovlašću ni pokličima – Ubij Turčina.“

U Crnoj Gori živi oko 13–14 hiljada turskih državljana, dok Srba i Rusa zajedno ima višestruko više. Ukupno stranaca je oko 100 hiljada. Dakle, problem nije preplavljenost Turcima, već naš kapacitet da primijenimo zakon prema svakome pojedinačno. „Od ukupno oko 100.000 stranaca… 13.400 je turskih državljana“, navodi se u izvještajima. Kad pojedinci počine krivično djelo, država hapsi njih, ne naciju. To je razlika između pravnog poretka i plemenske osvete.

U međuvremenu, premijer izlazi s najavom da Vlada sjutra po hitnoj proceduri donese odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske. Država ima pravo na viznu politiku. Ali takva mjera, donesena u praskozorje linča, lako postaje signal da je lov kolektivno otvoren — politički efikasno, društveno rizično.

Reis Rifat Fejzić podsjeća na širu sliku.

„Nakon manje od 20 dana. Da li Beograd kažnjava Tursku preko CG?“, napisao je Fejzić.

Aludira na regionalnu tenziju i lakoću kojom lokalna histerija postaje igra velikih. Još jedan razlog da se gasi vatra, umjesto da se u nju sipa benzin.

Postoji još jedna linija odgovornosti. Oni koji su danima i mjesecima pripremali teren za „narodne patrole“, „samozaštitu“ i „samoorganizovanje“. Neki mediji i njihovi dežurni komentatori već imaju gotova rješenja za ovakve scene. Kad se pročitaju naslovi i tekstovi koji normalizuju ideju „straža“ i „patrola“, dobijete prepoznatljiv narativ — ulica, ne institucije; pripadnost, ne pravo.

NE TRABAJU NAM HEROJI SA MEGAFONIMA

Reis Fejzić i dio institucija pozvali su na uzdržanost i odbacivanje logike kolektivne krivice. Crna Gora je opstajala kad je bila veća od svojih strahova, a propadala kad je nacionalizam zamijenio Ustav. Sjetimo se i druge lažne dileme koja se godinama zloupotrebljava — osuda genocida u Srebrenici nije etiketa nad čitavim narodom. To tvrde samo nacionalisti, kako bi neutralisali krivicu i pretvorili je u politički kapital. Isti mehanizam danas pokušavaju primijeniti na „Turke“, sjutra na koga god se uklopi u priču.

Ako hoćemo sigurnost, tražimo da policija i tužilaštvo rade brzo, profesionalno i bez razlike. Ako hoćemo red u kvartu, insistirajmo na zakonitim kontrolama boravka, na kažnjavanju nasilja i na deportaciji onih koji krše propise — ali bez urlika za linč. Jer kad „narodne patrole“ zamijene institucije, uvijek se završi isto: neko nevin postane neprijatelj, a nasilje postane navika.

SAMIR RASTODER/STANDARD

123...962Stranica 1 of 962