Danas je u Petnjici predsjednik opštine Petnjica, Samir Agović, sa saradnicima – potpredsjednicima opštine dr Nerminom Muratović i Selvudinom Šabotićem, menadžerom Alenom Pljakićem, kao i Harisom Adrovićem, rukovodiocem Odjeljenja za urbanizam i Šejlom Šabotić, savjetnicom iz Službe predsjednika, u zvaničnu posjetu primio ambasadorku Republike Slovenije u Crnoj Gori, Nj.E. Bernardu Gradišnik sa saradnicom Dr Evom Nastav, kao i direktora Caritasa Crne Gore Marka Đelović, sa saradnicama Lidijom Vulević i Milicom Božović.

Predsjednik opštine je na samom početku sastanka poželio dobrodošlicu gostima, pohvalivši dosadašnju uspješnu saradnju sa ambasadom Slovenije u ranijem periodu. On je izrazio čvrsto uvjerenje i nadu da će se ova dobra praksa nastaviti i u budućnosti kroz nove zajedničke projekte.

Tokom sastanka je naglašeno da izgradnja biljnog prečišćivača, koja je završena prije par godina, uz podršku ambasade Slovenije trenutno nije u funkciji, i to prvenstveno zbog zastoja u projektu „Izgradnja obaloutvrde i kanalizacione mreže rijeke Popče“, za koju Vlada Crne Gore još uvek nije raspisala neophodan tender.

Takođe, predsjednik je preko ambasadorke Slovenije, uputio i veliku zahvalnost Izetu Rastoderu, velikom humanisti, koji trenutno donira našem kraju brojne kilometre asfalta i čini da se modernizuju putevi u našim ruralnim mjestima.

Istaknuta je i odlična saradnja sa Caritasom Crne Gore, koja se u kontinuitetu unapređuje i sa zadovoljstvom je istaknuto da su 3 projekta u fazi implementacije. Strane su izrazile veliko zadovoljstvo zbog pokretanja sjajnog novog projekta. U tom kontekstu, zvanično je raspisan tender za dostavljanje ponuda za izvođenje građevinskih i elektro-instalaterskih radova na izgradnji objekata hlornih stanica na vodovodnim sistemima Opštine Petnjica. Pored toga, ovaj tender obuhvata nabavku, isporuku, montažu i puštanje u rad savremene opreme za automatsko hlorisanje vode.

Ovim projektom Opština Petnjica, u partnerstvu sa međunarodnim i humanitarnim organizacijama, postavlja stabilne osnove za dugoročno unapređenje lokalne infrastrukture i obezbjeđivanje visokog kvaliteta života za sve svoje građane.

Nakon sastanka je upriličen i obilazak izgrađenog biljnog prečišćivača u Gusarama.

Asocijacija France Monténégro oštro je reagovala na javne istupe državnog sekretara Ministarstva dijaspore Aldina Muratovića i najavljena zakonska rješenja koja bi, kako upozoravaju, mogla dovesti do brisanja crnogorskih državljana koji rade u inostranstvu iz evidencije prebivališta, a time i iz biračkog spiska. Iz Asocijacije podsjećaju Muratovića na doprinos dijaspore obnovi statusa opštine Petnjica, ali i na decenije pomoći zavičaju, pitajući ga zašto su isti ti ljudi danas problem kada žele da ostvare svoje biračko pravo.

„Nije vam smetala dijaspora kada se borila za vraćanje statusa opštine Petnjica. Nije vam smetala ni kada su ljudi iz dijaspore svojim novcem, donacijama i konkretnim akcijama pomagali Petnjici i drugim opštinama na sjeveru Crne Gore. Tada je doprinos dijaspore bio dobrodošao, tada se pozivalo na jedinstvo i solidarnost. Zašto je danas dijaspora problem kada želi da ostvari svoje građansko pravo?“, navodi se u saopštenju Asocijacije France Monténégro.

Iz ove organizacije poručuju da se odlučno protive svakom pokušaju ograničavanja ili oduzimanja građanskih i političkih prava crnogorskim državljanima koji se nalaze na privremenom radu u inostranstvu, uključujući pravo glasa.

Naglašavaju da ljudi nijesu napuštali Crnu Goru zato što su prestali da je vole, već zbog posla, egzistencije i boljih životnih uslova.

„Mnogi se nalaze na privremenom radu u inostranstvu, ali su i dalje vezani za svoju domovinu, imaju porodice, imovinu i prijatelje u Crnoj Gori, šalju novac, ulažu i pomažu svojim krajevima“, ističu iz Asocijacije.

OKANI SE ĆORAVA POSLA

Iz France Monténégro posebno ukazuju na, kako ocjenjuju, paradoks da se u vrijeme kada evropske države pokušavaju da privuku i zadrže radnu snagu, u Crnoj Gori otvara pitanje ograničavanja prava sopstvenih državljana koji rade u inostranstvu.

„Dok evropske države traže načine da zadrže i privuku radnike, kod nas se otvara pitanje kako građane koji rade van granica države udaljiti od njihovih prava i političkog odlučivanja“, navodi se u saopštenju.

Muratoviću su uputili i direktnu poruku:

„Zato poručujemo gospodinu Muratoviću: okani se ćorava posla i pokušaja da se dijaspora predstavi kao problem koji treba ukloniti iz biračkih evidencija. Uređivanje registara može biti legitimna potreba države, ali ne smije biti izgovor za kolektivno kažnjavanje građana koji se privremeno nalaze van granica svoje države.“

NE TREBAJU NAM PROTOKOLARNE POSJETE I FOTOGRAFISANJE

Asocijacija France Monténégro poručuje Muratoviću da, ukoliko zastupa takve stavove prema građanima na privremenom radu u inostranstvu, nema potrebe ni da dolazi u posjete dijaspori.

„Ukoliko ovakve stavove zastupa prema ljudima koji se nalaze na privremenom radu u inostranstvu, nema potrebe da dolazi u obilazak dijaspore radi susreta, fotografisanja i predstavljanja navodne brige za iseljenike. Dijaspori nijesu potrebne protokolarne posjete i prazna obećanja, već poštovanje, zaštita prava i konkretna podrška“, poručuju iz Asocijacije.

U saopštenju podsjećaju i da su političke funkcije privremene, dok odnos države prema svojim iseljenicima ostavlja dugoročne posljedice.

„Vlast je prolazna, ali država i njeni građani ostaju. Nijedna funkcija nije trajna, a odnos prema dijaspori pamti se mnogo duže od jednog mandata“, zaključuje se u saopštenju Asocijacije France Monténégro.

S.R.

Aldin Korać, crnogorski državljanin porijeklom iz Petnjice koji živi i radi u inostranstvu, oštro je reagovao na izjave državnog sekretara Ministarstva dijaspore Aldina Muratovića, posebno na pominjanje „500 taster birača“ u kontekstu izbora u Petnjici. Korać od Muratovića zahtijeva javno izvinjenje, a od Ministarstva dijaspore da se izjasni da li takav odnos prema građanima koji žive van Crne Gore predstavlja zvaničan stav institucije.

Povod za reagovanje su, kako navodi Korać, Muratovićeve izjave o građanima koji iz inostranstva dolaze u Crnu Goru kako bi učestvovali na izborima, ali i najavljene izmjene propisa o prebivalištu i boravištu, za koje strahuje da bi mogle ograničiti ostvarivanje biračkog prava dijaspore.

„Gospodine Muratoviću, ja nijesam ničiji ‘taster birač’! Nijesam ničiji politički instrument, ničija glasačka mašina, niti čovjek čijom savješću i odlukama neko upravlja pritiskom na dugme. Nemam političkog vlasnika, nemam partijskog nalogodavca i ne postoji daljinski upravljač kojim bilo ko može usmjeravati moj glas“, poručio je Korać.

On ističe da ima samo jedno državljanstvo, crnogorsko, i jednu matičnu državu, Crnu Goru, te da odlazak na rad u inostranstvo ne znači odricanje od domovine i građanskih prava.

„Nijesmo otišli zato što nijesmo voljeli Crnu Goru. Mnogi su otišli upravo zato što u njoj nijesu imali mogućnost da od svog rada obezbijede dostojanstven život“, navodi Korać.

Posebno zamjera Muratoviću što, kao čovjek porijeklom iz Petnjice i državni sekretar Ministarstva dijaspore, prema njegovom mišljenju, ne pokazuje dovoljno razumijevanja za ljude koji su napustili Bihor.

„Umjesto da te ljude predstavljate kao problem, očekivao bih da se kao državni sekretar Ministarstva dijaspore borite da njihove veze sa Crnom Gorom budu snažnije, a njihova prava sigurnija“, ističe Korać.

BIRAČKI SPISAK NE SMIJE BITI SREDSTVO POLITIČKE SELEKCIJE

Korać naglašava da ne osporava potrebu uređivanja biračkog spiska i evidencije prebivališta, ali upozorava da se zakonska rješenja ne smiju pretvoriti u sredstvo političkog isključivanja građana.

„Birački spisak mora biti tačan, ali ne smije postati sredstvo političke selekcije“, poručuje Korać.

Zato javno postavlja pitanje da li je cilj najavljenih rješenja zaista uređenje sistema ili smanjenje broja birača čije se političko opredjeljenje ne može unaprijed predvidjeti.

Prema njegovim riječima, građani koji žive u inostranstvu često nijesu dio lokalnih partijskih mreža i ne zavise od političkih funkcionera, zbog čega se otvara pitanje da li pojedine političke strukture u njihovoj nezavisnosti vide problem.

„Dijaspora ne smije biti kažnjena zato što je politički nezavisna, niti se pravo građana smije prilagođavati očekivanim izbornim rezultatima“, navodi on.

MURATOVIĆU ZAMJERA I POLITIČKU NEDOSLJEDNOST

Osvrćući se na političku karijeru državnog sekretara, Korać podsjeća da je Muratović tokom godina mijenjao političke organizacije i opredjeljenja, što smatra njegovim legitimnim pravom, ali mu istovremeno postavlja pitanje političke dosljednosti.

„Ali ako Vi imate pravo da mijenjate političku adresu, zar ja nemam pravo da ostanem vjeran svojim principima?“, pita Korać.

„Ja nijesam mijenjao svoje državljanstvo, nijesam mijenjao svoju domovinu i nijesam prodao svoju građansku savjest za političku poziciju. Moj glas nije roba. Moje dostojanstvo nije predmet političke trgovine“, dodaje on.

Korać smatra da se problemi sa zakonitošću prebivališta ili upisom u birački spisak moraju rješavati pojedinačno, u skladu sa Ustavom i zakonom, a ne kolektivnim etiketiranjem građana koji žive izvan granica države.

„Ne prihvatam ni da se dužina godišnjeg odmora, broj dana provedenih u rodnom kraju ili mjesto zaposlenja koriste kao mjerilo nečijeg patriotizma“, poručuje.

TRAŽI IZVINJENJE I ZVANIČAN STAV MINISTARSTVA

Korać od Muratovića zahtijeva lično i nedvosmisleno izvinjenje svim građanima koji su se osjetili uvrijeđenim izrazom „taster birači“, posebno ljudima porijeklom iz Petnjice.

Od Ministarstva dijaspore i resornog ministra traži da javno saopšte da li takav način obraćanja predstavlja stav institucije ili lični politički stav državnog sekretara.

Istovremeno poziva nadležne institucije da predstave sva predložena zakonska rješenja koja bi mogla uticati na status prebivališta i ostvarivanje biračkog prava građana u inostranstvu, uz mogućnost da dijaspora neposredno učestvuje u raspravi.

„Ne tražim nikakvu privilegiju. Ne tražim poseban zakon za sebe. Ne tražim pravo koje ne pripada drugima. Tražim jednakost pred zakonom, poštovanje građanskog dostojanstva i garanciju da se zakon neće koristiti kao instrument političkog isključivanja“, naglašava Korać.

Na kraju reagovanja Muratoviću poručuje da političke funkcije i saveznici mogu da se mijenjaju, ali da niko ne može promijeniti činjenicu da Crna Gora pripada i njenim građanima koji žive van njenih granica.

„Ja nijesam ničiji taster. Ja sam slobodan čovjek, crnogorski državljanin, čovjek porijeklom iz Petnjice, sa svojim dostojanstvom, svojim uvjerenjima i svojim glasom.“

„Crna Gora nije privatno vlasništvo nijedne partije, nijedne koalicije i nijednog političkog funkcionera. Ona pripada svim svojim građanima“, zaključio je Korać.

S.R.

U organizaciji NVU „Lica sa invaliditetom“ Petnjica, u utorak, 10. novembra 2026. godine, biće održano takmičenje u stonom tenisu i pikadu, koje će okupiti učesnike iz više gradova Crne Gore.

Takmičenje će biti održano u prostorijama Bošnjačkog kulturnog centra u Petnjici, sa početkom u 11 časova.

Pored domaćina, učešće će uzeti i gosti iz Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom Nikšić, Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju „Lipa“ Plav, kao i Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju Berane.

Ovaj događaj predstavlja priliku za druženje, upoznavanje, razmjenu iskustava i promociju sporta kao važnog sredstva socijalnog uključivanja i aktivnog učešća osoba sa invaliditetom u društvenom životu.

Za najbolje takmičare obezbijeđene su nagrade, pehari i medalje.

Organizatori ističu da je cilj ovog okupljanja podsticanje sportskog duha, prijateljstva, međusobnog poštovanja i stvaranje jednakih mogućnosti za sve učesnike.

Sponzor takmičenja je opština Petnjica.

Kako se nekada živjelo u Bihoru, čime su se ljudi bavili, kakvim su se alatima služili i šta je činilo svakodnevicu njihovih domaćinstava, pitanja su na koja mlađe generacije sve rjeđe znaju odgovor. Upravo zato mini-muzej u Trpezima, koji je nastao zahvaljujući inicijativi Džemile Duraković, ima posebnu vrijednost. On čuva predmete, ali i priče o vremenu koje polako nestaje iz živog sjećanja.

U Trpezima je održana manifestacija povodom početka novog, šestomjesečnog projekta, koji predstavlja nastavak aktivnosti započetih prije dvije godine. Nosilac projekta je Džemila Duraković, a njegovu realizaciju finansijski je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.

Mini-muzej, smješten na adresi Kutnje brdo bb u Trpezima, tokom trajanja projekta biće otvoren za posjetioce svakog dana.

Poseban akcenat stavljen je na mlade, kojima se želi približiti način života njihovih predaka, tradicionalni običaji, predmeti iz domaćinstava i kulturno nasljeđe bihorskog kraja.

Na manifestaciji je održano i predavanje posvećeno istoriji Bihoraca i njihovom nekadašnjem načinu života. Kroz istorijski prikaz, prisutnima je približena svakodnevica prethodnih generacija, njihove životne navike i okolnosti u kojima su stvarali i podizali porodice.

Podsjetimo, Radio Petnjica je još u martu 2024. godine pisao o pokretanju mini-muzeja u Trpezima, kada je Džemila Duraković započela prikupljanje starih predmeta, alatki, rukotvorina i drugih eksponata karakterističnih za nekadašnja bihorska domaćinstva.

Tada je istakla da joj je želja da kroz muzej prođe što više mladih ljudi, kako bi upoznali kulturnu baštinu svoga kraja i razumjeli značaj njenog očuvanja.

Novi projekat nastavlja tu ideju, nastojeći da mini-muzej ne bude samo prostor u kojem se čuvaju starine, već i mjesto susreta generacija, učenja i upoznavanja sopstvenih korijena.

Jer, predmeti koji su nekada bili sasvim običan dio života naših predaka danas su dragocjena svjedočanstva jednog vremena. A da bi ta svjedočanstva nešto značila i budućim generacijama, nije dovoljno samo sačuvati ih. Potrebno je ispričati i priču koja stoji iza njih.

SAMIR RASTODER

Povodom Dana šehida Petnjice, u petak, 6. novembra, nakon džuma-namaza, biće organizovana posjeta spomen-ploči šehidima Petnjice, gdje će građani i potomci stradalih odati počast nevinim žrtvama.

Poziv građanima da prisustvuju obilježavanju uputio je Elmir Muratović, u ime porodica potomaka šehida Petnjice, ističući značaj očuvanja sjećanja na one koji su položili živote za slobodu, vjeru i dostojanstvo.

„Pozivamo sve građane koji u srcu nose pijetet prema nevinim žrtvama da nam se pridruže i zajedno odamo počast šehidima Petnjice, čuvarima časti i slobode našeg kraja“, navodi se u pozivu.

Obilježavanje Dana šehida prilika je da se još jednom podsjeti na stradanje nevinih ljudi, ali i na obavezu da se sjećanje na njih sačuva i prenese budućim generacijama.

Iz porodica potomaka šehida poručuju da je zajedničko okupljanje izraz zahvalnosti, poštovanja i trajnog sjećanja na žrtve.

SAMIR RASTODER

Neke riječi nestaju gotovo neprimjetno. Niko ih ne zabranjuje, niko ne donosi odluku da se više ne koriste. Jednostavno, sve ih rjeđe čujemo. Najprije iščeznu iz razgovora mladih, zatim iz svakodnevnog govora, a na kraju ostanu samo u sjećanjima onih koji su ih nekada izgovarali.

Bihor je pun takvih riječi. Sačuvane su u pričama o djetinjstvu, starim zanatima, poljskim poslovima, svadbama, praznicima i druženjima. Neke su stigle iz drugih jezika, neke su vremenom dobile posebno lokalno značenje, a mnoge su toliko srasle sa životom ovog kraja da je teško zamisliti kako bi se pojedini običaji bez njih uopšte mogli opisati.

Upravo zato Radio Petnjica pokreće serijal novinarskih priča i video-svjedočenja pod nazivom „Mladi čuvari jezika i identiteta Bihora“, sa namjerom da zabilježi dio tog jezičkog i kulturnog nasljeđa dok još imamo od koga da ga čujemo.

NIJE RIJEČ SAMO O RIJEČIMA

Naši sagovornici su ljudi koji pamte Bihor drugačiji od današnjeg. Vrijeme kada su djeca čuvala stoku i pomagala odraslima, kada se rad na njivi vraćao radom na komšijinoj, kada su se ljudi okupljali na posetcima, a dolazak električne energije ili prvog radio-aparata bio događaj o kojem je pričalo čitavo selo.

U njihovim sjećanjima žive i nazivi predmeta koji su odavno izašli iz upotrebe, jela koja se danas rijetko pripremaju, dječjih igara koje su zamijenili telefoni i računari, ali i stari pozdravi, čestitke, izreke i toponimi.

Neke od tih riječi poznate su i drugim krajevima. Druge su karakteristične za pojedina bihorska sela. Nama nije cilj da dokazujemo njihovo isključivo porijeklo, već da zabilježimo kako su ih Bihorci izgovarali, šta su njima označavali i u kojim prilikama su ih koristili.

Jer nestankom riječi često blijedi i sjećanje na ono što je ona označavala.

PRIČA, VIDEO I MALI RJEČNIK

Svaki razgovor biće predstavljen kroz novinarsku priču, kompletan video-snimak i mali rječnik riječi i izraza koje je sagovornik sačuvao u pamćenju.

Posebnu pažnju posvetićemo starim nazivima lokaliteta. Livade, izvori, brda i zaseoci imali su svoja imena, od kojih mnoga nikada nijesu završila na zvaničnim kartama. Sa nestajanjem generacija koje ih pamte postoji opasnost da nestanu i ti tragovi lokalne istorije.

Prvi razgovor objavićemo u utorak, 3. novembra, sa Rahmanom Kočanom, poznatijim kao Grom.

Rahman se prisjeća djetinjstva u kojem je bilo mnogo više rada nego igre, nekadašnje uzajamne pomoći među komšijama, dolaska struje i radija, ali i riječi koje današnje generacije uglavnom više ne poznaju.

Uz njegovu priču objavićemo kompletan video-razgovor i mali rječnik sa 21 zabilježenom riječju i izrazom.

Nakon njega slijede svjedočenja drugih Bihoraca, među kojima su Muzafer Kršić i Aza Rastoder, rođena Korać, čija sjećanja otkrivaju drugačije djelove nekadašnje svakodnevice – od starih pozdrava i naziva lokaliteta do dječjih igara, bajramskih običaja i svadbenih veselja.

POZIV BIHORCIMA: POMOZITE NAM DA SAČUVAMO RIJEČI

Ovaj serijal ne želimo da ostane samo zbirka nekoliko razgovora.

Pozivamo čitaoce Radio Petnjice, stanovnike Bihora i posebno naše ljude u dijaspori da nam se pridruže. Ako pamtite neku staru riječ, neobičan izraz, naziv jela, predmeta, dječje igre ili mjesta, pošaljite nam ga zajedno sa objašnjenjem njegovog značenja i, po mogućnosti, podatkom u kojem se selu koristio.

Možda se neka riječ u Trpezima izgovarala drugačije nego u Radmancima, možda su u Koraćima za isti predmet imali naziv koji se u Lješnici nije koristio. Upravo su takve razlike dragocjene.

Prikupljene i provjerene riječi i izraze objedinićemo u digitalni mini-rječnik bihorskog govora, koji će ostati dostupan čitaocima i nakon završetka serijala.

Ne želimo da idealizujemo prošlost. Nekadašnji život u Bihoru bio je težak, često oskudan, a rad je počinjao mnogo ranije nego danas. Ali taj život imao je svoj jezik, svoje običaje i svoje posebnosti. Vrijedi ih sačuvati, makar u zapisima i sjećanjima.

Jer za neke riječi već danas nema mnogo ljudi koje možemo pitati šta znače. A sjutra ih možda neće imati ko ni izgovoriti.

SAMIR RASTODER

Projekat „Mladi čuvari jezika i identiteta Bihora“ realizuje Radio Petnjica, uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.

U Sloveniji se 15. novembra 2026. godine održavaju opći lokalni izbori u svih 212 opština
širom zemlje. Direktno se biraju načelnici opština, odbornici u lokalnim parlamentima i
članovi mjesnih zajednica.
Ovi izbori dolaze nakon donošenja kontroverznog zakona u Državnom zboru Republike
Slovenije, u kojem većinu imaju pristalice desničarskog premijera Janeza Janše. Tim
zakonom strancima koji imaju stalno prebivalište u Republici Sloveniji oduzeto je pravo glasa na lokalnim izborima. Ova odluka donesena je s ciljem da se pravo glasa oduzme prije svega doseljenicima iz bivših republika SFRJ i time im onemogući uticaj na donošenje odluka od lokalnog značaja, iako redovno plaćaju poreze, registruju automobile, plaćaju račune za škole i slično.

Radi se o brojci od više od 100.000 glasača.

Međutim, to nije spriječilo mnoge kandidate, državljane Republike Slovenije porijeklom iz
zemalja bivše SFRJ, da se nađu na izbornim listama.
Jedan od njih je Petnjičanin Adis Škrijelj iz čuvenog sela Dašča Rijeka, koje se nalazi na
krovu Bihora, u srcu Sandžaka, na sjeveru Crne Gore.

Rođen je u Crnoj Gori, od oca rahmetli Sejda i majke Safete, rođene Ličina. Oženjen je
Almirom Levajić, s kojom ima troje djece. U Daščoj Rijeci namjerava na porodičnoj zemlji
napraviti hajrat, a radovi su već u toku.
Adis je svim svojim bićem vezan za rodni kraj, ali njegov život jeste Slovenija. U Domžalama je od malih nogu. Tu je proveo čitav svoj život, sticao prijatelje i gradio mostove među ljudima. On je čovjek iz naroda, uvijek spreman odazvati se pozivima u pomoć.

Bošnjaci u Domžalama u njemu vide osobu koja može ujediniti i povesti narod za sobom.
Veliki ugled uživa i među pripadnicima drugih naroda koji žive u Domžalama: Srbima,
Crnogorcima, Albancima i drugima.
Njegovu iskrenost, marljivost i poštenje prepoznali su komšije, saradnici i prijatelji Slovenci, koji su ga nagovorili da se 2022. godine kandiduje za odbornika u lokalnom parlamentu. Na tim izborima Adis osvaja najveći broj preferencijalnih glasova u Općini Domžale, čak više i od sadašnje načelnice Renate Kosec.

U tom mandatu bio je jedini odbornik Socijaldemokrata. Zbog ovog nevjerovatnog rezultata
Socijaldemokrati Slovenije odlučili su da ga kandiduju za načelnika Domžala na predstojećim lokalnim izborima.

Adis je okupio ekipu koja obećava promjene u dosadašnjem vođenju Opštine Domžale. Dali
su riječ da će izgraditi novu školu u gradskoj četvrti Preserje, uvesti lokalni kružni autobuski prevoz, izgraditi više neprofitnih socijalnih stanova, novi Dom zdravlja i realizovati druge projekte od značaja za građane.

U toj ekipi su još dvije Bihorke. Magistrica i bankarska radnica Sandra Kočan i ekonomistica Adisa Šabović.
Adisa Škrijelja za načelnika Domžala predložila je jedna od najozbiljnijih političkih stranaka
u Sloveniji, Socijaldemokrati. Već sada je stekao značajna poznanstva na polju politike,
javnog života i privrede.
Ukoliko bude izabran za načelnika, Petnjica će imati čvrst most saradnje s jednom od
najbogatijih opština u Sloveniji, a građani Domžala dobit će novi pristup u rješavanju
nagomilanih problema.
Sretno i hajirli, Adise!

Sefadin Korać