PRIJATELJI RADIJA PETNJICA – “DESETKA” ZA DESETKU

0

Milo Bulatović, menadžer kompanije „Desetka“ u intervjuu za Radio Petnjica sumirao je rezultate poslovanja kompanije.

Vi ste naš parner skoro od početka rada radija. Recite za naše slušaoce ali i čitaoce portala nešto više o firmi.
Firma je osnovana kao trgovinska radnja u periodu 2005. godine, kao mali trgovinski objekat u formi trgovinske radnje. Vremenom se poslovna aktivnost širila, kako asortiman tako i sam objekat poslovanja, da bi smo 2007.godine prešli u dioničarsko društvo sa ograničenom odgovornošću, koji je do tadašnjem asortimanu dodao i salon keramike u kome se kasnije razvio cio naš današnji oblik poslovanja i to je naš prvi stepen poslovanja. U našem poslovanju smo 2009. godine učinili bitan korak, tako što smo kupili poslovni objekat u kojem se i danas nalazimo. U početku je on činio oko 4 000 kvadrata u kojem se nalazi salon keramike, namještaja, elektromaterijal, vodovodni program, sektor alata, zanatska radionacia za izradu stolarije itd. Tada smo dostigli nivo takav da smo morali da radimo i na povaćenju kvaliteta u našem poslovanju, što je značilo da smo morali da povedemo računa na koji način ćemo da prezentiramo svoje proizvode široj javnosti a jedan od načina jeste i saradnja sa vama. Morali smo da proširimo svoje medijsko predstavljanje kupcima. Uticaj medija je uglavom bitan ako se radi o proširenju i uvođenju novih programa kod nas. Bitni su i u prezentaciji sniženja cijena kod nas i doprinose ukupnom poslovanju naše firme.

Mi se bavimo u CG i veleprodajom i distributeri smo određenih proizvoda na teritoriji Crne Gore. Dominantan dio poslovanja čini naš maloprodajni objekat, odnosno ovaj Mega – centar u kojem se nalazimo i u kojem funkcionišemo, u kojem se nalazi i administracija, maloprodajni objekat, veleprodaja. Naravno sve je odvojeno. Naše tržište gravitira prema Beranama, Petnjici, Plavu, Gusinju, Rožajama. Ovaj dio velikoprodaje se konstatno širi i tu tek očekujemo ekspanziju.

Kako ste poslovali u godini za vama, odnosno od početka rada?

Ako bi smo pogledali poslovanje u proteklih desetak godina, postoje periodi našeg pozitivnog poslovanja, sve do perioda globalne finansijske krize koja se odrazila i na naše poslovanje. Tada se osjetilo blagi pad, da bi smo 2014.godine imali dobar rad, ali sve je to rezultat našeg uloženog truda i naš odnos prema kupcu. Nama je cilj da se kupac ispoštuje i da on izađe iz našeg objekta zadovoljan. Došli smo do zaključka da uspjeh u našem poslovanju počiva prevashodno na kvalitetnom pristupu kupcu i adekvatnoj usluzi koju mi treba njemu da pružimo. Naravno tu su i adekvatne cijene i asortiman robe. Kada se sve to sagleda, kao rezultat imamo 2015.godinu koja više nego li uspješna a sve to se potvrdilo i u ovoj godini na izmaku.

Po čemu ste prepoznati?

Ono po čemu smo mi prepoznatljivi jeste program za opremanje kupatila, keramike, vododova i vodovodnog programa, i uglavnom kupuju građani a majstori su sa njim u konsultativnom smislu. Imamo i salon namještaju sa velikim asortimanom.
Na ovom području postoje kompanije koje se bave istim ili sličnim oblikom aktivnosti. Naše poslovanje ne svodi se na konkurentske ratove, spuštanje cijena već naš je prevashodni cilj na adekvatnom poslovanju, adekvatnoj usluzi i korektan odnos ako se radi o robi koja podliježu garanciji. To je ključ uspjeha. Ako nemate dovoljno raznolik asortiman, ako nemate adekvatno dostavljanje robe krajnjem kupcu, onda ne možemo očekivati neko pozitivno poslovanje.

Koliko radnika zapošljavate?
Naš koncept poslovanja sa javnim preduzećima, sa opštinom kao administrativnim centrom se svodi samo na dio naših obaveza prema njima, a to su takse, porezi, ali oni ne mogu bitnije da utiču na obim našeg poslovanja. Mi smo vezani za konačnog potrošača i nama je cilj da on bude ispoštovan i zadovoljan. Trenutno zapošljavamo 51.radnika i svi se trude da ugode svojim kupcima i mušterijama. Nadamo se da smo do sada bili dobri i da će nas iz toga razloga opet posjetiti. Želim da vašim slušaocima a našim vjernim mušterijama poželim srećnu novu godinu. Mi smo sa njima zadovoljni i nadamo se da su i oni sa nama. I nadamo se da iz tog našeg obostranog zadovoljstva će i u idućoj godini biti sa nama.

D.B.

FOTO PRIČA: ZIMSKA IDILA NA TURIJAKU

0

FOTO: Mursel Dado Hodžić

DA LI JE MALINARSTVO BUDUĆNOST RAZVOJA PETNJICE?

0

Juče su u Petnjici predstavnici crnogorskog Udruženja malinara predsjednik saveza Vlado Rakočević, predsjednik Upravnog odbora Radmila Bajagić i Radoš Lale Đurišić predsjednik Skupštine udruženja malinara, održali prezentaciju o razvoja malinarstva na sjeveru Crne Gore, a osnovna tema je bila „Strategija razvoja malinarsta u opštini Petnjica“. Opština Petnjica raspolaže izuzetno kvalitetnom zemljom za razvoj malinarstva, a klimatski uslovi su više nego povoljni.

„Veliku zahvalnost dugujemo lokalnoj samoupravi i nadamo se da ćemo nastaviti ovu našu saradnju“, istakao je za portal Radija Petnjica Radoš Lale Đurišić.

„Posebno nam je drago što smo svjedoci da ima dosta mladih koji su zainteresovani za ovaj posao. Naš osnovni zadatak je da napravimo procjenu o broju zainteresovanih kao i to da saznamo sa kolikim površinama zemljišta raspolažemo koje može da bude pod malinom. Utvrđivanjem površine raspoloživog zemljišta znaćemo tačno o kolikom broju sadnica malina se radi. Prije nego što smo danas došli na ovaj sastanak, obavili smo razgovor sa predstavnicama lokalne samouprave i našli smo kompromisno rešenje. Agrobudžetom je predviđeno i zahtijeva površinu od 30 ari odnosno 3000 sadnica, napravili smo dogovor da se uradi povraćaj sredstava od strane Ministarstva poljoprivrede u iznosu od 50% a opštine 25%, dok preostalih 25% troškova snosi poljoprivredni proizvođač“, izjavio je Đurišić dodajući da na osnovu negativnog iskustva da je sve ono što se ne plati ne zna da se cijeni. „Bilo je situacija gdje su ljudi dobijali besplatno sadni materijal, ali se prema njemu nisu domaćinski odnosili“, kaže on.
Finansijska računica u ovom slučaju je sledeća: na parceli od 30 ari zasadi se 3000 sadnog materijala maline čija je vrijednost 1 500 eura. Taj novac poljoprivredni proizvođač sam objezbjeđuje i to je početna faza. Od 1 500 eura 50% ili 750 eura refundira Ministarstvo poljoprivrede, 25% ili 375 eura refundira opština, a preostalih 375 eura odnosno 25% ostaje na teret poljoprivrednog proizvođača. Ako se radi o prolećnoj sadnji Ministarstvo poljoprivrede do decembra mjeseca tekuće godine vraća 50% uloženih sredstava, a ako se radi o jesenjoj sadnji ministarstvo subvencira 50% do aprila naredne godine.

„Jedna sadnica košta 0,50 eura. Ono sa čime možemo da se pohvalimo to je sa 100% kvalitetnim matičnjakom čiji početni zasad potiče iz Švajcarske i radi se o prvoj reprodukciji. Veliki je problem svuda sa kvalitetnim sadnim materijalom, a kvalitetni sadni materijal nikad nije skup“, tvrdi Đurišić.
Priča o plantažnom uzgoju maline započela je još u aprilu mjesecu i ovaj projekat je trebao da se sprovede u saradnji sa turskom vladinom organizacijom- TIKA. Međutim, zbog političke situacije u Turskoj kao i promjena koordinatora ove organizacije za Crnu Goru taj projekat je na stand by u narednih 3-4 mjeseca. S obzirom na to da se radi o tzv. „mrtvoj sezoni“ i da se ne bi gubilo vrijeme, ljudi iz Udruženja malinara Crne Gore u saradnji sa lokalnom samoupravom su organizovali današnji okrugli sto kako bi izvršili potrebne predradnje da iskoriste nekih od Evropskih fondova za apliciranje u želji da se ne propusti prolećna sadna sezona. Konkretan zadatak predstavnika malinara jeste edukacija zainteresovanih proizvođača maline u zimskom periodu kako bi prolećnu sadnju dočekali osposobljeni i edukovani za bavljenjem ove poljoprivredne djelatnosti. Svi zainteresovani budući malinari sa područja Petnjice mogu da se obrate predstavnicima lokalne samouprave.

DENIS BOŽOVIĆ

ARIANA BEZ PARDONA – NEKA VAM JE SREĆNA

Kod nas „na zapadu“ se ovih dana slavio Božić, tako da sam se zadnja tri dana osjećala kao trnoružica poslje „incidenta“ na razboju, poslje kojeg su ona i njeno kraljevstvo spavali sto godina. Sve prodavnice su zatvorene i jedna udobna tišina je zagrlila grad, u kojem se tokom praznika sve odvija umanjenom brzinom.

Inače nisam ljubitelj praznika, jer znaju da budu veoma naporni baš zbog toga što se neizbježno moramo baviti sa svojom porodicom, sa sobom i sa našim (ponekad živčanim) mislima, ma koliko mučno to ponekad i bilo. U suštini se kreira neka vrsta harmonije, koja je u većini slučajeva vještačka i kojoj se rok trajanja taman poklapa sa krajem prazničkih dana. Prije i poslje vlada realitet, a u međuvremenu jedna manje više jeftina predstava.

Ove godine je to bilo drugačije. Vatreno sam isčekivala božićne praznike jer sam poželjela da konačno jednom “predahnem”. Prokleta je bila ova 2016. godina. Više se toga ružnog izdešavalo nego ljepog: Veliki broj poznatih ljudi nas je zauvjek napustilo i svijet je ove godine više nego poludio. Jedna ekonomska kriza mijenja drugu, terorizam nas čvrsto ima u ruci i političke krize rastu iz zemlje kao pečurke. Jedni kažu da su religije to prouzrokovale, drugi kažu da je zapad proklet, a treći da su Milo, Angela Merkel, Rotšildovi ili neki naš komšija kriv. Uglavnom se možemo složiti da je prije “sve bilo bolje” i da je neki „drugi“ kriv. Definicija, ko je taj drugi, to je stvar perspektive, intelekta i karaktera.

Igrom slučaja je neko izmislio koncept „praznika“ te nam pogotovu krajem godine daju šansu da reflektiramo zadnja 360 i kusur dana koje stoje iza nas. Daju nam mjesta da se smirimo i da životni kompas prilagodimo novim izazovima, koji nas sigurno u novoj godini itekako čekaju. Za neke situacije i izazove nismo ni krivi ni dužni nego se jednostavno dese i mi se moramo boriti sa njima. Sa druge strane ima puno toga što iz 2016-te „vučemo“ za sobom kao blato koje nikako neće da se makne sa cipele, koliko god mi to čistili.

Šta onda poželjeti poslje ovog bućkuriša koji nam ova godina ostavlja? Da sve bude kao „onda“ ili da sve bude drugačije?

Prvenstveno vam za Novu godinu želim da budete zdravi i srećni, koliko god vam teško to ponekad padalo. Reflektirajte sebe: Kada ste trebali da budete hrabri, ali ste ipak odlučili da prićutite? U kojim situacijama ste bili drski kada je bilo bolje, da se povučete?

I što je najvažnije: Posvetite se sebi i svojim porodicama. Ne gledajte i ne priželjkujte tuđe. Ne tračajte. “Djeluj samo po onoj maksimi, za koju možeš u isto vrijeme htjeti da postane opći zakon.” Budite pošteni i iskreni i činite dobro drugima kao što su to činili vaši očevi, djedovi i pradjedi. Vratite u sjećanje vrijednosti i vrline, koje su vas oni naučili, a mnogi od vas očigledno napustili. Možda je to baš ključ ka boljem životu u 2017. godini, a ne firme, kafići, korupcija i fejsbuk.

Neka vam je srećna.

OTVORNO PISMO MARKOVIĆU OD UDRUŽENJA IZ SAD

0

Udruženje “Cetinje” iz američke države Indiana obratilio se premijeru Crne Gore Dušku Markoviću otvorenim pismom koje prenosimo u cjelosti.
Mi koje život nije “štedio” , koji smo bili primorani otići daleko od svojih rodnih domova, a koji smo u srcu ponijeli i čuvamo jedinu domovinu koju imamo, a to je Crna Gora, sa strepnjom gledamo i primamo vijesti koje svakodnevno stižu do nas ….ne želimo ulaziti u analizu političkih dešavanja ili previranja … želimo ukazati na nepravilnosti koje se dotiču nas iseljenika i institucija koje se bave pitanjima iseljenika iz Crne Gore.
Naime, pokušavamo razumjeti , ali nam ne polazi za rukom, da je vladajuća DPS sebe dovela u poziciju da je uslovljavaju partije koje imaju manje od 2% glasača, i sa takvim postupcima građani Crne Gore zavise od tih “manjina” ne mislimo na nacionalne manjine (već na partije koje imaju mali broj podrške) jer mi našu domovinu doživlavamo kao gradjansku državu u kojoj su svi isti … I opet su iseljenici ili Uprava za dijasporu, koja se jedina bavi problematikom iseljeništva, “mjesto” za potkusurivanje pred ili post izbornih dogovora ili obećanja vladajućeg DPS -a.
Pa se u tom KOLU koji se igra oko “prevlasti” nad iseljenicima I Upravom za dijasporu, uhvatio i predstavnik BS gdin Suljo Mustafić i predstavnik Albanske alternative gdin Nik Djeljošaj!
Poštovani članovi mi smo se već izjasnili da gdina Mustafića ne podržavamo, a sada izjavljujemo da ni gdina Nik Djeljošaja ne podržavamo, niti mi niti mnoga iseljenička udruženja. Njegovim eventualnim imenovanjem kao predstavnikom Albanske alternative koja ima manje od 2% glasača, za nekog ko treba da rukovodi i kordinira na poslovima saradnje sa iseljenicima i iseljeničkim udruženjima, je APSURD.
Pitamo premijera gdina Markovića, kakvu to politiku kad su iseljenici vodi zvanična Podgorica, i koji su to razlozi koji nama iseljenicima nameću saradnju sa predstavnicima stranaka koje ne priznaju zvanične simbole države Crne Gore, njenu cjelokupnu teritoriju ili njen zvanični jezik. Da kojim slučajem mi to uradimo, bili bi prozvani i etiketirani kao “državni neprijatelji”, al kad si u politici naše matične države što više ne priznaješ tu istu državu, ona ti daje veće i bolje političke pozicije. Zašto? Jel si bolji trgovac, a trguješ sa onim što ne priznaješ!
Dok god vladajući DPS ima ovakav stav nepoštovanja volje svojih glasača i ostalih gradjana Crne Gore, nego dozvoljava ucjenjivačku politiku stranaka koje ne podržavaju ni 2 % glasačkog tijela, kako očekuje poštovanje ili podršku bilo kojem program od strane iseljenika, preko kojih se ponovo potkusuruju apetiti raznih Mustafića , Djeljošaja i drugih .
Poštovani članovi, u ekonomiji jedan plus jedan uvijek daju dva, dok se u politici sve svodi na pravo jačeg argumenta, često i manipulacije. Na žalost dosta često predmet državne manipulacije smo mi iseljenici. U politici se čak i maslinova grana može koristiti kao ”prut” . Dalji tok događaja pokazaće što će i da li će biti jedno ili drugo, a kad smo mi iseljenici u pitanju to će samo zavisiti od premijera Markovića. Bilo kako bilo, ovakvu trgovinu i potkusurivanje predizbornih obećanja vladajućeg DPS preko Uprave za dijasporu, nit ćemo podržati, niti saradjivati sa institucijama, koje izgleda ni sama država ne poštuje, kad se na ovakav način “dogovara” o rukovodećim kadrovima te tako značajne institucije za nas iseljenike!
Pa ako je tako, neka Vlada CG i premijer saradjuju, kordiniraju sa Mustafićem ili Djeljošajem, jer bilo koji od njih dvojice da bude imenovan na način tajnih razgovora i dogovora, bez podrške iseljenika i iseljeničkih udruženja, a na žalost ni većinske podrške gradjana Crne Gore, jer mi to sigurno nećemo raditi . Ne samo mi nego i mnoga udruženja sa kojima smo razgovarali!
Predsjednik Udruženja Cetinje, Mirsad Jahović

POBJEDA EKIPE “RADIJA PETNJICA”

0

U drugom kolu grupne faze takmičenja na XXI Novogodišnjem turniru u malom fudbalu u Mojkovcu, ekipa „Radio Petnjica“ je pobijedila ekipu „Dulović d.o.o“ rezultatom 4:3, ekipu koja je bila jedan od nosilaca grupe, jer su na prošlogodišnjem turniru zauzeli treće mjesto. Dobro su momci u žutim dresovima ušli u meč, brzo postigli dva gola i tu su stali, što su iskoristili protivnički igrači izjednačili na 2:2. Ipak, nakon prvog poluvremena na semaforu je stajalo 3:2 za radijaše. U drugom poluvremenu ista slika na terenu. Ekipa radija je postigla pogodak i i povisila na dva gola prednosti i opet je došlo do pada koncentracije, što su prošlogodišnji osvajači trećeg mjesta iskoristili i smanjili rezultat na 4:3 i to je bilo sve što su uspjeli da urade. Radijaši su ipak strpljivo priveli utakmicu kraju i tako osvojili veoma važne bodove za plasman u nokaut fazu.

D.B.

PETNJICA: ADNAN MEHOVIĆ NAJBOLJI SPORTISTA U 2016. DENIS ŠABOTIĆ NAJBOLJI IZ DIJASPORE

1

Danas je opštinska komisija u petočlanom sastavu, izabrala najboljeg sportistu i najbolji sportski kolektiv u opštini Petnjica za 2016.godinu. Za najbolji sportski kolektiv, žiri nije imao izbora, bila je samo jedna nominacija, a i po rezultatima postignutim u godini na izmaku, epit najboljeg su ponijeli kadetska selekcija Fudbalskog kluba Petnjica. U fudbalskoj sezoni 2015/2016.su ubjedljivo osvojili prvo mjesto Sjeverne fudbalske regije za kadete uz samo dva remija. Takođe, ostaće upamćeni kao prva selekcija koja je igrala prijatlejsku fudbalsku utakmicu protiv vršnjaka FK Partizan, sa jednom od najtalentovanijih selekcija u Evropi.
Kada je u pitanju sportista godine u pojedinačnoj konkurenciji, žiri je jednoglasno donio odluku da to bude Adnan Gaga Mehović, član Kluba borilačkih vještina Petnjica. On je u 2016.godini odradio 7. turnira za svoj klub i osvoji tri zlatne medalje sa prvenstva Crne Gore u pojedinačnoj konkurenciji kao i po jednu srebrnu i bronzanu medalju ekipno sa Kupa Crne Gore. Član je reprezentacije Crne Gore sa kojom takođe postiže zapažene rezultate, kao što je peto mjesto na prvenstvu Evrope u seniorskoj konkurenciji. On je zahvaljujući osvojenim medalja dobio glasove u odnosu na drugog nominovanog kandidata, Lejla Bošnjak. Bošnjak je rukometašica juniorskog sastava ekipe Budućnosti, juniorska reprezentativka, a nalazi se na širem spisku za seniorsku reprezentaciju.
Kada je u pitanju kategorija najbolji sportista u dijaspori, tu je glasovima ljudi uglavnom iz dijaspore, pobijedio Denis Šabotić, prvaka Švajcarske u kik boksu WAKO federaciji. Od ukupnih 1 030 glasa, on je dobio 457. Na drugom mjestu je bila Dženita sa 259 osvojena glasa. Treće mjesto je pripalo Aldinu Skenderoviću sa osvojena 149.glasa. Slijede Alen Agović sa 97.osvojena glasa, Elsad Zverotić sa 42.i Edvin Ramdedović sa 26.osvojena glasa.
Opština sjutra organizuje prigodnu svečanosti i koktel kada će biti uručene diplome i prigodna novčana nagrada. Svečanost je zakazana za 15.časova u sali Centra za kuluturu u Petnjica.

DENIS BOŽOVIĆ

BEMAX PAKUJE MAŠINE DO PROLJEĆA

3

Za oko tridesetak radnika koji su radili na izvođenju radova probijanja nove trase puta od Gusara do Podvada, danas prestaje radni angažman. Naime, loše vremenske prilike i niska temperatura je primorala firmu „Bemax“ da povuče svoju mehanizaciju i radnike i da čekaju ljepše dane.
Portal Radija Petnjica je posjetio gradilište i zatekao spremanje i pakovanje građevinske operative. Kako smo saznali, računa se na pauzu od dva mjeseca, ali u slučaju lijepog vremena, radnici možda dođu i prije.
Vremenske prilike su onemogućile kvalitetno izvođenje radova, tako da se oni odlažu i to će ujedno biti prilika i dati potrebno vrijeme da predstavnici lokalne samouprave u saradnji sa državnim organima riješe problem eksproprijacije i posvete rješavanju imovinsko pravnih odnosa.

Podsjećanja radi, radovi koji su se do sada izvodili, izvodili su se na terenu koji je u vlasništvo države. Na toj dionici su odrađeni zemljani radovi, od uklanjanja šiblja i drveća, postavljanja propusta za vodu, izgrađen je betonski potporni zid, postavljena je zaštitan mreža na dijelu visokih kamenih škarpi, a na mostu u Gusare je odrađeno oko 80% radova. Inače, ovaj most bio bi završen da nije bilo preprojekcije.

DENIS BOŽOVIĆ

SJEDNICA PETNJIČKOG PARLAMENTA U SRIJEDU 28. DECEMBRA

0

Predsjednik Skupštine Adnan Muhović je zakazao devetnaestu redovnu sjednicu Skupštine opštine Petnjica za srijedu 28.12.2016.god. sa početkom u 11 časova.
Ovo će ujedno da bude i nastavak prethodnog skupštinskog zasijedanja sa kojeg su ostale dvije tačke dnevnog reda. Za devetnaesto redovno zasijedanje, predsjednik Skupštine je predložio sledeći Dnevni red:
– Informacija iz oblasti elektrosnadbijevanja za Opštinu Petnjica za 2016.godinu
– Informacija o javnom redu i miru u Opštini Petnjica za 2016.godinu
– Informacija o radu osnovnih i srednje škole na području opštine Petnjica za 2016.godinu
– Odbornička pitanja i odgovori
– Predlog Odluke o privremenom finansiranju Opštine Petnjica za period 01.01.-31.03.2017.god.
– Predlog Odluke o razrješenju i imenovanju člana Savjeta JU Centar za kulturu-Petnjica
– Izvještaj o radu d.o.o.“Komunalne djelatnosti“ Petnjica za 2016.godinu

Sjednica će se održati u velikoj Sali Doma kulture u Petnjici a prenos možete pratiti na talasima Radija Petnjica.

DENIS BOŽOVIĆ

SPORTISTA 2016. IZ DIJASPORE: GLASANJE TRAJE, RAZLIKE MALE

0

Glasanje za sportistu godine 2017. iz dijaspore se zahuktalo. Na FB stranici Radija Petnjica već je glasalo nekoliko stotina slušaoca i to uglavnom onih koji žive u inostranstvu. Prema dosadašnjim rezultatima, najviše glasova ima Dženita Ramčilović, zatim Denis Šabotić, Aldin Skenderović, Alen Agović, Elsad Zverotić i na kraju Edvin Ramdedović. Razlika u glasovima je mala i očekujemo da će se do sjutra stvari više puta mijenjati.

Podsjećamo sve da glasanje traje do sjutra u 11 sati.