Petnjičani potpuno poštuju zabranu kretanja od 13 časova subotom.
Reporter Radija Petnjica nije primijetio nijednog građanina Petnjice u centru.
Pogledajte snimak.
POGLEDAJTE JOŠ:
(FOTO)HUMANITARNA AKCIJA – LUKSEMBURG ZA BIHOR: IZ LUKSEMBURGA DO SADA 38 POJEDINAČNIH DONACIJA
Ginekološka ordinacija “Bralić” iz Rožaja i Radio Petnjica će u narednim danima objavljivati tekstove – savjete za trudnice u doba gripa i korona virusa. Ovo je način da pomognemo ranjivijim grupama društva u vremenu kada je pošast COVID-a 19 okovala svijet.
Zašto se zove KORONA virus
Od kada je čovjek izgovorio prvu riječ, napisao prva slova, počev od klinastog pisma, hijeroglifa do danas, ne postoji riječ koja je više puta napisana i izgovorena od riječi KORONA.
Riječ korona vodi porijeklo iz latinskog termina “coronatus” što znači “krunisanje”, izvorno iz “corono” u značenju “vijenac, kruna, krug”. Kod starih Grka i Rimljana to je bilo najviše odlikovanje koje se davalo pobjednicima na takmičenjima, vojskovođama i zaslužnim građanima.
Najpoznatija kruna je ona na kipu slobode koju su izgradili Francuzi kao poklon Americi povodom 100 godina nezavisnosti. Izgrađen je ušću rijeke Hadson 1988. god.

Kruna sa sedam krakova, inspirisana je krunom Kolosa sa otoka Rodos, jednog od sedam svjetskih čuda antike, je simbol slobode na sedam mora i sedam kontinenata.
Korona u astronomiji označava razrijeđeni gasoviti omotač sunca i drugih zvijezda. Sunčeva korona je normalno vidljiva samo za vrijeme potpunog pomračenja Sunca, kad se vidi kao nepravilni oblik bisernog sjaja koji okružuje zatamnjeni disk i podsjeća na vijenac od bijelog cvijeća.
U anatomiji korona označava dio tijela nalik ili sličan kruni.
U botanici označava izraslinu u obliku čaše ili trube u središtu cvijeta narcisa .

ZAKLJUČAK:
Ima neke simbolike u nazivu i izgledu Korona virusa. Niti ijedan kralj koji je nosio krunu nije uspio ovako moćno pokoriti svijet.
Prim dr Izet Bralić
U petak je nastavljena dostava humanitarne pomoći za najugroženije u Bihoru u okviru humanitarne akcije Luksemburg za Bihor, koja je pokrenuta od strane privrednika iz Luksemburga, članova ZK Bihor, kao i ljudi koji nisu iz Bihora, ali imaju dobre odnose sa našim ljudima koji žive i rade u Luksemburgu.
U nastavku je ažurirana lista donatora iz Luxemburga, koji su nebrojano puta do sada učestvovali u brojnim akcijama i uvjek su iskazivali poštovanje za potrebe naroda u Bihoru i Crnoj Gori i to su pokazali i sada.
1. Muhović Mustafa
2. Frljučkić Smajo
3. EHH LUX s.a.r.l. – Halilović Esko, Harun i Hajro
4. BIHOR s.a.r.l. – Edin Latić
5. ARIJAN TOITURES s.a.r.l. – Adrović Isat
6. Muhović Ero & Duraković Eko s.a.r.l.
7. FC UNION 5 KAYL/TETANGE – Ličina Mita
8. SANO TRANS – Skenderović Muca
9. Muhović Adela
10. SNACK PALAIS – Kalač Senad
11. MINI MARKET – Latić Misin
12. Ličina Ekrem
13. Adrović Latif
14. Skenderović Džeko
15. Skenderović Hasim
16. Šabotić Sabit
17. Skenderović Alija
18. Ličina Hakija
19. Ličina Safet
20. Ramdedović Sabrija
21. Murić Eldin Zeljo
22. GTS PEINTURE s.a.r.l. – Enis Ćoso Muratović
23. Šabotić Safet
24. Šabotić Enver
25. Šabotić Mehdija
26. Šabotić Adis
27. Kršić Šabo
28. Ćeman Dado – Kršić Ilda
29. Kožar Esko
30. Adrović Nusret
31. Kršić Mirza
32. Ličina Sabrija
33. Ramdedović Asmir
34. Skenderović Hamdija
35. Skenderović Nusret
36. Muhović Asad
37. Ajdarpašić Ramo
38. Latić Ešef
39. Latić Sado
40. Dervišević Orle
41. Dervišević Adnan
42. Palamar Hafiz
43. Rastoder M. Hamdija
44. Rastoder Faik
45. Muhović Zeljo
46. Murić Šefkija
47. Kožar Iljaz
48. Rmdedović Šeko
49. Latic Mujo
50. Hafiz
51. Novalic Dzemal
52. Latic Elvisa
53. Agovic Sead
Akcija se sporvodi preko HO Bihor i Džip Kluba Bihor, a u sklopu sveukupnih napora borbe protiv pandemije virusa korona.
“Akcija je naišla na veliko interesovanje, kako donatora, volontera, tako i onih koji su u stanju potrebe i potrebno im je izaći u susret u ovim izazovnim vremenima“.
“Juče su, članovi Džip Kluba Bihor i aktivisti HO Bihor kao i volonteri iz naselja u kojima je dijeljena, pomoć dostavili u sledećim naseljima u Bihoru i to: Bor, Dobrodole, Ponor, Savin Bor, Lagatore, Dašča Rijeka, Kruščica i Trpezi. Očekujemo da akciju ubrzo privedemo kraju i obiđemo sve familije koje su u stanju potrebe i da realizujemo ovu akciju. U toku dostavljanja humanitarne pomoći, imali smo priliku da se neposredno upoznamo sa situacijom i problemima koje ima naše stanovništvo. Sva ta zapažanja sa terena će nam biti od koristi da u narednom periodu uložimo dodatni napor i osmislimo nove oblike pomći i podrške, kako bi na što kvalitetniji način pomogli našim sugrađanima. Trebamo planirati i dugoročno, da, ne samo ublažimo posljedice trenutne krize, već da napravimo održivi način pomaganja i unapređenje stanja porodica koje su sada u stanju potrebe. Želimo i da sa našim sugrađanima koji žive u Bihoru a imaju mogućnosti da pomognu, to urade slijedeći naš primjer, ali i da sami kreiraju načine podrše i pomoći. Pomaganjem i dijeljenjem onoga što imamo, mi ustvari izgrađujemo sebe i čistimo svoj imetak”, saopštili su pokretači akcije iz Luksemburga.
Lijepi proljećni dan u Petnjici Bihorci su iskoristili da plate račune, na kratko se vide i razmijene par riječi.
Petak je u Petnjici bio pazarni dan, ali danas, u “doba korone”, on je samo jedan od dana u sedmici.
Ipak, primjetno je da građani stoje u redovima bez potrebne distance, bez rukavica i maski, što je činjenica na koju se mora ukazati. Opasnost od širenja virusa nije samo u gušće naseljenim urbanim naseljima već i u onim sredinama gdje ima manje građana.
REDAKCIJA RADIJA PETNJICA
PROČITAJTE JOŠ:
Juče je nastavljena dostava pomoći za najugroženije u Bihoru u okviru humanitarne akcije Luksemburg za Bihor, koja je pokrenuta od strane privrednika iz Luksemburga, članova ZK Bihor, kao i ljudi koji nisu iz Bihora, ali imaju dobre odnose sa našim ljudima koji žive i rade u Luksemburgu.
U nastavku je lista donatora iz Luxemburga, koji su nebrojano puta do sada učestvovali u brojnim akcijama i uvjek su iskazivali poštovanje za potrebe naroda u Bihoru i Crnoj Gori i to su pokazali i sada.
1. Muhović Mustafa
2. Frljučkić Smajo
3. EHH LUX s.àr.l. – Halilović Esko, Harun i Hajro
4. BIHOR s.àr.l. – Edin Latić
5. ARIJAN TOITURES s.a.r.l. – Adrović Isat
6. M.E.T S.àr.l. Muhović Ero & Duraković Eko
7. FC UNION 5 KAYL/TETANGE – Ličina Mita
8. SANO TRANSport – Skenderović Muca
9. Muhović Adela
10. SNACK PALAIS – Kalač Senad
11. MINI MARKET – Latić Misin
12. Ličina Ekrem
13. Agović Latif
14. Skenderović Džeko
15. Skenderović Hasim
16. Šabotić Sabit
17. Skenderović Alija
18. Ličina Hakija
19. Ličina Safet
20. Ramdedović Sabrija
21. Murić Eldin Zeljo
22. GTS PEINTURE s.àr.l. – Enis Ćoso Muratović
23. Šabotić Safet
24. Šabotić Enver
25. Šabotić Mehdija
26. Šabotić Adis
27. Kršić Šabo
28. Ćeman Dado – Kršić Ilda
29. Kožar Esko
30. Adrović Nusret
31. Kršić Mirza
32. Ličina Sabrija
33. Ramdedović Asmir
34. Skenderović Hamdija
35. Skenderović Nusret
36. M INVEST s.àr.l. – Muhović Asad
37. Ajdarpašić Ramo
38. Latić Ešef
39. Latić Sado
40. Dervišević Orle
41. Dervišević Adnan
42. Palamar Hafiz
43. Rastoder Hamdo
44. Rastoder Faik
45. MAIDE CONSTRUCTION – Muhović Derviš-Zeljo
46. Murić Šefkija
47. Kožar Iljaz
48. Rmdedović Šeko
Akcija se sporvodi preko HO Bihor i Džip Kluba Bihor, a u sklopu sveukupnih napora borbe protiv pandemije virusa korona. “Akcija je naišla na veliko interesovanje, kako donatora, volontera, tako i onih koji su u stanju potrebe i potrebno im je izaći u susret u ovim izazovnim vremenima.
“Juče su, članovi Džip Kluba Bihor i aktivisti HO Bihor kao i članovi NVO VIS LEGIS dostavili pomoć u sledećim naseljima u Bihoru i to: Orahovo, Bare, Hazane, Vrševo, Tucanje, Godočelje, Paljuh, i Kalica. U narednim danima će se nastaviti sa aktivnostima dostave i u drugim naseljima. Do sada se sve aktivnosti realizuju predviđenom dinamikom i očekujemo da ubrzo zaokružimo teritoriju cijelog Bihora a dostavićemo i određen broj paketa humanitarne pomoći, na zahtjev koji smo u međuvremenu dobili iz Berana, Bihorcima koji su nastanjeni u Beranama a iskazali su potrebu da im se obezbijede osnovne životne namirnice i sredstva za higijenu”, saopštili su pokretači akcije iz Luksemburga.
Rašo Ćeman ima 60 godina, živi u Vrbici i gotovo trideset godina pravi stolice, popularne i daleko poznate “ćemanuše”.
“Od 1991. godine, kako sam ostao bez posla u Šumsko, počeo sam da izrađujem stolice, držala za krampove i sjekire…. Ne žalim se, prodaje ide, ali nije to neka cijena. Neke su sedam eura, druge šest, a ove male četiri eura. Radim od osam do deset sati i mjesečno uzmem i do 150 eura”, kaže Rašo.
Kaže da za jednu stolicu treba nekih šest sati rada i da mu je neki mjesečni prosjek oko 25 stolica ili, kako kaže, 300 godišnje.
“Pa ti sad izračunaj koliko to ima od 91. godine na ovamo”, dok rukama dodiruje drvo i polugotove stolice kao da su neke žive stvari.
U maloj drvenoj kolibi pored kuće, u ušuškanom radnon mjestu, Rašo provodi dosta vremena, odvojen od dnevne politike i dokone priče. Opet računa, kao sam za sebe, i kaže da je sve radio sam, bez ičije pomoći.
“Od kubika građe mi bude, pa mislim, dvadeset komada stolica. Od jedne kutije eksera napravim 25. Ma dosta toga treba da bi se jedna stolica ručno napravila“, priča Rašo.
I ne hvali se, samo kaže da sve što vidi napravljeno od drveta može on da sačini.
“Samo mi treba da vidim dvije slike….sprijeda i sa strane, i odmah mogu da radim klupe, stolice i druge proizvode. Po želji, ali mi treba vremena, jer sam radim. Još kad bih imao mašinu za raspiljevanje, to bi bilo nešto”, završava Rašo svoju besjedu, jer se, reče kratko, stolica neće sama napraviti.
ENKO KORAĆ
PROČITAJTE JOŠ:
Ginekološka ordinacija “Bralić” iz Rožaja i Radio Petnjica će u narednim danima objavljivati tekstove – savjete za trudnice u doba gripa i korona virusa. Ovo je način da pomognemo ranjivijim grupama društva u vremenu kada je pošast COVID-a 19 okovala svijet.
Poštovane trudnice, buduće majke, danas ću pokušati dati odgovore na česta pitanja, koja mi ovih dana postavljate, od onih logičnih do onih apsurdnih.
Jesu li žene više ugrožene ili muškarci, do onih: Hoćemo li svi umrijeti?
Potpuno shvatam i jedna i druga pitanja kao rezultat senzacionalističkih naslova koji se plasiraju svakodnevno.
“Bombastične naslove” shvatite kao skretanje naše pažnje na novinski članak, dok je sadržaj ispod najčešće tačan.
Krenuću od odgovora na teže pitanje.
Hoćemo li svi pomrjeti od korone?
Da svi ćemo umrijeti, ali ne od Korone!
Odgovor na, logičnije pitanje sa početka teksta.
Koronavirus je smrtniji za muškarce nego za žene na osnovu studije koja je obuhvatila dosadašnje oboljele u Kini i Italiji.
Analiza iz Kine na 72.314 pacijenata pokazuje da su starije osobe i oni sa već postojećim narušenim zdravljem najviše ugroženi.
Ta studija je pokazala da muškarci imaju veći rizik od smrti od žena ukoliko obole od novog korona virusa.
Studija kaže : 44.672 su potvrđeni slučajevi koronavirusa, 16.186 sumnjivih slučajeva i 889 slučajeva kod kojih nosilac koronavirusa nije imao simptoma.
Najviše je u dobi od 30 do 69 godina, pokazalo je to istraživanje. Većina onih kojima je dijagnostikovan koronavirus, čak 81% ,su imali blagu formu bolesti.
Službeni podaci iz Kine pokazuju da je 2,8% stope smrtnosti za muškarce i 1,7% za žene.
Muški pacijenti činili su 22.981, ili 51%, od ukupno potvrđenih slučajeva, dok je koronavirus potvrđen kod 21.691 ženskog pacijenta .
Statističke razlike među polovima ne moraju biti rezultat zbog razlika u biologiji polova. Ti rezultati mogu zavisiti i od starosti obuhvaćenih osoba i muškog i ženskog pola,kao i rezultat nekih društvenih okolnosti. Jer su u Kini muškarci društveno i radno aktivniji u odnosu na žene, te su bili izloženiji. U Kini živi oko trećina pušača širom svijeta, od kojih 50% predstavljaju muškarci, a samo 2% žene. Ova činjenica može biti objašnjenje i za veću smrtnost kod muškaraca jer duvan čini pluća pripremljena za korona virus.
Kome najviše prijeti korona virus?
Stopa smrtnosti raste sa godinama.
14,8% je kod starijih od 80 godina. Pacijenti od 70 do 79 imali su stopu smrtnosti od 8%, dok su oni od 60 do 69 imali smrtnost od 3,6%, ukupna stopa smrtnosti je 2,3%.
Pacijenti sa kardiovaskularnim oboljenjima su imali stopu smrtnosti 10,5%. Oboljeli od dijabetesa imali su stopu smrtnosti od 7,3%, dok je učestalost smrtnih slučajeva takođe bila veća od ukupne stope kod ljudi sa hroničnom respiratornom bolešću, visokim krvnim pritiskom i rakom.
Kod bolesnika koji nijesu imali prethodnih oboljenja stopa smrtnosti pala je na 0,9%.
Ova statistika može biti varljiva, jer se stopa smrtnosti računa na broj registrovano oboljelih, a ne na broj stvarno inficiranih. Epidemiolozi kažu da broj registrovanih, treba pomnožiti sa 10 kako bi dobili broj stvarno inficiranih (na osnovu ranijih iskustava sa korona virusom).
Ostaje mogućnost da mnogi ljudi imaju korona virus, a ne znaju da ga imaju. To nikada nećemo znati ukoliko ne testiramo populaciju na velikom procentu.
Podaci o stopi smrtnosti prema godinama starosti:
0-9 godina: nema mrtvih
10-19 godina: 0,2%
20-29 godina: 0,2%
30-39 godina: 0,2%
40-49 godina: 0,4%
50-59 godina: 1.3%
60-69 godina: 3,6%
70-79 godina: 8,0%
80+ godina: 14.8%
Ovo su samo brojevi. Svako ko je ikada radio statistiku zna da pouzdanost studije ne zavisi samo od broja ispitanika, već i od toga kako i gdje se uzimaju podaci, jer svako podneblje ima svoje specifićnosti, a prijemčivost i imunitet stanovnika je različita u raznim djelovima svijeta pa tako će biti i sa Korona virusom.

Ovaj grafikon pokazuje kako se razvijala epidemija korona virusom u Kini, koja nam ulijeva optimizam da budemo disciplinovani i da će uskoro proći.
Prim dr Izet Bralić
Juče je počela dostava humanitarne pomoći za najugroženije u Bihoru u okviru humanitarne akcije Luksemburg za Bihor, koja je pokrenuta od strane privrednika iz Luksemburga, članova ZK Bihor, kao i ljudi koji nisu iz Bihora, ali imaju dobre odnose sa našim ljudima koji žive i rade u Luksemburgu.
Akcija se sporvodi preko HO Bihor i Džip Kluba Bihor, a u sklopu sveukupnih napora borbe protiv korona virusa.
“Akcija je naišla na veliko interesovanje, kako donatora, volontera, tako i onih koji su u stanju potrebe i potrebno im je izaći u susret u ovim izazovnim vremenima.
Do sada smo radili na evidentiranju potencijalnih korisnika pomoći i zahvalili bismo se svima koji su nam pomogli da uradimo dobar posao. Do sada imamo prijevljeno oko 225 porodica sa oko 840 korisnika iz cijelog Bihora i svih naselja. Imamo korisnike svih nacionalnih i vjerskih pripadnosti i svima ćemo jednako izaći u susret. Zahvalii bi se svima onima koji su nam davali prijedloge kao i korisnicima koji su se prijavljivali našim koordinatorima. U narednom periodu ćemo obići sve evidentirane i uručićemo im pakete koji sadrže osnovne životne namirnice, a u zavisnosti od broja i strukture članova domaćinsta, vrši se i odabir potrepština”, saopštili su pokretači akcije.
Dodali su da je prije akcije održan sastanak sastanak sa opštinskim Operativnim štabom od kojeg je dobijena podrška za akciju. Uvažen je i dobar dio sugestija OOŠ.
“U srijedu 1. aprila, članovi Džip Kluba Bihor i aktivisti HO Bihor dostavili pomoć za oko 30 domaćinstava i to za uže jezgro Petnjice, Lješnicu, Laze i Koraće, a u narednom periodu ćemo nastaviti sa dostavom u druga naselja. Raduje nas što se još nekoliko udruženja i pojedinaca porijeklom iz Bihora odlučilo za slične aktivnosti koje će se realizovati na prostoru Bihora, što je, vjerujemo potvrda, da kao narod imamo visoku svijest o potrebi uzajamnog pomaganja, a posebno pomaganja zavičaju iako se svi, bilo gdje da živimo nalazimo u sličnim uslovima. Ovom prilikom želimo da uputimo čestitke i OOŠ Petnjica kao i svima koji pomažu naš narod i naš zavičaj i mislimo da sada treba da budemo društveno odgovorni i da poštujemo sve mjere koje je propislo Nacionalni koordinatni tim”, saopštili su pokretači akcije iz Luksemburga.
PROČITAJTE JOŠ:
PETNJICA (FOTO+VIDEO): STIGLA POMOĆ CRVENOG KRSTA – 200 PAKETA HRANE I 200 DŽAKOVA BRAŠNA
Suvlasnik kompanije Simon Voyages Mehmed Meša Adrović, je, gostujući u programu Radija Petnjica, rekao da je prije svega zadovoljan što su se svi putnici iz zarobljenog autobusa konačno kući, odsnosno u samoizolaciji ili karantinu i što se svi osjećaju dobro i nijesu pozitivni na koronavirus.
„Bilo je optužbi na račun kompanije i mene lično ali samo od onih koji ne razumiju. Ovaj posao radim 23. godine i znam kako i šta treba da radim. Nije tačno da smo krenuli na svoju ruku, iako smo znali da su granice zatvorene. Autobus je krenuo u redovnom terminu, znali smo da Srbija zatvara granice u petak u osam sati ujutru, a stizali smo uvijek pet, šest sati ranije. Madjarska je znala da će Srbija zatvoriti granice, pa su svoje zatvorili raNije. Tu činjenicu nijesmo znali”, rekao je Adrović i dodao da putnici nijesu bili pet ili šest dana na granici već petak, subota, nedjelja i u ponedjeljak su avionom otputovali za Crnu Goru.
“Državljani Srbije su ostali još jedan dan, zato što njihova zemlja nije htjela da ih primi. Na kraju se smilovala i primila ih je. Kada smo krenuli iz Luksemburga, vlasti u Njemačkoj su nam kazale da nam je potrebna potvrda iz naše ambasade za prolaz.
Kontaktirali smo naše ambasade u Briselu i Austriji i oni su brzo reagovali. Ambasada u Beču nam je izdala tu potvrdu i mi smo bez problema prošli Njemačku, Austriju i Madjarsku. Kada smo došli na Madjarsku granicu, madjarske vlasti su kazale da Srbija neće otvoriti granice i ne možemo da vas pustimo“, govori Adrović.
On je dodao da nije bio problem samo sa autobusom Simona već više njih i sa hiljadama putnika.
“Nijesmo dozvolili da naši putnici spavaju na livadama. Vozači su cijelo vrijeme bili sa njima. Posebno želim da pomenem vozače Hasima Kožara i Elvisa Selmanovića, koji su hrabrili, bodrili putnike. Brinuli su o tome da svi imaju hranu i ljekove. Alarmirao sam Vladu Crne Gore i ambasade, i želim svima da se zahvalim, od predsjednika države, Vlade, ministrima Nuhodžiću i Boškoviću, a čak se i vojni ataše uključio u rješavanje problema“, ističe Mehmed Adrović.
On kaže da se u subotu veče javila jedna grupa putnika sa zahtjevom i saopštenjem da im je neko obećao da je obezbijeđen prolaz. Neke stranke su pokušali da pribave političke poene i to nije bilo korektno. Te sam dezinformacije saopštio i sve se završilo kako treba.
„Posebno želim da nešto kažem o ambasadoru Željku Peroviću, koji je sjajan primjer kako se brine o svojim državljanima. Otišao je u autobus bez zaštite i pozdravio je sve putnike, objasnio šta će se desiti. Rješavanje situacije pomogao je i ambasador u Srbiji Tarzan Milošević. Troškove prevoza avionom snosila je Vlada Crne Gore”, kaže Adrović.
On je potvrdio informaciju koju je objavio portal Radija Petnjica da je prilikom vožnje putnik pokušao na silu da izađe iz autobusa.
“Neki mediji su širili opasne dezinformacije i zbog toga je došlo do ovog nemilog dogadjaja. Ali hvala Bogu nikom ništa se nije desilo“, kaže Adrović.
On se na kraju zahvalio svima koji su bili uklčjučeni u rješavanju problema.
„Želim svima da se zahvalim koji su tih dana bili uz nas, ohrabrivali, pomagali, nudili razne vrste pomoći, kao što je to udruženje Sandžaka iz Beča, koje vodi Mitko efendija”, zaključio je Adrović uz konstataciju da “Simon Voyages“ poštuje preporuke Vlade Crne Gore.
REDAKCIJA RADIJA PETNJICA
PROČITAJTE JOŠ:
Na portalu Radija Petnjica pratite konferenciju za novinare Instituta za javno zdravlje koji saopštavaju najnovije informacije o epidemiološkoj situaciji sa koronavirusom u Crnoj Gori.
Konferencija je zakazana za 9 časova.
Pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić saopštio je da u Crnoj Gori ima 140 oboljelih od koronavirusa.
“Do sada je testirano 1030 osoba. Sa 140 oboljelih, stopa obolijevanja iznosi 22,2 odsto. Sve ovo što se dešava su dešavanja od prije 14 dana, svi kontakti i transmisija. Očigledno da je broj kontakata bio veći nego što smo očekivali”, naveo je Begić.
Urađeno je 110 analiza od sinoć, 17 pozitivnih. 11 novooboljelih je u Podgorici, pet u Bijelom Polju, a jedan slučaj u NK.
Šesnaest novooboljelihsu kontakti prethodno registorovanih slučajeva. Za jedan slučaj u toku je epidemiološko istraživanje.
U katantinu se nalazi 1028 osoba kazala je Vesna Miranović.
“Osim jedne osobe koju smo indentifikovali kao korona pozitivnu nemamo nikakva ozbiljnija dešavanja u karantinima. Juče smo u karantin primili novu grupu ljudi. Vodimo računa da li osobe koje dolaze iz drugih zemalja imaju adekvatne uslove za samoizolaciju”, kazala je Miranović.
Sinoć je, kako je kazala Miranović, na Dobrakovu bilo 79 građana koji su došli iz Srbije, što znači da iskazuju povjerenje za ono što Crna Gora radi.
Stopa obolijevanja u Crnoj Gori je 22 na sto hiljada stanovnika, u Hrvatskoj je to 21,3 na sto hiljada a u Srbiji oko 13 na sto hiljada.
“Ove brojke govore o opterećenosti zdravstvenog sistema ne govore ništa o dinamici dešavanja na terenu. Ako bi uporedili epidemijske krive za sada epidemijska kriva ima mnogo blaži tok što znači da smo mjerama uspjeli da usporimo i razvučemo epidemijsku krivu”, kazao je Begić.
Inicijalni podaci govore da ako nastavimo sa sprovođenjem ovakbih mjera možemo se nadati da ćemo imati razvučenu i nisku epidemiološku krivu.
“Ono što se dešava na terenu je naplata svega onoga što se dešavalo iu prethodnih 14 dana. Naredne dvije ili tri sedmice su krucijalne”.
Miranović je apelovala na građane da moraju dostavljati podatke o svom kretanju.
Upitana koji su sljedeći koraci NKT-a, MIranović je kazala da svaki sljedeći korak imaće svoj cilj.
“Imamo lokalnu transmisiju. Nije cilj da zaustavimo život zato vas molimo smanjite kontakte. Statistički učinite kontakte zanemarljivim”.
Očekivali smo da će biti simultanih importacija kazao je Begić.
“Ali nismo očekivali da će biti 23 takozvana indeksna slučaja što predstavlja najnezahvalniju okolnost jer moramo da djelujemo na 23 fronta istražujući grupisanje obolijevanja. NIsmo očekivali da će broj društvenih kontakata biti ovoliki”.
Na pitanje Antene M šta se radi sa otpadom iz karantina Miranović je objasnila da se dvije kompanije bave prikupljanjem i uništavanjem medicinskog otpada, to su kompanije Hemosan i Eko medika koje su svoje usluge ponudile besplatno.
“Otpad se stavlja u kesu u prostoriji osobe koja se nalazi u karantinu, potom se odlaže u drugu kesu koja se zatvara i stavlja na zbirno mjesto onda kompanije dolaze i odvoze na mjesto gdje se trajno uništava”, objasnila je Miranović.
Upitani da li imaju informaciju sa kim su novozaraženi imali kontakt, Begić je kazao da imaju.
“Kada god imamo novo oboljelog prvo se radi anketiranje gdje se insistira da se od oboljelog dobiju svi bliski kontakti. Nekada može se desiti da određeni kontakti budu zanemareni i ovo je apel za sve osobe koje se naknadno sjete kontakata koji su ostvarili u prethodnom periodu da ga prijave epidemiološkoj službi”, kazao je Begić.
