(VIDEO I FOTO)BIHORSKO KULTURNO LJETO: ZAVRŠENI KNJIŽEVNI SUSRETI POSVEĆENI ALIJI DŽOGOVIĆU

Radio Petnjica
-
0
(VIDEO I FOTO)BIHORSKO KULTURNO LJETO: ZAVRŠENI KNJIŽEVNI SUSRETI POSVEĆENI ALIJI DŽOGOVIĆU

U Petnjici su održani III Petnjički književni susret pod sloganom ,,Ime je znak“ i koji su posvećeni akademiku Aliji Džogoviću.

III Petnjički književni susreti održavaju se u okviru manifestacije VIII Bihorsko kulturno ljeto i već su na dobrom putu da prerastu u tradicionalnu manifestaciju i da dobiju regionalni kulturni karakter, koja će promovisati pisanu riječ i okupljati velika i priznata imena iz svijeta književnosti.

Manifestacija koja je posvećena akademiku Aliji Džogoviću podijeljena je na  na tri dijela. U uvodnom dijelu nazvana je ,,Riječ koja pokreće“ na kojoj se prvi obratio se kratkom besjedom poznati i svjetski priznati književnik Enes Halilović, u središnjem dijelu ,,Alija Džogović – Ime je znak“.

Više o književnom i naučnom dostignuću Alije Džogovića petnjičkoj publici je rekao  prof. dr Draško Došljak, dok se Sadik Idrizi obratio video porukom, a u ime Kemala Musića obratio se Izet Erović kulturni poslenik iz Bijelog Polja. Posljednji dio večeri rezervisan je za poeziju – Riječ pjesnika –“Vrhovi Bihora” naziv je ovog dijela večeri i predstavili su se književnici: Gordana Sarić, Bozidar Proročić, Braho Adrović, Izeta Babačić, Ramit Ademović kao i njegov sin Jasmin, koji su bili spriječeni dođu u Petnjicu. Iz Subotice su putem video poziva prenijeli svoje utiske i recitovali svoje pjesme, potom prisutnima su se obratili Gordan Čampar, Rebeka Čilović-Lalić, Reho Ramčilović i Sulejman Beća Kujević.

Između ostalih, petnjičku publiku počastovala je svojim prisustvom i riječima pjesnikinja, prozni pisac, profesorica francuskog jezika, aktivna članica brojnih društava, organizatorka i voditeljka kulturnih manifestacija Gordana Sarić iz Nikšića.
Dobitnica je brojnih nagrada na teritoriji bivše Jugoslavije i svijetu, gdje joj je i objavljivana poezija.

Jedna je od trenutno najaktivnijih domaćih pjesnikinja, koja uzima učešće na brojnim međunarodnih festivalim poezija. Volonterski se bavi organizovanjem priredbi, manifestacija, književnih večeri, koncerata.

Ona je istakla da su književni susreti u Petnjci večeri ljubavi, prijateljstva i bratskog druženja. Bilo je to posebno veče pjesnika Bošnjaka, Crnogoraca, Srbijanaca u kojem smo svi živjeli jednim dahom bliskosti i velikog uvažavanja. Veče pozitivne energije i želje da se svi ljudi tako ponašaju i žive jednom dušom u svijetu mira i poštovanja drugih vjera i nacija. Poručila je da su književni susreti u Petnjici nezaboravni trenuci koje će zauvijek pamtiti.

Alija Džogović rođen je 1929. godine u Laholu kod Bijelog Polja. Osnovnu školu završio je u Zatonu a gimnaziju u Peći. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu studirao je književnost i jugoslovenske jezike. Diplomirao je 1955. godine.

Prve stihove objavio je 1950. godine, kao srednjoškolac. Iste godine dobio je Prvu nagradu za poeziju na konkursu mladih pisaca Kosova. U prvom poslijeratnom zborniku književnih radova “Kosmet piše i peva” zastupljen je sa više pjesama. Od tada je poeziju objavljivao u brojnim  časopisima u zemlji i regionu.

Uz zbornik grafičkih radova Afrim Ethemi (Peć, 1990) objavio je veću pjesmu Ja, pisar Knjige, zapisah (i njen prijevod na albanski jezik: Unë, shkrues i Librit, shënova). Objavio je sljedeće samostalne knjige: Cvet i rana, Narodne pesme Metohije, Materidža, Aragonitski nakit, Guernica, Bijel behar, Porijeklo pjesme, Gdje je ta otadžbina.

Od 1979. godine Alija Džogović se intenzivno bavi naučnim radom, uglavnom iz oblasti lingvističkih disciplina i narodne književnosti. Objavio je devet knjiga iz oblasti onomastike i dijalektologije: Toponimija jugoslovenskog dela Prokletija(1983), Onomastika Dečana (1985), Onomastika severoistočnih ogranaka Prokletija (1986), OnomastikaĐakovice (1987), Onomastika Gore (1996), Bošnjaci Vitomitice (2001), Onomastika Župe i PrizrenskogPodgora (2006), Onomastika plavsko-gusinjske dijalekatske oblasti (2011), Atlas dijalekatskih izoglosa u Sandžaku (…), zatim devetnaest većih radova iz oblasti onomastike i dijalektologije, u zbornicima naučnih radova sa kongresa i simpozijuma onomastičara i leksikologa Jugoslavije, kao i dvadeset većih naučnih radova iz oblasti narodne književnosti, takođe u zbornicima sa kongresa folklorista Jugoslavije i drugih naučnih skupova.

Objavio je i oko dvije stotine radova iz oblasti aktuelne bošnjačke kulturološke tematike.

Alija Džogović se više godina bavio novinarstvom (od 1951. do 1970. godine, kao honorarni dopisnik i saradnik više dnevnih listova i periodičnih publikacija) i iz ove oblasti je objavio veliki broj raznovrsnih radova i reportaža.

O književnom i naučnom radu Alije Džogovića objavljeno je oko 90 većih tekstova (eseja, prikaza), kao i veći broj raznovrsnih novinarskih članaka.

Za svoje književno stvaralaštvo Alija Džogović je brojne nagrade u zemlji i regionu. Alija Džogović je u Peći, sa nekoliko pisaca svoje generacije, bio osnivač i više godina predsjednik Književnog kluba “Ivan Goran Kovačić”, a u Beogradu, u vrijeme studiranja, bio je član Kluba pisaca Beogradskog univerziteta. Bio je član Društva književnika Kosova, zatim Književnog kluba “Karagač” u Peći, te član Udruženja pisaca Sandžaka i član Predsjedništva ovog udruženja.

Alija Džogović je takođe, sa grupom eminentnih pisaca, osnivač tradicionalnog mitinga poezije u Peći.

Alija Džogović je učestvovao na više naučnih kongresa i simpozijuma onomastičara, leksikologa, dijalektologa i folklorista Jugoslavije, kao i na XII internacionalnom kongresu antropoloških i etnoloških znanosti (Zagreb, 1988). Takođe je učestvovao na simpozijumima BALTAM u Mostaru 2002, u Kotoru 2003, u Zagrebu 2007, u Prizrenu 2011, sa vrlo zapaženim naučnim saopštenjima iz oblasti balkanske turkologije..

Više generacija pisaca u Peći stvaralo je i formiralo se pod uticajem Alije Džogovića, koje je on upućivao u vještine i čari pisanja poezije, pa su ga s poštovanjem proglasili doajenom pećkih pjesnika.

Od 1994. godine, a posebno poslije 2000, radio je na afirmaciji književne tradicije, jezika i kulture svih Bošnjaka Kosova, na projektima reforme školstva i izrade novih nastavnih planova i programa za bošnjačku nacionalnu zajednicu, kao i na iniciranju stvaralaštva kosovskih bošnjačkih pisaca nove generacije. Jedan je od osnivača i urednika  revije ”Selam” –  prve publikacje na bosanskom jeziku na Kosovu.  Sa grupom intelektualaca organizovao je književne susrete bošnjačkih pisaca Kosova u Župi kod Prizrena, kao i niz promocija novih knjiga u Prizrenu, Tutinu, Novom Pazaru, Rožajama i Bijelom Polju.

Alija Džogović je prvi promovisao bosanski jezik u Sandžaku, u Osnovnoj školi u selu Ljeskova, kod Tutina (2005), uz čas Bosanski jezik je moj maternji jezik koji je održala nastavnica Ifeta Tutić u prvom razredu. Predavanja o uvođenju predmeta Bosanski jezik i književnost u škole u Sandžaku održao je prosvjetnim radnicima u Tutinu, Novom Pazaru i Sjenici. U ovom kontekstu Alija je uradio i nastavne planove za sve razrede srednjih škola sa nastavom na bosanskom jeziku na Kosovu – za predmet Bosanski jezik i književnost.

Na književnoj večeri bila je prisutna kćerka akademika Alije Džogovića. Suada Džogović rođena je 09. 01. 1965. godine u Peći. Osnovnu i srednju školu (gimnaziju) završila je sa odličnim uspjehom. Od 1986. do 1991. studirala je medicinu u Sarajevu. Godine 2007. započela je studije Međunarodni odnosi sa diplomacijom koje je završila sa odličnim uspjehom (prosječna ocjena 10,00) na Koledžu ”Iliria” u Peći.

Suada Džogović je angažovi lektor i korektor za bosanski jezik pri Ministarstvu obrazovanja, nauke i tehnologije Kosova u Prištini od 2000. godine.

Godine 2011. upisala je master studije na Europskom univerzitetu ”Dukađini” u Peći koje je završila 2013., također sa prosječnom ocjenom 10,00. Naučnim  radom bavi se od 2000. godine gdje pokazuje visoke rezultate. A doktorsku disertaciju na Fakultetu političkih nauka u Makedoniji.Suada Džogović je posebno sklona znanstvenom radu. Kao ćerka bošnjačkog akademika nauke i umjetnosti (BANU) vezana je za naučno-istraživački rad koji je njen rah. otac dug niz godina prenosio na nju, što je značajno utjecalo na njeno buduće naučn opredjeljenje u kojem je pokazivala visoke rezultate. Ovo pararelno iskustvo davalo joj je poleta da i ona u međuvremenu objavi znantan broj naučnih radova različitih profila iz oblasti humanističkih nauka u najeminentnijim časopisima i zbornicima. Ona je izrazila veliku zahvalnost na prekrasnoj organizaciji književne večeri posvećene njenom ocu Aliji Džogoviću.

ENKO KORAĆ

 

PETNJICA: ZAUZETA PARKING MJESTA ZA LICA SA INVALIDITETOM – POTREBNA REAKCIJA NADLEŽNIH

Radio Petnjica
-
0
PETNJICA: ZAUZETA PARKING MJESTA ZA LICA SA INVALIDITETOM – POTREBNA REAKCIJA NADLEŽNIH

Nevladina organizacija iz Petnjice „Lice sa invaliditetom“ reagovala je povodom parkiranja automobila na mjestu koje je predviđeno za parkiranje lica sa invaliditetom.

U centru Petnjice nalazi se takva dva parking mjesta na parking prostoru pored administrativne zgrade.

Iz te nevladine organizacije podsjećaju da se skoro svakodnevno krši pravilo i na tom mjesti se parkiraju građani, čak i službenici za koje nijesu predviđena parking mjesta.
„Više puta su se obraćali nadležnim zbog ovog problema ali je sve ostalo na obećanjama“, ističu iz NVO Lice sa invaliditetom.

ENKO KORAĆ

PETNJICA: ĐACI DO BERANA PUTUJU TAKSIJEM, RODITELJI “PAPRENO” PLAĆAJU ŠKOLOVANJE

Radio Petnjica
-
0
PETNJICA: ĐACI DO BERANA PUTUJU TAKSIJEM, RODITELJI “PAPRENO” PLAĆAJU ŠKOLOVANJE

Dugogodišnji problem učenika iz Petnjice koji putuju do Berana i ove godine je nastavljen nepostojanjem javnog prevoza, pa su roditelji, a i đaci primorani da se sami snalaze. Dvanaest učenika, koji sa prostora petnjičke opštine pohađaju školu u Beranama, do školskih klupa putuju taksijem.

Roditelji su bili primorani da angažuju taksi vozila kompanije “Lim” i tako još skuplje plaćaju školovanje svoje djece.

Prema saznanjima Radija Petnjica cijena po učeniku za prevoz taksijem je 85 eura na mjesečnom nivou

U prethodnom periodu, loklana petnjička uprava raspisala je Konkus za Javni prevoz ali se na taj konkurs nije javila nijedna firma.

Roditelji djece dobili su uvjeravanja od predsjednika opštine da će pokušati iznaći mehanizam, kako bi olakšao kada je u pitanju finansijska pomoć.

Problem Javnoog međuopštinskog prevoza će i u narednom periodu ostati i ne nazire se rješenje.

ENKO KORAĆ

I BIHORSKI ŠAHISTI IGRALI SIMULTANKU SA PARAOLIMPIJSKIM ŠAMPIONOM

Radio Petnjica
-
0
I BIHORSKI ŠAHISTI IGRALI SIMULTANKU SA PARAOLIMPIJSKIM ŠAMPIONOM

Ovog vikenda je održana simultanka sa IBCA svjetskim paraolimpijskim prvakom u šahu za osobe sa smetnjama u vidu, Predragom Nikačem, u Podgorici.

Učesnici simultanke su bili polaznici šahovskih klubova iz Berana, Plava, Petnjice, Rožaja, Andrijevice i Podgorice.

Nakon simultanke, podijeljene su šahovske table za slijepe i slabovide osobe podgoričkim šahovskim klubovima klubovima: Zora, 7. oktobar i Budućnost, kao i Paraolimpijskom komitetu Crne Gore, Resursnom centru za djecu i omladinu, Podgorica, te Radovanu Džuveru, mladom uspješnom šahisti, sa oštećenim vidom.

ŠK „7. oktobar“ iz Podgorice je dobio i softver za slijepa i slabovida lica, koji će olakšati rad Kluba sa djecom i omladinom oštećenog vida.

Napominjemo da su nedavno i šahovski klubovi iz Berana, Plava, Petnjice, Rožaja i Andrijevice isto dobili po šahovsku tablu i softver namijenjen slijepim i slabovidim licima kroz ovaj projekat.

Smatramo da smo organizacijom ovog lijepog šahovskog događaja dali veliki doprinos uključivanju OSI u sport, i društvo uopšte, te da će mnoge osobe koje imaju određenih poteškoća, nakon ovog događaja imati motiv više da se uključe u šah ili bilo koji drugi oblik sporta.

Simultanka se održala u Resursnom centru za djecu i mlade Podgorica, u organizaciji NVO „Sjeverna zemlja“ iz Berana i NVO ”Ekvivalent” iz Podgorice, kroz projekat „Naš potez“, koji se finansira sredstvima Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava za 2020. godinu. Logističku podršku organizaciji ovog događaja je dao ŠK „7. oktobar“ iz Podgorice.

 

 

 

ABAZOVIĆ SA DIJASPOROM U LUKSEMBURGU,”ZK Bihor” PORUČIO: Sa ovakvom Vladom ne želimo sarađivati, osim u najnužnijim prilikama

Radio Petnjica
-
0
ABAZOVIĆ SA DIJASPOROM U LUKSEMBURGU,”ZK Bihor” PORUČIO: Sa ovakvom Vladom ne želimo sarađivati, osim u najnužnijim prilikama

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović sastao se sa dijelom crnogorske dijaspore iz Luksemburga u hotelu Royal u centru Luksemburga 15. 9. ove godine gdje se razgovaralo o nastavku saradnje između dijaspore i zvaničnih institucija u Crnoj Gori, aktualnom političkom trenutku u domovini, nemilim događajima na Cetinju, te nasilnom ustoličenju crnogorsko-primorskog mitropolita SPC Joanikija.
Crnogorska dijaspora bila je jasna i izričita: hoćemo saradnju sa domovinom, ali na zdravim osnovama i bez prisile, ponižavanja i raznih ucjena.
Ništa lakše nego okrenuti leđa jedni drugima, ali, to nije u interesu ni domovini Crnoj Gori, a ni dijaspori – naglašeno je na sastanku.
Na koncu – dijaspora može bez Crne Gore i sigurno da neće trpjeti nikakve ucjene. Bar sada kada smo izgradili svoje mjesto u zemlji prijema – Luksemburgu, i svojom integracijom u moderno luksemburško društvo služimo za primjer kako se ljudi trebaju nositi dolaskom u novu sredinu koju su odabrali za svoj život.
Istina, nostalgija i čežnja za zavičajem i voljenom zemljom često je razlog da čovjek odstupi od određenih principa, te i na svoju štetu preduzima određene korake.

Neka udruženja su odbila da učestvuju na ovom sastanku

Sastanku su prisustvovali  ambasador Crne Gore u Briselu Ivan Leković, kao i predstavnici nekoliko udruženja dijaspore: „Zavičajni klub Bihor“, „BD Fond“,, „Cooperation Montenegro Luksemburg“ i „Kulturno informativni centar Crne Gore u Luksemburgu.

Određeni portali u Crno Gori javili su da su sastanku prisustvovali predstavnici  BKZ – Luksemburg, te udruženje Crna Gora – Luksemburg, kao i predstavnik Literarnog kluba, što je apsolutno netačno;  predstavnici ovih udruženja nisu bili na skupu.

“Okupili smo se kako bi afirmisali stav da svi ljudi koji Crnu Goru nose u srcu treba da budu okupljeni oko zajedničkih emancipatorskih ciljeva i isključivo u korist naše države, a ne nijedne partije ili pojedinca“ – rekao je na samom početku potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović.
Predstavnici ZK Bihor bili izričiti: Sa ovakvom Vladom ne želimo sarađivati, osim u najnužnijim prilikama

„Mi iz ZK Bihor ne možemo sarađivati u punom kapacitetu sa ovom Vladom, rekao je predsjednik Skupštine ZK Bihor Remzija Hajdarpašić, jer ona počiva na legitimitetu dobijenom od onih koji ne samo da negiraju genocid u Srebrenici, već blagonaklono gledaju na direktne počinioce istog. No, mi nećemo prekinuti svaki kontakt, jer – kakva god da je ova Vlada – neće nas odvojiti od grobova naših predaka, naše familije i naših prijatelja koji još uvijek žive u Crnoj Gori.
Trenutno ste vrlo važna karika u vlastima Crne Gore, naglasio je Hajdarpašić obraćajući se potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću, uradili ste i radite puno toga što zaslužuje pohvale: izglasavanje rezolucije o genocidu u Srebrenici, pružanja zaštite funkcionerima bezbjedonosnog sektora vezano za nedavna dešavanja na Cetinju, borite se protiv organizovanog kriminala… Ne smijemo ni pomisliti šta bi sve bilo u Skupštini Crne Gore da tamo nije vaša četiri poslanika“ – zaključio je Hajdarpašić.

Vjerujemo da smo zaslužili bolji tretman i kao dijaspora, a i kao bošnjački narod u cijelosti

Iako su neki od predstavnika udruženja izrazili sumnju u dobre namjere Vlade kada je u pitanju najavljeni popis stanovnistva – Abazović je kazao da je popis tehničko pitanje koje se pokušava politizovati, u što, dalo se primijetiti, jedan broj prisutnih, nije povjerovao i ostali su pri svom stavu da se popisom želi izmijeniti demografska slika Crne Gore na štetu Bošnjaka, Crnogoraca, te ostalih manjinskih naroda.

Potpredsjednik ZK Bihor Sabit Šabotić jasno je istakao da mi u dijaspori zaključujemo da ova Vlada radi na štetu Crne Gore, a u korist druge država, te da je crnogorska dijaspora privržena svojoj domovini i to konstantno potvrđuje, a za uzvrat se novim zakonom dovodi u pitanje državljanstvo građana Crne Gore koji se trenutno nalaze u dijaspori.
– Što se tiče državljanstva možete biti potpuno relaksirani i to vam niko ne može             uzeti, rekao je Abazović i dodao da ne misli da Vlada radi u korist druge države.

                  Problem državljanstva je i te kako aktuelan

Enver Korać, predsjednik BD-fonda je izrazio svoje negodovanje zašto se mjesto sastanka promijenilo u zadnjem času jer je bilo jasno da je bio dogovor da se isti održi u prostorijama BD-fonda u gradu Diferdanžu, a govorio je i o novoiskrslom problemu kada je u pitanju strah od oduzimanja državljanstva ljudima koji trenutno ne žive u Crnoj Gori.

Munir Ramdedović, predsjednik Nacionalnog savjeta za strance u Luksemburgu, rekao je da je zadatak Savjeta da štiti interese svih građana, bili oni ili ne članovi udruženja. Ramdedović je naglasio da dijaspora Crne Gore u Luksemburgu nije dovoljno iskorištena od strane matice i da su po tom pitanju mogućnosti velike. Postoje biznis barijere, rekao je on, kao na primjer doprinosi na plate zaposlenih u Crnoj Gori koji su oko 70% u odnosu na bruto dohodak i predstavljaju najveći u regionu, a možda i u Evropi. U Luksemburgu, jednoj od najbogatijih zemalja u svijetu, ta stopa izdvajanja iznosi oko 20%.

                      Kulturno saradnja – most između dviju država

Predstavnike dijaspore je interesovalo kako uspostaviti moduse kulturne saradnje između Luksemburga i Crne Gore, a bilo je riječi o rješavanju problema dvostrukog oporezivanja kada su u pitanju humanitarne akcije na robu koja se donira Crnoj Gori.
Po pitanju kulturne saradnje reagovao je Ambasador Crne Gore u zemljama  Beneluksa Ivan Leković i kazao da je vrlo važno osmisliti programe, a onda tek uspostaviti saradnju.

U daljem razgovoru Abazović je naglasio da je spreman poginuti za stvari koje smatra ispravnim i koje su u korist Crne Gore, te da se na taj način čuva dostojanstvo države.
Bilo je riječi i o konkretnim uštedama na izgradnji autoputa Bar – Boljare, i o ulaganju na sjever republike kako se stanovništvo iz toga dijela ne bi odseljavalo prema jugu države i zemljama zapadne Evrope.

      F. Softić

PETNJICA: ZAVRŠEN SEMINAR ZA POLJOPRIVREDNIKE U ORGANIZACIJI TIKE I OPŠTINE

Radio Petnjica
-
0
PETNJICA: ZAVRŠEN SEMINAR ZA POLJOPRIVREDNIKE U ORGANIZACIJI TIKE I OPŠTINE

U prethodnoj sedmici u Petnjici je održan seminar, odnosno predavanja za petnjičke poljoprivrednike u organizaciji turske organizacije TIKA kao i opštinskog Odjeljenja za poljoprivredu.

Predavanja su realizovana u vezi sa poboljšanjem kvaliteta zemljišta, poboljšanjem produktivnosti kao i sve ono što ide uz plasteničku proizvodnju.

U Rožajama je organizovana na svečanost upriličine povodom okončanja projekta na kojem je prisustvovao koordinator TIKA-e Aburahman Toprak, predsjednici opština Rožaje, Petnjica, Plav i Gusinje kao i polaznici seminara kojima su uručeni sertifikati.

Iz opštine Petnjica za petnaset polaznika seminara uručeni su sertifikati, uz polaznike iz Rožaja, Plava i Gusinja koji su prošli šestodnevnu edukaciju.

Na svečanosti je prisustvovao predsjednik opštine Petnjica Samir Agović koji je tom prilikom bio jedan od predsjednika opština koji je uručivao sertifikate polaznicima i predstavnici Odjeljenja za poljoprovredu.

ENKO KORAĆ

 

NASTAVLJENA “VIKEND AGONIJA” SA STRUJOM U PETNJICI

Radio Petnjica
-
0
NASTAVLJENA “VIKEND AGONIJA” SA STRUJOM U PETNJICI

Petnjica je tokom vikenda bila bez struje nešto oko 22 sata. U subotu, prema najavi Cedisa isključenje je trajalo od 8:00 do 17:00, ali su zato Petnjičani u nedjelju bili bez struje punih 13 sati. Najvljeno isključenje do 17:00 časova produženo je do kasno u noć i struja je puštena tek oko 21:00 sat.

Iz CEDIS-a objašnjavaju da je prilikom radova na dakelovodu, “došlo do problema” i izvođač radova nije mogao u zakazanom terminu da pusti napon. Nakon četiri sata, izvođač radova je uspio da sanira problem i oko 21h opština Petnjica dobila je uredo napajanje struje.

Radio Petnjica je uputila pitanja Cedisu u vezi sa neplaniranim i to vrlo čestim, produženjem rokova.

Skoro cijelo ljeto je trajala vikend agonija sa strujom u Bihoru.

Podsjetimo, u toku su radovi na elektro mreži Jaštak-Paljuh-Petnjica u cilju poboljšanja snadbijevanja električne energije za teritoriju opštine Petnjica.

Radovi se izvode na elekto mreži koja napaja dio opštine Petnjica na dalekovodu za dvostruko napajanje prema dijelovima Opštine..

ENKO KORAĆ

 

U organizaciji Turska organizacije TIKA nastavljena predavanja za petnjičke poljoprivrednike.

Radio Petnjica
-
0
U organizaciji Turska organizacije TIKA nastavljena predavanja za petnjičke poljoprivrednike.

 U organizaciji Turska organizacije TIKA nastavljena predavanja za petnjičke poljoprivrednike.

“Danas i sjutra predavanja će držati profesor Murat Aldža. Predavanja će biti vezana za izradu samih plastenika, staklenika, o vrstama najlona koji se koriste, o konstrukcijama o zaštiti samih plastenika, kao i o pripremi samog zemljišta u plastenicima. Predavanjima prisustvuju učenici Srednje poljoprivredne škole, a učenici koji budu prisustvovali predavanjima, kao i svi ostali učesnici će sjutra dobiti sertifikate od ambasadorke Turske i jednog od predsjednika opština Petnjica, Rožaje i Plav”, saopštio je Samir Agović iz Službe za poljoprivredu opštine Petnjica.

E.K.

CENTAR ZA KULTURU PETNJICA: SJUTRA KNJIŽEVNI SUSRETI “IME JE ZNAK”

Radio Petnjica
-
0
CENTAR ZA KULTURU PETNJICA: SJUTRA KNJIŽEVNI SUSRETI “IME JE ZNAK”

U okviru VIII Bihorskog kulturnog ljeta u JU Centar za kulturu biće održani III Književni susreti pod sloganom “Ime je znak”

Prvi besjednik na trećim petnjičkim susretima je Enes Halilović i govoriće na temu “Riječ koja pokreće”.

U drugom dijelu književnih susreta pod nazivom “Alija Džogović-Ime je znak”, u besjedama učestvuju prof. dr Draško Došljak, prof. dr Sadik Idrizi i Kemal Musić.

U trećem dijelu petnjičkih književnih susreta pod sloganom “Riječ pjesnika Vrhovi Bihora” govoriće: Gordana Sarić iz Nikšića, Božidar Proročić iz Cetinja, Braho Adrović Berane, Izeta Babačić iz Skoplja, Ramit Ademović dolazi iz Subotice kao iJasmin Ademović takođe iz Subotice. Rebeka Čilović-Lalić iz Berana, Gordan Čampar iz Podgorice, Sulejman Beća Kujević iz Rožaja i predstavnik Petnjice Reho Ramčilović.

Moderator trećih književnih susreta je mr Dijana Tiganj.

Treći petnjički književni susreti pod sloganom “Ime je znak” zakazani su 18.09.2021. (subota) sa početkom u 18h u sali Centra za kulturu Petnjica.

ENKO KORAĆ

BIHORSKO KULTURNO LJETO: PROMOVISANA KNJIGA “OD KRČEVA DO KATOVICA” MILOŠA BARJAKTAROVIĆA

Radio Petnjica
-
0
BIHORSKO KULTURNO LJETO: PROMOVISANA KNJIGA “OD KRČEVA DO KATOVICA” MILOŠA BARJAKTAROVIĆA

U okviru VII Bihorskog kulturnog ljeta u Petnjici upriličena je promocija knjige “Od Krčeva do Katovica” autora Miloša Barjaktarovića.

Na promociji knjige govorili su Šato Ajdarpašić, Darko Jovović, Reho Ramčilović i autor knjige Miloš Barjaktarović.

Obraćanje autora knjige i impresije o boravku u Petnjici prenosimo u cjelosti.

“Dragi prijatelji, Dragi građani Petnjice, veliko mi je zadovoljstvo sve vas srdačno pozdraviti. Takođe želim da istaknem da mi je žao što zbog svojih starijih godina nisam bio u mogućnosti da vam se obratim kako bih želio i kako sam nekada mogao. Nakon što sam proveo šest godina najljepše mladosti, od svoje 19. godine, kao učitelj u Javorovoj, Lagatorima i Petnjici, odnosno selima ove opštine, imao sam priliku da posjetitm i boravim u mnogim područjima i velikim gradovima širom Evrope. Nakon studija na Fakultetu političkih nauka, četiri godine u Beogradu, uz rad privatno sam obišao skoro sve veće gradove na starom kontinentu. Bivao sam u Beču, Budimpešti, Pragu, Bukureštu, Sofiji i Tirani i u svim glavnim gradovima naše bivše Jugoslavije, ali i u Briselu, Kopenhagenu, Stockholmu, Berlinu, Ženevi, Oslu, Londonu, Parizu, Rimu, ali naglašavam da su utisci dublji, dugotrajniji i bliži tokom života i rada u Javorovoj, Lagatorima i Petnjici. To puno govori o tome kako sam volio i cijenio ovo područje i ove ljude, a i oni mene.

Meni su duboko u duši i trajno urezani u mislima Medo i Jusuf Škrijelj, Umer Kočan, kasnije Numan Škrijelj iz Javorove, ali i nenadmašni Hasan Ramdedović, predsjednik Školskog odbora u Lagatorima, Bega Rujović, muškarac-žena kod koje sam stanovao  u Lagatorima,  Raifu Rujeviću Rujović, a zatim i otac Ragipa Latića koji me saslušao iako nije imao finansijskih mogućnosti da pošalje svog sina Ragipa u školu koji je kasnije, čuo sam, postao odličan učitelj, a u centru Petnjice, nezaboravni Šeko Adrović, predsjednik opštine, Zito Šabotić, Rahman i Reho Adrović, Hajradin Palamar, Reho Šabotić, mladi Spaho Muratović, Sevda Muratović, školski pomoćnik i mnogi drugi.

Boraveći i radeći u Petnjici, doživio sam mnoge značajne događaje koji se pamte. Ovdje sam primljen u Savez komunista, upoznao sam se i živio s divnim ljudima, radio s djecom koja su živjela u vrlo lošim materijalnim uslovima, ali su prirodnom jasnoćom i radom nadmašili onu djecu koja su živjela u mnogo boljim uslovima. Ovdje sam doživio svoj prvi rad, društvenu i političku emancipaciju, a izborom za predsjednika Mjesnog odbora Narodne omladine prvi put sam stekao društvena priznanja.

Ovdje sam se sretao i živio sa privatnim ljudima i stekao prijateljstva koja traju i do danas iako je prošlo blizu 70 godina. A kroz sportske aktivnosti, preko kulturno -prosvjetnog društva “Partizanska šuma” razvijao živu društvenu aktivnost izvodeći pozorišne komade u razvijenim sredinama, kao što je Rožaje, Ivangrad i obližnja sela Tucanje, Trpezi, Polica, Donja Vrbica i tako redom. Petnjica je za mene tada bila velika, osobito kad bi je odlazeći u Javorovu sa vrha Đuđa posmatrao, divio se i ni na kraj pameti mi nije bilo da ću moći da i ja dođem da živim i radim u njoj.

I Javorova, najpasivnije mjesto u opštini, ali je za mene ostalo najbogatije, najintimnije. Mnogi događaji ostali su mi u sjećanju, mnogi meni dragi ljudi, svaki kamen, svaka smrča, bor i jela ostali su mi u sjećanju. A sjedaljke, kad bi Jusufov otac od preko 70 godina uzeo frulu, gajde ili mijeh i zasvirao, izazvale bi milinu u ušima koja traje do danas. Kad sam se mnogo godina kasnije vratio na Javorovu kao načelnik Centra bezbjednosti na poziv Numana Škrijelja, bio sam oduševljen životnom emancipacijom ovog sela, ali i čitavog kraja. Postignut evropski nivo u svakom domenu. Samo da ne povjerujete.

Drago mi je što mogu istaći da sam u to vrijeme bio oduševljen harmonijom međunacionalnih odnosa. Za šest godina nijesam čuo nijednu riječ ili slučaj da je barem neko izgovorio riječ koja bi povrijedila tu harmoniju. Naprotiv. Postojali su masovni brakovi između muslimana i pravoslavnih, kumova, bratstava.

Zato me današnji slučajevi narušavanja ovih odnosa duboko vrijeđaju i poručujem mladim ljudima da se ponašaju u duhu moderne civilizacije. Također bih želio istaknuti da sam u svom radnom vijeku radio na mnogo više odgovornih pozicija, pa sam to morao učiniti, tako da se taj dio odrazio na štetu onoga što sam doživio radeći u Opštini Petnjica, jer to možda nijesam adekvatno prikazao.

S trenutnim dolaskom i boravkom u Potnjici, s oduševljenjem primjećujem da je ponovno formiranje opštine Petnjica potpuni uspjeh, što se vidi po prvim koracima ulaska na područje ovog područja. Mnogo je postignuto u kratkom vremenu. Mogu se vidjeti obrisi nicanja nove varoši. Ovome treba dodati i ukupni ambijent i društvenu emancipaciju. Moj prvi dojam je da je vaš agilni predsjednik, s kojim sam se upoznao, mnogo tome pridonio i primijetio je od prvog sastanka da je energičan čovjek koji zna šta treba raditi i kako raditi. Razumljivo, ograničavajući faktor su njegove financijske mogućnosti, ali i to će se postupno prevladati. Srećna je opština što ima ovakvog predsednika. Dugo sam bio uvjeren da stanovnici ovog kraja znaju nagraditi one koji postižu rezultate u radu i poštuju okoliš i svoj mentalitet. I sam sam to osjetio u nekoliko slučajeva. Posebno ističem glasove koji su svojevremeno sprovedeni za izbor odbornika za Skupštinu opštine Berane. U dva mandata bio sam kandidat za odbornika i zahvaljujući zaslugama ove populacije dobio sam najviše glasova, a onda su ljudi glasali za pojedinca, a ne za listu. Podaci pokazuju da sam sa područja ove općine dobio skoro 100% glasova. To mi je mnogo odgovaralo. Pokušao sam se na neki način revanširam. Zbog toga sam posebno poštovao i tretirao ljude sa ovih prostora na svim radnim mjestima. Jedan primjer je posebno karakterističan i bilo mi je jako drago kada sam kao direktor Rudnika uglja pomogao svom rudaru Ahmetu Mehoviću, članu CK SKJ , da napravi prezentaciju za jednu sjednicu Centralnog komiteta . Nakon njegovog izlaganja, sva jugoslovenska štampa i televizija su se nekoliko dana brijali i hvalili Ahmeta, navodeći konstatacijom – da li je moguće da rudar šalje takve poruke.

Da sam ovu biografiju napisao kada sam bio mlađi, bila bi mnogo bolja i smislenija. Ali htio sam nešto zapisati i poslužiti mlađima da vide kako su ljudi živjeli i radili, da primijete kako se improvizovani razboj ili vratilo mogu adekvatno koristiti. Zadovoljan sam što sam uspio nešto označiti radeći ovdje, pored rada u školi, poput sportskog terena, kulturno -prosvjetnog rada, političkog rada, što sam prvi put uveo odbojku kao sport i još mnogo toga.

Ovom prilikom zahvaljujem se društveno-političkoj zajednici Petnnjica, na  predsjednikom Samirom Agovićem, koja je prepoznala da ovaj rukopis zaslužuje da dobije publicitet. Zahvaljujem se i Centru za kulturu  na pripremi ove promocije.

Posebno se zahvaljujem recenzentu Darku Jovoviću, predavaču Milanu Cimbaljeviću, koji su stručno i na visokom nivou ocijenili ovu knjigu, te današnjim promoterima Šatu Hajdarpašiću i Rehu Ramčiloviću, koji su biranim riječima predstavili ovu knjigu Darku Jovoviću i sa oduševljenjem predstavili ovu knjige te čitaocima poručili da je vrijedi pročitati .. Hvala voditeljici  koja  je ovu ceremoniju vodio vrlo uspješno. Hvala vam još jednom svima”.

ENKO KORAĆ

1...314315316...975Stranica 315 of 975