CIKOTIĆ: VODA U PETNJICI DO KRAJA DANA, RAZLOG PREKIDA – UGRADNJA HLORNIH STANICA
DINO ADROVIĆ: KAP VODE KOJE NEMA, A KOJA JE PRELILA ČAŠU
Centar Petnjice je već tri dana bez vode. Revoltirani građani užeg jezgra Petnjice obratili su se redakciji portala Radija Petnjica kako bi apelovali na nadležne da problem riješe. Jedan od njih je i Dino Adrović, čiji apel prenosimo integralno.
Kap koja je prelila čašu. Kap bez vode tri dana u Petnjici – kako je mogla preliti?
Živim u Petnjici u Opštini gdje se tri dana ćuti o nestanku vode užeg centra grada, bez ikakvih smjernica, bilo kakvog obaveštenja da ce se nešto raditi na vodovodu i da ce doći do nestanka vode. Da li ljudi u institucijama imaju obzira za gradjane? Da li će neko snositi odgovornost za svoje postupke? Da li su svjesni svojih funkcija ili ipak se razmišlja samo o svojim ličnim interesima?
Dotakli smo dno dna kao društvo, zajednica i kao pojednici.
Građani ćute, ipak smo mi birali ljude koje će nas predstvaljati ovako dosljedno da u 21. vijeku govorimo o problemima vode i rasvjete.
Mislim da je vrijeme da se građani Petnjice probude iz zimskog sna!
Ovim putem pozivam sve građane da je vrijeme da se stane ovom začarnom krugu.
Sramite se svi svojih funkcija, jer odijelo ne čini čovjeka!
P.S
Pozdrav za sve one koji su se tri dana vratili vijek unazad i kupali se kao naši preci, živjeli braćo.
DINO ADROVIĆ
UČITELJI PONOVO MEĐU SVOJIM UČENICIMA
Isad Isko Mehović, rođen 1976. godine u selu Ponor, u opštini Petnjica na severu Crne Gore, već skoro trideset godina živi i radi u Luksemburgu. Aktivan je član udruženja „Zavičajni klub Bihor“, gde se u svim prilikama i programima ovog udruženja može na njega računati, a takvih prilika nije malo; od početka do kraja svake godine nižu se programi; priča se o Zavičajnom klubu Bihor, piše se istorija…
Isko, kao i mnogi drugi u ovom udruženju, sa punom svijesti o važnosti projekata, preuzima svoje obaveze i tiho, kako to samo najčestitiji iz društvene zajednice rade, završava jedan posao i odmah prelazi na drugi. Tako to čine najiskreniji i najčestitiji članovi svake zajednice, iza koji se nižu rezultati, a ne prazno hvalisanje.

Iako je davno otišao iz svog kraja, nikada nije zaboravio svoj Ponor, svoje detinjstvo, duboke snježnе pokrivače, ni hladne vjetrove koji su ga šibali dok je odlazio od kuće ili joj se vraćao. Nije zaboravio ljetnja predvečerja, ni pomračinu koju su presijecali letovi svitaca. Sve to čini njegov zavičaj i još mnogo toga.
Isko nije zaboravio ni svoje učitelje – Ružicu i Sima Ristić, koji su ga učili od prvog do četvrtog razreda u OŠ „Mahmut Adrović“ na Ponoru.
– Bili su to divni učitelji koji su nas učili prva slova, učili nas kako se postaje marljiv učenik i kako iz marljivog učenika razvija čovjek – kaže Isko.
Odlučio je da ih pronađe; tragao je i saznao da su oboje živi i zdravi, te da svoje penzionerske dane provode u selu Straža, nedaleko od Gnjilana, na Kosovu.
Nije se dvoumio: jednoga dana krenuo je u potragu za njima. Sa dvojicom komšija iz svog sela – Mehom Mehovićem i Sabrom Ajdarpašićem, krenuo je prema Kosovu, da pronađe svoje učitelje koje su svi u selu neizmjerno voljeli. I našli su ih. Dočekali su ih s velikim oduševljenjem i radošću. Evocirali su uspomene, pričali o Ponoru i Bihoru, o ljudima iz toga kraja… Bilo je i suza.
Iako su učitelji u poodmaklim godinama, nisu izgubili toplinu i ljubaznost koja ih je krasila i na Ponoru.
– Kada su njih dvoje napustili Ponor, meni je bilo dvanaest godina, nikada nisam bio tužniji. Gledao sam kako su zamicali niz bihorske puteve i plakao. Svi su žalili za njima – dodaje Isko.

Poslije prve posjete sa komšijama, Isko je u ljeto 2024. godine sa suprugom i djecom ponovo otišao u selo Straža kod Gnjilana svojim učiteljima. Tada su dogovorili da njih dvoje dođu na Ponor u posjetu selu gde su proveli devet godina, od 1979. do 1988. godine, u posjetu školi u kojoj su službovali, svojim učenicima, žiteljima Ponora…
Tako je i bilo. Desetog avgusta ove godine njih dvoje se ponovo vratiše onim putevima kojima su i otišli, a dočeka ih oko šezdesetak građana Ponora, a bilo ih je i iz drugih sela. Radost velika. I opet suze, grljenja, prisjećanja na davne dane.
Isad Isko Mehović pokazao je kako se vole i poštuju oni koji to zaslužuju, bez obzira na to kojoj vjeri, naciji ili političkom opredjeljenju pripadaju.
Ovo je primer koji valja slediti. Naš Isko, veliki čovjek!
Faiz Softić
Književno veče „Trilogija vremena” Murata Baltića u Petnjici – 12. septembra u 19h
Centar za kulturu Petnjica najavljuje književno veče „Trilogija vremena“ sa autorom Muratom Baltićem, u četvrtak, 12. septembra 2025. godine, sa početkom u 19:00 časova. Događaj se realizuje u okviru XII Bihorskog kulturnog ljeta, uz podršku izdavačke kuće Almanah.
Pod sloganom „tri romana – tri epohe – jedna priča“, publika će sa Baltićem razgovarati o njegovom proznom opusu, mjestima i likovima koji spajaju prošlost i savremenost, te o temama identiteta, sjećanja i promjena koje donosi vrijeme. Biće predstavljena cjelina autora koju čine tri romana, uz najave odlomaka i pitanja publike.
Književno veče priređuje Centar za kulturu – Petnjica, a vizuelni identitet programa prati portret autora i naslovnice Baltićevih knjiga. Organizatori poručuju da je cilj susreta da približi književnost široj publici, posebno mladima, i da afirmiše domaće autore u okviru tradicionalne manifestacije Bihorskog kulturnog ljeta.
Više informacija o programu dostupno je na kanalima Centra za kulturu Petnjica.
FOKUS BIHORA – ALMIR PLJAKIĆ: Počinje rekonstrukcija škole od dva miliona eura — 127 učenika, jake IT i eko-sekcije
Direktor Osnovne škole Mahmut Adrović Petnjica, Almir Pljakić je u okviru serijala tekstova pod nazivom “Fokus Bihora” rekao da škola ove godine broji 127 učenika u 15 odjeljenja, uz neznatan pad upisa. “Vannastavne aktivnosti predvode IT, sportska, recitatorska i ekološka sekcija, a prevoz je organizovan sa dva kombija i novim vozilom radi veće bezbjednosti. Nakon ulaganja u mrežu, računare i nadzor, završena je tenderska procedura za kompletnu rekonstrukciju vrijednu oko 2 miliona eura — radovi uskoro počinju, uz donaciju SAD”, rekao je Pljakić.
RP: Koliko trenutno imate odjeljenja i ukupno đaka? Kako se broj upisanih mijenjao poslednjih godina?
PLJAKIĆ: Ove školske godine nastava je organizovana prema ranije utvrdjenom kalendaru rada. Škola broji 127 ucenika, rasporedjenih u 15. odjeljenja. Prema uporednim podacima koje se tiču brojnog stanja učenika, naša škola je u neznatnom padu.
RP: Koje vannastavne aktivnosti i sekcije su najposjećenije (sport, kultura, IT, jezičke sekcije)?
RP: Da li sarađujete sa školama iz drugih opština ili država (razmjene, zajednički projekti, takmičenja)?
RP: Kakav je uspjeh učenika na opštinskim i državnim takmičenjima? Šta biste izdvojili kao poseban uspjeh?
RP: Koliko učenika koristi organizovani prevoz i kako je on organizovan (rute, bezbjednost, redovnost)?
RP: Da li škola ima ekološku sekciju ili “eko-patrolu”? Koliko učenika učestvuje i šta konkretno rade?
RP: : Na koji način ekološke teme ulaze u redovnu nastavu (integrisane lekcije, projekti, izleti, školski vrt)?
RP: : Organizujete li akcije sadnje drveća, čišćenja okoline, reciklaže? Koliki je odaziv djece i roditelja?
RP: Šta biste kao direktor prioritetno predložili Ministarstvu za bolje uslove u školama u sjevernim opštinama?
RP: Kako uključujete roditelje—savjeti roditelja, volonterske akcije, radionice?
DOSTA JE: Petnjica nije ničija deponija
Uz put prema Trpezima opet ista slika: kese, gume, stari namještaj – i to pored table koja jasno zabranjuje odlaganje otpada. Komunalno preduzeće Petnjica ovo mjesto je čistilo više puta. Direktor Mithad Cikotić poslao je fotografije ranijih akcija i poručio: „Radimo kao u rudniku, trudimo se, ali je nemoguće pobijediti nekulturu i nesavjesnost.“ Dodaje i nešto što svi znamo, ali prećutkujemo: neki bacaju gdje stignu, a račune za odvoz smeća ne plaćaju.
Ovo nije stvar „navike“, niti „svi to rade“. Ovo je svjesno zagađivanje sopstvene sredine i ugrožavanje komšija. Otpad koji završava uz kolovoz raznosi vjetar u šumu i potoke, privlači životinje, stvara rizik od požara i smanjuje bezbjednost u saobraćaju. Svaka nova gomila poručuje djeci da je normalno baciti iza sebe. Nije.
Plaćamo čišćenje iz zajedničke kase, pa komunalci umjesto da održavaju, sade i unapređuju – skupljaju tuđe nevaspitanje. To je nepošteno prema svima koji uredno plaćaju uslugu, razvrstavaju otpad i čuvaju prostor u kome živimo.
Zato je poruka jednostavna i oštra:
-
Prestanite da bacate smeće pored puta. Postoje kontejneri i zakazana odvoženja. Ako ih nema dovoljno – tražite ih od opštine, zajedno ćemo pritisnuti službe.
-
Platite račun za odvoz otpada. Usluga košta; bez vašeg učešća nema ni reda.
-
Ne pravite problem drugima. Ono što ostavite iza sebe plaća komšiluk novcem i zdravljem.
-
Prijavite počinioce. Zabilježite registarske tablice, prijavite komunalnoj inspekciji. Ćutanje je saučesništvo.
-
Podržite mjere nadzora. Ako treba – kamere, češće patrole, više tabli i fizičke barijere. Bolje stroži nadzor nego još jedan kamion otpada u šumi.
Petnjica nije ničija zadnja rupa ni ničiji kontejner pored puta. Ona je naš dom. Ako je volimo, to se ne mjeri riječima, nego time šta ostavljamo za sobom kada prođemo krivinom – čistu bankinu ili novu „spontanu“ deponiju. Izaberimo prvo.
SAMIR RASTODER
Još jedna spontana deponija pored puta prema Trpezima
Uz put Podvade – Kalače na ulazu u MZ Trpezi u opštini Petnjica formirana je još jedna nelegalna (spontana) deponija. Na fotografiji koju je redakciji dostavio član neformalne Eko grupe vidi se veća količina otpada – crne kese, plastična i kartonska ambalaža, tekstil, kao i nekoliko automobilskih guma – razbacana uz samu ivicu kolovoza, na ulazu u krivinu među borovima. Posebno je uočljivo da se otpad odlaže uprkos postavljenoj tabli „Zabranjeno odlaganje smeća“.
Mještani upozoravaju da vjetar raznosi lakši otpad u okolno rastinje i jarke, čime se ugrožava priroda i smanjuje preglednost puta. Postoji i opasnost od samozapaljenja tokom ljetnjih vrućina, kao i od iznošenja otpada životinjama.
Apeluje se na opštinske i komunalne službe da hitno uklone otpad, pojačaju kontrole ove dionice i postave dodatnu signalizaciju ili fizičke barijere kako bi se spriječilo ponovno odlaganje. Građani podsjećaju da je odlaganje otpada van za to predviđenih mjesta kažnjivo i pozivaju sugrađane da ovakve slučajeve prijave komunalnoj inspekciji.
Vukićević posjetila Petnjicu: Ministarstvo saobraćaja posvećeno ulaganju u razvoj putne infrastrukture u sjevernim opštinama
Ministarka saobraćaja Maja Vukićević sa saradnicima posjetila je Opštinu Petnjica, saopšteno je iz resora kojim rukovodi.
Ona je sa rukovodstvom opštine razgovarala o realizovanim i započetim infrastrukturnim projektima tokom prethodne godine, od posljednje posjete ovoj opštini.
– Ministarstvo saobraćaja je u proteklih godinu dana uložilo značajne napore u unapređenje saobraćajne infrastrukture u Petnjici, čime se potvrđuje posvećenost ravnomjernom razvoju svih krajeva Crne Gore. Nedavno je završena sanacija klizišta, koje se nalazilo na magistralnom putu Berane – Petnjica – podsjećaju u saopštenju.
Navode i da je prije nekoliko dana otpočela je rekonstrukcija puta Petnjica – Bioča, u dužini od devet kilometara, koji ima strateški značaj za povezivanje Petnjice sa ostatkom Crne Gore.
– Ova saobraćajnica će, po završetku radova, skratiti udaljenost i omogućiti bržu i sigurniju komunikaciju građana Petnjice sa Bijelim Poljem i drugim opštinama sjevera. Ministarka Vukićević naglasila je da je Ministarstvo saobraćaja posvećeno daljem ulaganju u razvoj putne infrastrukture u Petnjici na sjeveru Crne Gore, kako bi se poboljšao kvalitet života građana, podstakao ekonomski razvoj i stvorili uslovi za ostanak mladih u ovom kraju – zaključuju iz Ministarstva saobraćaja.
Uručen školski pribor za prvake na teritoriji opštine Petnjica (FOTO)
KONKURS BOŠNJAČKOG DONATORSKOG FONDA ZA DODJELU STIPENDIJA
Bošnjačko donatorski fond BD-Fond iz Lukksemburga,raspisuje konkurs za dodjelu stipendija ,studentima koji dolaze iz porodica sa niskim ili skromnim finansijskim primanjima u porodici.
Potrebno je priložiti sledeća dokumenta:
-Potvrdu o upisu na studije
-Potvrdu o školskom uspjehu u prethodnoj akademskoj godini
-Uvjerenje o kućnoj zajednici
-Potvrdu o poslovnom i imovinskom stanju u porodici (dokument o primanjima )
-Kratka biografija studenta sa fotografijom
-Kopija lične karte ili potvrda o mjestu prebivališta
-Zahtjev sa brojem telefona,e-mail adresom i brojem žiro računa
Kompletnu dokumentaciju može te poslati putem email adrese koje su naznačene ispod ili predati kod kordinatora udruženja za Crnu Goru-Envera Rastoder ,ili dobiti dodatne informacije na telefon 069 499 706 u Petnjici.
Rok za prijavu : 20 .10.2025.gd.
-Kontakt:BD-Fond,Luksemburg-12rue Dicks Lentz l-4540 Differdange,Luksemburg
-Predsjednik udruženja: Enver Korać
-Koordinator za Crnu Goru:Enver Rastoder
-E-mail:[email protected]/[email protected] -00382 69 499 706











