Komunalno preduzeće Petnjice apeluje na sve potršače za racionalno korištenje vode.
“Zbog velikih vrućina i suše dolazi do nestanka vode koje je uslovljeno zalivanjem bašta i vrtova, odnosno nesavjesnog korištenja vode”, stoji u apelu Komunalnog preduzeća.
Predsjednik Opštinakog odbora SDP-a Petnjica, Eldar Adrović upozorio je da se posljednjih dana u predvečernim satima u kontinuitetu dešava nedostatak vode odnosno totalno presušivanje!
“Od sinoćnih sati je totalni nedostatak sve do ovih trenutaka i to u ovim toplim danima. Činjenica jeste, da visoke temperature prouzrokuju nedostatak vode, ali to nije razlog da se konačno odgovornost preispita na način koji bi zasigurno riješio ovaj veliki problem.
Naime, veliki broj nelegalnih priključaka prouzrokuje dati problem, pa s tim u vezi službe iz komunalne djelatnosti, uključujući i Komunalnu policiju trebaju preduzeti odgovarajuće mjere, kako bi apelovali na građane da se smanji otakanje vode u nekontrolisanim količinama, što je jasno sa terena.
Institucije i službe moraju pristupiti problemima u srž, jasnim pokazivanjem domaćinskog gazdovanja svim resursima, a samim tim pokazati i utkati svijest građanima. Sa druge strane, isključiti sistem selektivnog djelovanja. Jer, zaslužujemo bolje uslove”, stoji u objavi Adrovi'a na FB profilu.
Bihorac Isad Muratović, našao je danas, na izletištu Nijagarini vodopadi u opštini Tuzi novčanik u kojem su bile platne kartice, novac i lična karta na ime Nemanja Ćalić.
Muratović se obratio za pomoć portalu Radija Petnjica kako bi dokumenta i novac pronašli vlasnika.
Broj telefona Isada Muratovića je 069 999 932
Direktorica Nevladine organizacije “Vrijedne ruke” iz Petnjice Sabaheta Novalić je u okviru projekta Fokus Bihora, koji Radio Petnjica radi u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija, rekla da trenutni političko-ekonomski trenutak u Petnjici karakteriše stagnacija i nedostatak strateškog pristupa razvoju.
“Iako postoje pozitivne inicijative, lokalna ekonomija se i dalje suočava sa izazovima – od odliva stanovništva do nedovoljne valorizacije prirodnih i ljudskih resursa. Politički ambijent je i dalje pod snažnim uticajem centrala iz Podgorice, što često koči rješavanje lokalnih problema”, rekla je Novalić.
RP: Koliko je lokalna administracija od proteklih izbora uradila na ispunjavanju predizbornih obećanja u Petnjici?
NOVALIĆ: Lokalna administracija je realizovala dio infrastrukturnih projekata, ali mnoga predizborna obećanja ostaju neispunjena – posebno u segmentima razvoja turizma, podrške poljoprivredi i otvaranja novih radnih mjesta. Nedostaje kontinuirana komunikacija s građanima i mehanizmi odgovornosti.
RP: U kojem dijelu je lokalna vlast najviše zatajila?
NOVALIĆ: Najviše se zatajilo u oblasti ekonomskog razvoja i zapošljavanja. Mladi i dalje napuštaju Petnjicu, a lokalna vlast nije uspjela da ponudi održive modele za zadržavanje stanovništva. Takođe, oblast ruralnog razvoja i promocije lokalnih kapaciteta ostaje nedovoljno iskorišćena.
RP: Da li su odbornici u lokalnoj Skupštini imali inicijativa za rješavanje nekih problema u Petnjici?
NOVALIĆ: Bilo je pojedinačnih inicijativa, posebno od strane opozicionih odbornika, ali ukupno gledano, izostaje koordinisan i proaktivan pristup rješavanju gorućih problema. Skupštinska aktivnost se često svede na politička nadmudrivanja, umjesto konkretnih rješenja.
RP: Koliko su uopšte odbornici, posebno opozicioni, u Petnjici ispunili misiju predstavnika naroda?
NOVALIĆ: Uloga predstavnika naroda podrazumijeva borbu za interese zajednice, a ne samo partijsku lojalnost. Nažalost, i vlast i opozicija često stavljaju partijske interese ispred lokalnih, pa možemo reći da misija predstavnika naroda nije u dovoljnoj mjeri ispunjena.
RP: Da li je vrijeme da se Petnjica okrene sebi i svojim problemima, a da sve partije, one na vlasti i opozicije, više brinu o svom kraju a manje o političkim preporukama centrala iz Podgorice?
NOVALIĆ: Apsolutno. Vrijeme je da Petnjica izgradi sopstvenu viziju razvoja, oslonjenu na lokalne potencijale, znanja i ljude. Saradnja sa centralom treba postojati, ali rješavanje lokalnih problema mora biti prioritet svake lokalne strukture vlasti.
RP: Koliko je važna uloga NVO sektora u poboljšanju uslova života u Petnjici, ali i kao kontrola procesa?
NOVALIĆ: Nevladin sektor je ključan – ne samo u pružanju konkretnih usluga, već i u kontrolnoj ulozi nad radom institucija. NVO „Vrijedne ruke“ kroz svoje aktivnosti pokazuje da lokalna inicijativa može imati konkretan uticaj na kvalitet života, očuvanje kulturne baštine i razvoj turizma.
RP: Koliko je značajna uloga NVO „Vrijedne ruke“ u promociji bihorskih turističkih kapaciteta?
NOVALIĆ: Naša organizacija igra važnu ulogu u afirmaciji Bihora kao autentične i nedovoljno otkrivene turističke destinacije. Kroz projekte koji spajaju tradiciju, turizam i održivi razvoj, doprinosimo vidljivosti regije i otvaramo vrata za nove posjetioce.
RP: Da li u sklopu Vaše organizacije imate i neke vrste turističkih ponuda u smislu kapaciteta i drugih stvari?
NOVALIĆ: Da, u sklopu naše NVO imamo registrovano seosko domaćinstvo koje nudi smještajne kapacitete i zdravu, ekološki uzgojenu hranu. Turisti mogu učestvovati i u radu mini pogona za proizvodnju tradicionalnih bihorskih ćilima, što im pruža jedinstveno iskustvo. Takođe, organizujemo pješačke ture kroz prirodu Bihora, koje povezuju turizam, kulturu i ekologiju.
Projekat FOKUS BIHORA podržan je od strane Ministarstva kulture i medija
Opština Petnjica je prije nekoliko dana priredila tradicionalni prijem najboljih učenika sa područja Opštine Petnjica.
Odbornik u lokalnom parlamentu SO Petnjica Elmir Muratović je reagovao na incijativu da se jedna od ulica u Petnjici nazove Luksemburška
“Vaš prijedlog da jedna ulica u Petnjici nosi ime “Luksemburška ulica” svakako zaslužuje razmatranje, jer je utemeljen na prijateljstvu, pomoći i saradnji između naše opštine i države Luksemburg.
Međutim, kao odbornik i neko ko već godinama predlaže i podnosi inicijative u cilju imenovanja ulica u Petnjici, smatram da je od izuzetnog značaja da se, u prvoj fazi ovog procesa, ulice nazovu po istaknutim ličnostima i simbolima naše lokalne istorije, kulture, borbe i identiteta.
Petnjica decenijama nije imala nazive ulica. Danas, kada se taj posao mora završiti, imamo moralnu i istorijsku obavezu da kroz imena ulica očuvamo sjećanje na borce, ljekare, kulturne stvaraoce, učitelje, šehide i sve one koji su iz Petnjice potekli i Petnjici dali sebe.
Vaš prijedlog svakako može biti dio naredne faze – kada se budu imenovale nove ulice, nove mjesne zajednice ili trgovi. Luksemburg je zaista naš prijatelj, i kao odbornik ne isključujem mogućnost da se i neki trg, park, most, ili druga značajna lokacija u budućnosti nazove u znak zahvalnosti prema Luksemburgu. Ali smatram da ulice treba najprije da nose imena naših ljudi, naše borbe, našeg pamćenja.
1. Kršić (Rahmana) Galjan (1887–1934)
1927.godine poslije izbora bio je prvi predsjednik opštine Petnjica.
Istaknuti narodni tribun, revolucionar i politički vođa iz Bihora, koji je svoj život posvetio borbi za pravdu i dostojanstvo siromašnih slojeva. Njegov doprinos u antifeudalnoj borbi zaslužuje da ostane upamćen kroz naziv jedne od glavnih ulica Petnjice.
2. Osman Rastoder
Komandant odbrane Petnjice tokom Drugog svjetskog rata. Njegova hrabrost i vojna organizacija odigrale su ključnu ulogu u očuvanju života i teritorije Bihora u teškim vremenima.
3. Hodžić Mehmed
Prvi doktor medicine iz Petnjice i nosilac Partizanske spomenice 1941. godine. Uložio je ogroman trud u liječenje naroda u krajevima gdje je zdravstvena zaštita bila skoro nepostojeća.
4. Prelević Rade
Nosilac Partizanske spomenice 1941. i borac NOR-a koji je dao doprinos borbi protiv fašizma, rame uz rame sa svojim sugrađanima iz Petnjice i okolnih sela.
5. Šehidska ulica
Naziv u znak sjećanja na devet nevino ubijenih civila (šehida) 8. novembra 1941. godine u Petnjici. Dužnost nam je da čuvamo spomen na njihovu žrtvu.
6. Skenderović Aćif
Prvi doktor islamskih nauka iz Petnjice, obrazovana ličnost i uzor generacijama. Njegovo ime simbolizuje vezu između duhovnog i obrazovnog razvoja zajednice.
7. Sijarić Ćamil
Jedan od najvećih pripovjedača na Balkanu, autor romana i pripovijetki koje su duboko utemeljene u bihorskom duhu i govoru. Ćamil Sijarić je literarni ambasador Petnjice i Sandžaka.
8. Pačariz Ibrahim – Ipko
Prvi likovni umjetnik iz Petnjice. Bez formalnih priznanja u svom rodnom kraju, njegov doprinos kulturi i umjetnosti je dragocjen i zaslužuje javno priznanje.
9. Rastoder Rifat
Nekadašnji potpredsjednik Skupštine Crne Gore, publicista, novinar i sportski radnik. Njegova svestranost i predanost zajednici daju snažan osnov za uvažavanje kroz naziv ulice.
10. Srebrenička ulica
Ulica u znak sjećanja na genocid u Srebrenici. Petnjica se time svrstava među one koji ne zaboravljaju istinu i koji poštuju žrtve najveće tragedije novije evropske historije.
11. Omladinska ulica
Naziv koji simbolizuje snagu, energiju i budućnost Petnjice. Posvećena svim mladima koji ostaju, grade i vjeruju u svoj kraj.
12. Mustafa Mujko Šabotić
Istaknuti borac i ugledni građanin Petnjice, koji je kroz život i djelovanje ostavio dubok trag u zajednici. Njegovo ime zaslužuje da bude upisano u gradski krajolik, kao izraz poštovanja prema svemu što je učinio za svoj narod.
13. Tucanjska ulica
Naziv koji odražava geografski identitet sela Tucanje, jednog od važnijih naselja u opštini Petnjica, poznatog po školstvu, kulturi i brojnim istaknutim porodicama.
14. Lagatorska ulica
Ulica koja nosi naziv po naselju Lagatore, čime se daje važnost lokalnoj topografiji i naseljima koja su sastavni dio urbanog razvoja Petnjice.
15. Trpeška ulica
Naziv po selu Trpezi, koje je poznato po svojoj kulturnoj i obrazovnoj tradiciji i velikom broju istaknutih ličnosti koje su dale doprinos razvoju Bihora.
16. Vrbička ulica
Ime koje povezuje Petnjicu sa selom Vrba, simbolom povratka, opstanka i razvoja, pogotovo nakon teških migracionih talasa.
17. Godočeljska ulica
Naziv po Godočelju, čime se odaje priznanje jednom od najstarijih i najuglednijih sela u Bihoru.
18. Radmanska ulica
Ulica sa imenom po selu Radmanci, koje je dalo veliki broj intelektualaca, boraca i vrijednih ljudi koji su ostavili traga u lokalnoj i državnoj istoriji.
Pozdravljam Vaš angažman i otvorenost za dijalog. Inicijativa ovog tipa govori o Vašoj brizi za domovinu, i uvjeren sam da ćemo u budućnosti, zajedno sa svim građanima i dijasporom, pronaći pravedno, dostojanstveno i dugoročno rješenje”, stioji u objavi Elmira Muratovića.
15
U Parizu je osnovana “Asocijacija Crna Gora – Francuska”, udruženje koje će okupljati pripadnike dijaspore porijeklom iz Crne Gore u Francuskoj.
“Cilj udruženja je očuvanje identiteta, kulture i tradicije pripadnika dijaspore iz Crne Gore koji žive u Francuskoj, kao i jačanje prijateljskih veza, saradnje i razmjene između Crne Gore i Francuske u oblastima kulture, privrede i obrazovanja”, saopšteno je iz Ministarstva dijaspore.
Kako su kazali, na čelu Asocijacije izabran je Kemal Agović.
Tokom radne posjete Francuskoj, ministar dijaspore Mirsad Azemović i državni sekretar Adel Omeragić sastali su se u Ambasadi Crne Gore u Parizu sa osnivačima Asocijacije “Crna Gora – Francuska”.
“Azemović je istakao da crnogorska zajednica u Parizu predstavlja važan segment ukupne crnogorske dijaspore. Pružio je punu podršku novom udruženju i najavio spremnost Ministarstva na planu realizacije zajedničkih projekata”, navodi se u saopštenju.
U ime Asocijacije, na podršci se zahvalio Kemal Agović. On je pozvao građane porijeklom iz Crne Gore koji su u Francuskoj da se pridruže udruženju i da zajednički rade na očuvanju kulture, tradicije i identiteta.
Sastanku u Ambasadi prisustvovao je ambasador Crne Gore u Parizu Ivan Ivanišević, zajedno sa saradnicama.
Samo u jednom danu, ZK Bihor iz Luksemburga, imao je dva izuzetna programa:
Prvo, organizovana je promocija romana Naša Rijeka poznatog publiciste i književnika iz Crne Gore Esada Kočana i drugo, na platou „Place Grande-Dukhesse Charlotte“ ispred opštinske zgrade u gradu Rumelange, gdje je i sjedište udruženja održana je manifestacija kulture „Fete des Cultures“ gdje su se predstavile mnoge doseljeničke zajednice iz cijeloga svijeta u ovom gradu; od Ruande do Crne Gore. Ovaj festival, po običaju, okuplja veliki broj posjetilaca koji imaju priliku probati razne specijalitete nacionalnih kuhinja zemalja koje su se predstavile na festivalu.
Napomene radi, u ovom gradiću sa oko šest hiljada stanovnika, žive iseljenici iz preko sedamdeset zemalja svijeta. Osim nacionalnih kuhinja ove zajednice su se preddstavile i kroz plesne grupe i folklorne ansamble. Tako je i Zavičajni Klub Bihor, pored specijaliteta nacionalne kuhinje, predstavio i svoj folklor koji je spletom igara sa Balkana oduševio veliki broj posjetilaca.
Istoga dana u 19h00, u prostorijama ZK Bihor organizovsna je promocija romana Naša Rijeka, autora Esada Kočana.
Sala ZK Bihor bila je ispunjena do zadnjeg mjesta, a promoteri su bili klnjiževnici Faiz Softić i Dino Burdžović, muzička pratnja na gitari Sead Muslić, odlomke iz romana čitala je mlada poetesa Elma Kajević, dok se u ime udruženja okupljenima obratio predsjednik UO Esko Halilović i naglasio da ZK Bihor nastavlja sa svojim aktivnostima gdje poseban akcenat stavlja na značaj kulture i povezivanja Luksemburga sa Crnom Gorom i domovinama članova ovog udruženja koji uglavnom dolaze sa sjevera Crne Gore, dok jedan broj dolazi i iz drugih republika sa Balkana.
Video prilogom iz Skoplja se javio i prof. dr Ferid Muhić, akademik koji je vrlo afirmativno govorio o svom bivšem studentu i autoru romana Naša Rijeka Esadu Kočanu, ističući visoke domete koji su postignuti tekstom ovoga romana.
Promocija je propraćena maksimalnom pažnjom prisutnih a promoteri su vrlo nadahnuto govorili o ovom romanu i književnom stvaralaštvu Esada Kočana, koji se, sa dvije objavljene knjige publicističke proze iz vremena straha i neizvijesnosti, ratova i zločina, te dva romana – dokazao kao vrhunski književni stvaralac, te ozbiljno konkuriše za najviša regionalna priznanja iz oblasti književnosti.
I, važno je naglasiti, tema promocije bila je fokusirana u dva pravca: koliko su kultura i duhovnost važni segmenti u očuvanju bošnjačke supstance, kako u domovini tako i u dijaspori, te važnost insistiranja na odlučnosti i kvalitetu.
Još jednom je naglašeno:
Ono što, po važnosti i kvalitetu ne odgovara velikim centrima, ne odgovara i ne smije prolaziti ni u Bihoru, niti u bilo kojoj drugoj manjoj sredini!
Redakcija revije Bihor
Savjet Muslimanskog naroda Crne Gore sinoć je u Podgorici upriličio svečanu akademiju povodom obilježavanja 20. juna – Dana nacionalnih Muslimana Crne Gore, prenosi portal Bar info.
Organizatori su poručili da je Savjet Muslimanskog naroda Crne Gore prije šest godina odlučio da proglasi 20. jun za Dan nacionalnih Muslimana Crne Gore u znak sjećanja na 20. jun 1912. kada je Ukazom o postavljenju, knjaz Nikola za muftiju crnogorskih Muslimana imenovao Murtezu Karađuzovića, čime su crnogorski Muslimani prvi put u svojoj istoriji dobili duhovnog poglavara iz redova domicilnog stanovništva.
Predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore Sabrija Vulić ukazao je, kako je rekao, na “asimilaciju i diskriminaciju koje i dalje pogađaju Muslimane u Crnoj Gori”.
“Da li je neko zabrinut što u državnom parlamentu nema niti jednog nacionalnog Muslimana u posljednjih nekoliko saziva? Da li je neko zabrinut što u lokalnim parlamentima u Crnoj Gori broj etničkih Muslimana se svodi na broj prstiju jedne ruke. Da li će neko nešto uraditi po pitanju diskriminacije etničkih Muslimana u Crnoj Gori na koje je vršen i još se vrši strahoviti pritisak da promijene nacionalnu pripadnost? Taj pritisak se, što je za nas najbolnije posebno osjeća od pripadnika crnogorske nacije i naravno novokomponovanih Bošnjaka na tlu Crne Gore. Da li će se neka organizacija koja se bavi manjinskim i ljudskim pravima zapitati zašto na bilo kojoj jačoj poziciji u državi ili Podgorici nema niti jednog etničkog Muslimana? Da li će neko osim nas progovoriti da u Komisiji za dodjelu sredstava po Konkursu za projekte Fonda za zaštitu i ostvarenje prava manjina ima od sedam, čak šest članova iz jedne nacionalne manjine? Na žalost, ovogodišnji svečani trenutak za preko 10.000 etničkih Muslimana u Crnoj Gori moramo svesti na pitanja na koja se već godinama ne obaziru oni koji bi trebali”, naveo je Vulić.
Generalni sekretar Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore dr Kadrija Kurpejović istakao je da je čin postavljenja Murteze Karađuzovića za muftiju crnogorskih Muslimana bio više od administrativnog poteza.
“To je bio odraz priznanja da su nacionalni Muslimani neraskidivi dio crnogorskog društva. Od tada, pa do danas Muslimani Crnu Goru osjećaju kao svoj jedini dom, govoreći njenim jezikom, čuvajući vjeru i kulturu, ali i gradeći mostove povjerenja sa svima koji dijele vrijednost dijaloga, pravde i zajedništva. Osvrćući se unazad, ova manjinska zajednica u Crnoj Gori ne traži privilegije, već istinu – da smo Crnu Goru gradili, da je gradimo i da ćemo to činiti sa istom vjerom i odanošću i u budućnosti. Naša vjera nas uči poniznosti pred Bogom, a naša istorija nas poziva na odgovornost pred ljudima. Obje ove vrijednosti čuvamo sa jednakim dostojanstvom i ponosom. Vjerujemo da identitet nije razlog za podjele već snaga našeg zajedništva. Kao što je nekada knjaz Nikola prepoznao dostojanstvo muslimanskog bića u Crnoj Gori, neka i današnja država prepozna snagu svakog našeg glasa izgovorenog u jeziku međusobnog poštovanja i zajedničkog dobra”, poručio je Kurpejović.
On je pozvao nadležne organe državne uprave da naprave dodatni napor u cilju reforme školskih planova i jačanja uloge Javnog servisa koji će doprinijeti promociji baštine etničkih Muslimana.
“Naš identitet ne smije biti fusnota istorije, već temeljna nit društvenog tkanja. Dok sa ponosom slavimo našu prošlost i borbu za očuvanje identiteta ove zajednice sa većom vjerom gledamo u budućnost, u generacije koje dolaze, u djecu koja će govoriti crnogorski jezik i osjetiti Crnu Goru kao svoju jedinu domovinu koja mora prepoznati njihovu vrijednost i uvažiti ih kroz institucije kojima smo svi dali ravnopravan doprinos u njihovom razvoju, napretku i demokratskom sazrijevanju”, kazao je Kurpejović.
Bar info prenosi da su na svečanosti dodijeljene godišnje nagrade Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore.
Najznačajnija godišnja nagrada – nagrada za očuvanje nacionalnog identiteta Muslimana Crne Gore dodijeljena je dr Milanu Šćekiću koji je uradio brojne istraživačke radove i objavio nekoliko knjiga čija tematika je usko povezana sa nacionalnim Muslimanima Crne Gore i njihovom istorijom, kao i seriju istraživačkih tekstova u časopisu “Glas Mrkojevića”.
Šćekić je u obraćanju rekao kako ga je nagrada iznenadila.
“Tačno je da nekoliko godina uređujem rubriku u časopisu ‘Glas Mrkojevića’ gdje objavljujem dokumente koji do sada nisu publikovani. Riječ je o arhivskoj građi koja tretira Muslimane iz Crne Gore, u ovom slučaju prevashodno sa juga naše zemlje. Ova nagrada je za mene posebno značajna, tim prije, jer sam posebno pisao i o Crnogorcima i Albancima, ali posebno mi je drago što je Savjet Muslimana prepoznao moj rad, što ga poštuje i vrednuje. To je i obaveza da nastavim sa istraživanjima i da ubuduće nastavim da radim na promociji položaja muslimanske nacionalne zajednice u Crnoj Gori, njenoj kulturnoj baštini i nacionalnom identitetu”, kazao je Šćekić.
Nakon realizacije Svečane akademije, u okviru manifestacije “Dani Muslimana Crne Gore”, u ponedjeljak, 23. juna, počinje dječja likovna radionica u Baru, potom promocija Zbornika “Zupci Times”, koja je urađena u saradnji sa Hrvatskim nacionalnim savjetom, kao i promocija filma “Rožajska svadba” koji je dio dokumentarnog filma “Tradicionalna svadba Muslimana u Crnoj Gori”. Uz taj dokumentarni film biće promovisana i Monografija tradicionalnih svadbenih veselja Muslimana Crne Gore.
