NAJNOVIJE OBJAVLJENO

Bulatović na Samitu Smart Grid PCI 2025 u Ljubljani: Baterijski sistemi ključ stabilne energetske tranzicije

0

Izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) AD Nikšić Ivan Bulatović učestvovao je na prestižnom IV samitu energetike “Smart Grid PCI Summit 2025, održanom u Ljubljani. Na poziv kompanije ELES i Evropske komisije, Bulatović je govorio na panelu „Okrugli sto sa izvršnim direktorima“, koji je okupio vodeće predstavnike evropskih energetskih institucija, operatora sistema i donosioce politika. U svom obraćanju prenio je iskustva iz crnogorskog energetskog sektora i predstavio pravce djelovanja EPCG u procesu energetske tranzicije.

On je istakao da crnogorski elektroenergetski sistem prolazi kroz period intenzivnih promjena, obilježen sve većim brojem zahtjeva za priključenje novih kapaciteta, prije svega iz oblasti obnovljivih izvora energije. Kako je naglasio, riječ je o velikom razvojnome potencijalu, ali i izazovu koji zahtijeva novu infrastrukturu i napredna rješenja.

„Samo sa snažnim razvojem baterijskih sistema možemo obezbijediti stabilnost mreže, ubrzati integraciju obnovljivih izvora i garantovati sigurnu tranziciju. To je pravac u kojem smo odlučno krenuli,“ kazao je Bulatović, podsjetivši da je EPCG već pokrenula tender za uvođenje baterijskih sistema, čime potvrđuje da skladištenje energije zauzima centralno mjesto u strategiji kompanije.

Naglasio je da pametne mreže i kapaciteti za skladištenje energije predstavljaju osnovu savremenog energetskog razvoja, te da Crna Gora mora iskoristiti svoj potencijal obnovljivih izvora kroz sistemska i održiva rješenja. „Naš cilj nije samo da pratimo evropske trendove, već da aktivno oblikujemo elektroenergetski sistem budućnosti u kojem stabilnost, sigurnost i održivost idu ruku pod ruku. Samo tako možemo odgovoriti na potrebe tržišta i interes građana,“ zaključio je Bulatović.

Panel je moderirao Frédéric Simon iz Carbon Pulse-a, a među govornicima su bili i Tina Seršen, državna sekretarka za energetiku u Ministarstvu životne sredine, klime i energetike Republike Slovenije, Martin Magáth, izvršni direktor SEPS-a, te Peter Vermaat, generalni sekretar EU DSO Entity. Diskusija je bila posvećena ubrzanju tranzicije i jačanju otpornosti evropskih elektroenergetskih mreža, a doprinos crnogorskog predstavnika ocijenjen je kao posebno važan zbog specifičnih iskustava i izazova zemlje koja je na prekretnici između tradicionalne proizvodnje i sve snažnijeg razvoja obnovljivih izvora.

Učešće Ivana Bulatovića na ovom samitu potvrdilo je da EPCG aktivno doprinosi evropskom dijalogu o budućnosti elektroenergetike i da Crna Gora ima što da ponudi u procesu oblikovanja zajedničkih politika. Time EPCG još jednom potvrđuje svoju spremnost da prepozna i iskoristi prilike koje donosi energetska tranzicija, gradeći partnerstva i pozicionirajući se kao odgovoran i inovativan akter na tržištu regiona i Evrope.

CIKOTIĆ: VODA U PETNJICI DO KRAJA DANA, RAZLOG PREKIDA – UGRADNJA HLORNIH STANICA

0
Direktor Komunlanog preduzeća Mithad Cikotić je za portal Radija Petnjica rekao da ekipe tog preduzeća trenutno rade na otklanjanju kvara na vodovodu, koji je nastao usljed ugradnje hlornih stanica na novom gradskom vodovodu.
“Na terenu su pored ekipe Komunalnog preduzeća i građani Petnjice koji su pritekli u pomoć, a očekivanja su da će Petnjica vodu dobiti do kraja dana, ukoliko ne bude dodatnih komplikacija. Poslije postavljanja glavne stanice za hlor na vodovodu, došlo je do prekida u snadbijevanju, na terenu su i građani i radnici vodovoda radi se intezivno na otklanjanju kvara. Molimo građane da budu strpljivi, znamo koliko je voda potrebna, ulažemo sve napore kako bi riješili problem i osposobili vodovod, do kraja dana se nadamo da ćemo uspjeti i da će Petnjica imati normalno vodosnadbijevanje”,  saopštio je Cikotić.

DINO ADROVIĆ: KAP VODE KOJE NEMA, A KOJA JE PRELILA ČAŠU

0

Centar Petnjice je već tri dana bez vode. Revoltirani građani užeg jezgra Petnjice obratili su se redakciji portala Radija Petnjica kako bi apelovali na nadležne da problem riješe. Jedan od njih je i Dino Adrović, čiji apel prenosimo integralno.

Kap koja je prelila čašu. Kap bez vode tri dana u Petnjici – kako je mogla preliti?

Živim u Petnjici u Opštini gdje se tri dana ćuti o nestanku vode užeg centra grada, bez ikakvih smjernica, bilo kakvog obaveštenja da ce se nešto raditi na vodovodu i da ce doći do nestanka vode. Da li ljudi u institucijama imaju obzira za gradjane? Da li će neko snositi odgovornost za svoje postupke? Da li su svjesni svojih funkcija ili ipak se razmišlja samo o svojim ličnim interesima?

Dotakli smo dno dna kao društvo, zajednica i kao pojednici.

Građani ćute, ipak smo mi birali ljude koje će nas predstvaljati ovako dosljedno da u 21. vijeku govorimo o problemima vode i rasvjete.
Mislim da je vrijeme da se građani Petnjice probude iz zimskog sna!
Ovim putem pozivam sve građane da je vrijeme da se stane ovom začarnom krugu. 
Sramite se svi svojih funkcija, jer odijelo ne čini čovjeka!
P.S
Pozdrav za sve one koji su se tri dana vratili vijek unazad i kupali se kao naši preci, živjeli braćo.

DINO ADROVIĆ

UČITELJI PONOVO MEĐU SVOJIM UČENICIMA

0

Isad Isko Mehović, rođen 1976. godine u selu Ponor, u opštini Petnjica na severu Crne Gore, već skoro trideset godina živi i radi u Luksemburgu. Aktivan je član udruženja „Zavičajni klub Bihor“, gde se u svim prilikama i programima ovog udruženja može na njega računati, a takvih prilika nije malo; od početka do kraja svake godine nižu se programi; priča se o Zavičajnom klubu Bihor, piše se istorija…

Isko, kao i mnogi drugi u ovom udruženju, sa punom svijesti o važnosti projekata, preuzima svoje obaveze i tiho, kako to samo najčestitiji iz društvene zajednice rade, završava jedan posao i odmah prelazi na drugi. Tako to čine najiskreniji i najčestitiji članovi svake zajednice, iza koji se nižu rezultati, a ne prazno hvalisanje.

Ružica i Simo Ristić

Iako je davno otišao iz svog kraja, nikada nije zaboravio svoj Ponor, svoje detinjstvo, duboke snježnе pokrivače, ni hladne vjetrove koji su ga šibali dok je odlazio od kuće ili joj se vraćao. Nije zaboravio ljetnja predvečerja, ni pomračinu koju su presijecali letovi svitaca. Sve to čini njegov zavičaj i još mnogo toga.

Isko nije zaboravio ni svoje učitelje – Ružicu i Sima Ristić, koji su ga učili od prvog do četvrtog razreda u OŠ „Mahmut Adrović“ na Ponoru.
– Bili su to divni učitelji koji su nas učili prva slova, učili nas kako se postaje marljiv učenik i kako iz marljivog učenika razvija čovjek – kaže Isko.
Odlučio je da ih pronađe; tragao je i saznao da su oboje živi i zdravi, te da svoje penzionerske dane provode u selu Straža, nedaleko od Gnjilana, na Kosovu.

Nije se dvoumio: jednoga dana krenuo je u potragu za njima. Sa dvojicom komšija iz svog sela – Mehom Mehovićem i Sabrom Ajdarpašićem, krenuo je prema Kosovu, da pronađe svoje učitelje koje su svi u selu neizmjerno voljeli. I našli su ih. Dočekali su ih s velikim oduševljenjem i radošću. Evocirali su uspomene, pričali o Ponoru i Bihoru, o ljudima iz toga kraja… Bilo je i suza.

Iako su učitelji u poodmaklim godinama, nisu izgubili toplinu i ljubaznost koja ih je krasila i na Ponoru.
– Kada su njih dvoje napustili Ponor, meni je bilo dvanaest godina, nikada nisam bio tužniji. Gledao sam kako su zamicali niz bihorske puteve i plakao. Svi su žalili za njima – dodaje Isko.

Isad Mehović (treći slijeva) sa svojim učiteljima i komšijama

Poslije prve posjete sa komšijama, Isko je u ljeto 2024. godine sa suprugom i djecom ponovo otišao u selo Straža kod Gnjilana svojim učiteljima. Tada su dogovorili da njih dvoje dođu na Ponor u posjetu selu gde su proveli devet godina, od 1979. do 1988. godine, u posjetu školi u kojoj su službovali, svojim učenicima, žiteljima Ponora…
Tako je i bilo. Desetog avgusta ove godine njih dvoje se ponovo vratiše onim putevima kojima su i otišli, a dočeka ih oko šezdesetak građana Ponora, a bilo ih je i iz drugih sela. Radost velika. I opet suze, grljenja, prisjećanja na davne dane.

Isad Isko Mehović pokazao je kako se vole i poštuju oni koji to zaslužuju, bez obzira na to kojoj vjeri, naciji ili političkom opredjeljenju pripadaju.

Ovo je primer koji valja slediti. Naš Isko, veliki čovjek!

Faiz Softić

 

Književno veče „Trilogija vremena” Murata Baltića u Petnjici – 12. septembra u 19h

0

Centar za kulturu Petnjica najavljuje književno veče „Trilogija vremena“ sa autorom Muratom Baltićem, u četvrtak, 12. septembra 2025. godine, sa početkom u 19:00 časova. Događaj se realizuje u okviru XII Bihorskog kulturnog ljeta, uz podršku izdavačke kuće Almanah.
Pod sloganom „tri romana – tri epohe – jedna priča“, publika će sa Baltićem razgovarati o njegovom proznom opusu, mjestima i likovima koji spajaju prošlost i savremenost, te o temama identiteta, sjećanja i promjena koje donosi vrijeme. Biće predstavljena cjelina autora koju čine tri romana, uz najave odlomaka i pitanja publike.
Književno veče priređuje Centar za kulturu – Petnjica, a vizuelni identitet programa prati portret autora i naslovnice Baltićevih knjiga. Organizatori poručuju da je cilj susreta da približi književnost široj publici, posebno mladima, i da afirmiše domaće autore u okviru tradicionalne manifestacije Bihorskog kulturnog ljeta.
Više informacija o programu dostupno je na kanalima Centra za kulturu Petnjica.

FOKUS BIHORA – ALMIR PLJAKIĆ: Počinje rekonstrukcija škole od dva miliona eura — 127 učenika, jake IT i eko-sekcije

0

Direktor Osnovne škole Mahmut Adrović Petnjica, Almir Pljakić je u okviru serijala tekstova pod nazivom “Fokus Bihora” rekao da škola ove godine broji 127 učenika u 15 odjeljenja, uz neznatan pad upisa. “Vannastavne aktivnosti predvode IT, sportska, recitatorska i ekološka sekcija, a prevoz je organizovan sa dva kombija i novim vozilom radi veće bezbjednosti. Nakon ulaganja u mrežu, računare i nadzor, završena je tenderska procedura za kompletnu rekonstrukciju vrijednu oko 2 miliona eura — radovi uskoro počinju, uz donaciju SAD”, rekao je Pljakić.

RP: Koliko trenutno imate odjeljenja i ukupno đaka? Kako se broj upisanih mijenjao poslednjih godina?

PLJAKIĆ: Ove školske godine nastava je organizovana prema ranije utvrdjenom kalendaru rada. Škola broji 127 ucenika, rasporedjenih u 15. odjeljenja. Prema uporednim podacima koje se tiču brojnog stanja učenika, naša škola je u neznatnom padu.

RP: Koje vannastavne aktivnosti i sekcije su najposjećenije (sport, kultura, IT, jezičke sekcije)?

PLJAKIĆ: U školi su zastupljene i vannastavne aktivnosti učenika koji su predvidjene planom i programom kako bi bile efikasno reqlizovane. Zanimanja učenika su velika kako za IT vještine tako i za sportsku, recitatorsku, ekološku sekciju koje su I okosnica nase ustanove.

RP: Da li sarađujete sa školama iz drugih opština ili država (razmjene, zajednički projekti, takmičenja)?

PLJAKIĆ: Saradnja izmedju škola u našoj opstini je na zavidnom nivou, kao i saradnja sa školama na nivou regije ili države.  To se ogleda u raznim radionicama, takmicenjima…

RP: Kakav je uspjeh učenika na opštinskim i državnim takmičenjima? Šta biste izdvojili kao poseban uspjeh?

PLJAKIĆ: Ucenici naše škole postižu zapažene rezultate kako na nivou opštine tako I na nivou države.  Istaći ću neke od njih: opštinsko i državno takmicenje recitatora gdje su nasi ucenici zauzeli prvo, drugo i trece mjesto. Zatim odlican rezultat iz njemackog, engleskog jezika  i hemije na drzavnom takmicenju.

RP: Koliko učenika koristi organizovani prevoz i kako je on organizovan (rute, bezbjednost, redovnost)?

PLJAKIĆ: Prevoz ucenika je u kontinuitetu dobro organizovana, tako da dva PMV (kombija) pokrivaju sve ranije zadate rute. Nabavkom novog vozila smo ucinili prevoz učenika sigurnijim i bezbednijim.
RP: Imate li dovoljno nastavnog kadra i stručnih saradnika (pedagog, psiholog, defektolog)? Gdje su najveće potrebe?
PLJAKIĆ: Nastavni kadar je dosta dobar, podmladjen iako su na nivou države uočeni definiti u nastavnom kadru iz odredjenih predmeta (matematika, hemija,fizika, biologija, istorija,geografija). Naša ustanova ima nastanike koji su strukovno angazovani
prema zakonski utvredjenom pravilniku.

RP: Da li škola ima ekološku sekciju ili “eko-patrolu”? Koliko učenika učestvuje i šta konkretno rade?

PLJAKIĆ:  Ekoloska sekcija je jedna od okosnica u organizaciji vannastavnih aktivnosti učenike. Izuzetnu saradnju imamo sa par NVO organizacija kroz zajedničke akcije, kao i edukaciju učenika.

RP: : Na koji način ekološke teme ulaze u redovnu nastavu (integrisane lekcije, projekti, izleti, školski vrt)?

PLJAKIĆ: Škola kroz vannastavni sadržaji želi kod učenika da razvije spoznaju kao i vještine u odredjenim oblastima a prvenstveno u očuvanju životne sredine kao i proizvodnji hrane.

RP: : Organizujete li akcije sadnje drveća, čišćenja okoline, reciklaže? Koliki je odaziv djece i roditelja?

PLJAKIĆ: U kontinuitetu se organizuju akcije koje se tiču same ekologije, tako i to podrazumijeva sadnja drveća,  sakupljanje otpada kao i njihova reciklaza i odaziv učenika je odličan.  Kroz E Tec radionicu smo nabavili 3D printer koji moze da od plastike napravi predmete koje su korisne za samu školu a učenici usvajaju nova znanja kako bi mogla da ih upotrijebe u budućnosti.
RP: Kojim biste jednim projektom voljeli da podignete ekološku pismenost u školi naredne godine?
PLJAKIĆ: Projekat gdje bi učenici odrzali edukaciju učenika kontinuitetu odraslima kako upravljat otpadom.
RP: Kako ocjenjujete saradnju sa Ministarstvom—gde je najviše podrške, a gde je prostor za unapređenje?
PLJAKIĆ: Ministarstvo prosvjete nauke i inovacije pruza maksimalnu podrsku kako u infrastrukturi tako i u edukacijama kadra kako bi svi skupa mogli da odgovorimo datim zadacima.
RP: Da li su potrebe škole (kadar, oprema, prevoz, infrastruktura) adekvatno prepoznate u planovima Ministarstva?
PLJAKIĆ: Kao što sam istakao da je škola nabavila novo PMV za prevoz učenika i isti učinjela bezbednijim. Takodje, uradili smo adaptaciju PO Godočelje i sistem grijanja u vrijednosti od 40 000 eura. Internetska mreza, nabavka kompjutera i TV monitora kao i sistema video nadzora je koštala u vrijednosti 60 000 eura gdje je svaka učionica postala kabinetska i sami kvalitet nastave je na zavidnom nivou. U toku je priprema za cjelokupu rekonstrukciju škole u vrijednosti od oko 2 miliona eura. Tenderska procedura je privedena kraju i izabran je izvodjac radova, tako da radovi treba da krenu. Ovaj projekat ce se finansirati iz donacije SAD.

RP: Šta biste kao direktor prioritetno predložili Ministarstvu za bolje uslove u školama u sjevernim opštinama?

PLJAKIĆ: Resorno ministarstvo radi sa svim svojim kapacitetima na poboljšanju svih uslova, ali moraju se uključiti i ostali akteri a to je Vlada kao i lokalna uprava.
RP: Kakva je saradnja sa opštinom, mjesnim zajednicama, kulturnim društvima i sportskim klubovima?
PLJAKIĆ: Saradnja sa svim lokalnim organizacijama kao i same Opštine Petnjica je na jednom zavidnom nivou. Učenici učestvuju u kulturnom zivotu Petnjice kroz FK Petnjica , KUD Bihor, dransko udruženje Divan, takodje kroz karate klub i drugi akteri drustvenog života.

RP: Kako uključujete roditelje—savjeti roditelja, volonterske akcije, radionice?

PLJAKIĆ: Saradnja sa Savjetom roditelja, kao i samim roditeljima je fokus nase ustanove. Kroz razne aktivnosti želimo da učinimo provedeno vrijeme učenika u školi kvalitetnije kako bi vaspitno – obrazovni proces bio na onom nivou na kojem se i očekuje.
SAMIR RASTODER

Projekat FOKUS BIHORA  podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.

DOSTA JE: Petnjica nije ničija deponija

0

Uz put prema Trpezima opet ista slika: kese, gume, stari namještaj – i to pored table koja jasno zabranjuje odlaganje otpada. Komunalno preduzeće Petnjica ovo mjesto je čistilo više puta. Direktor Mithad Cikotić poslao je fotografije ranijih akcija i poručio: „Radimo kao u rudniku, trudimo se, ali je nemoguće pobijediti nekulturu i nesavjesnost.“ Dodaje i nešto što svi znamo, ali prećutkujemo: neki bacaju gdje stignu, a račune za odvoz smeća ne plaćaju.

Ovo nije stvar „navike“, niti „svi to rade“. Ovo je svjesno zagađivanje sopstvene sredine i ugrožavanje komšija. Otpad koji završava uz kolovoz raznosi vjetar u šumu i potoke, privlači životinje, stvara rizik od požara i smanjuje bezbjednost u saobraćaju. Svaka nova gomila poručuje djeci da je normalno baciti iza sebe. Nije.

Plaćamo čišćenje iz zajedničke kase, pa komunalci umjesto da održavaju, sade i unapređuju – skupljaju tuđe nevaspitanje. To je nepošteno prema svima koji uredno plaćaju uslugu, razvrstavaju otpad i čuvaju prostor u kome živimo.

Zato je poruka jednostavna i oštra:

  • Prestanite da bacate smeće pored puta. Postoje kontejneri i zakazana odvoženja. Ako ih nema dovoljno – tražite ih od opštine, zajedno ćemo pritisnuti službe.

  • Platite račun za odvoz otpada. Usluga košta; bez vašeg učešća nema ni reda.

  • Ne pravite problem drugima. Ono što ostavite iza sebe plaća komšiluk novcem i zdravljem.

  • Prijavite počinioce. Zabilježite registarske tablice, prijavite komunalnoj inspekciji. Ćutanje je saučesništvo.

  • Podržite mjere nadzora. Ako treba – kamere, češće patrole, više tabli i fizičke barijere. Bolje stroži nadzor nego još jedan kamion otpada u šumi.

Petnjica nije ničija zadnja rupa ni ničiji kontejner pored puta. Ona je naš dom. Ako je volimo, to se ne mjeri riječima, nego time šta ostavljamo za sobom kada prođemo krivinom – čistu bankinu ili novu „spontanu“ deponiju. Izaberimo prvo.

SAMIR RASTODER

Još jedna spontana deponija pored puta prema Trpezima

0

Uz put Podvade – Kalače na ulazu u MZ Trpezi u opštini Petnjica formirana je još jedna nelegalna (spontana) deponija. Na fotografiji koju je redakciji dostavio član neformalne Eko grupe vidi se veća količina otpada – crne kese, plastična i kartonska ambalaža, tekstil, kao i nekoliko automobilskih guma – razbacana uz samu ivicu kolovoza, na ulazu u krivinu među borovima. Posebno je uočljivo da se otpad odlaže uprkos postavljenoj tabli „Zabranjeno odlaganje smeća“.

Mještani upozoravaju da vjetar raznosi lakši otpad u okolno rastinje i jarke, čime se ugrožava priroda i smanjuje preglednost puta. Postoji i opasnost od samozapaljenja tokom ljetnjih vrućina, kao i od iznošenja otpada životinjama.

Apeluje se na opštinske i komunalne službe da hitno uklone otpad, pojačaju kontrole ove dionice i postave dodatnu signalizaciju ili fizičke barijere kako bi se spriječilo ponovno odlaganje. Građani podsjećaju da je odlaganje otpada van za to predviđenih mjesta kažnjivo i pozivaju sugrađane da ovakve slučajeve prijave komunalnoj inspekciji.

Vukićević posjetila Petnjicu: Ministarstvo saobraćaja posvećeno ulaganju u razvoj putne infrastrukture u sjevernim opštinama

0

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević sa saradnicima posjetila je Opštinu Petnjica, saopšteno je iz resora kojim rukovodi.

Ona je sa rukovodstvom opštine razgovarala o realizovanim i započetim infrastrukturnim projektima tokom prethodne godine, od posljednje posjete ovoj opštini.

– Ministarstvo saobraćaja je u proteklih godinu dana uložilo značajne napore u unapređenje saobraćajne infrastrukture u Petnjici, čime se potvrđuje posvećenost ravnomjernom razvoju svih krajeva Crne Gore. Nedavno je završena sanacija klizišta, koje se nalazilo na magistralnom putu Berane – Petnjica – podsjećaju u saopštenju.

Navode i da je prije nekoliko dana otpočela je rekonstrukcija puta Petnjica – Bioča, u dužini od devet kilometara, koji ima strateški značaj za povezivanje Petnjice sa ostatkom Crne Gore.

– Ova saobraćajnica će, po završetku radova, skratiti udaljenost i omogućiti bržu i sigurniju komunikaciju građana Petnjice sa Bijelim Poljem i drugim opštinama sjevera. Ministarka Vukićević naglasila je da je Ministarstvo saobraćaja posvećeno daljem ulaganju u razvoj putne infrastrukture u Petnjici na sjeveru Crne Gore, kako bi se poboljšao kvalitet života građana, podstakao ekonomski razvoj i stvorili uslovi za ostanak mladih u ovom kraju – zaključuju iz Ministarstva saobraćaja.

Uručen školski pribor za prvake na teritoriji opštine Petnjica (FOTO)

0
Početkom ove nedelje, opština Petnjica je realizovala akciju podjele pribora za 35 đaka prvaka na teritoriji naše opštine.
Pribor za najmlađe osnovce uručili su predsjednik opštine Samir Agović, menadžer Alen Pljakić i Savjetnica za mlade i sport Nermina Nena Muratović.
Opština Petnjica je na ovaj simbolična način pokazala brigu o najmlađoj populaciji, a predjsednik opštine Samir Agović je istakao da je takođe ovo prikladno za roditelje koji su u teškoj finansijskoj situaciji i da je opština na ovaj način željela da prvacima čestita početak školovanja.
,,Željeli smo da na ovaj način pošaljemo poruku, da će lokalna uprava pomagati svim učenicima kroz njihovo školovanje, posebno do nivoa srednje škole, obzirom da će veliki broj njih ostati na ovom prostoru, a naravno da imamo program i za najbolje studente koji budu pokazivali određene rezultate. Što se tiče ne samo prvog razreda, lokalna uprava će pomoći i drugim socijalno ugroženi porodicama, kroz nabavku pribora i sveska. Kroz nas program želimo da pomognemo i svim onim učenicima koji putuju do Berana i ove godine ćemo kao i prethodnih imati subvenciju prevoza, takođe ćemo pomoći i srednjoškolcima koji borave u učeničkom i studentskom domu u Beranama” saopštio je predjsednik opštine Samir Agović.