NAJNOVIJE OBJAVLJENO

VIŠE OSNOVACA IZ TARANIŠA I CIKOTIĆA KROZ ŠUME I LIVADE DO ŠKOLE, ODBOR NE DA PRODUŽETAK AUTOBUSKE LINIJE

Radio Petnjica
-
0
VIŠE OSNOVACA IZ TARANIŠA I CIKOTIĆA KROZ ŠUME I LIVADE DO ŠKOLE, ODBOR NE DA PRODUŽETAK AUTOBUSKE LINIJE

Prevoz đaka u petnjičkoj opštini predstavlja jedan od problema Bihora, ali je uveliko riješen nabavkom nekoliko minibusa koji prevoze učenike iz najudaljenijih područja. Ipak, problem male Zene Cikotić i njenog oca Seada Cikotića iz Gornje Vrbice, zaseoka Taraniši i Cikotići nije riješen. Do stanice gdje đački autobus kupi djecu Zena mora da prođe kroz šumu, livade, potoke…

“Zena se vraćala jednog dana iz škole, sa dvoje starije djece, ali je njih usput iszgubila kao saputnike, jer su svratili kod drugara. Išla je sama i sve je bilo u redu dok je bio asfalt. Ali kad je put do kuće vodio preko livada, potoka i šume prepala se. Tu bi se prepao i direktor škole, a ne mala makanja. Prestravila se i uz plač nekako stiga do prve kuće. Komšije su me zvale i pošao sam za nju”, priča Sead.

On kaže da je više mještana zaseoka Taraniši i Cikotići tražilo od direktora OŠ “25. maj” Vrbica da kombi koji prevozi đake produži već postojeću liniju, svega jedan kilometar.

“Prvo smo pričali sa direktorom, ali nije bio nešto posebno zainteresovan. Rekao nam je da napišemo zahtjev i nekako mi se čini da je tražio izgovore. Sve sam premjerio i to je samo kilometar duže. Za malu djecu da idu kroz gajeve i livade je to dosta. čak smo im rekli da kada je loše vrijeme ne moraju dolazit, već ćemo se mi sami snalaziti. Školski odbor nas je odbio. Zašto, ja ne znam. Zapravo vjerujem da sve ima veze sa politikom. Niti glasam niti me inetresuje, ali sam razmišljao da ako je to razlog za sigurnost i zdravlje mog djetata ću i to uradit.

Sead je najavio da će, ako ništa sada ne uspije, tražiti razumijevanje od Ministarstva i Vlade.

S.R.

 

Otvorena kanalizacija u centru Petnjice kao “turistička atrakcija” za dobrodošlicu

Radio Petnjica
-
0
Otvorena kanalizacija u centru Petnjice kao “turistička atrakcija” za dobrodošlicu

Novi asfalt, novi trotoari, ali stari problemi u centru Petnjice.

Nedaleko od zgrade gdje je smješten Centar za kulturu, pored novoformirane prodavnice garderobe i bivše kafane, širi se nesnosan smrad iz šahte, odnosno improvizovanog kanala iskopanog kako bi kanalizacija otekla nekih pet-šest metara dalje i izgubila se negdje u dubinu kroz šljunak.

 

Niti je prijatno za čula mirisa, a ni za pogled ova “turistička atrakcija” na tek rekonstriisanoj putnoj infrastrukturi bihorskog centra.

“Nemaš ga šta gledat, niti slikat. To tu stoji evo neko vrijeme i niko da obrne glavu. Potrovaćemo se”, rekao je jedan od prolaznika reagujući na pokušaje novinara Radija Petnjica da što bolje uslika ovu grozotu u strogom centru Petnjice.

 

Legenda o Musinoj jami i Elezovoj fruli

Radio Petnjica
-
0
Legenda o Musinoj jami i Elezovoj fruli
Iznad Savinog Bora i Dašče Rijeke, u surovom i mističnom predjelu, nalazi se jama koju narod od davnina zove Musina jama ili Bezdanica. O njoj su se pričale strašne priče, a najpoznatija među njima jeste ona o svatovima koji su, u ledenoj mećavi, kada je snijeg zavijao sve tragove u njenim dubinama propali svi svatovi kao i nevjesta i djever koji joj je vodio konja. Kažu da je jedini preživeli bio ciganin Abaz, koji je nosio goč i poslednji išao u povorci. U trenutku kada je vidio nevjestu i djevera kako propadaju u bezdan, pobjegao je i donio zlokobnu vijest mladoženjinim roditeljima.
Kazao je da su svi svatovi i nevjesta propali u jamu.
Gotovo zlo bi da i ja propadnem.
Od tada, narod je vjerovao da jama nema dno i da krije nešto što nije sa ovoga svijeta.
Za vrijeme stare Jugoslavije, žandarmi su odlučili da zatrpaju jamu. Nedeljama su seljani iz Savinog Bora, Dašče Rijeke, Kruščice i Paučine na volujskim kolima i saonama dovlačili kamenje, balvane i zemlju ali bez obzira koliko toga bacili, jama se nije popunjavala.
Konačno, odlučili su da čekrkom spuste čovjeka unutra kako bi videli koliko je zaista duboka. Prvi koji se prijavio bio je žandarm, ali kada su ga spustili dvadesetak metara, počeo je da vrišti i zahtijeva da ga odmah izvuku. Strah je bio jači od dužnosti.
Žandarmi su upitali. Smije li neko da se spusti u jamu.
Tada je naprijed istupio Elez Rastoder, prekaljeni momak koji se sedam godina skrivao od vojske po Kosovskim selima, radio najteže poslove i navikao na surov život. Njega ništa nije moglo uplašiti. Uzeo je baterijsku lampu, vezao se konopcem i polako se spuštao u dubinu. Na oko devedeset metara naišao je na jednu kamenu ploču i ugledao tri otvora – jedan koji je vodio pravo u nepoznatu dubinu, drugi s blažim nagibom i treći koji je podsećao na ulaz u pećinu.
Vođen radoznalošću, zavezao je kraj konopca za stijenu i krenuo u pećinu. Koračao je kroz hodnike ispunjene sablasnom tišinom i vremjenom oblikovanim kamenim ukrasima stalaktita i stalagmita njemu je sve to ličelo na ledenke. U jednoj od dvorana, pod svetlom lampe, ugledao je nešto što ga je sledilo – kameni razboj, kao da je neko nekada tu tkao. Iza njega je sjedela ženska figura, ili mu se tako činilo. Kada je pokušao da otkine komadić neobične kamene tkanine, nešto ga je naglo udarilo po ruci. Tresnuo je o kameni zid od siline udarca. Bol je bio toliko jak da je jedva smogao snage da nastavi dalje.
Hladnoća je postajala nesnosna, a iz dubina se čuo tihi šum vode, kao da u prostranstvima jame postojalo podzemno jezero. Elez je znao da ne može dalje. Krenuo je nazad prema užetu, ali tada je, na podu, ugledao neobičnu frulu. Bila je metalna, nalik na čobansku, ali hladna i teška u ruci. Uzeo ju je kao dokaz svog podviga i signalizirao da ga izvuku na površinu.
Čim je ugledao dnevnu svetlost, Elez se onesvijrestio. Kada je došao sebi, ispričao je prisutnima šta je vidjeo. Ali malo ko mu je povjerovao. Ipak, frula je bila dokaz da nije lagao. Žandarmi su tražili da im je pokloni, ali je odbio. Želeo ju je sačuvati kao uspomjenu.
Te noći, kada je konačno zaspao, sanjao je jeziv san. Pred njim se pojavio čovek u crnom odijelu, krupan i zastrašujući. Dubokim glasom mu je rekao: “Eleze, nisi smeo govoriti o onome što si video u jami. Ako ne vratiš frulu tamo gde si je našao, zlo će zadesiti tvoju porodicu i tebe.”
Uplašen i preplavljen nemirom, Elez je ustao prije zore. Njegova žena ga je začuđeno pitala kuda ide, on je odgovorio da je sanjao san i da mora vratiti frulu. Nestao je ujutru, a kada se vratio, više nikada i kad bi ga neko upitao nije govorio o Musinoj jami. Legenda kaže da je vratio frulu tamo gde ju je našao i da se od tada nije usudio ni da priđe Musinoj jami.
Danas, posjetioci iz raznih krajeva dolaze da vide tajanstvenu jamu iznad Savinog Bora i Dašče Rijeke. Neki tvrde da i dalje iz nje dopire tihi zvuk frule u noćima bez meseca, dok drugi kažu da je jama prokleta i da krije tajne starije od samog vremena.
HAĆIM RASTODER

ĆEMAN ZA RP: IZGLASAN ZAKON O POMOĆI RADNICIMA KOJI SU IZGUBILI POSAO U DRVOPRERAĐIVAČKIM FIRMAMA POD STEČAJEM

Radio Petnjica
-
0
ĆEMAN ZA RP: IZGLASAN ZAKON O POMOĆI RADNICIMA KOJI SU IZGUBILI POSAO U DRVOPRERAĐIVAČKIM FIRMAMA POD STEČAJEM

U Skupštini Crne Gore, a na predlog Demokratske Crne Gore, večeras je izglasan zakon o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru drvoprerađivačke industrije i šumarstva a koji su uvođenjem stečajnog postupka ostali bez posla.

“Posebno me raduje, što će se na ovaj način obešteti uglavnom građani sjevera Crne Gore, a koji su lošim odlukama prethodnog trodecenijskog režima ostali bez posla, kao žrtve  devastacije sjevera i u ovom sektoru. Što se tiče naše opštine Petnjica, ovo pravo će ostvariti na desetine porodica radnika koji su bili zaposleni u ŠIP-u Berane, Gornjem Ibru, ali i ostali koje sljeduje ovo pravo na osnovu zakona”, rekao je dr Albin Ćeman za portal Radija Petnjica poslanik i potpredsjednik DCG.

On je pozivao sve one koje ovo pravo sljeduje da od 1.jula ove godine pa u narednih 90 dana predaju zahtjev, jer će isplata ove novčane nadoknade započeti od 1.januara 2026.god.

“Na ovaj način ćemo djelimično ispraviti nepravdu prema ovim bivšim radnicima, ali ćemo takođe, nastaviti sa zakonskim rješenjima kojima ćemo obešteti i sve ostale radnike, žrtve loše tranzicije”, rekao je Ćeman.

IGROM PROTIV ZABORAVA – MEHO AGOVIĆ – TURNIR U MALOM FUDBALU

Radio Petnjica
-
0
IGROM PROTIV ZABORAVA – MEHO AGOVIĆ – TURNIR U MALOM FUDBALU
Opština Petnjica organizuje X jubilarni memorijalni turnir u malom fudbalu ,,Igrom protiv zaborava – Meho Agović”
Turnir u malom fudbalu će biti održan na sportskom poligonu OŠ ,,Mahmut Adrović“ u Petnjici 15.06.2025. godine sa početkom od 10h.
Uplata po ekipi iznosi 50 eura.
Ekipa broji: 4+1 igrača
Nagradni fond: I mjesto 1000eura, II mjesto 400eura, III mjesto 200eura
Takođe su obezbijeđene nagrade za Fair-Play ekipu u iznosu od 50 eura, najboljeg strijelca i golmana turnira takođe po 50 eura.
Svi zainteresovani ljubitelji malog fudbala, mogu prijaviti ekipe na sledećim brojevima telefona:
069-207-594
069-499-706
069-281-351

AZEMOVIĆ KOD AGOVIĆA: ZA DANE DIJASPORE U PETNJICI 16 HILJADA EURA

Radio Petnjica
-
0
AZEMOVIĆ KOD AGOVIĆA: ZA DANE DIJASPORE U PETNJICI 16 HILJADA EURA
Ministar Mirsad Azemović boravio je u zvaničnoj posjeti našoj opštini i tom prilikom se sastao sa predstavnicima opštine. Na radnom sastanku bilo je riječi o dijaspori koja je veliko bogastvo i potencijal opštine Petnjica.
Azemović u Petnjici
Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović je kazao da je opština Petnjica prva prepoznala taj potencijal i da su ponosni na to što su prvi u regionu uspostavili tu instuticionalnu saradnju.
,,Više od dvije decenije ljudi u opštini Petnjica dočekuju dijasporu na organizovan i prikladan način, koje su i ostale opštine u Crnoj Gori preuzele po primjeru iz Petnjice, to je prepoznala i Vlada Crne Gore, pa je 2017. godine prvi put organizovala i Dane dijaspore i to u Petnjici. Podvukao sam ministru da je naša dijaspora jako svjesna odakle je, ponosna je na svoj zavičaj i zemlju porijekla i da su na mnoge načine pomogli kako zavičaju tako i Crnoj Gori. Podsjetio sam na brojna ulaganja i podršku koju daju kroz razne projekte, naše partnerstvo sa njima je jako dobro i plodna saradnja između nas i njih je obostrana.. Radimo na tome da povežemo dijasporu mlađe dobi, cilj nam je da mlade ljude privučemo, da mlađi ljude dolaze bogatim iskustvom i znanje iz zapadnih zemalja i da prenesu, unaprijede naš društveno politički ambijent. Cijenim da ćemo ove godine imati dobre programe  za doček dijaspore. Zahvalan sam Ministarstvu dijaspore koje je sa 16.000eura pomoglo našoj opštini da na način koji je prikladan dočekamo našu dijaspor” saopštio je predsjednik opštine Samir Agović

PETNJICA: SANIRANJE PUTEVA U MZ SAVIN BOR, BOR, KRUŠČICA…

Radio Petnjica
-
0
PETNJICA: SANIRANJE PUTEVA U MZ SAVIN BOR, BOR, KRUŠČICA…
Nakon sanacije puta u Radmancima, opština Petnjica je započela sanaciju puteva u udaljenim planinskim predjelima naše opštine, a u cilju pomoći poljoprivrednim proizvođačima da što lakše, brže i bolje dodju do svojih katuna.
Započeti su radovi u MZ Savin Bor, Bor, Kruščica, Konjska rijeka… na sanaciji i proširenju makadamskih puteva koji su bili u jako lošem stanju. Plan je da na cijeloj teritoriji bude sanirano oko 40 kilometara putnih pravaca, a na taj način će se olakšati pristup katunima i doprinijeti očuvanju tradicionalnog načina života mještana.

Predsjednik opštine Samir Agović je kazao da je ovaj projekat važan ne samo za lokalno stanovništvo, već i za turizam i razvoj ruralnih područja.
Plan je da se u narednim danima započne sanacija puteva u MZ Kalica, Vrbica, Trpezi, Azane i Vrševo…

 Pisana kulturno- istorijska baština Rožaja

Radio Petnjica
-
0
 Pisana kulturno- istorijska baština Rožaja

Povodom 9. juna, Međunarodnog dana arhiva, ovim tekstom želim obilježiti i ukazati na značaj arhivskog fonda i arhivske djelatnosti u Rožajama, sa posebnim akcentom na istraživanju  arhivske zbirke i pisanog kulturnog- istorijskog nasljeđa ovog područja.

Međunarodno arhivsko vijeće je na 15. kongresu u Beču, 2004. godine donijelo odluku  o obilježavanju Međunarodnog dana arhiva. Međunarodni dan arhiva prvi put je počeo da se obilježava 9. juna 2008. godine.

Cilj obilježavanja ove međunarodne manifestacije je da se šira javnost upozna sa arhivskom djelatnošću i pisanim kulturno- istorijskim nasljeđem.

Arhivska građa čini značajan dio kulturnog nasljeđa Rožaja, koje je bogato:  pisanim važnim dokumentima, starim vjerskim knjigama i dr. koji se čuvaju u Zavičajnom muzeju “Ganića kula” Rožaje Ro i Arhivskom  -odsjeku – Berane, kancelarija – u Rožajama.

Pisana baština je jedna od nabrojnih u Zavičajnom muzeju u Rožajama.

Arhivska zbirka u Muzeju sadrži 112 predmeta, a to su: račun iz 1924. godine, turske tapije, Uvjerenje Muja Sutovića, zbirka dova na staroturskom jeziku, šerijatsko pravo iz 1308. hidžretske godine i revers. Veliki dio ove zbirke čine zbirke stare knjige. Arhivska zbirka ima svoju vrijednost, koja treba da dobije status kulturnog dobra.

U arhivskoj zbirci se nalaze sudski ugovori, dvojezični staroslovensko- staroturski (osmanski) iz 1863. godine. Među zanimljivim dokumentima su i sudska isprava, izvod iz knjige rođenih i tovarni i špediterski listovi, kao i diplome Osnovne škole  Iptidaije.

Stara dokumenta rožajskih firmi Gornji Ibar, fabrika papira Dekor i Kristal, građevinska organizacija Hajla, Servis Trans, zadruga Bisernica, hotel Rožaje, fabrika Titeks i fabrika tepiha Biševo da se ustupe kopije na korišćenje Zavičajnom muzeju u Rožajama, u skladu sa  zakonom o arhivskoj djelatnosti i pravilnikom.

Kao muzejskom dokumentaristi, cilj mi je sakupljanje i čuvanje rožajske arhivske građe, promocija arhivske djelatnosti, predstavljanje široj javnosti najvrednije i najstarije arhivske građe koja je pohranjena u rožajskom muzeju, kao i zaštita pisane baštine u muzeju “Ganića kula“ i Arhivu -kancelarija – Rožaje.

U okviru ove manifestacije  organizovaću posjetu Zavičajnom muzeju  Ganića kula i Arhivu u Rožajama pod nazivom “Muzej za arhiv”. Za sve učenike sa teritorije opštine Rožaje tom prilikom ću u prostorijama Muzeja predstaviti eksponate iz arhivske zbirke i da se ovaj datum i ova manifestacija što više obilježava u Rožajama i Crnoj Gori.

 Omer Kalač

PSK BIHOR OBILJEŽIO DAN ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE: POHOD NA KRSTAČU I GRADINU

Radio Petnjica
-
0
PSK BIHOR OBILJEŽIO DAN ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE: POHOD NA KRSTAČU I GRADINU
Planinarsko-smučarski klub Bihor obilježio je 5. jun Svjetski dan zaštite životne sredine organizovanjem pohoda na najviše vrhove našeg kraja – Krstaču (1758 mnv) i Gradinu (1709 mnv).
Pored obilježavanja ovog važnog datuma, cilj akcije bio je i podsticanje mladih da se povežu s prirodom, razvijajući kod njih svijest o očuvanju životne sredine kroz iskustvo, druženje i fizičku aktivnost.
Odaziv je bio izvanredan – više od 160 učesnika uspješno je savladalo kružnu turu. Posebnu vrijednost ovog događaja čini dominantno prisustvo učenika osnovnih i srednjih škola, što nas dodatno motiviše da ovakve aktivnosti budu još češće i sadržajnije.
Učešće su uzeli:
sve osnovne i srednje škole sa teritorije opštine Petnjica,
učenici JU OŠ “Vukašin Radunović” iz Berana,
učenici JU Srednje medicinske škole “Dr. Branko Zogović” iz Berana,
zaposleni Agencije za zaštitu životne sredine.
Ovaj pohod nije bio samo rekreativan, već i edukativan i inspirativan – prilika da djeca i mladi nauče koliko priroda znači za njihovo zdravlje, sreću i budućnost. Kroz zajednički hod, razgovor i igru u planini, pokazali smo da se ljubav prema prirodi razvija najjače upravo u mladim godinama.
Zahvaljujemo se:
Opštini Petnjica,
Turističkoj organizaciji Petnjica,
D.O.O. Bihor Lagatore,
Restoranu Merak iz Petnjice,
kao i svakom pojedincu koji je svojim doprinosom podržao ovu priču.
Priroda je učionica bez zidova. Ako želimo da sačuvamo našu planetu, moramo kod najmlađih graditi svijest o njenoj vrijednosti – kroz lični primjer, edukaciju i direktan doživljaj.

OO SPP PETNJICA: Zajedništvo koje se ogleda u pomaganju jedni drugima je osnova za razvoj naše opštine

Radio Petnjica
-
0
OO SPP PETNJICA: Zajedništvo koje se ogleda u pomaganju jedni drugima je osnova za razvoj naše opštine

Opštinski odbor SPP Petnjica, dijaspori, sugrađankama i sugrađanima opštine Petnjica čestita Kurban bajram.
Neka nas ovi mubarek dani podsjete na poslušnost Allahu kroz naš odnos prema našoj porodici i zajednici. Zajedništvo koje se ogleda u pomaganju jedni drugima je osnova za razvoj naše opštine. Pružimo podršku jedni drugima u ovim teškim vremenima za čitav svijet.
BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN!

123...939Stranica 1 of 939