Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

Sinoćnji incident na Zabjelu, kada su turski i azerbejdžanski državljani povrijedili jednog Podgoričanina, prerasta u nešto mnogo opasnije. Povici „Ubi Turčina“ koji su uslijedili, nisu izraz pravednog gnjeva već znak da se probudilo ono najniže u čovjeku. Rulja, kada krene “sa svojim parolama” ne traži istinu. Ona traži žrtvu. Vjerujem da nijedan građanski orijentisan Crnogorac nije uzviknuo te riječi. Crna Gora koju poznajem ne mjeri ljude po vjeri ni naciji, već po djelima. To nisu povici naroda koji zna da razlikuje pravdu od osvete to su povici neznanja, straha i manipulacije.

Incident ne smije postati povod za kolektivizaciju krivice i širenje netrpeljivosti prema čitavim narodima. Krivi su pojedinci, ne nacije. Ipak, zabrinjava lakoća s kojom se među nama budi stara mržnja  kao da nikada nijesmo naučili lekciju. Kakvu poruku šaljemo regionu, Evropi i svijetu? Kakvu sliku o sebi gradimo dok želimo da budemo dio Evropske unije, a u isto vrijeme sa naših ulica odjekuju povici koji negiraju samu ideju Evrope? Kako bismo se ośećali da neđe u nekom evropskom gradu neko viče: „Ubi Crnogorca“? I kako li će se ośećati građani Turske kada čuju da se u zemlji koja se ponosi svojom tolerancijom, uzvikuju takve parole? Šta će pomisliti naši prijatelji iz država sa kojima dijelimo hiljadugodišnje trgovačke, kulturne i ljudske veze? Takve riječi ne vrijeđaju samo onoga kome su upućene  one sramote zemlju iz koje se čuju.

Država, naravno, mora imati odgovornost za politiku provjere stranih državljana, bilo da su Turci, Azerbejdžanci, Rusi ili Ukrajinci. Ali, mnogo veća odgovornost je ona moralna odgovornost svakog od nas da ne dozvolimo da se pojedinačni zločin pretvori u kolektivnu mržnju. U tim “parolama” čujem odjeke devedesetih, istu retoriku koja je tada raspirivala ratove i razarala društva. Danas, trideset godina kasnije, ponovo čujemo iste riječi, samo sa drugim imenima. To nije slučajnost. To je upozorenje.

U svojoj potresnoj knjizi Noć, nobelovac Elie Wiesel opisao je kako mržnja ne počinje ubistvom, nego riječju uvredom, ćutanjem, pokličem. Kada društvo prestane razlikovati pojedinca od naroda, počinje pad. Počinje noć. „Nikada neću zaboraviti tu noć, prvu noć u logoru, koja je pretvorila moj život u jednu dugu noć, sedam puta zaključanu“, piše Wiesel. „Noć koja je progutala Boga, nevinu đecu i moj san o čovjeku.“

Wiesel je preživio nacističke logore i svojom riječju svjedočio je da mržnja nikada ne ostaje ograničena. Ona se uvijek širi, preliva, ulazi u jezike, domove i institucije. Kad se jednom probudi, više se ne vraća cijela. „Mržnja ne može isćerati mržnju samo ljubav to može,“ govorio je Martin Luter King. Zato Crna Gora mora ostati prostor razuma, a ne mržnje. Nema opravdanja za nasilje, ali još manje za mržnju koja iz njega raste.

Mržnja je kratkotrajno olakšanje za nemoćne, a dugoročna sramota za društvo. Crna Gora mora ostati zemlja koja uči iz (ratnih rana), a ne iz ličnih osveta. Jer kada se ponovo začuje povik neko mora da odgovori razumom, a ne mržnjom. Samo tada ćemo moći reći da smo zaista građani Evrope, ne samo njenim propisima, nego duhom. U protivnom, postaće nam svejedno koga śutra traži rulja dok jednog dana ne zatraži nas same.

Nacionalni Savjet Muslimana Crne Gore najoštrije osuđuje svaki vid nasilja, bez obzira na počinioca, i izražava nadu u brz oporavak povrijeđenog sugrađanina.
Krivica je uvijek individualna, i nijedan nasilni čin ne može biti pripisan cjelokupnoj zajednici ili narodu.

Podjednako snažno osuđujemo pozive na nasilje i govor mržnje, uključujući pokliče „Ubij Turčina!“ koji su se čuli u javnom prostoru. Takve poruke su protivzakonite, opasne i duboko suprotne građanskoj i multietničkoj Crnoj Gori. Institucije su jedine nadležne za sprovođenje zakona. Niko nema pravo da uzima pravdu u svoje ruke, da presuđuje na ulici niti da podstiče netrpeljivost među ljudima.

Pozivamo sve političke aktere i medije da obustave manipulativnu retoriku kojom se širi strah među građanima, posebno lažnim narativima o masovnim i organizovanim dolascima stranaca, što predstavlja opasan oblik podsticanja mržnje i ksenofobije. Crna Gora i Republika Turska imaju izuzetno dobre i strateški važne bilateralne odnose. Izolovani incidenti ne smiju i neće narušiti prijateljstvo naših naroda.

Savjet Muslimanskog naroda Crne Gore vjeruje da: Crna Gora mora ostati država mira, tolerancije i međuvjerskog sklada; svako ko poštuje zakone Crne Gore ima pravo da se osjeća bezbjedno; riječi izgovorene u javnosti nose odgovornost i posljedice; institucije moraju reagovati brzo, profesionalno i nepristrasno.

Apelujemo na građane da ostanu dostojanstveni, smireni i solidarni. Ono što nas je vijekovima čuvalo i razlikovalo od mnogih — međusobno poštovanje i suživot — ne smije biti izgubljeno zbog bilo čije neodgovorne politike.

Savjet Muslimanskog naroda Crne Gore će pažljivo pratiti dalji tok događaja i rad nadležnih institucija, te ostaje otvoren za dijalog koji jača multietnički i što je najvažnije, građanski karakter Crne Gore.

Ljubljana, 15. 10. 2025. U prekrasnoj dvorani Gradske skupštine Ljubljane održana je promocija dvije publikacije koje produbljuju kulturne veze između Crne Gore i Slovenije: dvojezične zbirke eseja „Slovensko–crnogorska oziranja : Crnogorsko–slovenačka osvrtanja“ i dopunjenog, izmijenjenog slovenačko–crnogorskog / crnogorsko–slovenačkog rječnika autora Remza Skenderovića. Izdavač zbirke je Savez – Kulturni centar crnogorskih društava Slovenije; događaj je bio izuzetno posjećen.

U razgovoru je učestvovao i ambasador Crne Gore u Sloveniji, mr Dragan Tufegdžić, koji je istakao važnost ovakvih susreta i zahvalio Sloveniji na odličnim međudržavnim odnosima, kojima snažno doprinose i brojni slovenački stvaraoci crnogorskog porijekla. Posebno je naglašena uloga dr Peđe Ašanina Goleta i Remza Skenderovića u nastanku ovih izdanja.

„Osvrtanja“ – deset glasova, jedan most

Zbirka „Osvrtanja“ slijedi prošlogodišnje izdanje i nastavlja istraživanje, učvršćivanje i produbljivanje veza između dviju kultura. Deset autora svojim uvidima grade mostove između umjetnosti, istorije i savremenosti, pozivajući čitaoca na dijalog i prepoznavanje i zajedničkog i različitog. Sam naslov označava svjesni čin usmjeren ka drugome — pogled koji, u stvari, reflektuje nas same i otvara prostor susreta čitaoca i teksta, prošlosti i sadašnjosti.

U središtu ovogodišnjih tema su i Petar II Petrović Njegoš i France Prešeren — dodirne tačke dvaju kanonskih opusa. Dr Vladimir Osolnik (nažalost, preminuo prije objave teksta) vodi kroz Njegošev svijet i recepciju u slovenačkom prostoru. Na njegov rad se, u memorijalu, nadovezuje Remzo Skenderović, ističući Osolnika kao temeljni most između slovenačke i crnogorske književnosti. O srodnostima Njegoša i Prešerna pišu i drugi, među njima i dr Milan Rakočević, čiji rad i lično svjedočanstvo u knjizi predstavlja njegov unuk Gorazd Rakočević.

Zbirka otvara i portret manje poznatog, ali izuzetno značajnog Crnogorca koji je stvarao u Sloveniji — naučnika svjetskog glasa dr Radomira Ilića.

Drugi dio „Osvrtanja“ čine eseji koji promišljaju ideje i prekretnice: Stanko Štrajn kritički sagledava „bratstvo i jedinstvo“; dr Iztok Simoniti razmatra etiku odgovornosti u savremenom društvu; mr Lenart Šetinc analizira period 1968–1974. i njegove odjeke u slovenačkom i crnogorskom kontekstu. Kulturne i društvene niti dodatno obogaćuju zapisi Remza Skenderovića o prevođenju, Mihe Butare o počecima skijanja u obje zemlje, Božidara Flajšmana o ljetnjoj crnogorskoj avanturi mladih Slovenaca i Skendera Bajrovića o izložbi slovenačkog slikarstva (1838–1918) u bečkoj galeriji Belvedere.

Rječnik kao društveni i kulturni čin

U predgovoru dopunjenog i izmijenjenog rječnika mr Lenart Šetinc, dugogodišnji direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke Slovenije, zapisuje da su crnogorska i slovenačka kultura povezane kroz istoriju stvaralačkih odnosa, što čini čvrst temelj ovog prvog dvosmjernog rječnika Remza Skenderovića.

U uvodniku dr Peđa Ašanin Gole naglašava da rječnik, sa preko 7.000 riječi u svakom smjeru i dodatim kratkim gramatikama oba jezika, postaje ključan alat međukulturne komunikacije—od migracija i akademskih razmjena do poslovne saradnje. Posebno je odato priznanje prof. dr Vladimiru Osolniku, čija je posvećenost i saradnja s autorom i urednikom ostavila trajan pečat ovom izdanju; rječnik je i posveta njegovoj filološkoj i ljudskoj ostavštini.

Zajednička poruka

Ni „Osvrtanja“ ni rječnik nijesu samo zbirke činjenica: to su pozivi na dijalog, na traženje zajedničkih tačaka u različitosti i na sopstvena osvrtanja — ka prošlosti, sadašnjosti i budućnosti naših naroda. Od Bihora i Petnjice, preko Ljubljane, do svakog ko vjeruje da je jezik most, a ne granica.

Podrška

Izdanja su realizovana uz finansijsku pomoć Ministarstva kulture Republike Slovenije, Ministarstva za dijasporu Crne Gore, kompanije JBOND d.o.o. Ljubljana, a rječnik i uz značajan finansijski doprinos autora Remza Skenderovića.

Savjet Muslimanskog naroda Crne Gore organizuje promociju knjige „Odsjaji Kur’ana“ autora Dragana Popadića. Događaj će biti održan u ponedjeljak, 20. oktobra, od 18:30, u Kulturnom centru Muslimana Crne Gore (Bohinjska 29, Podgorica).

Na promociji će govoriti:

• Fuad ef. Čekić

• Adrijan Vuksanović

• Sabrija Vulić

• Dragan Popadić, autor

Ulaz je otvoren za sve zainteresovane ljubitelje knjige i islamske kulture. Organizatori pozivaju publiku da prisustvuje i u razgovoru sa autorom sazna više o motivima, metodologiji i porukama koje knjiga donosi.