NAJNOVIJE OBJAVLJENO

FOKUS BIHORA – Sinan Tiganj: Centar za kulturu Petnjica treba da bude živo mjesto susreta i stvaranja

0

JU Centar za kulturu Petnjica posljednjih godina intenzivno radi na programu koji čuva identitet Bihora i otvara vrata novim generacijama stvaralaca. Tim povodom u okviru projekta Fokus Bihora razgovaramo sa direktorom Centra, Sinanom Tiganjem, o viziji, projektima i planovima za naredni period.

Bihor je prostor snažne usmene tradicije, izrazite muzičke i književne scene, ali i izazova koji prate male sredine: ograničeni resursi, potreba za infrastrukturom i borba za publiku. U razgovoru sa Sinanom Tiganjem tražimo konkretne odgovore: kako održati kontinuitet manifestacija, kako uključiti mlade i dijasporu, te može li kultura postati poluga lokalnog razvoja i turizma.

RP: Vizija i prioriteti: Koja je Vaša vizija razvoja kulture u Petnjici i Bihoru u naredne tri godine i koji su tri ključna prioriteta Centra?

TIGANJ: U naredne tri godine želim da Centar za kulturu Petnjica bude mjesto na koje će se ljudi rado vraćati – prostor u kojem se čuva naša tradicija, ali i otvara put novom stvaralaštvu. Važno mi je da Centar ne bude samo zgrada i program, već živo mjesto susreta, razgovora i zajedničkog rada.

Tri stvari na koje bih stavio poseban akcenat su:

  1. očuvanje i promocija kulturnog identiteta Bihora,
  2. aktivno uključivanje mladih kroz kreativne i edukativne sadržaje,
  3. poboljšanje uslova za rad i jačanje saradnje sa kulturnim institucijama širom Crne Gore i regiona.                                                                                                                                                                                                                                       RP:Mjerenje uspjeha: Kako danas mjerite uspjeh jedne kulturne sezone (posjećenost, kvalitet programa, učešće mladih, medijski domet)?

TIGANJ:Za mene uspjeh jedne kulturne sezone ne mjeri se samo brojem događaja, već prije svega time koliko su oni dotakli ljude. Kroz programe Bihorskog kulturnog ljeta gledamo koliko publika dolazi i vraća se, kakve su njihove reakcije i koliko mladih uspijemo da uključimo. Važan pokazatelj je i kvalitet samog programa, kao i to koliko su naši događaji prepoznati u medijima i kroz nove saradnje koje se otvore tokom sezone.

RP: Programi koji nose sezonu: Koje su tri manifestacije ili programa na koje ste najponosniji i kakve rezultate su donijeli (publika, gosti, partnerstva)?

TIGANJ:Posebno sam ponosan na nekoliko manifestacija koje već godinama daju pečat našem kulturnom životu. Prije svega, to su Bihorsko kulturno ljeto i Dani dijaspore, jer upravo oni okupe najveći broj posjetilaca i gostiju i pokažu koliko je naša zajednica povezana. Tu je i Festival price – Zavičajne staze, Petnjički književni susreti, Likovne kolonije, pozorišne predstave te književne večeri, kroz koji afirmišemo naše autore i približavamo književnost publici na jedan poseban način. I treće, veoma su  važni programi za mlade, poput Bošnjačke smotre folklora i Međunarodne smotre folklora i Internacionalni  festival izvornog stvaralaštva   jer kroz njih gradimo novu publiku i dajemo mladima priliku da osjete radost stvaranja i zajedništva.

RP: Nematerijalna baština: Šta konkretno radite na očuvanju bihorskog govora, pjesme, običaja i zanata — i imate li plan digitalizacije (audio/video arhiva, usmene istorije)?

TIGANJ:Naša najveća snaga leži u onome što smo naslijedili – u govoru, pjesmama, običajima i starim zanatima. Zato radimo na njihovom prikupljanju i dokumentovanju kroz istraživačke projekte i blisku saradnju sa lokalnim stvaraocima. Posebno nam je važno da to ne ostane samo u rukama malog broja ljudi, već da bude dostupno svima. Planiramo formiranje digitalne arhive sa audio i video zapisima, kako bismo ovu dragocjenu baštinu sačuvali od zaborava i prenijeli je budućim generacijama. Sa  ponosom ističemo  činjenicu da  naš KUD  ima 4 koreografije iz našeg kraja : Ličinsko, Babovo, Zulino i Bihorski teferidž što je veliko folklorno blago po kome je prepoznat  ne samo u Crnoj Gori i regionu nego i šire.

RP: Infrastruktura: U kakvom je stanju dom kulture, biblioteka i moguće otvorene scene — i koje su najhitnije investicije koje traže podršku?

TIGANJ:Dom kulture i biblioteka danas rade i pružaju stabilan prostor za naše programe, ali osjećamo da je uvijek prostor za unapređenje, posebno kada je riječ o tehničkoj opremljenosti i uslovima koji bi publici i stvaraocima pružili još bolje iskustvo. Otvorene scene imaju ogroman potencijal da postanu mjesta okupljanja i živog kulturnog života, naročito tokom ljeta, i tu nam je potrebna dodatna podrška da ih razvijemo. Nabavke montažne bine u Divan bašči dala je velike retultate tokom 23 Dana dijaspore.  Posebno smo ponosni na muzej u centru, koji već sada čuva i predstavlja našu lokalnu baštinu, ali vjerujemo da uz ulaganja može da postane još snažniji stub kulturnog identiteta Bihora. Izgradnja zgrade u kojoj bi na jednom mjestu imali  muzej  biblioteku  kao i restauracija kule Kršića  su  prioriteti takođe  muzej ćilima bi bio pun pogodak.

RP: Finansiranje: Kako izgleda budžetska slika Centra (osnovni izvori) i gdje vidite prostor za diverzifikaciju — EU/IPA fondovi, fondacije, privatni sektor?

TIGANJ:Centar se najvećim dijelom finansira iz budžeta opštine, a dodatna sredstva obezbjeđujemo kroz projekte i donacije. Ipak, svjesni smo da dugoročna održivost zavisi od šireg pristupa. Zato prostor za diverzifikaciju vidimo u apliciranju na EU i IPA fondove, u partnerstvima sa fondacijama koje podržavaju kulturu, kao i u većem uključivanju privatnog sektora, posebno kroz podršku pojedinačnim programima i manifestacijama. Vjerujem da upravo kroz ovakav miks izvora možemo obezbijediti stabilnost i slobodu da razvijamo nove ideje.

RP: Mladi i škole: Šta najefikasnije privlači djecu i srednjoškolce na kulturne programe i koji su Vam planovi za sistemsku saradnju sa školama i NVO?

TIGANJ:Djeca i srednjoškolci najradije se uključuju kada im ponudimo sadržaje u kojima mogu i sami da učestvuju – kroz kreativne radionice, takmičenja, pozorišne predstave, filmske projekcije ili aktivnosti našeg KUD-a. To su trenuci kada kultura za njih postaje igra, druženje i prostor da pokažu svoj talenat. Plan nam je da tu saradnju učinimo sistemskom, kroz bližu povezanost sa školama i NVO sektorom, kako bismo mladima obezbijedili stalne prilike da uče, stvaraju i budu dio kulturnog života Petnjice i Bihora.

RP:Dijaspora: Koliko je dijaspora uključena u kulturne projekte Petnjice i da li planirate model “koprodukcija + donacije + gostovanja” kao trajnu platformu?

TIGANJ:Dijaspora je već uključena u neke naše projekte, ali vidimo veliki prostor za još jaču saradnju. Posebno želimo da mladi iz dijaspore imaju priliku da se povežu sa našom djecom, da zajedno učestvuju u programima, upoznaju našu kulturu i tradiciju, i kroz to izgrade osjećaj pripadnosti svom kraju. Kroz zajedničke projekte, gostovanja i donacije cilj nam je da izgradimo trajnu vezu i podršku kulturnim inicijativama u Petnjici, ali i da kultura postane most između generacija ovdje i u dijaspori.  Moja želja je da i mladi iz dijaspore gostuju u našem centru i predstave se našoj publici, već nekoliko godina na smotrama folklora pozivamo   kulturna umjetnička društva da budu gosti na  našima smotrama folklora i festivalima izvornog stvaralaštva

RP:Digitalni domet: Kako koristite streaming, društvene mreže i newsletter; hoće li Petnjica dobiti jedinstveni onlajn kalendar i javnu arhivu programa?

TIGANJ:Društvene mreže koristimo kako bismo promovisali naše programe, dijelili priče iz kulturnog života i povezivali se sa publikom – i lokalnom i širom. U planu nam je i stvaranje javne digitalne arhive kulturnih događaja, kao i jedinstvenog online kalendara, kako bi svi programi Petnjice bili lako dostupni i sačuvani za buduće generacije. Želimo da kultura ne ostane samo u fizičkom prostoru, već da kroz digitalne platforme dopre do svih koji žele da je prate i budu njen dio.

RP: Kultura i razvoj: Ako biste danas dobili veći grant, koji “game-changer” projekat biste pokrenuli odmah da kultura postane oslonac održivog turizma u Bihoru?

TIGANJ:Da danas dobijemo veći grant, odmah bismo pokrenuli veliki multimedijalni festival tradicije i savremenog stvaralaštva. Cilj je spojiti naše lokalne običaje, umjetnost i zanate sa turističkim sadržajima, tako da kultura postane pravi oslonac održivog turizma u Bihoru. Želimo da festival ne bude samo događaj, već iskustvo koje spaja generacije, povezuje lokalnu zajednicu i goste, i promoviše Bihor kao mjesto bogato naslijeđem, talentom i kreativnošću.

SAMIR RASTODER

Projekat FOKUS BIHORA  podržan je od strane Ministarstva kulture i medija

Đukanović: EPCG gradi budućnost — od prozjumera do baterijskih sistema; Hausmann: Gledano iz ugla Energetske zajednice, Crna Gora je šampion prozjumera

0

Konferencija OIE Srbija 2025, koja se 17. i 18. septembra održava u Etno kompleksu Vrdnička kula na Fruškoj gori, i ove godine okupila je vodeće domaće i međunarodne aktere energetske tranzicije. Tokom dvodnevnog programa razgovara se o dekarbonizaciji, razvoju obnovljivih izvora energije, ESG standardima i strateškim pravcima koji će oblikovati budućnost elektroenergetskog sektora u regionu.

Na prvom panelu, posvećenom sagledavanju stanja u sektoru obnovljivih izvora i pravcima energetske tranzicije, poseban doprinos dao je Milutin Đukanović, predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore, koji je istakao ključne iskorake EPCG u razvoju prozjumera, boljem korišćenju hidroenergetske infrastrukture za integraciju solarnih elektrana i uvođenju baterijskih sistema za skladištenje energije. Uz njega, u razgovoru koji je moderirao Miloš Laković iz kancelarije Schoenherr, učestvovali su i Rade Mrdak iz Ministarstva rudarstva i energetike Srbije, dr Janez Kopač iz Agencije za energetiku Slovenije, Dušan Živković, generalni direktor EPS-a, te Naida Hausmann iz Sekretarijata Energetske zajednice.

„U Crnoj Gori danas imamo preko 8.000 instaliranih fotonaponskih sistema, što potvrđuje da građani i privreda aktivno učestvuju u energetskoj tranziciji. Pored toga, hidroenergetska infrastruktura nam daje veliku prednost jer omogućava integraciju novih solarnih kapaciteta na efikasan način. Kao dodatni iskorak, raspisali smo javni poziv za nabavku dva BESS postrojenja snage po 30 MW i kapaciteta od 120 MWh, čime ulazimo u novu fazu sigurnosti i fleksibilnosti sistema. EPCG ostaje posvećena daljem razvoju i investicijama u obnovljive izvore, vjerujući da je to najbolji put za održivu budućnost Crne Gore i regiona“, poručio je Đukanović.

Tokom diskusije istaknuto je da zemlje regiona dijele slične izazove, počev od potrebe za ubrzanim dekarbonizacijskim politikama i pojednostavljenjem administrativnih procedura, zaključno sa razvojem tržišta koje može podstaći veći obim investicija u obnovljive izvore. Saglasnost je postignuta i oko toga da će regionalna saradnja biti ključna u narednim godinama, jer samo kroz koordinisane politike i međusobnu razmjenu iskustava moguće je obezbijediti sigurnu, stabilnu i održivu energetsku budućnost. Učesnici su naglasili da je tranzicija ne samo energetski, već i društveni proces, te da povezivanje sektora sa širim ciljevima – od zaštite životne sredine do jačanja lokalnih zajednica – mora biti u središtu budućih strategija.

Naida Hausmann, rukovodilac Radne grupe za OIE i viši stručnjak za OIE u Energetskoj zajednici, istakla je da je, gledano iz ugla Energetske zajednice, Crna Gora šampion u oblasti prozjumera.

Učešćem na ovom prestižnom skupu, EPCG potvrđuje svoju stratešku orijentaciju ka energetskoj tranziciji, razvoju novih tehnologija i jačanju regionalne saradnje, sa jasnom vizijom izgradnje otpornog i održivog elektroenergetskog sistema koji će služiti građanima i privredi Crne Gore.

U svečanom dijelu konferencije učesnicima su se obratili Dušan Živković, generalni direktor Elektroprivrede Srbije, Matteo Colangeli, regionalni direktor EBRD za Zapadni Balkan, Plamena Halacheva, zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji, Jelena Matejić, generalna direktorka Elektromreža Srbije te Miloš Colić, izvršni direktor New Energy Solutions.

Poziv za učešće na akciji „Međunarodni dan čišćenja obala u Crnoj Gori“

0

U organizaciji NVO Zero Waste Montenegro, NVO Vis legis i Bihorska ekološka akcija pozivaju sve članove, institucije, preduzeća i građane opštine Petnjica da se priključe velikoj volonterskoj akciji čišćenja obala.

Akcija će se realizovati 19.septembra 2025. na lokacijama u Petnjici i Vrbici a mjesto okupljanja je Centar za kulturu Petnjica u 14:00 časova.

Ova akcija organizuje se povodom obilježavanja Međunarodnog dana čišćenja obala, sa ciljem da zajednički doprinesemo čistijem i zdravijem okruženju. Pored direktnog efekta uklanjanja otpada, želimo podstaći svijest građana o značaju očuvanja prirodnih resursa, posebno rijeka i zelenih površina koje su dragocjen dio našeg kraja.

Vaše učešće je od velikog značaja – svaki pojedinac može doprinijeti da Petnjica bude primjer odgovornog odnosa prema prirodi. Zajedno možemo napraviti promjenu!

Cikotić: Kvar na vodovodu Popča otklonjen, normalizacija snabdijevanja za oko sat

0

Nakon više dana prekida u vodosnabdijevanju Centra Petnjice, obavještavamo korisnike da je kvar na sistemu vodovoda otklonjen i da je mreža ponovo pod pritiskom. U narednih oko sat vremena očekujemo normalizaciju snabdijevanja u svim domaćinstvima priključenim na vodovod Popča.

„Kvar je lociran i saniran. Sistem je trenutno pod pritiskom i očekujemo uredno snabdijevanje svih korisnika u najkraćem roku“, rekao je za portal Radija Petnjica direktor Komunalnog preduzeća Petnjica Mithad Cikotić.

Cikotić je dodao da tokom ponovnog puštanja u rad sprovodimo kontrolisano ispiranje mreže kroz ispuste i hidrantske priključke, kako bismo uklonili eventualne naslage i zadržanu vodu iz cjevovoda. Zbog ovih aktivnosti narednih nekoliko sati moguća je prolazna zamućenost i slabiji pritisak na pojedinim tačkama mreže – što je uobičajeno nakon sanacije kvarova i nije razlog za zabrinutost.

“Važno obavještenje o kvalitetu vode: Molimo građane da vodu još ne koriste za piće dok ne dobijemo zvaničnu potvrdu o zdravstvenoj ispravnosti od nadležnog Instituta. Očekujemo rezultate analiza u najkraćem roku i odmah ćemo obavijestiti javnost. Do tada, vodu koristite za tehničke potrebe (ispiranje, čišćenje i sl.), uz preporuku da prije upotrebe otvorite slavine i ispuštate vodu nekoliko minuta radi bistrenja.

Zahvaljujemo svim korisnicima na strpljenju i razumijevanju, a našim terenskim ekipama na predanom radu i brzoj intervenciji u otežanim uslovima. Molimo sugrađane da eventualne nove pojave zamućenja, pad pritiska ili druga zapažanja na mreži prijave putem uobičajenih kanala kako bismo pravovremeno reagovali”, rekao je Cikotić.

“Još jednom se izvinjavamo svim korisnicima vodovoda Popča zbog neprijatnosti izazvanih prekidom vodosnabdijevanja. Nastavljamo sa praćenjem sistema i dodatnim preventivnim provjerama kako bismo obezbijedili stabilno i sigurno snabdijevanje u narednom periodu”, kaže na keaju direkotr Komunlanog preduzeća Petnjica Mithad Cikotić.

Započela nova sezona u karete klubu Petnjica

0
Prije nekoliko dana započela je nova sezona u karete klubu Petnjica. Ono sto je važno istaći jeste da vlada veliko interesovanje kod mališana u Petnjici za ovim borilačkim sportom.
Predstavnik kluba Almir Pucar kazao je za naš portal da klub ne bi mogao da funkcioniše bez prijatelja i sponzora koji daju nesebičnu podršku u radu kluba, pa se tom prilikom zahvalio:
ZK Bihor
EHH braća Halilović
Faik Palamar
Adis Ramdedović
Ernad Šabotić
Posebnu zahvalnost su izrazili prema Radiju Petnjica koji pomno prati i promoviše njihov rad i uspjehe.
,,Veliko hvala donatorima što imaju osjećaj za svoj kraj i djecu iz Petnjice i time obezbjeđuju zdrave uslove za razvoj djece. Takođe želim da uputim zahvalnost Radiju Petnjica na čelu sa glavnim urednikom Samirom Rastoderom, kao i Erisu Babačiću  koji su uvijek tu uz nas da isprate naše uspjehe.” saopštio je predstavnik Karate kluba Petnjica Almir Pucar.

ADROVIĆ (OO SDP PETNJICA): Nebriga za javni interes

0
Predsjednik OO SDP Petnjica Eldar Adrović reagovao je, kako on kaže, urušavanja osnovnih uslova za život Bihoraca u Petnjici. Saopštenje prenosimo integralno.
“Kontinuitet nebrige i neažurnosti se nastavlja, pa do mjere da se urušavaju osnovni uslovi za život. Već ustaljenim reagovanjem, iz mog ugla a ciljanim usmjerenjem prenošenjem realnih tokova i slika sa terena naše opštine želim jasno i alarmantno ukazati na situaciju sa kojim se susrećemo. U ime građana Opštine Petnjica i svih dobronamjernih ljudi željni normalnih životnih uslova.
Naime, svjesni činjenice da komunalna infrastruktura urušava životni ambijent i kompletne postulate zdrave životne sredine.
Obzirom da je loša slika komunalne infrastrukture u cijeloj Crnoj Gori ne bih se bavio politkanstvom i nije mi interes to, već viđenje boljitka u Bihoru i cijeloj opštini Petnjica.
U sredinama na sjeveru Crne Gore, ne postoji uređen sistem upravljanja otpadom, kao građani manje-više smo svjesni toga, neko bi rekao nije lako, slažem se ali zašto ne pomjeramo sa mrtve tačke, zašto ono što nam pružaju mogućnosti ne preusmjeravamo kroz realzaciju?
Kao jedan od društvenih aktivista, prisustvovao sam mnogim sjednicama, dao doprinos i predloge u određenim smjerovima.
Ovim putem bih upoznao javnost da su budžetom i planom javnih radova za ovu godinu obezbijeđena sredstva za deponiju privremenog karaktera, a takođe i sredstva za rekonstrukciju postojećeg vodovoda, za šta je odrađen projekat po modernim standardima.
Mene, prije svega kao Bihorca je to obradovalo, ali se postavlja pitanja, zašto se čeka sa realizacijom? Svjesni činjenice da je godina na izmaku, da nam se bliže kolebljivi vremenski uslovi.
 Građani su prepušteni sami sebi, pa rješavaju određene probleme u sopstvenim režijama, onako kako su ih rješavali dok je Petnjica bila mjesna zajednica. A onda, u svim tokovima treba da očekujemo da gradimo svijest i normalu iz ugla građana a već nekoliko dana iščekuju vodu ne znajući šta je stvarni problem. Jer, očigledno nema ni lijepe pružene riječi….
Dok građani čekaju vodu za piće i osnovnu higijenu u kućnim uslovima, određene ustanove i institucije se ne oglašavaju, jer pitanje je kako mogu fićunkcionisati već više od 5 dana bez vode (misleći na ustanove i institucije koje pružaju svakodnevne usluge građanima), većina ćuti a neki koji bi trebali znati za ove probleme očigledno nisu upućeni”.

Petnjica bez struje, ekipe CEDIS-a na terenu

0

Prema informacijama koje je portal radiopetnjica.me dobio od dežurnih u CEDIS-u Berane, prekid napajanja električnom energijom za područje Petnjice nastalo je usljed kvara na trafostanici na Polici.

“Radnik CEDIS-a je već u trafostanici, čeka ekipu za održavanje. Ne  bi trebalo da ovo traje dugo. Vjerovatno je neko sjekao stabla nakon čega je neko od njjih palo na žice”, reklu su nezvanično portalu radiopetnjica.me iz beranskog CEDIS-a.

 

Nova knjiga Avdulaha Ramčilovića: Ima vremena

0

Skoplje – U izdanju „Divan“ iz Skoplja ovih dana objavljena je nova knjiga mr Avdulaha Ramčilovića pod naslovom Ima vremena. Riječ je o devetom izdanju plodnog autora, dosad prepoznatljivog ponajviše po poeziji, dok u ovom djelu donosi sintezu književnog opusa – eseje, recenzije, osvrte, kolumne, komentare i pjesme.

Knjiga je štampana u tiražu od 300 primjeraka. Na 350 stranica donosi raznovrsne žanrovske forme, uključujući i osvrte drugih autora na Ramčilovićev rad. Dizajn korica potpisuje Zorica Tijanić, za izdavača Safeta Cucak, a recenzent i urednik izdanja je prof. Dr Zećir Ramčilović.

Autor u uvodnom tekstu naglašava da je želio ponuditi čitaocima cjelovit uvid u svoje višedecenijsko stvaralaštvo. Posebno ističe da je najveća nagrada za svakog pisca upravo čitalačka prihvaćenost: „Čitaoci i čine jednog pjesnika, književnika, pisca, umjetnika, jer je stvaralaštvo, prije svega, namijenjeno čitalačkom auditorijumu. Ako ga čitaju i prihvataju, onda je to najveća nagrada za autora“, zapisao je Ramčilović.

Recenzent prof. Dr Zećir Ramčilović ocjenjuje knjigu kao „revolucionarnu promjenu“ u odnosu na dosadašnji opus, jer objedinjuje različite književne forme i donosi spoj autorskog i kolektivnog stvaralaštva. „Pred nama je djelo koje se čita kao cjelina u kojoj ništa ne nedostaje, a sve ima svoje mjesto i funkciju“, navodi recenzent, naglašavajući da autorovu književnu osobenost čine „plemenitost, dobrota i pozitivna energija“.

Knjiga „Ima vremena“ donosi jedinstven spoj žanrova i predstavlja vrijedan doprinos savremenoj balkanskoj i regionalnoj književnosti. Kako zaključuje recenzent, riječ je o djelu koje „diše zajedno kao jedno“, a čitaocima nudi bogat i raznovrstan sadržaj – od kritičkog i esejističkog, do poetskog i intimnog.

 

Vaše srce u sigurnim rukama: Poliklinika AK MEDICA

0

U Poliklinici AK MEDICA, koja se nalazi u centru Bijelog Polja, ordinira dr Erol Muratović, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiologije.

Pacijentima su na raspolaganju stručan i posvećen tim, savremena medicinska oprema, kao i individualizovan pristup u liječenju bolesti srca i krvnih sudova.

U poliklinici su posvećeni pružanju visokokvalitetnih usluga iz oblasti kardiologije, sa ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja svakog pacijenta.

Za više informacija posjetite  ZU POLIKLINIKA “AK MEDICA”, koja se nalazi u centru Bijelog Polja, na adresi:

Ul. Voja Lješnjaka br. 47 ili

pozovite broj telefona +382 68 955 555

Stručnost i posvećenost – temelj dobrog zdravlja.

 

Bulatović na Samitu Smart Grid PCI 2025 u Ljubljani: Baterijski sistemi ključ stabilne energetske tranzicije

0

Izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) AD Nikšić Ivan Bulatović učestvovao je na prestižnom IV samitu energetike “Smart Grid PCI Summit 2025, održanom u Ljubljani. Na poziv kompanije ELES i Evropske komisije, Bulatović je govorio na panelu „Okrugli sto sa izvršnim direktorima“, koji je okupio vodeće predstavnike evropskih energetskih institucija, operatora sistema i donosioce politika. U svom obraćanju prenio je iskustva iz crnogorskog energetskog sektora i predstavio pravce djelovanja EPCG u procesu energetske tranzicije.

On je istakao da crnogorski elektroenergetski sistem prolazi kroz period intenzivnih promjena, obilježen sve većim brojem zahtjeva za priključenje novih kapaciteta, prije svega iz oblasti obnovljivih izvora energije. Kako je naglasio, riječ je o velikom razvojnome potencijalu, ali i izazovu koji zahtijeva novu infrastrukturu i napredna rješenja.

„Samo sa snažnim razvojem baterijskih sistema možemo obezbijediti stabilnost mreže, ubrzati integraciju obnovljivih izvora i garantovati sigurnu tranziciju. To je pravac u kojem smo odlučno krenuli,“ kazao je Bulatović, podsjetivši da je EPCG već pokrenula tender za uvođenje baterijskih sistema, čime potvrđuje da skladištenje energije zauzima centralno mjesto u strategiji kompanije.

Naglasio je da pametne mreže i kapaciteti za skladištenje energije predstavljaju osnovu savremenog energetskog razvoja, te da Crna Gora mora iskoristiti svoj potencijal obnovljivih izvora kroz sistemska i održiva rješenja. „Naš cilj nije samo da pratimo evropske trendove, već da aktivno oblikujemo elektroenergetski sistem budućnosti u kojem stabilnost, sigurnost i održivost idu ruku pod ruku. Samo tako možemo odgovoriti na potrebe tržišta i interes građana,“ zaključio je Bulatović.

Panel je moderirao Frédéric Simon iz Carbon Pulse-a, a među govornicima su bili i Tina Seršen, državna sekretarka za energetiku u Ministarstvu životne sredine, klime i energetike Republike Slovenije, Martin Magáth, izvršni direktor SEPS-a, te Peter Vermaat, generalni sekretar EU DSO Entity. Diskusija je bila posvećena ubrzanju tranzicije i jačanju otpornosti evropskih elektroenergetskih mreža, a doprinos crnogorskog predstavnika ocijenjen je kao posebno važan zbog specifičnih iskustava i izazova zemlje koja je na prekretnici između tradicionalne proizvodnje i sve snažnijeg razvoja obnovljivih izvora.

Učešće Ivana Bulatovića na ovom samitu potvrdilo je da EPCG aktivno doprinosi evropskom dijalogu o budućnosti elektroenergetike i da Crna Gora ima što da ponudi u procesu oblikovanja zajedničkih politika. Time EPCG još jednom potvrđuje svoju spremnost da prepozna i iskoristi prilike koje donosi energetska tranzicija, gradeći partnerstva i pozicionirajući se kao odgovoran i inovativan akter na tržištu regiona i Evrope.