FEJZIĆ: IZ NIJE VLASNA DA ISTRAŽUJE, ODOBRAVA ILI ZABRANJUJE

Kada je u nedavnom razgovoru za Pobjedu reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat efendija Fejzić ponovio odričan odgovor na pitanje da li institucija na čijem je čelu ima bilo kakve veze sa sve većim brojem vjerskih organizacija, koje su formirane u Rožajama, Plavu, Podgorici, Ulcinju i Baru otvorila se dilema vezana za širi kontekst djelovanja uglavnom malobrojnih, ali aktivistički vrlo energičnih grupacija koje su potpuno izvan sistema IZ i van bilo kakve kontrole Rijaseta.

Efendija Fejzić dodatno je objasnio da niti on, niti njegovi saradnici, ni bilo koji organ ili tijelo Islamske zajednice „nije vlasno da istražuje, odobrava ili zabranjuje djelovanje vjerskih grupacija”. Bez obzira da li su formalno-pravno konstituisane kao nevladine organizacije, ili nekako drugačije. Za taj posao ovlašćeni su nadležni državni organi.

Što se može

Radimo ono što možemo kaže on, a u vašem listu je nekoliko puta bilo i objavljeno. Naše su ruke najiskrenije ispružene prema svim građanima muslimanske vjeroispovijesti, jer je kišobran Islamske zajeđnice u Crnoj Gori dovoljno veliki da se svi osjećamo i slobodno, i komotno ali, kad zatreba, i zaštićeno. Mi ne ograničavamo ničiju slobodu, niti bilo kome branimo pristup našim džamijama pa, naravno, ni onima koji su organizovani dodatno, kao takozvani nevladin sektor. Jedina su ograničenja kako ističe zapisana u krovnom dokumentu odnosno Ustavu Islamske zajednice i ničija ga individualna volja ili zlovolja ne mogu ,,redigovati“. Samo u tom kontekstu mogu se donositi zaključci o kakvim se vjerskim tvorevinama radi, a samim tim i makar naslutiti ciljevi takvih grupacija.

Zatvorene grupacije

Prema istraživanjima našeg lista, najviše vjerskih organizacija djeluje u Podgorici, a najbrojnije su dvije: ,,Prosperitet“ i fondacija ,,Vrata milosti”. U podgoričkom naselju Vrela Ribnička, makar do skoro, bio je aktivan i paradžemat čiji je osnivač bio pokojni Mirza Haklaj (poginuo na ratištu u Siriji), a ,,preuzeo“ ga je izvjesni Mustafa Malja.

Riječ je o hermetizovanoj, teško dostupnoj grupaciji od tridesetak osoba, koje se sastaju u privatnim kućama, đe u improvizovanim mesdžidima (mjestima za klanjanje) obavljaju vjerske obrede. Ne priznaju Islamsku zajednicu Crne Gore, niti njene velikodostojnike, a kao radikalna opcija, pod Haklajevim vodstvom, prvi put su se u široj javnosti legitimisali prije gotovo desetak godina kada su pokušali da ,,osvoje“ pođgoričku Osmanagića džamiju.

Zanimljivi gosti

Po sličnim modelima uređeno je i nekoliko misterioznih skupina u Baru, Ulcinju i Plavu, a za njihova djelovanja vezuju se i partnerstva sa islamskim radikalima iz bližeg i daljeg okruženja, čiji istaknuti predstavnici povremeno borave u Crnoj Gori. U gostoprimstvu se posebno ističu tekfirdžije, a u našoj ih je zemlji oko 50 što bi moglo da znači da im finansije nijesu naročiti problem, niti njihove goste opterećuje bojazan od eventualnih institucionalnih ili vaninstitucionalnih neugodnosti.

Tako je, kao što smo već objavili, prošle godine, u jednom od ulcinjskih paradžemata, boravio bečki radikalni imam Nedžad Balkani, dugogodišnji neprikosnoveni šef najvećeg islamističkog centra u Evropi, koji je krajem januara uhapšen u Austriji. Dio njegovih tekfirdžijskih sljedbenika sa balkanskih prostora i dalje je aktivan, ali im je realni uticaj sve slabiji.

Misionarski ciljevi

Svojevremeno je na ovim prostorima boravio i Dževad Gološ, hafiz rodom iz Mostara, jedan od najradikalnijih balkanskih islamista, koji pripada vodstvu sirijskog ogranka Al-Kaide, a u dva navrata bio je na ratištu, u jedinici Ahrau-Sam. Prema pouzdanim novopazarskim izvorima, u posljednjoj ratnoj misiji, još prije dvije godine, odveo je sa sobom i bivšeg pravoslavca Marka Nikolića, koji je prethodno primio islam, i njegovu nevjenčanu ženu muslimanku. Vjerski misionari tih ,,kalibara“ veoma su interesantni sa više aspekata, ali što bi mogli biti suštinski ciljevi njihovih misija -izuzetno je složeno pitanje, pa nije čudno što traganje za pravim odgovorom daleko nadilazi realne istraživačke kapacitete medija i novinara. U svakom slučaju, male ali razuđene i hermetizovane vjerske skupine, izvan sistema legalne i legitimne Islamske zajednice, zanimljiva su ,,pojava“.

PREUZETO IZ DNEVNOG LISTA “POBJEDA”