Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović zakazao je sastanak za sljedeći utorak na kojem će sa predstavnicima potencijalnih investitora iz Luksemburga i Holandije i predstavnicima lokalne uprave iz Petnjice razgovarati o koncesijama za proizvodnju industrijskog ćumura u Petnjici. Investitori su već pripremili projekat i imaju jasnu poslovnu viziju. Jedna od najvažnijih stavki je činjenica da će u budućoj fabrici raditi više od 35 radnika sa područja Bihora. Investitori tvrde da je će budući proizvodi biti plasirani evropskom tržištu.
„Na ovom sastanku ćemo se potruditi i sa nivoa lokalne uprave i sa nivoa Vlade, da napravimo sve što je do nas, da investitor krene sa poslom. S obzirom na to da je investitor Edin Medo Latić iz naših krajeva, i koji ima uspješnu firmu u Luksemburgu, očekujem da će doći do realizacije inicijative i da ćemo u prvim danima građevinske sezone početi radove na parceli koju smo skupštinskom odlukom opredijelili za budućeg investitora. Na ovaj način opština Petnjica pokazuje da zaista želi da sve učini kako bi biznis barijere bile na minimalnom nivou i kako bi što više naših ljudi krenulo sa investiranjem. I ranije smo imali najavu od naših privatnih preduzetnika koji se nalaze u inostranstvu i bave se biznisom u dijaspori da će krenuti i na drugi poljima da ulažu svoj novac. Ova investicija će biti podstrek za sve ostale i Petnjica u tom pogledu treba da očekuje bolje dane”, rekao je za portal radiopetnjica.me predsjednik opštine Samir Agović.
On posebno ističe važnost otvaranja novih radnih mjesta u realnom sektoru, jer samo na taj način petnjička opština može stvoriti budućnost za mlade ljude i koliko-toliko prekinuti iseljavanje.
Buduća fabrika za proizvodnju industrijskog ćumura „Charcoal Industries Petnjica d.o.o” Petnjica će biti na raskršću puta prema Tucanju i Lješnici, mjestu Greben.
“I u ostalim sektorima imamo značajne aktivnosti. Radimo na stvaranju preduslova za ulaganje u turizam, hidroenergiju, poljoprivredu…. Investiciono razvojni fond je je osmislio linije, posebno za ljude koji hoće da se bave biznisom na sjeveru, sa povoljnim kamatnim stopama, a za studente poljoprivrede će davati bespovratne kredite u iznosu od 10.000 eura. Uslov je da se student, nakon završetka studija vrati na selo i da se bavi poljoprivredom. Sva ova priča je takođe u svijetlu i činjenice da čitava Evropa danas traži tržišta gdje se proizvodi zdrava hrana. Nadam se da će ovi prostori biti prepoznati kao prostor na kojem se proizvodi zdrava ekološka hrana, a to je hrana koja će naći svoga kupca“, kazao je Agović.
D.B.
