SNIJEG OBORIO STABLA, RADNICI KOMUNALNOG OČISTILI ODRON

0

Jutros su radnici Komulanog preduzeća otklonili odron na putu Petnjica – Radmance. Snijeg i velika količina vode uslovili su pojavu malih klizišta a zbog težine snijega nekoliko stabala popadalo je po kolovoznoj traci.

Izvor: FB

VOZAČI UKLONILI STABLO SA PUTA, USPOSTAVLJEN SAOBRAĆAJ

0

Saobraćaj na putu Podvade – Trpezi na kratko je bio zatvoren za saobraćaj zbog toga što je na kolovoz palo stablo oboreno snjegom.

Učesnici u saobraćaju su brzo odreagovali i uklonili stablo sa puta.

A.J.

MEHANIZACIJA NA TERENU, SNIJEG PRAVI PROBLEM VOZAČIMA

6

Snijeg koji neprekidno pada u proteklih 24  sata na području Bihora izazvao je dosta problema. Saobraćaj se otežano odvija.
Prema riječima direktora Komunalnog preduzeća Mithada Cikotića sva raspoloživa mehanizacija je na terenu radi na raščićavanju lokalnih putnih pravaca i očekuju da će ubrzo stići do najudaljenijih mjesnih centara.
Pozivaju se građani na strpljene, a učesnicima u saobraćaju se savjetuje obavezno korišćenje zimske opreme.

A.J.

POČEO ŠKOLSKI TURNIR U MALOM FUDBALU

0

U srednjoj mješovitoj školi u Petnjici, u okviru vannastavnih aktivnosti, organizovana je školska liga u malom fudbalu u kojoj učestvuju učenici svih razreda srednje mješovite škole.

Prema riječima kooridnatora, prof. Almira Pljakića, liga je počela početkom marta, a završiće se krajem aprila tekuće godine. Liga broji ukupno osam ekipa, a svake sedmice biće odigrano po jedno kolo.

Za sada su odigrana dva kola, najavljeno je treće kolo koje će biti odigrano u periodu od  26.03.2018 -30.03.2018.

Za prva tri mjesta škola će obezbijediti skromne nagrade.

ALDIJANA JAVOROVAC

EMISIJA SA IRFANOM AGOVIĆEM, SAVJETNIKOM ZA POLJOPRIVREDU U OPŠTINI PETNJICA

Sjutra u petak 23.marta gost Radija Petnjica biće Irfan Agović, samostalni savjetnik odjeljenja za poljoprivredu.

Tema razgovara je primjena agrotehničkih mjera u ratarskoj i povrtarskoj proizvodnji. Uz ovu temu, bavićemo se i uticajem sniježnih padavina na gajenje kultura.

Podsjećanja radi, kalendarski proleće je već počelo, a u narednim danima poljoprivredni proizvođači su trebali da rade na pripremi zemljišta za usjeve. Međutim, sniježne padavine odlažu prolećne radove.

Koje su pozitivne a koje negativne strane sniježnih padavina, možete čuti u razgovu sa Agovićem a slušaoci mogu da postave pitanje na broj telefona 051/241-351. Emisija počinje u 10:15 časova.  

D.B.

MLADI SPORTISTI SA BALKANA – ELINA ŠABOTIĆ

0

   Elina Šabotić, rođena  je 12/05/2004. od oca Esada i majke Fernale. Od 2011. godine trenira karate u klubu “Chinto Kayl”u luksemburškom gradiću Kayl-u. Trenutno je nosilac plavog, a uskoro će izaći na polaganje za braon pojas.
Vrlo je uspješna u Luksemburgu kao i u čitavoj Evropi. Gdjee se god takmičila – bila je među naboljim a često je osvajala i prvo mjesto. Dokazuje to i njena soba prepuna osvojenih medalja i pehara.
Odlična je učenica i primjer uspješnog djeteta koje s malo organizovanosti spaja lijepo i korisno.


FERID MURATOVIĆ

 

RAMDEDOVIĆEVA “MUSINA JAMA” PROMOVISANA U FRANKFURTU

U Svečanoj sali Generalnog konzulata Crne Gore u Frankfurtu na Majni u subotu 17 marta 2018 godine upriličena je promocija knjige „Musina jama”, autora Ćamila Ramdedovića iz Petnjice. Moderador ovog kulturnog dogadjaja bio je gospodin Osman Destanović. O knjizi su govorili Fajiz Softić književnik iz Luxemburga, Dino Burdzević-književnik iz Frankfurta, Rifat Stanković – pisac poezije iz Frankfurta i Autor Knjige, gospodin Ćamil Ramdedović.
Promocija je izazvala veliko interesovanje, pa je svečana sala Generalnog konzulata CG bila ispunjena do posljednjeg mjesta.

Na početku promocije moderator programa gospodin Osman Destanović pozdravio je prisutne goste pridošle iz Podgorice, gospodina Predraga Mitrović, direktora Uprave za dijasporu Crne Gore, Genralnog konzula CG u Frankfurtu gospodina Branislava Karačića i osoblje konzulata, te mnogobrojne prisutne poklonike knjige i drobre pisane riječi.

Po prestavljanju promotera slovo o knjizi prvi je dao književnik Dino Burdzević.

Kazivanje o knjizi gospodin Burdzević započeo je čitanjem dijela knjige koji opisuje izvor rijeke na kome su žene prale vunu i rublje, te pronašle zlatni nakit koji je tu izronio iz zemnih dubina.

“Nema sigurno kraja na svijetu da nema svoje mitove i legende, od mjesta do mjesta, od grada do grada. Bilo bi dobro da svaki grad ili regija ima po jednog čovjeka kakav je Ćamil Ramdedović i da se napravi jedna mapa nih. Sigurno bi bilo interesantno i za historiografiju, ali i za očuvanje identiteta. Imam jednog prijatelja koji mi je na pitanje odakle je, odgovoro: “Iz Daščje rijeke! Na moje dodatno pitanje: A dje ti je to? Odmah izpod Musine jame, glasio je odgovor”, radi čega je nagradjen aplauzom.

Drugi po redu promoter književnik Rifat Stanković pročitao je tekst Faiza Softića kojim se opisuje dogadjaj i stradanje svatova. Prikazao je glavne likove koji se u knjizi pominju, kao i sporedne uloge počev od komandanta tvrdjave do surladzija i komordzija. Kao i članove pašine pratnje i druge likove.

“U ovoj legendi protkanoj prozom i epikom Ćami Ramdedović se pokazao kao talentovani epičar. Knjiga Musina jama je tako napisana da se po njoj može snimati film ili neko drugo dramsko djelo. Izuzetno kvalitetno štivo i najtoplije preporučujem za čitanje”- time je Stanković završio svoj nastup.

Književnik Faiz Softić, najprije je pozdravio prisutne rekavši da su mu mnoga lica poznata. Posebno se zahvalio gospodinu Predragu Mitroviću, direktoru Uprave za dijasporu Crne Gore, koji stigne tamo gdje god treba. Nema nigdje značajnijeg dogadjaja u Evropo, a da on ne stigne. Kako?! I sam se začudio, te se još jednom zahvalio gospodinu Mitroviću, radi čega je pozdravljen aplauzom prisutnih.

“Iskreno rečeno ja sam do sada bio autor mnogih knjiga. Ćamil je bio zanimljiva ličnost i prije nego se pojavila ova knjiga. Zanimljiv po tome što ima devet sinova i tri ćerke. I od sve te djece devedeset posto su obrazovani, visoko obrazovani i dobro se uklopili i snašli u društvima gdje žive i rade. Prije pet godina boravio sam u kući Ćamila Ramdedovića gdje smo razgovarali o Musinoj jami i vidio materijal na kome on dobro radi. Kasnije se knjiga pojavila na promociji u Luxemburu. Knjiga je interesanta po više aspekata. U bezdan je otišlo sto svatova, nestali su. Ali poslije se pojavljuje zlatni nakit. Putuje od kuće do kuće, od porodice do porodice došavši kod Ćamila, pa je Ćamil potodio devet sinova i tri ćerke. Zatim je nakit otišao u drugu porodicu gdje su se takodje radjala djeca i to pretežno muška, što je važno i značajno za ovu sredinu. Sad o čemu se radi? Radi se o nekom Božijem balansu. Sa jedne strane proplo u bezdan sto svatova sa nevjeston, a sa druge strane prodica koja ima nakit u posjed radja joj se puno zdrave djece”. Gospodin Softić je ocijenio knjigu kao rijedak kulturni dar sa jako puno specifičnih metafora i najtoplije preporučio za čitanje.

Zapaženo je bilo izlaganje gospodina Dejana Vukovića, konzula u GK Crne Gore, promotera knjige, poklonika pisane riječi, velikog intelektualca, filantropa i reklo bi se najomiljenijeg Crnogorca u ovom dijelu Njemačke, radi njegove blage naravi i sposobnosti za jednostavnu ljudsku komunikaciju i blizinu sa svima. Gospodin Vuković je u svom kratkom i jezgrovitom izlaganju u slovu o knjizi iznio niz elemetana koji je čine vrijednom i kao takvom da zaslužuje pažnju čitalaca.

Svoje izlaganje počeo je adekvatnom komparacijom : ” Uvaženi prijatelji, najljepše stranice čojstva i junaštva u Crnoj Gori ispisao je umnim perom slavni vojvoda Marko Miljanov u zrelim godinama svog života. Isto tako u zrelim godinama Ćamil Ramdedović je napisao knjigu Musina Jama. Na stoga odiše prijatnom toplinom, posebnim senzibilitetom, a naročito zrači ljubavlju prema rodnom kraju Bihoru. Musina jama je jedna saga o vitalnim bihorcima, čestitim i žilavim gorštacima i njihovom bitisanju u jednim surovim vremenima. To je priča o jednom drevnom kraju Bihoru koji je godinama unazad bio stecište trgovačkih karavana koji su išli ka Podgorici, Skadru, Dubrovniku, Tirani. To je, možemo reći, dragocijen šareni ćilim koji je , možemo reći, protkan pričama iz prošlosti, običajima folklorom i tradicijo Bihora. U osnovi to je jedna ljubavna priča koja nije ni započeta već je u duhu antičkih vremena postala tragična i prerasla u legendu Koju je Ćami Ramdedović pretočio u knjigu. Ćamil Ramdedović je svoj radni vijek proveo u medicini. Uz to je i pisac. To ga stavlja u klasu znamenitih ljudi u crnogorskoj povijesti koji su istovremeno i ljekari i pisci. Tu izmedjuostalog moramo istaći dr. Anta Gvozdenovića koji je bio diplomata, ljekar, general i putopisac za vrijeme Kralja Nikole. Bogdana Šekela, koji je takodje bio ljekar, poznati književnik i novinar… . Našeg savremenika iz Plava Senadina Pupovića koji radi u Podgoricu i piše narodnu pojeziju. Tu j sad i Ćamil Ramdedović, a moemo dodati i Rifata Stankovića koji je već treće desetljeće u medicini, a takodje piše pojeziju. Ono što je važno istaći za knjigu Musina Jama to je da je ona nastala iz naše usmene književnosti. To uzdiže Crnu Goru na jedan poseban pijedestal. Znači ta usmena književnost i narodna pojezija na kojj se napajao Ćamil Ramdedović, prvo na rodnom ognjištu, a onda i kao medicinski radnik koji je obišao i najudaljenija domaćinstva od Bihora, pa do Vasojevića dje su, možemo redji, vrlo jak korijen istočeni plodovi usmene književnosti, time se napajao. A imao je uzore u velikanima narodne pojezije u Crnoj Gori koji izmedjuostalih personifikuju Starac Milija, slijepi Ćor Husović iz Kolašina, Murat Kurtagić iz Rožaja, Radovan Bećirović iz Trebještine i naravno nenadmašni Avdo Medjedović iz Bijelog Polja. Zato sa punim pravom možemo reći da ova knjiga Musina jama obogaćuje crnogorsku književnost i kulturu. Posebno našu multikulturu jer je sačuvala od zaborava i baštini kulturnohistorijsko naslijedje Bošnjaka – muslimana u Crnoj Gori. Na kraju ja bih pročitao misao velikana Jugoslovenske književnosti Ive Andrića koja se sa punim pravom može primijeniti i na ovu knjigu, citat I.A.: NAROD PAMTI I PREPRIČAVA ONO ŠTO MOŽE DA SHVATI I ŠTO USPIJE DA PRETVORI U LEGENDU. SVE OSTALO PROLAZI MIMO NJEGA BEZ DUBLJEG TRAGA SA NEMOM RAVNODUŠNOŠĆU BEZIMENIH PRIRODNIH POJAVA NEGIRA NJEGOVU MAŠTU I NE OSTAJE U NJEGOVOM SJEĆANJU- kraj citata, posle čega je ispraćen velikim aplauzom.

Autor knjige, gospodin Ćamil Ramdedović na početku izlaganja pozdravio je prisutne, izrazio čast što su došli u tako velikom broju i zadovoljstvo što se nalazi medju njima. Istakao je da osjeća posebnu privilegiju što se ova promocija održava u Generalnom Konzulatu Crne Gore. Posebno se zahvalio Generalnom konzulu gospodinu Branislavu Karadziću sa saradnicima, a naročito gospodinu Mitroviću koji je došao iz Podgorice ispred Vlade Crene Gore. Zahvalio se promoterima kao i moderatoru gospodinu Osmanu Destanoviću za angažovanje na organizaciji promocije u Frankfurtu. Dalje je istakao da je knjiga Musina jama plod istraživanja najčuvemije legende na prostoru Bihora i šire koja se decenijama prenosila sa koljena na koljeno kroz priče dugovječnih ljudi sa tog prostora koji su živjeli od 100 do 120 godina.
“Pričali su ljudi o toj tragičnoj i bolnoj legendi. O svadbi momka iz Bihora i djevojke sa Pešteri. Priča o tragediji proširila se široko sve do Stambola jer je i otuda bilo svatova. Vrijeme u koje se ovo desilo je vrijeme Osmanskog carstva 1849 godine. Na pronadjenom nakitu utisnuta je upravo datum sa ovom godinom. Postoje eksponati iz tog vremena koji s emogu vidjeti, a nalaze se kod autora knjige, odnosno kod mene. Moja je želja bila da se legenda spasi od zaborava, što sam to i uradio. ZAto koristim ovu priliku da vas pozovem da se što češće družite i medjusobno pomažete. Ne mogu a da ne kažem iako su promoteri o tome nešto rekli. Cijeli radni vijek sam pomagao ljudima i činio dobra djela, a i meni je Bog dobro dao. Formirao sam brojniu porodicu, tri ćerke i devet sinova, sve je to zdravo i veselo … “- poslije čega je uslijedio aplauz. Dalje je nastavio:” U mojoj porodici ima deset visokoškolskih diploma, dva su srednjoškolca, imam i pet magistarskih diploma. To je je snaga u proodici i u društvu, pi i šire, smatram u državi. Ova knjiga ne bi mogla da izadje da nisam imao snažnu podršku porodice i mojih prijatelja koji su pomagali”. Na kraju se još jednom zahvalio svima i iznio spremnost za odgovore po pitanju sadržaja knjige ukoliko ima nejasnih pitanja, poslije čega je uslijedio aplauz.

Knjiga je medju publikom izazvala veliko interesovanje pa je bilo veliki broj pitanja o raznim detaljima iz sadržaja knjige. Nakon promocije organizator je priredio malu zakusku u obližnjem restoranu gdje je druženje učesnika promocije trajalo do kasno u noć.

U Svečanoj sali Generalnog konzulata Crne Gore u Frankfurtu na Majni u subotu 17 marta 2018 godine upriličena je promocija knjige „Musina jama”, autora Ćamila Ramdedovića iz Petnjice. Moderador ovog kulturnog dogadjaja bio je gospodin Osman Destanović. O knjizi su govorili Fajiz Softić književnik iz Luxemburga, Dino Burdzević-književnik iz Frankfurta, Rifat Stanković – pisac poezije iz Frankfurta i Autor Knjige, gospodin Ćamil Ramdedović.
Promocija je izazvala veliko interesovanje, pa je svečana sala Generalnog konzulata CG bila ispunjena do posljednjeg mjesta.

Na početku promocije moderator programa gospodin Osman Destanović pozdravio je prisutne goste pridošle iz Podgorice, gospodina Predraga Mitrović, direktora Uprave za dijasporu Crne Gore, Genralnog konzula CG u Frankfurtu gospodina Branislava Karačića i osoblje konzulata, te mnogobrojne prisutne poklonike knjige i drobre pisane riječi.

Po prestavljanju promotera slovo o knjizi prvi je dao književnik Dino Burdzević.

Kazivanje o knjizi gospodin Burdzević započeo je čitanjem dijela knjige koji opisuje izvor rijeke na kome su žene prale vunu i rublje, te pronašle zlatni nakit koji je tu izronio iz zemnih dubina.

“Nema sigurno kraja na svijetu da nema svoje mitove i legende, od mjesta do mjesta, od grada do grada. Bilo bi dobro da svaki grad ili regija ima po jednog čovjeka kakav je Ćamil Ramdedović i da se napravi jedna mapa nih. Sigurno bi bilo interesantno i za historiografiju, ali i za očuvanje identiteta. Imam jednog prijatelja koji mi je na pitanje odakle je, odgovoro: “Iz Daščje rijeke! Na moje dodatno pitanje: A dje ti je to? Odmah izpod Musine jame, glasio je odgovor”, radi čega je nagradjen aplauzom.

Drugi po redu promoter književnik Rifat Stanković pročitao je tekst Faiza Softića kojim se opisuje dogadjaj i stradanje svatova. Prikazao je glavne likove koji se u knjizi pominju, kao i sporedne uloge počev od komandanta tvrdjave do surladzija i komordzija. Kao i članove pašine pratnje i druge likove.

“U ovoj legendi protkanoj prozom i epikom Ćami Ramdedović se pokazao kao talentovani epičar. Knjiga Musina jama je tako napisana da se po njoj može snimati film ili neko drugo dramsko djelo. Izuzetno kvalitetno štivo i najtoplije preporučujem za čitanje”- time je Stanković završio svoj nastup.

Književnik Faiz Softić, najprije je pozdravio prisutne rekavši da su mu mnoga lica poznata. Posebno se zahvalio gospodinu Predragu Mitroviću, direktoru Uprave za dijasporu Crne Gore, koji stigne tamo gdje god treba. Nema nigdje značajnijeg dogadjaja u Evropo, a da on ne stigne. Kako?! I sam se začudio, te se još jednom zahvalio gospodinu Mitroviću, radi čega je pozdravljen aplauzom prisutnih.

“Iskreno rečeno ja sam do sada bio autor mnogih knjiga. Ćamil je bio zanimljiva ličnost i prije nego se pojavila ova knjiga. Zanimljiv po tome što ima devet sinova i tri ćerke. I od sve te djece devedeset posto su obrazovani, visoko obrazovani i dobro se uklopili i snašli u društvima gdje žive i rade. Prije pet godina boravio sam u kući Ćamila Ramdedovića gdje smo razgovarali o Musinoj jami i vidio materijal na kome on dobro radi. Kasnije se knjiga pojavila na promociji u Luxemburu. Knjiga je interesanta po više aspekata. U bezdan je otišlo sto svatova, nestali su. Ali poslije se pojavljuje zlatni nakit. Putuje od kuće do kuće, od porodice do porodice došavši kod Ćamila, pa je Ćamil potodio devet sinova i tri ćerke. Zatim je nakit otišao u drugu porodicu gdje su se takodje radjala djeca i to pretežno muška, što je važno i značajno za ovu sredinu. Sad o čemu se radi? Radi se o nekom Božijem balansu. Sa jedne strane proplo u bezdan sto svatova sa nevjeston, a sa druge strane prodica koja ima nakit u posjed radja joj se puno zdrave djece”. Gospodin Softić je ocijenio knjigu kao rijedak kulturni dar sa jako puno specifičnih metafora i najtoplije preporučio za čitanje.

Zapaženo je bilo izlaganje gospodina Dejana Vukovića, konzula u GK Crne Gore, promotera knjige, poklonika pisane riječi, velikog intelektualca, filantropa i reklo bi se najomiljenijeg Crnogorca u ovom dijelu Njemačke, radi njegove blage naravi i sposobnosti za jednostavnu ljudsku komunikaciju i blizinu sa svima. Gospodin Vuković je u svom kratkom i jezgrovitom izlaganju u slovu o knjizi iznio niz elemetana koji je čine vrijednom i kao takvom da zaslužuje pažnju čitalaca.

Svoje izlaganje počeo je adekvatnom komparacijom : ” Uvaženi prijatelji, najljepše stranice čojstva i junaštva u Crnoj Gori ispisao je umnim perom slavni vojvoda Marko Miljanov u zrelim godinama svog života. Isto tako u zrelim godinama Ćamil Ramdedović je napisao knjigu Musina Jama. Na stoga odiše prijatnom toplinom, posebnim senzibilitetom, a naročito zrači ljubavlju prema rodnom kraju Bihoru. Musina jama je jedna saga o vitalnim bihorcima, čestitim i žilavim gorštacima i njihovom bitisanju u jednim surovim vremenima. To je priča o jednom drevnom kraju Bihoru koji je godinama unazad bio stecište trgovačkih karavana koji su išli ka Podgorici, Skadru, Dubrovniku, Tirani. To je, možemo reći, dragocijen šareni ćilim koji je , možemo reći, protkan pričama iz prošlosti, običajima folklorom i tradicijo Bihora. U osnovi to je jedna ljubavna priča koja nije ni započeta već je u duhu antičkih vremena postala tragična i prerasla u legendu Koju je Ćami Ramdedović pretočio u knjigu. Ćamil Ramdedović je svoj radni vijek proveo u medicini. Uz to je i pisac. To ga stavlja u klasu znamenitih ljudi u crnogorskoj povijesti koji su istovremeno i ljekari i pisci. Tu izmedjuostalog moramo istaći dr. Anta Gvozdenovića koji je bio diplomata, ljekar, general i putopisac za vrijeme Kralja Nikole. Bogdana Šekela, koji je takodje bio ljekar, poznati književnik i novinar… . Našeg savremenika iz Plava Senadina Pupovića koji radi u Podgoricu i piše narodnu pojeziju. Tu j sad i Ćamil Ramdedović, a moemo dodati i Rifata Stankovića koji je već treće desetljeće u medicini, a takodje piše pojeziju. Ono što je važno istaći za knjigu Musina Jama to je da je ona nastala iz naše usmene književnosti. To uzdiže Crnu Goru na jedan poseban pijedestal. Znači ta usmena književnost i narodna pojezija na kojj se napajao Ćamil Ramdedović, prvo na rodnom ognjištu, a onda i kao medicinski radnik koji je obišao i najudaljenija domaćinstva od Bihora, pa do Vasojevića dje su, možemo redji, vrlo jak korijen istočeni plodovi usmene književnosti, time se napajao. A imao je uzore u velikanima narodne pojezije u Crnoj Gori koji izmedjuostalih personifikuju Starac Milija, slijepi Ćor Husović iz Kolašina, Murat Kurtagić iz Rožaja, Radovan Bećirović iz Trebještine i naravno nenadmašni Avdo Medjedović iz Bijelog Polja. Zato sa punim pravom možemo reći da ova knjiga Musina jama obogaćuje crnogorsku književnost i kulturu. Posebno našu multikulturu jer je sačuvala od zaborava i baštini kulturnohistorijsko naslijedje Bošnjaka – muslimana u Crnoj Gori. Na kraju ja bih pročitao misao velikana Jugoslovenske književnosti Ive Andrića koja se sa punim pravom može primijeniti i na ovu knjigu, citat I.A.: NAROD PAMTI I PREPRIČAVA ONO ŠTO MOŽE DA SHVATI I ŠTO USPIJE DA PRETVORI U LEGENDU. SVE OSTALO PROLAZI MIMO NJEGA BEZ DUBLJEG TRAGA SA NEMOM RAVNODUŠNOŠĆU BEZIMENIH PRIRODNIH POJAVA NEGIRA NJEGOVU MAŠTU I NE OSTAJE U NJEGOVOM SJEĆANJU- kraj citata, posle čega je ispraćen velikim aplauzom.

Autor knjige, gospodin Ćamil Ramdedović na početku izlaganja pozdravio je prisutne, izrazio čast što su došli u tako velikom broju i zadovoljstvo što se nalazi medju njima. Istakao je da osjeća posebnu privilegiju što se ova promocija održava u Generalnom Konzulatu Crne Gore. Posebno se zahvalio Generalnom konzulu gospodinu Branislavu Karadziću sa saradnicima, a naročito gospodinu Mitroviću koji je došao iz Podgorice ispred Vlade Crene Gore. Zahvalio se promoterima kao i moderatoru gospodinu Osmanu Destanoviću za angažovanje na organizaciji promocije u Frankfurtu. Dalje je istakao da je knjiga Musina jama plod istraživanja najčuvemije legende na prostoru Bihora i šire koja se decenijama prenosila sa koljena na koljeno kroz priče dugovječnih ljudi sa tog prostora koji su živjeli od 100 do 120 godina.
“Pričali su ljudi o toj tragičnoj i bolnoj legendi. O svadbi momka iz Bihora i djevojke sa Pešteri. Priča o tragediji proširila se široko sve do Stambola jer je i otuda bilo svatova. Vrijeme u koje se ovo desilo je vrijeme Osmanskog carstva 1849 godine. Na pronadjenom nakitu utisnuta je upravo datum sa ovom godinom. Postoje eksponati iz tog vremena koji s emogu vidjeti, a nalaze se kod autora knjige, odnosno kod mene. Moja je želja bila da se legenda spasi od zaborava, što sam to i uradio. ZAto koristim ovu priliku da vas pozovem da se što češće družite i medjusobno pomažete. Ne mogu a da ne kažem iako su promoteri o tome nešto rekli. Cijeli radni vijek sam pomagao ljudima i činio dobra djela, a i meni je Bog dobro dao. Formirao sam brojniu porodicu, tri ćerke i devet sinova, sve je to zdravo i veselo … “- poslije čega je uslijedio aplauz. Dalje je nastavio:” U mojoj porodici ima deset visokoškolskih diploma, dva su srednjoškolca, imam i pet magistarskih diploma. To je je snaga u proodici i u društvu, pi i šire, smatram u državi. Ova knjiga ne bi mogla da izadje da nisam imao snažnu podršku porodice i mojih prijatelja koji su pomagali”. Na kraju se još jednom zahvalio svima i iznio spremnost za odgovore po pitanju sadržaja knjige ukoliko ima nejasnih pitanja, poslije čega je uslijedio aplauz.

Knjiga je medju publikom izazvala veliko interesovanje pa je bilo veliki broj pitanja o raznim detaljima iz sadržaja knjige. Nakon promocije organizator je priredio malu zakusku u obližnjem restoranu gdje je druženje učesnika promocije trajalo do kasno u noć.

OSMAN DESTANOVIĆ

POTRAGA ZA ZAGAĐIVAČEM VODE IZVORIŠTA RADMANSKO VRELO

0

Mještani MZ Radmanci već duži period se žale da voda sa izvorišta “Radmansko vrelo” nije za piće. Kažu da se u vodi osjeća miris stajskog đubriva. Stoga je rukovodstvo ove mjesne zajednice na čelu sa predsjednikom Enverom Rastoderom, krenulo u potragu ua izvorom zagađivača.

„Uprkos lošim vremenskim uslovima, angažovali smo ekiu službe zaštite i spasavanja da sa cisternom vode pojača dotoko vode kako bi specijlna farba za ispitivanje voda mogla pokazat da li je izvor pitke vode ugrožen sa uviralištima koja se nalaze u selu Ponor gdje veći broj potoka ponire odatle i sumnja da ugrožavaju kvlaitet vode za piće za MZ Radmance. Ovo znači da ćemo iznad uvirališta sipati farbu koja ne utiče ni na ukus ni na miris, samo se voda oboji i kao takva, dobije jaku zelenu boju. Ukoliko se naša sumnja bude opravdana, voda za piće koju koriste mještani sa ovog vrela, će na njihovim česmama biti zelene boje. Molimo mještane da nema razloga za paniku, voda može da se koristi u sve druge svrhe osim za piće jer je ni do sada nijesmo mogli koristiti. Takođe, molimo ih da, ukoliko primijete pojavu zelene boje jave, na broj telefona 069/499-706. Ovim putem se zahvaljujemo lokalnoj upravi koji su obezbijedili novčana sredstva“, kazao je za portal Enver Rastoder.

DENIS BOŽOVIĆ

 

ZIMA U BIHORU NIJE REKLA SVOJU POSLJEDNJU RIJEČ

0

Iako su svi vjesnici prethodnih dana ukazivali na dolazak proljeća, jutros je u Petnjici i okolnim selima osvanula drugačija idila. Snijeg je zabijelio okolna brda i centar varoši i upozorio da zima još nije rekla svoju posljednju riječ.

Za Bihorce ovo nije čudna pojava, jer su navikli da snijeg svake godine padne kad kalendarski dođe proljeće. Sjećaju se stari Bihorci da je ranije “znalo da padne i na usjeve koje su posijali, pa čak i kada sve probehara”.
Stručnjaci tvrde da proljećni snijeg neće nanijeti štetu poljoprivrednim proizvođačima. Putevi su prohodni ali na putevima ima poledice pa se učesnicima u saobraćaju savjetuje oprezna vožnja.
ALDIJANA NOVALIĆ 

PREZENTOVAN IPARD U PETNJICI: VELIKO INTERESOVANJE POLJOPRIVREDNIKA

0

U nastavku info kampanje o IPARD prvom javnom pozivu poljoprivredni proizvođači sa područja opštine Petnjica imali su priliku da se detaljnije upoznaju sa uslovima i kriterijumima prihvatljivosti za podršku investicijama kroz ovaj Javni poziv.

Javni poziv namijenjen je poljoprivrednim proizvođačima i biće otvoren do 15. maja saopštila je Danka Perović iz Ministarstva poljoprivrede. Istaknuto je da je minimalna vrijednost investicija 10 hiljada eura, dok je maksimalna vrijrdnost 500 hiljada eura. U okviru ovog poziva podrška iznosi do 60 odsto prihvatljivih troškova, a ako se radi o mladom farmeru ispod 40 godina, podrška iznosi 65 odsto, dok za one koji realizuju investicije u planinskom području iznad 600 metara nadmorske visine podrška iznosi čak 70 odsto.

Ovim javnim pozivom obuhvaćeni su sektori primarne priizvodnje, podrška bavljenju stočarstvom, voćarstvom, pčelarstvom, ratarstvom, a među najvažnijim investicijama su izgradnja i rekonstrukcija objekata, nabavka opreme i mehanizacije, uređenje infrastrukture, podizanje višegodišnjih zasada.

Prilikom dostavljanja dokumentacije Ministarstvu potrebno je ispuniti sledeće uslove:

-za stočarstvo (da poljoprivrednik u svom vlasništvu ima pet hektara zemlje na svoje ime ili pak pod zakup, da ima pet grla krupne stoke ili 50 koza/ovaca)

-za pčelarstvo (da posjeduje 30 društava pčela),

-za voćarstvo (pola hektara pod zasadom voćki),

-za ratarstvo (pola hektara pod plastenicima).

Kada je riječ o podršci za nabavku mehanizacije preporučeno je da zainteresovani dostave tri ponude (predračuna od prodavaca mehanizqcije) za zainteresovanu mehanizaciju , gdje se sve ponude plasiraju na sajtu, pa najpovoljnija se isplaćuje u ostvarenom iznosu od 70 ili 60 odsto.

Na prezentaciji je naglašeno da se u petnjičkoj opštini u prethodnom periodu uspješno realizovalo 11 projekata kroz IPARD ili MIDAS Program. Brojni poljoprivrednici imali su priliku da od stručnjaka iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja saznaju sve o brojnim mogućnostima koje su nude u okviru programa, kao i da se informišu o načinu apliciranja za ovaj program.

PITANJA I ODGOVORI

Adem Novalić:  Šta je potrebno da bi mogao da aplicira za nabavku traktora ?

– Potrebno je minimum pet hektara zemljišta u vlasništvu ili u zakup, da je registrovani poljoprivredni proizvođač i da dostavi uplatnice iz banke ne samo fiskalne račune.

Suad Skenderović: Mora li sve da se uplaćuje preko banke?

– Zbog raznih zloupotreba ne priznaje se samo fiskalni račun, a da je to dobro poznato poljoprivrednicima iz Petnjice govori podatak da je do sada iz Petnjice realizovano 11 zahtjeva. Skenderović je pitao i koji su uslovi za rekonstrukciju katuna?

– Morate imati dokaz da ste posljednje tri godine izdizali stoku nakatun i da investiranje nije veća od 3000€, onda imate povraćaj 1500€.

Munevera Halilović: Koji su uslovi za izgradnju objekata za smještaj košnica, opreme i meda? Ko može da odradi taj projekat i da li se to subvencionira ?

– Potrebno je da ste registrovani, da imate minimum 30 pčelinjih društava, fakture uplaćene preko banke. U slučaju da projekat ne prođe, podnosilac zahtjeva snosi troškove.

SAOPŠTENJE VLADE NAKON PREZENTACIJE

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja predstavili su poziv kao i procedure za podnošenje zahtjeva kao i neophodne preduslove koji se moraju ispoštovati kako bi poljoprivredni proizvođači mogli konkurisati. Saopšteno im je da kroz ovaj javni poziv, koji se odnosi na primarnu proizvodnju, mogu konkurisati sa projektima, čiji prihvatljivi troškovi iznose od 10.000€ do 500.000€. Podrška iznosi do 60% prihvatljivih troškova. Za mlade farmere, ispod 40 godina, bespovratna podrška iznosi 65%, dok za one koji realizuju investicije u planinskom području iznad 600 metara nadmorske visine podrška iznosi čak 70%. Javni poziv je otvoren do 15. maja 2018. godine.

Poljoprivrednim proizvođačima je ukazano da je preduslov za korišćenje sredstava podrške kroz IPARD program upis u Registar poljoprivrednih gazdinstava kao i da već imaju određenu poljoprivrednu proizvodnju u sektorima proizvodnje: mlijeka, mesa, jaja, voćarstva, povrtarstva, ratarstva, uzgoja gljiva i pečuraka, ljekovitog i aromatičnog bilja, vinogradarstva, maslinarstva, pčelarstva, ribarstva, te su faktički obuhvaćeni svi sektori.

Ono što je izazvalo najviše interesovanja odnosi se na obavezu da svi objekti koji se grade moraju imati dozvolu za gradnju kao i da proceduru moraju završiti kod organa lokalne samouprave. Takođe, iskazano je veliko interesovanje za nabavku mehanizacije i naglašeno je da prilikom kupovine mehanizacije, mehanizacija mora biti u vlasništvu korisnika podrške, dok zemljište može biti u susvojini ili uzeto u zakup na period od najmanje 7 godina. Kroz ovaj objavljeni IPARD javni poziv poljoprivrednici pored kupoivne potrebne mehanizacije i opreme mogu izgraditi ili rekonstruisati objekte, urediti infrastrukturu na gazdinstvu, podići voćnjake, vinograde, maslinjake, izgraditi plastenike i staklenike, zatim ugraditi sisteme za korišćenje obnovljivih izvora energije i ostalo. Veliki broj poljoprivrednih proizvođača iskazao interesovanje da se prijave na javni poziv, posebno u dijelu stočarske proizvodnje, izgradnje ili rekonstrukcije objekata za držanje stoke, kako bi povećali kapacitete i ispunili uslove zaštite životne sredine i dobrobiti životinja.

Poljoprivrednicima su pojašnjeni kriterijumi koje moraju ispuniti da bi mogli aplicirati za objavljeni javni poziv. Tačnije, oni moraju imati određen broj grla ili površine pod zasadima. Za projekte iz sektora proizvodnje mlijeka – 5 krava (priplodnih grla) i/ili 50 ovaca i/ili 50 koza, sektora proizvodnje mesa – 30 goveda u tovu; 20 krmača ili 100 svinja u završnom tovu; 1.000 brojlera (pilića); 100 brojlera (ćurića), zatim proizvodnje jaja: 2.500 koka nosilja, voća i povrća (uključujući žitarice, gljive, pečurke, aromatično i ljekovito bilje) – 0,5 ha površine zasada, 0,1 ha površine zasada u zaštićenom prostoru, za proizvodnju ratarskih kultura – 1 ha površine zasada, aromatičnog i ljekovitog bilja – 0,3 ha površine zasada, proizvodnju gljiva i pečurki – 0,01 ha proizvodne površine. Za vinogradare početni uslov je 0,5 ha pod vinovom lozom, za maslinare 0,5 ha pod maslinama, za pčelare 30 pčelinjih društava, a za ribare godišnji kapacitet minimum 10 tona ribe ili školjki.

Proizvođači su informisani da se svi potrebni obrasci vezani za apliciranje na projekat mogu preuzeti sa internet stranici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao i internet stranici koja je uspostavljena posebno za IPARD program – www.ipard.gov.me. Obrasci se mogu preuzeti i u regionalnim kancelarijama odjeljenja za savjetodavne poslove u oblasti stočarstva i u biljnoj proizvodnji, kao i u kancelarijama Ministarstva.

ALDIJANA NOVALIĆ