Otvorena izložba „Njegujemo kulturu različitosti za srećniju budućnost“ u Trpezima – Kutnje brdo

Radio Petnjica
-
0
Otvorena izložba „Njegujemo kulturu različitosti za srećniju budućnost“ u Trpezima – Kutnje brdo
U mjestu Trpezi, na lokalitetu Kutnje brdo, danas je svečano otvorena izložba pod nazivom „Njegujemo kulturu različitosti za srećniju budućnost“, koja će biti otvorena za posjetioce narednih 15 dana.
Nosilac projekta je Mreža nevladinih organizacija iz Petnjice, a realizaciju je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih i ljudskih prava Crne Gore.
Izložba ima za cilj da afirmiše i promoviše kulturnu raznolikost, međusobno uvažavanje i zajedništvo kao ključne vrijednosti za stvaranje pravednijeg i srećnijeg društva. Prikazani su radovi i dokumentacija koji oslikavaju bogatstvo različitih etničkih i kulturnih identiteta u ovom regionu, sa posebnim fokusom na važnost očuvanja i njegovanja tradicije.
Povodom otvaranja izložbe, Sabaheta Novalić, koordinatorka projekta, izjavila je:
> „Kroz ovu izložbu želimo da pošaljemo jasnu poruku – različitost nije prijetnja, već bogatstvo koje treba njegovati. Petnjica je primjer zajednice u kojoj različite kulture i tradicije žive jedna pored druge, i upravo u toj raznolikosti vidimo budućnost u kojoj svi imaju jednaka prava i šanse.“
Organizatori pozivaju sve građane Petnjice i okolnih mjesta da posjete izložbu i daju svoj doprinos jačanju međusobnog razumijevanja i tolerancije.
Svi zainteresovani mogu  posjetiti izložbeni prostor u Trpezima svakog dana tokom trajanja izložbe.

FOKUS BIHORA – FEHIM KORAĆ: „Rijeke su deponije u pokretu“ — Petnjici hitno treba svijest, čišćenje i regionalna deponija

Radio Petnjica
-
0
FOKUS BIHORA – FEHIM KORAĆ: „Rijeke su deponije u pokretu“ — Petnjici hitno treba svijest, čišćenje i regionalna deponija

Ugrožena životna sredina u Petnjici, spontane deponije i problemi sa veliikom količinom otpada, je nekoliko važnih stvari o kojima smo razgovarali sa Fehimom Koraćem, redovnim profesorom fizičke/primijenjene hemije na PMF-u Univerziteta u Sarajevu (Odsjek za hemiju). Razgovor je vođen u okviru projekta “Fokus Bihora” koji realzuje portal Radija Petnjica u saradnji sa Minisarstvom kulture i medija.

RP: Vi često ističete da su rijeke lokalno „zagađene do nivoa bez života“. Šta je prvi, najjeftiniji korak koji opština i građani mogu uraditi u narednih 6 mjeseci?

KORAĆ: Nažalost, našim rijekama skoro da nema spasa.  Kao što znate naše rijeke su male, vodostaj većinom tokom godine se ne može mjeriti. Na očigled svih one su postale deponije u pokretu. U njih se odlaže sve, bez kriterijuma. Za tako male vodotoke jedini je spas da budemo svjesni da se to dalje ne smije raditi. Kada bi bilo nekih sredstava da se urede korita i da se napravi šetalište onda bi to bila prava stvar. Nešto za tako kratko vrijeme? Jedino što bi bilo realno je da se radi na osvještavanju onih koji zagađuju rijeke da to ne rade. Bilo bi dobro kada bi se napravila akcija čišćenja korita rijeka. Odmah bi se vidjelo nešto dobro. To je obaveza, prije svih, komunalnog preduzeća.

RP: Kako procjenjujete održivost ideje regionalne deponije i šta je minimalni tehnički standard koji mora biti ispunjen da bi imala smisla?

 KORAĆ: Regionalna deponija je državni interes. To je prijeka potreba. Zagovara se otvaranje regionalne deponije na prostoru opštine Bijelo Polje. Tu dolazimo do pat-pozicije: kada imamo smeća po urbanim dijelovima onda se pravi pritisak da se transportuje a ujedno se ne dozvoljava otvaranje deponija gdje bi se taj otpad odlagao. Odabir mjesta deponije postaje politički problem.

Ne može se praviti deponija na bilo kojem mjestu. Prije svega se mora voditi računa o tome šta će se uraditi sa produktima deponije: procjedne vode, zapaljivi gasovi, neugodni mirisi. Postoje metode i načini da se to umanji. Na primjer: procjedne vode sa deponija ako nisu pod kontrolom zagadiće sve vodotoke, izvore pitke vode, okolno zemljište…

RP: Koje ste lekcije naučili iz terenskih eko-akcija (poput čišćenja oko Jukove česme) – gdje institucije moraju „uskočiti“, a gdje je presudna građanska disciplina?

KORAĆ: Pored ostalih aktivista i ja sam organizator i učesnik jedne akcije čišćenja (koliko su obaveze dozvoljavale). Iako nije bio veliki broj učesnika uradili smo veliki posao. Nikom nije to teško palo. Uz to, druženje je bilo na visokom nivou.

Ja, iz principijelnih razloga, ne učestvujem u takvim akcijama u Sarajevu. Ne dajem alibi neodgovornim. Kod mene u džepovima skoro uvijek možete naći komade papira, plastike i ostalog otpada – čekam pogodno mjesto da odložim. Tako se ponašam ja, moja porodica i moji poznanici. Ne treba nas podsjećati šta treba raditi. Konačno, ambijent u kojem živim i ja moram čuvati.

Što se tiče spomen obilježja, javnih i hair-česama, to je posebna situacija. To su obilježja koja su u pomen na značajne ljude za zajednicu ili porodicu. Oskrnaviti sjećanje na njih pada teško. I pored svega toga, zbog naših predaka, mi nastavljamo održavanje tih mjesta. Uloga institucija je zakonom definisana a na nama je da njima i nama pomognemo.

RP: Često zagovarate vjetro i solar, a upozoravate na rizike mini-hidroelektrana. Možete li to objasniti na konkretnom lokalnom primjeru?

KORAĆ: U novije vrijeme  nastoji se što brže doći do bogatstva. Mini hidroelektrane su izvori velikih zarada. Niko ne pita šta će biti sa okolinom. Da li uništavamo biodiverzitet? Kome to treba!! Kada bismo ukoritili naše rijeke, ne bi ostalo ništa. To nema smisla, ne treba ni razmišljati u tom pravcu.

Imamo još izdašnih, neiscrpnih resursa. Prije svega mislim na iskorištenje snage vjetra i sunčeve energije. Ja bih prednost dao vjetroelektranama. Zauzimaju mali prostor a uvijek mogu biti u pogonu. Na okolnim planinama uvijek „pirka“ vjetar. Također, u solarna energija je dobra investicija. Vidim da sve više domaćinstava ugrađuju solarne panele i proizvode struju.

RP: Da li biste podržali uvođenje lokalnog „eko-poreza“ namijenjenog isključivo finansiranju čišćenja divljih deponija i edukacije u školama?

KORAĆ: Tražili smo da imamo opštinu. Dobili smo je. Sa tim smo dobili i neke obaveze koje moramo plaćati, kao svuda u svijetu. Prvo bih napravio uslove da sva domaćinstva u opštini Petnjica imaju predviđene kontejnere, da ne nose smeće do centra Petnjice. Sa tim bi morali plaćati i odvoz tog otpada. Kada bi se to ostvarilo bilo bi puno više sredstava za rad komunalnog preduzeća. Za očekivati je i efikaniji rad. „Eko-porez“? obično se to uvodi većim zagađivačima. U Petnjici ih nema puno. Svakako bih uveo za takve slučajeve. Treba obratiti pažnji i na automobile. Postoje eko-norme koje su dozvoljene. Kod nas u Bosni i Hercegovini automobili su podijeljeni po kategorijama. Čim nastupi  emisija većeg zagađenja – naredi se da se ne smiju koristiti automobili ispod EURO 5, na primjer.

Što se tiče edukacija u školama, mislim da se to dobro radi. Djeca su odgovornija od odraslih. Od njih možemo dosta naučiti ako ih slušamo.

RP: Šta je realna mapa puta za rekonstrukciju puta Petnjica–Miraj Brdo: faze, troškovi, eksproprijacija, rokovi – i gdje dijaspora može najviše pomoći?

KORAĆ: Rekonstrukcija puta Petnjica – Miraj Brdo je izuzetno značajna. Tu gravitira veliki broj mještana. Žalosno je vidjeti stanje tog puta. Rupa do rupe i između još jedna. U toku je akcija za izradu projekta za taj put. Taj projekat bi uzeo u obzir sve aspekte koji bi bili vezani za tu saobraćajnicu. Očekujem da će to ići u dobrom pravcu. U opštem interesu je da imamo dobre puteve. Kada se provede pravedna eksproprijacija onda neće biti problema. Mada imam i nekih nezvaničnih informacija da će tu biti izvjesnih opstrukcija. Nije mi jasno da oni koji su skoro čitav životni vijek proveli na Zapadu, ne vide dobrobit putnih komunikacija. Treba malo šire gledati.

Ako to bude prihvaćeno sigurno će to biti veliki iznos koji samo država Crna Gora može finansirati. Ne treba očekivati da to mještani iskeširaju. I država Crna Gora treba pokazati da smo i mi njeni. Što se tiče rokova – trebalo je završiti još prije 5 godina. Što prije to će biti ugodniji život. Ne bih dijasporu ovdje uključivao. Dosta su davali za razne akcije, i za finansiranje izrade projekta. Njihovo je da nađu interes za ulaganje u pokretanju biznisa.

RP: Zavičajni muzej: zašto je važan i šta je potrebno da se „odblokira“ proces koji ste pomenuli da stoji kod opštine?

KORAĆ: Ideja otvaranje Zavičajnog muzeja je stalno tinjala. Okupljeni oko te ideje smo nešto i napravili. Uz stručnu pomoć iz svojih domena smo predložili Statut Zavičajnog muzeja. Tu su među ostalima radili Ruždija Kočan, akademik Izet Šabotić, Ismet Ramčilović, pravnik, Esmir Cikotić, pravnik, Mirsad Rastoder, moja malenkost itd (nabrajanje je uvijek nezahvalno, vjerovatno sam nekog izostavio, nenamjerno). Predali smo to opštinskim strukturama i još nismo dobili nikakav odgovor.

Itekako nam je bitno imati Zavičajni muzej. Treba pokazati da imamo svoje korijene i porijeklo. Da smo imali i imamo autentične običaje. Rušenje svake stare kuće gube se značajni eksponati koji dokazuju naše postojanje.

Imati i upravljati opštinom je višedimenziono. Imate neke uobičajene aktivnosti, svakodnevne. Ali postojanje opštine bez arhiva, muzeja, doma zdravlja, matičnog ureda, zemljišno-knjižnog ureda i ostalih komponenti nema smisla. Nije muzej opterećenje, to je značajna institucija. Ne trebamo ići u Berane ili Istanbul da vidimo ko smo bili i šta smo.

Pokucati ponovo na vrata Opštine? Pa to nije samo naša korist.

RP: Kako bolje „uvezati“ dijasporu, lokalne proizvođače (mljekarstvo, pčelarstvo, ljekovito bilje) i turizam da nastane lanac vrijednosti koji ostaje u Bihoru?

KORAĆ: Petnjica još uvijek nije opasno zagađena. Još ima mjesta za razvoj turizma i zdrave organske poljoprivredne proizvodnje. Opet se vrtimo u krug. Da bismo imali značajniji razvoj turizma trebaju nam dobri putevi. Ne treba biti put do mog prijatelja Tufa Ajdarpašića avantura nego ugodno putovanje do Vrševa. A on ima šta pokazati. Ima u Bihoru dosta neistraženih mjesta koja su stvorena za turizam. Mi koji živimo tu manje primjećujemo. Stranci su bolji recenzenti u tome.

Uz pravedne poticaje i poljoprivrednici mogu raditi svoju djelatnost. Ima uslova i ima zdravih pretpostavki za to. Ohrabruje činjenica da sve više mladih se opredjeljuje za poljoprivredu.

Veliki potencijal je i u otvaranju fabrika vode. To je resurs koji nepovratno propada. Imamo dobar kvalitet vode koji ne treba da se tretira da bi se plasirao na tržište. Tu vidim  ljude iz dijaspore koji mogu vidjeti interes. Angažman dijaspore ne znači da će oni samo davati novac. Trebaju gledati svoj interes i dobit. Tu se vidi šansa.

RP: Jedan problem iz Vašeg domena koji biste najradije riješili do kraja karijere (u Sarajevu ili u zavičaju)?

KORAĆ: Kako sam dugo radio u svojoj karijeri tako sam i sebi zadavao ciljeve koje realno mogu uraditi. Nema puno još tih realnih ciljeva. Pri kraju sam pisanje knjige ili udžbenika koji sažimaju moju karijeru.

Što se tiče zavičaja, bio bih presretan da vidim dah Zapada u Petnjici. Čiste ulice, uređena šetališta, čiste rijeke. Planine i vazduh imamo. Imamo i ljude. Svakako mi je najveća preokupacija da zaživi NVO koja bi se bavila ekološkim pitanjima. Puno smo uradili samo da se to finalizira.

RP: Koju knjigu ili resurs biste preporučili mladima iz Petnjice koji žele u nauku ili ekološki aktivizam?

KORAĆ: Što se tiče nekih udženika i kniga o ekologiji, možemo to posmatrati sa više aspekata. Ako treba kao akcija i reklama aktivizma onda je tu svaki izvor literature dobar. Samo trebamo rasčistiti sa sobom šta je dobro.

Možemo pročitati pismo indijanskog poglavice Seattle koji je napisao pismo američkom predsjedniku u kojem ukazuje na značaj očuvanja prirode davne 1854. godine.

https://radiosarajevo.ba/magazin/zanimljivosti/mudrosti-indijanskog-poglavice-zemlja-ne-pripada-covjeku-covjek-pripada-zemlji/225122

Pored toga, za one koji žele da se educiraju više postoje studijski programi u različitim profesijama. Ekologija nije samo za hemičare. Tu svoj udio imaju i biolozi, geografi, agronomi, medicinari, veterinari, pravnici, ekonomisti, filozofi, prosvjetari, arhitekturisti… Svi mogu, iz svog domena, dati svoj doprinos.

Jedno od gledišta ekologije je i stav veterinara, na linku je udžbenik:

https://www.vef.unizg.hr/wp-content/uploads/2018/09/Osnove-ekologije.pdf

Što se tiče potrebe za ekološkom edukacijom, u nastavku je jedna od prezentacija:

https://hrcak.srce.hr/file/111893

Ekologija je važna i kod proizvodnje hrane. Na sljedećem linku se mogu vidjeti primjeri vezani za ovu tematiku:

https://www.udruga-gradova.hr/wordpress/wp-content/uploads/2021/10/Hrana-i-ekologija.pdf

Na internetu se mogu naći razni primjeri i ekološka rješenja. Samo je bitna ekološka svijest i želja educiranja u tom pravcu.

SAMIR RASTODER

Projekat FOKUS BIHORA  podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.

IZLOŽBA U TRPEZIMA: “Njegujemo kulturu različitosti za srećniju budućnost”

Radio Petnjica
-
0
IZLOŽBA U TRPEZIMA: “Njegujemo kulturu različitosti za srećniju budućnost”
MREŽA NEVLADINIH ORGANIZACIJA IZ PETNJICE uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore vas poziva na otvaranje izložbe
“Njegujemo kulturu različitosti za srećniju budućnost”
Lokacija: Trpezi – Kutnje brdo, Petnjica
Datum otvaranja: 02. septembar 2025.
Trajanje izložbe: 02. – 16. septembar 2025.
Vrijeme otvaranja: 9:00 h
Kroz ovu izložbu želimo da istaknemo ljepotu i značaj kulturne raznolikosti, te doprinesemo izgradnji tolerantnijeg i srećnijeg društva.
Pridružite nam se u slavljenju različitosti kao bogatstva koje nas povezuje!
Umjetnički radovi, tradicija, kultura, zajedništvo – sve na jednom mjestu!
Ulaz je slobodan – Dobrodošli !

FK PETNJICA NA PREMIJERI U NOVOJ SEZONI SLAVILA PROTIV FK PLJEVALJA

Radio Petnjica
-
0
FK PETNJICA NA PREMIJERI U NOVOJ SEZONI SLAVILA PROTIV FK PLJEVALJA

U nedjelju je seniorska selekcija odigrala premijernu utakmicu u novoj takmičarskoj sezoni 2025/26.

Gost na stadionu u Gusarama je bila ekipa Fk Pljevlja, koja je poražena rezultatom 3:1.
Vidjena je dobra fudbalska predstava naše ekipe koja je dominirala od samog starta, ali je nažalost izostala realizacija. Promašeno je 4-5 stopostotnih prilika. U 38.minuti stize kazna, prva prava prilika za goste koju iskusni napadac Globarević koristi i dovodi svoj tim u vodjstvo.
To nije pokolebalo ekipu koja je do poluvremena imala jos dvije stopostotne prilike, ali je u oba navrata lopta zavrsila na prečki.
U drugom poluvremenu potpuna dominacija našeg tima.Prvo je u 51.minuti,Pavle Obadovic,koji je dosao iz Rudara,poravnao rezultat,da bi u 60.minuti,preko Muljaza Adrovica,koji je dosao iz Berana,nas tim poveo 2:1. Nastavilo se u istom ritmu,a u 74.minuti vec je bilo 3:1 za naš tim, golom Omera Agovica.
Do samog kraja utakmice je propušteno još nekoliko prilika, pa je pobjeda mogla biti i ubjedljivija, ali je ostalo konačnih 3:1 za nas tim.
Uspješna premijera na domaćem terenu, sa novim trenerom i nekoliko novih fudbalera, koje u nedjelju, u Mojkovcu očekuje gostovanje Brskovu, ekipi koja je najveći favorit za osvajanje prvog mjesta u ovogodišnjem takmičenju.

ČIJE JE OVO NAŠE SMEĆE?

Radio Petnjica
-
0
ČIJE JE OVO NAŠE SMEĆE?

Odavno nešto nije izazvalo toliko turbulencija i negativnih reakcija kao katastrofalna ekološka situacija koja je trenutno u Petnjici.

Porazno da poraznije ne može biti je i sama činjenica da smeće u raznim oblicima zvanično završava u potocima, baca se u rijekama, na strminama pored puteva, u posljednje vrijeme se zakopava po okolnim šumama i odlaže čak na otvorenim raskrsnicama (Gusare).

Bolesno da bolesnije nema.

Deponije u Petnjici

Ovdje se ne radi samo o postupku neznavenog i aljkavog pojedinca ili nesavjesne manje grupe građana, ovdje se zvanično radi o Opštinskom javnom komunalnom preduzeću, koje na taj način odlaže otpad. Zahvaljujući nestručnosti i neznanju ljudi koji su zaduženi, na kraju i plaćeni da nađu adekvatno riješenje upravljanjem sirovinskog otpada, oni krijući od građana, dupki pune i krcato natovarene kamione sa tim smećem, pune u već pripremljene i taze iskopane rupe po skrivenim šumama i nedaleko udaljenim planinama, odlažu i zatrpavaju taj otpad.

Pored svih resursa koje Opština, kao drugi najveći administrativni organ u jednoj državi, posjeduje i može da koristi, ona je izabrala najgore, od najgorih mogućih riješenja. Da zakopava smeće.

Ta praksa zakopavanja smeća, ima i svoju hijerarhijsku vertikalu odgovornih ljudi, kako od onih koji bagerima kopaju te rupe, i onih koji kamionima dovoze to smeće, tako do onih koji su im direktno naredili te i takve radnje, pa sve do onih koji su to zvanično odobrili nalogodavcima.

U tom lancu nikako nesmijemo zanemariti i ulogu samih stanovnika Petnjice, koji, priznaćemo nemaju izraženu svijest o tom problemu, i odlažu smeće gdje god stignu, što dalje od svoje kuće.

Smeće uz Dom kulture

Garantujem da se penjući se uz tu komandnu spiralu dolazi do direktora komunalne službe u Petnjici, a neizbiježno na vrhu odgovornosti se dolazi do samog predsjednika Opštine Samira Agovića, koji je nezaobilazna alfa i omega i otac svih nedjela na Bihoru.

Samir Agović

Poznato je, da na nivou države postoje i regionalni centri koji imaju svoje deponije, na kojima Opštine imaju pravo, predpostavljam uz neku finansijsku nadoknadu, da odlažu otpad. Te deponije su jedno neopisano ruglo i bezmalo predstavljaju obraz države u kojoj živimo, ali i kao takve imaju svoju funkciju, da se to smeće gomila na jednom mjestu, a ne da bude razbacano svuda naokolo.

Nekoliko savjesnih građana okupljenih oko grupe EKO Petnjica, nekoliko puta je preko javnog medijskog prostora upozoravala na štetne posljedice ovakog odlaganja otpada, čak do trajnih i nesagledivih posljedica ukoliko smeće dođe u kontakt sa aktivnim izvorima pijaće vode kojom se napaja Bihor. Pitanje je dana kada će se to desiti, i kada ćemo u nepovrat izgubiti i ovo malo čiste vode koju Samir i njegova ekipa, do sada nijesu uspjeli zagaditi. Da ironija bude veća, upravo ih je naš aktivista Isad M. raskrinkao i uhvatio gdje su zatrpavali rupe napunjene smećem, koje su bile iznad alternativnih podzemih tokova pijaće vode. Taj slučaj je proslijeđen Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, koji je u jednom šizofrenom odgovoru napisao da: ekološka inspekcija nema nadležnosti za vršenje inspekcijskog nadzora Opštinskih komunalnih službi.

Ko je onda ima?

Kome da se sljedeći put obratimo?

Apsurd kakav nije poznat vremenu u kojem živimo. Prostoru svakako jeste, ali se suštinski kosi sa vremenom koje na svakom koraku vidno, glasno i jasno ekologiju postavlja na prioritetno mjesto.

U koliko se ne varam, i u poglavljima na putu učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju, postoje jasne smjernice i tačke koje se tiču ekologije i zaštite životne sredine.

Tu smo ga ugasili za sva vremena.

To vam je isto kao, kad na graničnim prijelazima ulazite u našu državu i svuda su izlijepljeni plakati o suzbijanju korupcije, i mole svakog ko je primijeti da je prijavi, a desetak koraka naprijed vas sačeka carinik koji vas opušteno pita, šta ste njemu donijeli i glatko vam traži 20 Eura.

Naš prostor, prostor Bihora, odavno trpi sve moguće represije izazvane nedostatkom inteligencije ljudi koji ga vode i koji upravljaju svim polugama moći na lokalu.

Do nedavno prepoznat kao kutak netaknute prirode i izvora čiste, pijaće čak i ljekovite vode, Bihor sigurno postaje septička jama regiona, crna ekološka tačka.

Krenimo redom.

Sirovinski otpad u narodu ustaljenog imena – smeće, nije pojava od juče, njega je uvijek bilo, ali složit ćemo se u znatno manjim količinama. Ranije je to najčešće bio karton, papirni džakovi, staklena ambalaža, poneka guma i vrlo malo plastike, za koju su naši stari nalazili prinudno riješenje – sagorijevanje. Znamo da nije bilo idealno, ali je bilo podnošljivo racionalno riješenje.

Danas kada je potrošačka moć građana znatno veća, naglo se povećala i potreba za neprestanim kupovanjem, obično atrikala koji su raznorazno i glomazno upakovani, što nakon konzumacije za sobom ostavlja ogromne količine otpada tj. smeća. Da se primijetiti da jedna kutija običnog keksa je okolo umotana u celofan, pa ima onu kartonsku kutiju i unutra još i ono plastično kućište, za moj ukus – previše.

No nije tu samo taj obični i jednostavni otpad, tu imamo ogroman broj otrovnog, hemijskog, pa čak i zaraznog otpada (iz lokalne ambulante). Znamo šta se desilo pastrmkama u Popči i Lješnici. Tu je i građevinski otpad, koji lokalne građevinske firme svojim kamionima istresaju čim zamaknu iza krivine, i sklone se od pogleda.

Savremeni i uređeni sistemi imaju odgovor za te pojave, stručno se zove reciklaža.

Dok to savremeno riješenje ne dođe kod nas moramo naći drugo.

Pojavila se i ideja o jednom sastanku članova EKO Petnjica sa odgovornim ljudima iz Opštine u cilju iznalaženja trajnog riješenja za ovo pitanje. U samom razgovoru sa jednim mojim ahbabom, on mi reče: ”preveslat će vas Samir ko ništa, vi ste male mace za njega, šta ga košta da vas slaže kao i uvijek i za sve do sada“?

Ja sam mu ovo glasno rekao: ”da je ekologija posljednja linija odbrane Bihora, i ja mu nećemo dozvoliti po cijenu života da više radi ovo što je radio do sada. Kad ovim permanentnim nepočinstvima uništava naše živote, nećemo mu dopustiti da uništi našoj djeci i našim unucima“.

Postavio bih mu otvoreni ultimatum, ili će za mjesec dana da nađe trajno riješenje ili će pred svojim nosom ili trbuhom, imati brojne televizijske i novinske ekipe koje će danima špartati po Bihoru i dodatno slikavati i snimati sve moguće katastrofe za koje je direktno odgovoran.

A oni te senzacije jedva čekaju, od toga žive.

Uz to postoji, kao neoborivi dokaz, toliko slikanog i snimljenog materijala koji ćemo kao grupa građana, na to imamo potpuno pravo, naravno preko advokata predati tužbu državnim organima koje će uz ogroman medijski pritisak, biti primorani da reaguju.

 

Ako ovo bahato i neodgovorno razbacivanje smeća konačno ne ujedini Bihorce, da počnu stvarati zdravu bazu za promjenu vlasti i definitivno ne shvate da ih ovo trenutno političko rukovodstvo vodi glavačke u sveobuhvatnu propast, onda mi nikako nije jasno kad će, i da li će to ikad shvatiti.

Nemoj da se iznenade da za koju godinu zajedno sa sve Samirom do zavrat grcaju u svom izmetu.

 

OO BS PETNJICA: PETNJICA NAJNERAZVIJENIJA U CG, LOKALNI DPS I AGOVIĆ ISKLJUČIVI KRIVCI

Radio Petnjica
-
0
OO BS PETNJICA: PETNJICA NAJNERAZVIJENIJA U CG, LOKALNI DPS I AGOVIĆ ISKLJUČIVI KRIVCI

Opštiniski odbor Bošnjačke stranke Petnjica je u svom saopštenju ukazao na porazne informacije iz objavljenih podataka o stepenu razvijenosti i stopi nezaposlenosti po opštinama u Crnoj Gori.

“Petnjica je, nažalost, na posljednjem mjestu po oba kriterijuma. Na 23. mjestu smo po stepenu razvijenosti od ukupno 23 opštine u Crnoj Gori, što znači da smo najnerazvijenija opština u državi. Po stopi nezaposlenosti smo takodje posljedni sa čak 70% nezaposlenih, dok se ista stopa u srećnim opštinama kreće od 1,5 do 2%.
Ovi podaci su poražavajući za svakog Bihorca. Sramno je i žalosno da je tek svaki 16-i Petnjičanin radno angažovan.
Mi iz Opštinskog odbora Bošnjačke stranke Petnjica smatramo da je za ovo stanje u opštini odgovorna lokalna vlast DPS-a sa Samirom Agovićem na čelu koja za 12 godina upravljanja našom opštinom nije bila u stanju stvoriti ambijent za ekonomski razvoj, bolje uslove života, smanjiti nezaposlenost i spriječiti iseljavanje stanovništva, posebno mladih, obrazovanig i radno sposobnih ljudi.
Ubijeđeni smo da i građani dijele mišljenje sa nama i da će to pokazati na prvim narednim izborima i kazniti ovu nesposobnu i neodgovornu vlast. Petnjica nema više vremena za čekanje”, saopštili su iz OO BS Petnjica

MAJSKA ZORA U LUKSEMBURGU (FOTO I VIDEO)

Radio Petnjica
-
0
MAJSKA ZORA U LUKSEMBURGU (FOTO I VIDEO)

Među brojnim doseljeničkim zajednicama koje su se kroz svoja udruženja predstavile na Festivalu multikulture u gradu Petange u Luksemburgu, bilo je i udruženje ZK „Bihor“, koje već dugi niz godina na najbolji način promoviše svoju domovinu – Crnu Goru.
Iako ova opština po prvi put organizuje ovu vrstu festivala, na platou ispred zgrade opštine okupio se veliki broj građana koji su, po lijepom vremenu, uživali u igrama folklornih ansambala.

Folklorno društvo „ZK Bihor“ još jednom se predstavilo u punom sjaju, a u muzičkom dijelu čule su se brojne narodne pesme iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine, među kojima i pesma „Oj lijepa majska zoro“.

Od prisutnih na ovom festivalu čulo se još jednom da ZK „Bihor“ predstavlja ponos Crne Gore, kao i  njene iseljeničke zajednice u Luksemburgu.

https://www.youtube.com/watch?v=4Ipn6ERi2Yw

Jedan broj aktivista, na čelu sa predsednikom udruženja, diplomiranim inženjerom Eskom Halilovićem, vredno je radio tokom celog dana, niti u jednom trenutku ne pokazujući znake umora.
„Tako je kada se srcem radi“, Kratko je prokomentarisao predsjednik Halilović.

H.Rastoder

Petnjica domaćin V Međunarodne likovne kolonije „Boje Bihora“ 2025 (FOTO)

Radio Petnjica
-
0
Petnjica domaćin V Međunarodne likovne kolonije „Boje Bihora“ 2025 (FOTO)

U organizaciji JU Centar za kulturu Petnjica, od 23. do 27. avgusta 2025. godine održana je V Međunarodna Likovna kolonija „Boje Bihora“ 2025. I ove godine kao i prethodne  umjetnici su bili smješteni u Lovačkom domu u Petnjici, gdje su se tokom pet dana stvarali novi likovni radovi, razmjenjivala iskustva i širila prijateljstva među umjetnicima iz Crne Gore, regiona i Rusije. I ovogodišnju koloniju je podržalo Ministarstvo kulture I medija Crne Gore.

Na koloniji su učestvovali:

  • Evgenija Morozova – Rusija
  • Bojan Toševski – Makedonija
  • Skender Muja – Kosovo
  • Skender Strica – Albanija
  • Ena Kalaba – BiH
  • Emina Zećirović – BiH
  • Mehmed Suljević – Bijelo Polje
  • mr Irvin Masličić – Berane
  • Tamara Osmajlić – Berane
  • Denis Nogović – Pljevlja
  • Nermin Ćeman – Rožaje
  • Kaltrina Hoti – Plav
  • Muslija Agović – Berane
  • Faik Cikotić – Petnjica

Raznolikost umjetničkih izraza i stilova doprinijela je bogatstvu kolonije, dok su pejzaži Bihora i inspirativna priroda pružili motivaciju učesnicima da u svojim djelima prikažu ljepotu ovog kraja.

Tokom trajanja kolonije učesnici su imali priliku da obiđu kulturne znamenitosti i prirodne ljepote Bihora kao i da posjete seosko domaćinstvo “Hamdina kula “ vlasnika Tufa Ajdarpašića koji je sa suprugom pripremio ručak sa domaćim tradicionalnim jelima  i razne sokovima,sirom, medom koje proizvodi na sopstvenom gazdinstvu. Završni dan bio je posvećen izložbi nastalih radova i dodjeli zahvalnica i knjiga u izdanju JU Centra za kulturu koje je uručio direktor Sinan Tiganj i druženju sa publikom.

Pozdravljajući učesnike kolonije predsjednik opštine Samir Agović je istakao:

  • Dame i gospodo, umjetničke duše, selektore, direktore, drago mi je što smo i ovu

koloniju uspješno i na ovaj način obilježili i predstavili i što su Boje Bihora uvijek fantastične, ne samo ove koje imamo u prirodi, već su fantastične kada vi dođete ina ovaj način upriličite i pokažete zaista koliko je umjetnost bitna.

Uvijek kažem da bi svi mi voljeli da budemo umjetnici ali očigledno sam Bog da dar nekim ljudima da budu umjetnici. Gledajući ove slike, vjerujte mi da sam prosto oduševljen koliko vaše oko može da uhvati, možda više za kratak period nego za čitav život nas koji ovdje živimo, a još važnije kad to prenesete ovdje na ovom platnu i kada se to zaista pokaže kao umjetnost velike vrijednosti.

Hvala Vam za dane koje ste proveli ovdje, za svaku Vašu emociju, za vašu želju, a vjerujte i našu potrebu da smo zajedno i žao mi je što se sada susrećemo, mogli smo to i ranije ali okolnosti su bile takve, ali ću Vam poslati jednu snažnu poruku, mi iz lokalne uprave smo uvijek zadovoljni i ponosni kada dođe ovoliki broj ljudi iz susjednih zemalja i posebno mi je drago što sretam drage ljude koje smo imali prilike da upoznamo na prethodnim kolonijama.

Ovi dani su zaista bili fenomenalni, mnogo ljudi nam je bilo u Petnjici, mnogo sjajnih programa ali vjerujte mi da likovna kolonija pošto najduže traje ostavi najviše emocija i naših i vaših, i ono što je vaša snažna poruka jeste da je Bihor ljepši kada ga svojim slikama ovako lijepo ukrasite i predstavite nego što stvarno mislimo da jeste. Zato Vam još jednom hvala, hvala Vam što podržavate koloniju, što podržavate našu opštinu i što na neki način popularišete ovaj kraj na najbolji mogući način, sa umjetnošću, sa porukom ljubavi i porukom mira i neka ovo bude zajednička poruka svih nas, molimo se za mir u svijetu, molimo se za mir koji će da čuva djecu, koji će da čuva čovječanstvo i civilizaciju a samim time i umjetnost, jer umjetnost ako se ne sačuva, mislim da nijesmo sačuvali planetu.

Zato Vam hvala, želim Vam sretan put i gledajmo se naredne godine i uživajte još malo u ovim lijepim trenucima Bihorskog sunca koje je  nas je I danas ovako lijepo obasjalo.

Zahvaljujući na pozivu Skender Strica akademski umjetnik iz Skadra je kazao da:

– Djela koja su nastala tokom kolonije ostaju trajno svjedočanstvo susreta umjetnika i inspiracije koju nosi Bihor, ja sam po drugi put na koloniji u Petnjici i uvijek ću se odazvati pozivu organizatora čiji se zaposleni zaista trude da budu pravi domaćini što su i ovog puta dokazali obezbeđujući nam zaista sve što nam treba, Posebno smo oduševljeni tradicionalnijm jelima koje smo po prvi oput probali na ovoj koloniji na seoskom domaćinstvu Hamdina kula.

Evgenija Morozova:

Želim da izrazim duboku zahvalnost organizatorima i učesnicima likovne kolonije na prilici da budem dio ovog događaja. Svaki dan proveden ovdje bio je izvor inspiracije i duhovnog obogaćenja. Atmosfera stvaralaštva, dobrote i zajedništva zauvijek će ostati u mom srcu.

Biti dio ove kolonije – velika je čast i radost.

S poštovanjem i ljubavlju, Evgenija Morozova.

Tamara Osmajić mlada umjetnica  takođe je po prvi put u Petnjici ali je očarana prirodnim ljepotama ovog podneblja – Boje Bihora bi svaki umjetnik mogao istraživati do kraja svog života. Nemoguće je sagledati sve ljepote ovog pejzaža za kratko vrijeme.

Svakako, likovna kolonija nam pruža jednu lijepu impresiju. Hvala lijepa na svemu!

Iz JU Centar su istakli da su se svi učesnici kolonije potrudili da urade što kvalitetnije radove koji će ostati kao trajni dokaz boravka u ovom karaju, i zahvalili Ministarstvu kultutre i medija na projeknoj podršci i ove kolonije koju je tokom trajanja posjetilo više građana Petnjice i susjednih opština.

MURATOVIĆ: NEKA CRNA GORA UVIJEK IDE NAPRIJED

Radio Petnjica
-
0
MURATOVIĆ: NEKA CRNA GORA UVIJEK IDE NAPRIJED

Aldin Muratović, jedan od osnivača Bošnjačke građanske alijanse (BGA) i državni sekretar Ministarstva dijaspore saopštio je da 30. avgust 2020. godine ostaje upisan kao istorijska prekretnica koja je pokrenula važne procese u političkom, društvenom i ekonomskom životu Crne Gore.

“U protekle četiri godine ostvaren je napredak u više oblasti: minimalna plata porasla je sa 222 € na 600–800 €, minimalna penzija sa 136 € na 450 €, uvećana su socijalna davanja, zabilježen je istorijski minimum nezaposlenosti, zatvorena su pregovaračka poglavlja u procesu pristupanja EU, sprovedene brojne reforme, dok su nosioci kriminala i korupcije privedeni pravdi.

Ovi rezultati jasno pokazuju da Crna Gora ide naprijed. Ipak, svjesni smo da pred nama i dalje stoji zadatak ispravljanja nepravde koja je stvarana decenijama.
Naš cilj je da Crna Gora postane društvo u rangu najboljih u Evropi – i uvjereni smo da će se to desiti u bliskoj budućnosti”, rekao je Muratović uz poruku da Crna Gora uvijek ide naprijed!

EPCG: Dugoročni benefiti važniji od senzacionalizma

Radio Petnjica
-
0
EPCG: Dugoročni benefiti važniji od senzacionalizma

Elektroprivreda Crne Gore osjeća potrebu da, radi tačnog informisanja javnosti, još jednom ukaže na razloge koji stoje iza trenutnog finansijskog rezultata, a kojima se dio medija danas bavi na jedan, rekli bismo, prilično proizvoljan način. Sve ove okolnosti već smo ranije jasno isticali, pa stoga smatramo neopravdanim senzacionalistički i tendenciozan ton kojim obiluju današnji naslovi u pojedinim medijima.

Ostvareni rezultat u prvoj polovini godine prije svega je posljedica privremenog zastoja Termoelektrane Pljevlja od 31. marta tekuće godine, zbog završnih radova na ekološkoj rekonstrukciji i izmještanju toka rijeke Ćehotine, o čemu je javnost uredno obaviještena. Riječ je o projektu koji se dugo odgađao, a koji je sadašnje rukovodstvo EPCG hrabro preuzelo i uspješno privodi kraju. Dugoročni rezultati i benefiti ovog projekta za državu i građane Crne Gore za sadašnje rukovodstvo EPCG-a važniji su od zlonamjernih političkih i medijskih spinova.

Da pojasnimo – rekonstrukcija TE Pljevlja osigurava produžetak rada u skladu sa evropskim ekološkim standardima, daje dugoročnu stabilnost elektroenergetskog sistema Crne Gore, donosi čistiji i zdraviji vazduh građanima Pljevalja.

Na rezultat su, takođe, uticale i nepovoljne hidrološke prilike u drugom kvartalu, koje su značajno umanjile proizvodnju u hidroelektranama, zatim visoke cijene električne energije na međunarodnom tržištu, kao i povećana potrošnja distributivnih potrošača usljed visokih temperatura.

Važno je naglasiti da su ovo privremeni faktori. Završetak ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, zajedno sa povoljnijim hidrološkim uslovima u nastavku godine, stvoriće osnov za značajno unapređenje rezultata i dugoročnu energetsku sigurnost Crne Gore.

U vezi sa svim gore navedenim, a javnosti jasno u više navrata predočenim, svako ko je očekivao da rezultat može biti pozitivan uprkos svim činjenicama, evidentno je stručno neutemeljen, a interpretacije koje ciljaju senzacionalizam svakako ne možemo smatrati dobronamjernim.

Naše građane podsjećamo na važnu činjenicu – EPCG, uprkos objektivnim izazovima, domaćim potrošačima i dalje isporučuje električnu energiju po cijenama višestruko nižim od tržišnih. To dodatno opterećuje poslovanje, ali istovremeno potvrđuje našu društvenu odgovornost, što je jedan od prioriteta u poslovanju.

Još jednom ističemo da je, uprkos ovakvoj finansijskoj situaciji, EPCG u najvećem investicionom ciklusu od svog osnivanja i da će do kraja ove godine biti instalirano preko 100 MW nove zelene energije. Time se stvaraju preduslovi da u 2026. godini imamo konkretne benefite od novih projekata i bolji poslovni rezultat, uz diverzifikaciju proizvodnog portfolija EPCG i smanjenje zavisnosti od hidrologije.

EPCG će i ubuduće otvoreno i odgovorno obavještavati javnost o svim važnim pitanjima, a pozivamo i medije da interes građana i objektivno informisanje uvijek stave ispred senzacionalizma.

Vjerujemo da će i mediji, kao i svi drugi akteri od javnog značaja, jednako voditi računa o objektivnom informisanju i javnom interesu te izbjegavati naslove i pristupe koji mogu stvoriti pogrešnu sliku o činjenicama, budući da se povjerenje javnosti najbolje gradi tačnim, potpunim i uravnoteženim informacijama.

1234...955Stranica 3 of 955