OPŠTINA PETNJICA OBEZBIJEDILA PREVOZ ZA MATURANTE NA DAN OTVORENIH VRATA UCG I SAJAM ZAPOŠLJAVANJA „SUMMER JOB 2026“

Radio Petnjica
-
0
OPŠTINA PETNJICA OBEZBIJEDILA PREVOZ ZA MATURANTE NA DAN OTVORENIH VRATA UCG I SAJAM ZAPOŠLJAVANJA „SUMMER JOB 2026“

Opština Petnjica nastavila je praksu podrške mladima i ove godine obezbijedila prevoz za maturante iz Petnjice na manifestaciju „Dan otvorenih vrata Univerziteta Crne Gore“ i „Summer job 2026“, koja se juče 11. marta 2026. godine, održala u Podgorici.

U okviru dugogodišnje strategije usmjerene ka podršci obrazovanju i mladima, lokalna uprava omogućila je učenicima završnih razreda petnjičke Srednje mješovite škole odlazak na „Dan otvorenih vrata Univerziteta Crne Gore“, kako bi se iz prve ruke upoznali sa studijskim programima, uslovima studiranja i mogućnostima koje ih očekuju nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja.

Iz Opštine poručuju da je cilj ove inicijative da maturantima olakša donošenje jedne od najvažnijih životnih odluka i pruži im direktan pristup informacijama koje su važne za nastavak školovanja.

Pored toga, mladima je omogućen i odlazak na „Summer job 2026“, projekat koji okuplja predstavnike privrednog sektora i pruža informacije o mogućnostima sezonskog zapošljavanja, kao i priliku za pronalazak sezonskog posla.

U Opštini Petnjica ističu da je ovo samo jedna u nizu aktivnosti kojima lokalna uprava potvrđuje da ostaje partner mladima, prepoznajući obrazovanje i znanje kao ključne temelje razvoja zajednice.

Podsjećaju da Opština kontinuirano pruža podršku učenicima i studentima kroz različite vidove pomoći, među kojima su stipendije, subvencije za boravak u Domu učenika u Beranama, subvencije troškova prevoza, godišnje nagrade za najbolje studente, kao i jednokratne pomoći na zahtjev studenata.

Iz lokalne uprave poručuju da će i ubuduće nastaviti da prate potrebe mladih, uvjereni da je ulaganje u obrazovanje i podršku novim generacijama najsigurnija investicija u budućnost.

KOMUNALNO PREDUZEĆE ISKORISTILO LIJEPO VRIJEME ZA SANACIJU PUTEVA I UREĐENJE INFRASTRUKTURE U PETNJICI

Radio Petnjica
-
0
KOMUNALNO PREDUZEĆE ISKORISTILO LIJEPO VRIJEME ZA SANACIJU PUTEVA I UREĐENJE INFRASTRUKTURE U PETNJICI

Proljepšanje vremenskih prilika radnici Komunalnog preduzeća u Petnjici iskoristili su za intenzivne radove na lokalnoj putnoj infrastrukturi, pa su prethodnih dana sproveli akcije uklanjanja rastinja uz puteve, sanacije udarnih rupa, nasipanja kolovoza, kao i iskopavanja kanala za odvod atmosferskih voda.

Radovi na iskopu kanala za odvod atmosferskih voda izvedeni su u Mjesnoj zajednici Vrbica, i to na putnom pravcu Kraka – Donja Vrbica – Ćemani. Slične aktivnosti realizovane su i u Mjesnoj zajednici Trpezi, gdje su obuhvaćeni pravci Kutnje brdo – Osnovna škola, Petnjica – Gajevi – Koraći, Petnjica – Lagatore i Petnjica – Radmanci.

Iz Komunalnog preduzeća podsjećaju da je klizište koje je predstavljalo ozbiljan problem mještanima u Johovoj vodi sanirano prije nekoliko dana, dok je na lokalitetu Ponor stari put nasut i ponovo stavljen u funkciju.

Kako su saopštili, u narednom periodu planiraju nastavak radova i u drugim mjesnim zajednicama, sa ciljem unapređenja i sanacije putne infrastrukture na području opštine.

Iz ovog preduzeća uputili su i apel građanima da redovno izmiruju svoje komunalne obaveze, kako bi ono moglo nesmetano, profesionalno i funkcionalno da obavlja svakodnevne poslove. Poručuju da upravo redovna naplata računa omogućava odvoz smeća, održavanje zelenih površina, popravku puteva i druge infrastrukture, čišćenje javnih površina, uljepšavanje grada, kao i zimsko održavanje i prohodnost puteva do najudaljenijih sela.

“Poštovani građani, vaše redovno izmirivanje računa omogućava našem preduzeću da održava grad čistim, zelenim i funkcionalnim – svakog dana, na svakom koraku. Sve to je moguće samo uz vašu podršku i odgovornost. Svaki uplaćeni račun je korak ka urednijoj, sigurnijoj i ljepšoj Petnjici za sve nas. Hvala vam što razumijete da zajedno gradimo grad u kojem želimo da živimo”, poručili su iz Komunalnog preduzeća.

SAMIR RASTODER

PETNJICA SE NE PRAZNI SLUČAJNO: LJUDI NE ODLAZE SAMO ZBOG POSLA, VEĆ ZBOG OSJEĆAJA DA OVDJE NEMA BUDUĆNOSTI

Radio Petnjica
-
0
PETNJICA SE NE PRAZNI SLUČAJNO: LJUDI NE ODLAZE SAMO ZBOG POSLA, VEĆ ZBOG OSJEĆAJA DA OVDJE NEMA BUDUĆNOSTI

Iz Petnjice, Bihora i sa sjevera Crne Gore ne odlazi se više samo zbog siromaštva. Odlazi se zbog umora, nepovjerenja i osjećaja da život ovdje postaje borba sa svakodnevicom u kojoj ništa nije sigurno — ni posao, ni put, ni prevoz, ni voda, ni sjutrašnji dan. Kada jedan kraj počne da gubi vjeru u sopstvenu budućnost, tada iseljavanje prestaje da bude statistika i postaje tiho pražnjenje prostora.

ODLAZAK VIŠE NIJE INCIDENT, NEGO OBRAZAC

Petnjica danas nije usamljeni primjer, ali jeste jedan od najogoljenijih. Ono što se u ovom kraju dešava godinama više se ne može opisivati kao povremeni talas odlazaka. Iseljavanje je postalo obrazac. Gotovo normalno stanje. Ljudi odlaze, kuće ostaju zaključane, sela su tiša, a cijeli kraj polako ulazi u stanje u kojem je svaka naredna godina siromašnija ne samo za broj stanovnika, nego i za dio života koji je nekada nosio zajednicu.

Najopasnije u toj priči nije samo to što ljudi odlaze, nego što se na odlazak sve više gleda kao na jedino logično rješenje. Kada takav osjećaj prevlada, onda problem više nije samo ekonomski. Onda je riječ o dubokoj društvenoj i političkoj krizi.

NIJE SAMO POSAO U PITANJU

Najlakše je reći da se iz Petnjice odlazi zbog posla. I tačno je da je nezaposlenost jedan od glavnih razloga. U sredini u kojoj je zaposlenje, kako kažu sagovornici, gotovo lutrija, teško je očekivati da mladi ljudi ostanu, zasnuju porodice i grade budućnost. Ali priča se tu ne završava.

Upravo je to najvažnije upozorenje koje dolazi iz niza razgovora vođenih za Radio Petnjica: iseljavanje se ne može svesti samo na ekonomiju. Ljudi ne odlaze samo zato što nemaju dovoljno novca. Odlaze zato što ne vide sistem koji im daje bilo kakvu garanciju da će sjutra imati više reda, više sigurnosti i više razloga da ostanu.

Kad nestane perspektiva, ni plata više nije jedina mjera života. Tada ljudi počinju da traže uređeno okruženje, minimum sigurnosti i osjećaj da njihove godine neće biti potrošene uzalud.

POVJERENJE JE POSTALO JEDNAKO VAŽNO KAO I HLJEB

Možda najpreciznija dijagnoza problema jeste ocjena da je iseljavanje pitanje povjerenja i perspektive. To je suština. Jer nije isto živjeti teško i vjerovati da se stvari mogu promijeniti, ili živjeti teško i biti ubijeđen da se ništa neće promijeniti. U Petnjici je sve više prisutan ovaj drugi osjećaj.

Ljudi odlaze kada zaključe da ih institucije ne vide, da problemi traju predugo i da obećanja više ne znače ništa. Odlaze kada izgube vjeru da lokalna vlast i država mogu obezbijediti makar osnovne uslove za normalan život. Tada odlazak ne izgleda kao poraz, nego kao jedini razuman izlaz.

Zato je priča o iseljavanju mnogo ozbiljnija nego što djeluje na prvi pogled. Ona govori o raspadanju veze između građanina i države. A kada ta veza oslabi, onda ni jedan kraj ne može dugo ostati živ.

PUT, PREVOZ I VODA KAO RAZLOG ZA ODLASKE

U Petnjici se o iseljavanju ne govori apstraktno. Govori se kroz svakodnevne stvari koje u razvijenim sredinama djeluju gotovo podrazumijevano. Put. Prevoz. Voda. Pristup ustanovama. Mogućnost da se živi bez stalnog osjećaja zapuštenosti.

Kada građani moraju da planiraju svakodnevicu oko toga da li će negdje stići, kada javni prevoz praktično ne postoji, kada putna povezanost posebno zimi postaje dodatna prepreka, onda to nije samo pitanje komunalne politike. To je pitanje opstanka jednog kraja.

Posebno je porazno kada takvi problemi traju toliko dugo da ljudi više i ne očekuju brzo rješenje. Tada infrastruktura prestaje da bude tehničko pitanje i postaje psihološki signal da život u tom prostoru nije prioritet. A gdje život nije prioritet, tamo ni ljudi ne ostaju.

MLADI NE ODLAZE SAMO U POTRAZI ZA PLATOM, NEGO ZA NORMALNOŠĆU

Najveći teret iseljavanja nose mladi. Oni koji bi trebalo da ostanu, rade, osnivaju porodice, pokreću posao i daju ovom kraju snagu, prvi su na izlaznim vratima. To je najteži udarac za Petnjicu i Bihor, jer odlazak mladih ne znači samo demografski minus. To znači gubitak energije, inicijative i budućeg razvoja.

Kada mladi čovjek ne vidi posao, ali ni put da do tog posla dođe, kada nema sadržaja, kada nema osjećaj da sistem funkcioniše i kada ne vjeruje da će mu narednih pet ili deset godina donijeti bilo šta osim istih problema, onda odluka o odlasku postaje gotovo očekivana.

Zato je iseljavanje mladih mnogo više od socijalnog pitanja. To je pokazatelj da je jedan prostor počeo da gubi bitku za sopstvenu budućnost.

DIJASPORA MOŽE POMOĆI, ALI NE MOŽE NOSITI SVE NA LEĐIMA

U Petnjici se često s pravom govori o važnosti dijaspore. Ona godinama pomaže porodicama, ulaže u kuće, održava veze sa zavičajem i čuva emotivnu povezanost sa krajem. Ali koliko god bila važna, dijaspora ne može zamijeniti državu.

To je ta granica koju politika često pokušava da prećuti. Dijaspora može pomoći da ljudi neko vrijeme lakše izdrže. Može podstaći pojedine investicije. Može sačuvati sponu sa krajem. Ali ne može riješiti sistemske probleme umjesto institucija. Ne može sama obezbijediti radna mjesta, urediti administraciju, uspostaviti prevoz, razviti infrastrukturu i vratiti povjerenje.

Zato je važna poruka da je vrijeme simbolične pomoći prošlo i da fokus mora biti na investicijama i konkretnim projektima. Ljudi se ne vraćaju na osnovu nostalgije. Vraćaju se tamo gdje mogu da rade, da školuju djecu, da stignu do ljekara, da planiraju život i da vjeruju da ih sistem neće iznevjeriti.

NAJSUROVIJA POSLJEDICA JE ŠTO JEDAN KRAJ POČINJE DA SE MIRI SA NESTAJANJEM

Možda je najpotresniji ton u svim ovim svjedočenjima upravo onaj da bi, ako se ništa ne promijeni, jednog dana neko mogao doći samo da ugasi svjetlo. Ta rečenica zvuči dramatično, ali u suštini nije pretjerivanje. To je sabrana slika svega što se godinama nagomilava: prazna sela, sve manje djece, sve manje života u javnom prostoru, sve manje vjere da se može drugačije.

Najgore što se jednom kraju može desiti nije samo siromaštvo. Najgore je kada počne da se navikava na propadanje. Kada prazne kuće postanu uobičajen prizor. Kada se odlazak mladih više ne doživljava kao alarm, nego kao redosljed stvari. Tada nestajanje postaje tiho, sporo i društveno prihvatljivo.

A upravo je to opasnost sa kojom se danas suočavaju Petnjica i Bihor.

OVO VIŠE NIJE LOKALNI, NEGO DRŽAVNI PROBLEM

Priča o iseljavanju iz Petnjice nije samo priča o jednoj opštini. To je priča o modelu odnosa države prema sjeveru Crne Gore. O tome šta se dešava kada razvoj godinama kasni, kada su obećanja glasnija od rezultata i kada građani počnu da osjećaju da su ostavljeni po strani.

Zato bi bilo pogrešno svesti sve na lokalni nivo. Ako se Petnjica prazni, onda se ne prazni samo jedna opština. Prazni se i povjerenje u ideju ravnomjernog razvoja, u sposobnost države da sačuva svoje rubne prostore i u tvrdnju da svaki građanin, bez obzira gdje živi, ima pravo na jednake šanse.

Kad se jedan kraj isprazni od ljudi, on se prije toga isprazni od nade. A kada nestane nade, onda ni politika više ne rješava problem — nego ga samo registruje.

ISELJAVANJE JE DANAS NAJTAČNIJA DIJAGNOZA STANJA

Zato iseljavanje iz Petnjice, Bihora i sa sjevera Crne Gore ne treba posmatrati samo kao demografski podatak. Ono je danas najtačnija dijagnoza stanja. Pokazuje koliko je jedan prostor ekonomski slab, infrastrukturno zapušten, institucionalno krhak i politički zanemaren.

Ljudi ne odlaze samo trbuhom za kruhom. Odlaze i za redom, sigurnošću, dostojanstvom i osjećajem da njihov život nije osuđen na čekanje. A dok god država i lokalne vlasti ne ponude uvjerljiv odgovor na taj osjećaj, iseljavanje neće biti zaustavljeno.

Petnjica se, dakle, ne prazni slučajno. Prazni se zato što predugo nije dobijala dovoljno razloga da ostane živa.

SAMIR RASTODER

This story was produced with the financial support of the European Union under the SMS Facility – Small Media Support in Western Balkans project, implemented by Center for Democratic Transition (CDT). The content is the sole responsibility of the author, and does not necessarily reflect the views, opinions, or values of the European Union or Center for Democratic Transition (CDT).

Ova priča je nastala uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru projekta SMS Facility – Small Media Support in Western Balkans, koji sprovodi Centar za demokratsku tranziciju (CDT). Sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove, mišljenja ili vrijednosti Evropske unije ili Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Kese pored puta kao opomena: Neobična, ali snažna poruka anonimnog eko aktiviste iz Petnjice (VIDEO)

Radio Petnjica
-
0
Kese pored puta kao opomena: Neobična, ali snažna poruka anonimnog eko aktiviste iz Petnjice (VIDEO)

Na dionici puta od Gusara do Police i dalje stoje kese sa otpadom, uredno složene pored puta. Na prvi pogled, nekome bi moglo izgledati da su tu zaboravljene ili ostavljene bez razloga. Međutim, istina je sasvim drugačija – iza tog prizora krije se snažna i promišljena ekološka poruka.

Kako je ranije pisao portal Radio Petnjica, anonimni eko aktivista očistio je ovaj potez puta od smeća koje su nesavjesni pojedinci bacali pored saobraćajnice. Danas je taj dio puta potpuno čist, bez ijednog papirića, kese ili komada plastike. Ipak, kese sa prikupljenim otpadom ostale su uz put, ne slučajno, već namjerno.

Prema saznanjima portala Radio Petnjica, anonimni aktivista nije želio da komunalne službe odmah uklone vreće, jer je upravo njihovim ostavljanjem uz put želio da pošalje poruku svima koji tuda prolaze. Na taj način, kese su postale svojevrsna opomena – jasan i vidljiv podsjetnik na to koliko je važno čuvati životnu sredinu, ali i koliko štete može da napravi samo jedan neodgovoran pojedinac.

U vremenu kada smo navikli da problem otpada često ignorišemo, ova neobična akcija pokazuje da se pažnja javnosti može probuditi i na drugačiji, originalan i veoma upečatljiv način. Umjesto da otpad nestane bez traga, on je na trenutak ostavljen na vidnom mjestu, da svjedoči o našem odnosu prema prirodi. Tako uredno složene kese uz potpuno čist put djeluju kao tiho, ali snažno upozorenje.

Ovaj gest anonimnog eko aktiviste podsjeća da borba za čistiju životnu sredinu ne mora uvijek dolaziti kroz velike kampanje i zvanične akcije. Ponekad je dovoljan jedan čovjek, jedna ideja i jedan iskren odnos prema prostoru u kojem živimo da bi se poslala poruka koju svi razumiju.

Istovremeno, ova priča još jednom potvrđuje koliko je važno da svi zajedno budemo odgovorniji prema prirodi. Jer smeće pored puta ne pada samo od sebe – neko ga tu ostavlja. Ali isto tako, neko odluči da ga pokupi, sakupi i pretvori u poruku koja opominje cijelu zajednicu.

Upravo zato ovakve primjere treba isticati. Ne samo zbog pohvale pojedincu koji je pokazao ličnu odgovornost, već i zbog toga što nas podsjećaju da je očuvanje životne sredine obaveza svih nas.

EKO MAPA

Na kraju, podsjećamo i na Eko mapu Radija Petnjica, platformu koju ćemo ponovo objaviti kako bi građani i dalje imali priliku da evidentiraju ekološke probleme, ukažu na divlje deponije, otpad pored puteva i druge primjere neodgovornog odnosa prema prirodi. Cilj Eko mape jeste da zajedno prepoznamo probleme, podignemo svijest i doprinesemo da naš kraj bude čistiji, uredniji i zdraviji za život.

https://eko-mapa.petnjica.me/

SAMIR RASTODER

Projekat „BIHOR EKO-MAPA“ podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.

POSAO JE LUTRIJA, PREVOZ NE POSTOJI: Muratović o Petnjici između iseljavanja i zapuštene infrastrukture

Radio Petnjica
-
0
POSAO JE LUTRIJA, PREVOZ NE POSTOJI: Muratović o Petnjici između iseljavanja i zapuštene infrastrukture

Nezavisni odbornik u SO Petnjica Aldin Muratović u razgovoru za Radio Petnjica kaže da danas iz opštine najčešće odlaze oni koji ne mogu da nađu posao, jer je “posao prava lutrija”, dok su komunalni i infrastrukturni problemi – od nepostojanja javnog prevoza do neispravne vode i nerešenog otpada – postali svakodnevica. Muratović poručuje da dijaspora može pomoći da ljudi “izdrže duže”, ali da bez sistemskih rješenja države i lokalne samouprave iseljavanje ne može stati.

RADIO PETNJICA: Kada pogledate oko sebe – ko najviše odlazi iz Petnjice: mladi, čitave porodice, stručni ljudi?
MURATOVIĆ: Nekada se moglo reći da odlaze gotovo svi, dok danas uglavnom odlaze oni koji ne mogu da pronađu posao. A posao u našoj opštini je, nažalost, prava lutrija.

RADIO PETNJICA: Šta su, po vašem mišljenju, tri glavna razloga zbog kojih se ljudi odlučuju da odu iz Petnjice?
MURATOVIĆ: Tri ključna razloga su nedostatak radnih mjesta, slabo razvijena lokalna infrastruktura neophodna za normalno funkcionisanje, kao i manjak sportskih, kulturnih i obrazovnih sadržaja. Čovjek prirodno teži da u svom okruženju ima ove uslove, a Petnjica, nažalost, u protekloj deceniji nije uspjela da ih u dovoljnoj mjeri obezbijedi svojim građanima.

RADIO PETNJICA: Da li vi ili neko iz vaše uže porodice ozbiljno razmišljate o odlasku? Šta bi prevagnulo da ostanete?
MURATOVIĆ: Ja sam morao da odem iz Petnjice zbog posla, ali sam i dalje snažno vezan za svoj zavičaj i trudim se da, u skladu sa svojim mogućnostima, dam doprinos njegovom razvoju. Nažalost, i većina moje porodice je iz istog razloga bila primorana da napusti Petnjicu. Smatram da je lokalna administracija mogla i morala da uradi više kako bi se takvi trendovi spriječili.

RADIO PETNJICA: Koliko na odluku o odlasku utiču: posao, plate, obrazovanje djece, zdravstvo, putna povezanost, osjećaj nepravde ili zapostavljenosti?
MURATOVIĆ: Svi ovi faktori imaju presudan uticaj i smatram ih ključnim razlozima odlaska. Na tim poljima Opština nije uradila dovoljno, što potvrđuju i poražavajući demografski podaci sa kojima se danas suočavamo.

RADIO PETNJICA: Šta je ono zbog čega, uprkos svemu, i dalje želite da ostanete u Petnjici?
MURATOVIĆ: Ja Petnjicu nikada neću napustiti. Privremeni angažman van nje ne doživljavam kao odlazak, već kao priliku da steknem iskustva i pomognem svom kraju. Čak smatram da sam u mogućnosti da, iz Podgorice, u određenim segmentima više doprinesem razvoju Petnjice nego da sam stalno tamo. Ovom prilikom želim da pozovem mlade ljude koji imaju ideje i žele da pokrenu sopstveni posao u svom zavičaju da mi se slobodno obrate – spreman sam da im pomognem da te ideje pretoče u stvarnost. Moja misija je da ljudi ne napuštaju svoj rodni kraj, već da u njemu osjete da imaju realne uslove i privilegiju za dostojanstven život.

ULOGA DIJASPORE

RADIO PETNJICA: Koliko vama i vašoj porodici znači podrška dijaspore (finansijska pomoć, sezonski poslovi, investiranje)?
MURATOVIĆ: Meni i mojoj porodici podrška dijaspore u tom smislu ne znači ništa, jer smo se oslanjali isključivo na sopstveni rad. Međutim, kao državnom sekretaru u Ministarstvu dijaspore, podrška dijaspore Crnoj Gori svih ovih godina bila je, jeste i mora ostati izuzetno značajna. Više puta sam isticao da je dijaspora bila najveća humanitarna podrška svojim porodicama u Crnoj Gori, i na tome im dugujemo veliku zahvalnost. Da nije bilo te pomoći, siguran sam da bi demografska slika Crne Gore, a posebno sjevera i Petnjice, bila znatno lošija. Danas, ali i u budućnosti, dijasporu vidim kao ogroman intelektualni i investicioni potencijal naše države. Intelektualni – jer nam je neophodno znanje i iskustvo koje su naši ljudi stekli u razvijenim sistemima zemalja prijema. Investicioni – jer su građani Crne Gore u dijaspori stekli kapital koji prirodno treba da se ulaže u svoju državu. Oni imaju prednost i poseban značaj u odnosu na sve druge investitore. Posebno me raduju sve češći primjeri povratka naših građana iz dijaspore svom zavičaju i Crnoj Gori. Siguran sam da će takvih primjera u budućnosti biti još više.

RADIO PETNJICA: Imate li utisak da pomoć dijaspore doprinosi ostanku ljudi ovdje, ili se uprkos toj pomoći iseljavanje nastavlja? Zašto?
MURATOVIĆ: Pomoć dijaspore svakako doprinosi tome da ljudi duže ostanu u svom zavičaju i da lakše prebrode teške periode, ali ona, sama po sebi, nije dovoljna da zaustavi iseljavanje. Iseljavanje se, nažalost, nastavlja jer pomoć dijaspore ne može zamijeniti sistemska rješenja – stabilna radna mjesta, funkcionalnu infrastrukturu, kvalitetno obrazovanje i dostupno zdravstvo. Dijaspora može biti snažan oslonac, ali ključna odgovornost je na državi i lokalnoj samoupravi. Tek kada stvorimo uslove za dostojanstven život, pomoć dijaspore će imati puni efekat i pretvoriće se iz socijalne podrške u razvojnu snagu.

KOMUNALNI I INFRASTRUKTURNI PROBLEMI

RADIO PETNJICA: Koji komunalni problem najviše utiče na vaš svakodnevni život (voda, put, otpad, rasvjeta, internet, javni prevoz…)?
MURATOVIĆ: Na prostoru opštine Petnjica prisutni su gotovo svi navedeni problemi. U svim ovim oblastima neophodno je raditi na unapređenju kvaliteta usluga, jer svaki od njih u određenoj mjeri utiče na svakodnevni život građana.

RADIO PETNJICA: Kako nepostojanje autobuske linije iz Petnjice utiče na vas / vašu porodicu (odlazak u školu, na posao, ljekaru, u Berane/Podgoricu)?
MURATOVIĆ: Javni prevoz na teritoriji opštine praktično ne postoji, što predstavlja veliki problem, posebno za naše najmlađe i najstarije sugrađane. Paradoksalno je da je u mnogo težim vremenima javni prevoz bio daleko bolje organizovan nego danas.

RADIO PETNJICA: Kakva je situacija sa vodosnabdijevanjem u vašem naselju ili selu – da li imate vodu redovno, kakav je kvalitet, da li ste se obraćali nadležnima?
MURATOVIĆ: Vodosnabdijevanje na teritoriji opštine nije na zadovoljavajućem nivou. Voda sa javnih vodovoda u velikom broju slučajeva nije ispravna za piće. Mnoge mjesne zajednice imaju ozbiljne probleme sa snabdijevanjem, a posebno bih istakao Javorovu.

RADIO PETNJICA: Šta vidite kada izađete iz kuće: uredne ulice, rasvjetu, riješen otpad – ili su problemi vidljivi na prvi pogled?
MURATOVIĆ: U svim navedenim oblastima vidljivi su ozbiljni problemi i jasno je da ima mnogo posla. Posebno bih naglasio problem otpada, pri čemu moramo biti svjesni da i sami građani snose dio odgovornosti.

RADIO PETNJICA: Da morate da napravite listu prioriteta, kojim redosledom bi trebalo rješavati komunalne probleme u Petnjici?
MURATOVIĆ: Prvo bih stavio u funkciju reciklažno dvorište koje opština već posjeduje, ali nažalost nikada nije pušteno u rad. Drugo, neophodno je zaposliti veći broj komunalnih redara kako bi se obezbijedilo pravilno odlaganje i reciklaža otpada. Treće, potrebno je pooštriti kaznenu politiku prema nesavjesnim građanima.

RADIO PETNJICA: Imate li utisak da lokalna vlast i nadležna preduzeća reaguju brzo na prijave građana, ili se problemi vuku godinama? Navedite primjer.
MURATOVIĆ: Imam utisak da lokalna vlast, nažalost, ne djeluje po jasnim prioritetima, što dovodi do gomilanja problema. Siguran sam da je uz više volje i stručnosti pitanje deponije i reciklažnog dvorišta moglo biti riješeno, a samim tim bi naše rijeke, potoci, šume i druga prirodna dobra danas bila znatno čistija.

SAMIR RASTODER

This story was produced with the financial support of the European Union under the SMS Facility – Small Media Support in Western Balkans project, implemented by Center for Democratic Transition (CDT). The content is the sole responsibility of the author, and does not necessarily reflect the views, opinions, or values of the European Union or Center for Democratic Transition (CDT).

Ova priča je nastala uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru projekta SMS Facility – Small Media Support in Western Balkans, koji sprovodi Centar za demokratsku tranziciju (CDT). Sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove, mišljenja ili vrijednosti Evropske unije ili Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

U TOKU PROJEKTOVANJE ZA TRI KLJUČNA PUTNA PRAVCA: PETNJICA ULAŽE 40.000 EURA, NA REDU VRBICA, TRPEZI I VRŠEVO

Radio Petnjica
-
0
U TOKU PROJEKTOVANJE ZA TRI KLJUČNA PUTNA PRAVCA: PETNJICA ULAŽE 40.000 EURA, NA REDU VRBICA, TRPEZI I VRŠEVO

U Opštini Petnjica ovih dana intenzivno se radi na unapređenju putne infrastrukture, kako na seoskim, tako i na glavnim lokalnim pravcima. Kao potvrdu tih aktivnosti lokalna samouprava je iz budžeta izdvojila oko 40.000 eura za izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju tri važna putna pravca: Petnjica–Azane, Kutnje brdo–Ambulanta Trpezi i Kraka–Agovića rijeka.

Predsjednik Opštine Samir Agović saopštio je da je Opština, kako je ranije i najavila, potpisala ugovor sa projektantskom kućom “OptimusProjekt”, koja će izraditi tehničku dokumentaciju za ove dionice. Kako je naveo, očekuje se da projektovanje bude završeno do početka ljeta, čime bi se stvorili uslovi da se u narednoj fazi pristupi konkretnoj rekonstrukciji puteva u mjesnim zajednicama Vrbica, Trpezi i Vrševo.

“Želim da saopštim dobru vijest građanima koji žive na potezu Petnjica–Azane, Kutnje brdo–Ambulanta Trpezi, kao i u MZ Vrbica na relaciji Kraka–Agovića rijeka, da je Opština sklopila ugovor sa projektantskom kućom za projektovanje ovih putnih pravaca. Iz lokalne kase izdvojeno je blizu 40.000 eura za finansiranje izrade tehničke dokumentacije”, poručio je Agović.

Prema njegovim riječima, projektni zadatak definisan je tako da se kroz izradu dokumentacije obuhvati kompletno unapređenje saobraćajnih uslova na ovim dionicama: planirano je proširenje trase gdje je moguće, ublažavanje uspona, regulisanje otpadnih voda, povećanje bezbjednosti i protočnosti saobraćaja, sanacija kosina, kao i izgradnja potpornih zidova na kritičnim mjestima.

Agović je podsjetio da je Opština u prethodnom periodu realizovala više aktivnosti na poboljšanju putne infrastrukture u ruralnim djelovima, ali da je sada ocijenjeno da je prioritet unaprijediti glavne pravce koji najveći broj stanovnika povezuju sa centrom Petnjice.

Posebno je istakao i ulogu dijaspore u ovom procesu. Kako je kazao, zahvalan je ljudima iz dijaspore i odboru formiranom u dijaspori, sa ciljem da se na sličan način obezbijede sredstva i za dodatne dionice.

“Zahvalan sam našim ljudima iz dijaspore i odboru koji je formiran da pomogne da se na isti način izfinansira dodatnih 10 kilometara. Nakon izrade tehničke dokumentacije slijedi nova obaveza lokalne uprave – da obezbijedi sredstva kako bi se ovi projekti što prije realizovali”, naveo je Agović.

Iz Opštine poručuju da je izrada projektne dokumentacije prvi korak ka rekonstrukciji, a da će naredna faza podrazumijevati obezbjeđivanje finansiranja i početak radova na terenu, kako bi najavljeni projekti što prije donijeli konkretnu korist građanima.

Sportista Specijalne olimpijade Denis Ramdedović na vrhu Loška: Bilo je izazovno, ali idem opet na planinu

Radio Petnjica
-
0
Sportista Specijalne olimpijade Denis Ramdedović na vrhu Loška: Bilo je izazovno, ali idem opet na planinu

Denis Ramdedović iz sela Lagatore, u Petnjici, kao sportista Specijalne olimpijade Crne Gore, šest godina takmiči se u različitim disciplinama, a prvi put, ovog vikenda, doživio je iskustvo planinarenja.

Sa Planinarsko-sportskim klubom “Bihor” iz Petnjice, Denis se popeo na vrh Loška, najviši vrh planine Lisinj, koja pripada masivu Rumije.

“Vidio sam objavu kluba, pretpostavio sam da mogu da izdržim, da nije previše zahtjevno. I ispostavilo se da je tako, bilo je izazova prilikom spuštanja, ali tu su mi pomogla dva momka, nisu se odvajali od mene”, priča on za portal Maja.team.

Specijalna olimpijada omogućava osobama sa intelektualnim smetnjama da se bave sportom, redovno treniraju i takmiče se u 32 olimpijska sporta.

U svijetu, registrovano je više od pet miliona sportista Specijalne olimpijade. Među njima su i sportisti iz Crne Gore, gdje je Specijalna olimpijada osnovana 2007. godine.

Denis Ramdedović član je šest godina, a takmiči se u disciplinama bacanje kugle, stoni tenis, brzi hod, boćanje, a dok je ta disciplina postojala, nadmetao se i u pikadu.

 

Iako u mjestu gdje živi, kaže, nema mnogo uslova za trening, to što praktikuje sport ipak pomoglo mu je tokom njegove prve planinarske ture.

“U kondiciji sam”, kaže ovaj tridesetdevetogodišnjak.

Iz PSK “Bihor” kažu da za njih uključivanje lica s invaliditetom u aktivnosti kluba ima poseban značaj.

“Planinarenje nije samo fizička aktivnost, već način da se ljudi povežu, podrže jedni druge i pokažu da priroda pripada svima. Kada imamo člana koji je lice sa invaliditetom, to nas dodatno motiviše da budemo bolji, solidarniji i da pokažemo da prepreke postoje samo ako ih sami postavimo”, kazao je za portal Maja.team sekretar “Bihora” Emir Ećo.

Za Denisa kaže da je prije svega izuzetno uporna osoba i veliki borac u životu.

“Od samog početka je izrazio veliku želju za planinarenjem, a njegova volja i energija su inspiracija svima nama u klubu. Kao klub smo veoma zadovoljni, jer zajedno stvaramo okruženje u kojem se svako osjeća prihvaćeno i podržano. Denis je bio učesnik uspona na planini Lisinj, uspio je da se domogne najvišeg vrha Loška, tako pokazao veliku želju i upornost od vrha i nazad”, rekao je Ećo.

Denis Ramdedović osnivač je Nevladine organizacije “Lica s invaliditetom”, od Opštine je lani dobio priznanje za promociju i razvoj sporta u Petnjici, a očekuje da, uz njihovu podršku, u narednom periodu realizuje i takmičenja za osobe s invaliditetom u stonom tenisu i pikadu.

Nije siguran koliko je u Petnjici lica s invaliditetom, jer, kaže, porodice i danas nerado o njima govore.

“Ja znam za njih pet, šest, ali te djece ima mnogo više”.

Ono u šta je siguran, to je da Loška i Lisinj nisu njegova posljednja planinarska tura i poručuje da je to za njega tek početak planinarske priče.

Pristupačni turizam

Nevladina organizacija „Ekvivalent“ realizovala je prije tri godine projekat posvećen pristupačnom turizmu za lica sa invaliditetom. Tada su, pored ostalog, organizovali i eduko kamp na području Nacionalnog parka „Lovćen“, kada su učesnici imali priliku da obiđu Ivanova korita, Mauzolej, selo Njeguše, te vidikovce sa pogledom na Bokokotorski i Tivatski zaliv.

U okviru istog projekta, objavili su i publikaciju „Pristupačan turizam za lica sa invaliditetom“, u kojoj su, na osnovu rezultata dobijenih tokom istraživanja, pored ostalog, ukazali da je neophodno unaprijediti uslove pristupačnosti turističkih objekata, lokaliteta, sadržaja, usluga i informacija licima sa invaliditetom.

Crna Gora ratifikovala je Konvenciju Ujedinjenih Nacija o pravima lica sa invaliditetom i time se obavezala da promoviše, štiti i osigura puno i ravnopravno uživanje svih ljudskih prava i osnovnih sloboda svih lica sa invaliditetom i da promoviše poštovanje njihovog urođenog dostojanstva.

IZVOR: https://maja.team/denis-ramdedovic-loska-lisinj-specijalna-olimpijada/?sfnsn=mo

 

IZGRAĐEN POTPORNI ZID NA PUTU PETNJICA – AZANE

Radio Petnjica
-
0
IZGRAĐEN POTPORNI ZID NA PUTU PETNJICA – AZANE
Sa boljim vremenskim prilikama, opština Petnjica je otpočela građevinsku sezonu i krenula u realizaciji projekta unapređenje i osiguravanju  lokalne putne infrastrukture.
Na lokalnom putu Petnjica-Azane, uz kooridnaciju MZ Tucanje, izgrađen je potporni zid. Potporni zid je izgrađena na mjestu koje je do sada predstavljalo veliki problem za vozače, jer se radi o klizištu koje bi bilo aktivno s prvim padavinama, no na sreću vozača taj problem je sada riješen. Za ovu namjenu Opština Petnjica je izdvojila 10.900 eura.
,,Ovaj putni pravac je veoma frekventan i ovaj kritični dio puta je bio ugrožen iz razloga sto je došlo do ulegnuća donje trase puta. Da bi sacuvali put, prema stručnoj procjeni ekipe koja je izašla na teren, predloženo je da se izgradi potporni zid. Tako da je opština uz pomoć u koordinisanju MZ Petnjica, angažovala lokalne izvođače radova i uradila potporni zid na dionici puta Petnjica-Azare, cijena radova iznosila je 10.900”, rekao je predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović.

PETNJICA ZAPOČELA IZRADU PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZA REKONSTRUKCIJU TRI LOKALNA PUTA

Radio Petnjica
-
0
PETNJICA ZAPOČELA IZRADU PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZA REKONSTRUKCIJU TRI LOKALNA PUTA

U Opštini Petnjica danas je održan prvi radni sastanak sa predstavnicima projektantske kuće OPTIMUS PROJECT, čime je zvanično započet proces izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju lokalnih puteva na teritoriji opštine.

Sastanku su prisustvovali predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović sa saradnicima – arhitekta Haris Adrović, građevinski inženjer Elvisa Agović i menadžer Alen Pljakić, dok su OPTIMUS PROJECT predstavljali Sara Konatar i Jovan Furtula.

Kako je saopšteno, nakon uspješno završenog tenderskog postupka, projektna dokumentacija biće izrađena za tri putna pravca: MZ Vrbica – „Kraka–škola–Agovska Rijeka“ (oko 3,3 km), „Petnjica–Godočelje–Azane“ (oko 5,4 km) i MZ Trpezi – „Kutnje brdo–ambulanta“ (oko 1,7 km).

Predsjednik Agović je istakao da je unapređenje infrastrukture, posebno saobraćajne, jedno od ključnih strateških opredjeljenja lokalne uprave, te da su pomaci već vidljivi kroz više paralelnih aktivnosti. Podsjetio je da je Opština inicirala rekonstrukciju putnog pravca Berane–Petnjica, da su u toku radovi na dionici Bioča–Petnjica, kao i da se radi na projektovanju putnog pravca Petnjica–Savin Bor do granice sa Srbijom.

„Posebno insistiramo da nadležne institucije nastave rekonstrukciju regionalnog puta na dionici Vrbica–Trpezi–Kalače, jer je riječ o pravcu koji direktno utiče na kvalitet života građana i ukupni razvoj opštine“, poručio je Agović.

On je naglasio da je Opština Planom javnih nabavki opredijelila 50.000 eura za izradu projektne dokumentacije, kako bi se obezbijedili jasni tehnički i finansijski uslovi za naredne korake i ulazak u fazu realizacije radova.

Agović je uputio i zahvalnost dijaspori, koja će, kako je najavljeno, obezbijediti izradu dodatne projektne dokumentacije za nastavak rekonstrukcije puta prema Miraj brdu, u dužini od dodatnih 5 kilometara.

Na sastanku su dogovorene obaveze projektanta, način koordinacije sa Opštinom i okvirna dinamika izrade dokumentacije, s ciljem da se u što kraćem roku stvore uslovi za nova infrastrukturna ulaganja.

Opština Petnjica će, poručeno je, javnost blagovremeno informisati o napretku izrade projektne dokumentacije i narednim koracima u realizaciji ovih projekata.

PETNJICA: ANONIMNI EKO AKTIVISTA ZA DVA DANA SAKUPIO PREKO 100 DŽAKOVA SMEĆA

Radio Petnjica
-
0
PETNJICA: ANONIMNI EKO AKTIVISTA ZA DVA DANA SAKUPIO PREKO 100 DŽAKOVA SMEĆA

Na putnom pravcu između Petnjice i Berana, u dionici od Podvada do Police, anonimni eko-aktivista je tokom prethodna dva dana samoinicijativno sakupljao otpad koji nesavjesni građani izbacuju pored puta.

Prema saznanjima našeg portala, riječ je o borcu za očuvanje životne sredine čiji je identitet poznat redakciji, ali koji insistira da ostane anoniman. On je, bez ičije pomoći, prikupio više od 100 džakova smeća na potezu od Donje Vrbice do Stenica, ostavljajući iza sebe očišćenu trasu i jasnu poruku da briga o prirodi ne smije biti samo deklarativna.

Akcija je izazvala brojne pozitivne reakcije u Petnjici. Mnogi građani ističu da ih je, pored količine otpada uz saobraćajnicu, posebno dirnula činjenica da iz godine u godinu postoji pojedinac koji bez pompe i interesa radi ono što bi trebalo da bude minimum društvene odgovornosti.

O aktivnosti anonimnog ekološkog pregaoca oglasio se i Ruždija Kočan, jedan od osnivača grupe EKO Petnjica, poručujući da se za ovog čovjeka “zna širom Dunjaluka”, te da je riječ o osobi koja ne traži eksponiranje niti pripadnost inicijativama, već svoj doprinos daje tiho i istrajno, smatrajući da je najvažnije da se dobro djelo vidi “tamo gdje treba”.

NIJE PRVI PUT

Ovo nije prvi put da se na portalu Radio Petnjica piše o istom anonimnom aktivisti i sličnim akcijama. U tekstu objavljenom 23. februara 2023. navedeno je da je isti eko-aktivista prikupio preko 200 vreća smeća na teritoriji Opštine Petnjica, takođe insistirajući na anonimnosti.

PODSJETNIK: “BIHOR EKO-MAPA” – PRIJAVI DIVLJE DEPONIJE I DEVASTACIJU PRIRODE

Portal Radio Petnjica je početkom februara pokrenuo projekat “BIHOR EKO-MAPA”, online alat koji omogućava da građani na jednom mjestu mapiraju divlje deponije, problematične lokacije i devastaciju prirode, ali i da se prati status prijava (aktivno / u procesu / očišćeno).

https://eko-mapa.petnjica.me/

Ideja je da se sve ekološke priče i terenski problemi — o kojima se godinama piše — objedine u preglednu i upotrebljivu mapu, kako bi informacije bile vidljive i građanima i institucijama, a reakcije brže i mjerljive.

SAMIR RASTODER

Projekat „BIHOR EKO-MAPA“ podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.

1234...983Stranica 3 of 983