NAJNOVIJE OBJAVLJENO

Tesla medical- Ime koje znate, doktori kojima vjerujete

0

Svakog dana u našoj klinici ordiniraju sljedeći specijalisti:

Kardiolog
Neurolog
Fizijatar
Hirug
Radiolog
ORL ,
Psihijatar .

Radno vrijeme klinike je od 7-17h svakog dana osim nedelje.
Zakažite svoj pregled na vrijeme, jer zdravlje ne smije da čeka.

SJEDNICA SO PETNJICA U ČETVRTAK

0

Predsjednik SO Petnjica Mehmed Adrović zakazao je trinaestu redovnu sjednicu loklanog parlamenta.

Predloženi dnevni red:

1. Prijedlog Programa rada Skupštine Opštine Petnjica za 2024. godinu
2. Prijedlog Odluke o formiranju Odbora za društvene djelatnosti
3. Prijedlog Odluke o formiranju Savjeta za davanje naziva naselja, ulica i trgova
4. Zaključak o prihvatanju Izvještaja o radu predsjednika Opštine i organa lokalne uprve i službi za 2023. godinu
5. Zaključak o prihvatanju Informacije o iznosu dodijeljenih sredstava nevladinim
organizacijama, realizovanim projektima i njihovim efektimaza 2023.godinu
6. Zaključak o prihvatanju Godišnjeg programa obavljanja komunalnih djelatnosti za 2024. godinu
7. Zaključak o prihvatanju Izvještaja o radu JU Centar za socijalni rad za 2023. godinu
8. Zaključak o prihvatanju Izvještaja o radu JU Centar za kulturu Petnjica za 2023. godinu
9. Zaključak o prihvatanju Plana i Programa rada JU Centar za kulturu Petnjica za 2024. godinu

Sjednica će se održati 21.03.2024. godine (četvrtak) u zgradi Opštine (sala Skupštine Opštine), sa početkom u 11:00h.

 

DINO RASTODER: U Norveškoj dobiješ ono što ti pripada

0

Zemlja fjordova i jezera, koju nazivaju i zemljom polarnih noći, Norveška je od najsromašnije države na Skadinavskom poluostrvu u kojoj je nekada vladala i glad, postala jedna od najbogatijih država Evrope, a samim tim i najprimamljivija za rad i za život.

Visok standard, razvijena ekonomija i socijalna politika napravili su od ove države “sigurnu luku” za sve one koji su bili spremni da napuste rodno mjesto i potraže sreću u ovim hladnim predjelima na sjeveru Evrope.

Tim putem su prije gotovo deceniju krenuli i dvojica inženjera iz Crne Gore, Boško Janjušević i Dino Rastoder.

Čini se da nije bilo teško odabrati lokaciju van Balkana na kojoj bi gradili svoju i budućnost svoje porodice, ali bilo je potrebno i da se kockice poslože da bi se krenulo u priču koja bi im donijela bolji život.

“Splet raznih okolnosti doveo je do mogućnosti za zaposlenjem u jednoj uspešnoj kompaniji iz Osla. Nije bilo nekog dugog i strateškog planiranja, više stvari se posložilo i odlučio sam da probam. Od odluke da pošaljem prvi CV do preseljenja prošlo je manje od dva mjeseca. Ovo sigurno ne treba uzeti kao pravilo, bio je to izuzetak da tako brzo se stvari poslože. Obično je proces traženja posla malo duži, i naravno zavisi od situacije na tržištu rada i uslova za različite profesije. Kao programer bilo je jednostavno doći do posla i znanje iz Crne Gore je vrlo relevantno i lako prenosivo na ovo tržište”, prenosi svoje iskustvo rođeni Podgoričanin Dino Rastoder koji je zaposlen u DNB banci, najvećoj finansijskoj instituciji u Norveškoj.

Ni drugom sagovorniku “Vijesti”, građevinskom inženjeru Bošku Janjuševiću nije bilo teško da se odluči u kom pravcu da krene kada je odlučio da napusti Balkan.

“Ja sam imao priliku da nakratko posjetim Norvešku 2013. godine, kada je i počela moja misija traženja posla ovdje. Odabrao sam Norvešku zbog visokog standarda života, napredne socijalne politike, ekološke svijesti i prilika za lični i profesionalni razvoj. Bilo je potrebno dosta upornosti i odlučnosti dok sam tražio posao, ali se na kraju isplatilo. Prvo sam se zaposlio u jednoj naftnoj kompaniji u Kristijansandu, na jugu zemlje. Već nakon godinu, morao sam da tražim novi posao ili da napustim Norvešku. Novi posao dobio sam u kompaniji “Norsk Hydro”, koja je jedna od najvećih proizvođača aluminijuma u svijetu. Moja iskustva su do sada bila prilično pozitivna i ja sam zadovoljan svojim odabirom”, ističe Janjušević koji radi kao projekt menadžer srednjih i velikih investicionih ulaganja.

Uzajamno poštovanje

Na poslovni ambijent su se lako navikli jer su, kako kažu, prednosti u odnosu na naše prostore velike, a kao glavnu ističu poštovanje od strane kolega i nadređenih, bez obzira na kojoj se poziciji radnik nalazi u firmi.

“Moje iskustvo u Norveškoj vezano je i za manju kompaniju, ali i za jednu od najvećih. Mogu reći da glavni utisak iz ovih kompanija jeste uzajamno poštovanje. Bez obzira na kojoj si poziciji, sa kojim iskustvom dolaziš, uvijek ćeš biti saslušan i uvažen. Znanje i trud se izuzetno cijene. Kvalitetan odnos između posla i familije je iznad svega. Naravno da se ne treba zanositi da je sve idealno i savršeno. Normalno je da u svim kompanijama ima borbe za pozicije, borbe za pažnjom i dokazivanjem. Ali, za ovih deset godina nikada niko nije očekivao da radim van radnog vremena, vikendima, sa odmora i slično. Bilo je perioda kada se radilo prekovremeno, ali uvijek je to bilo planirano i to je bio moj izbor. Veliki projekti zahtijevaju požrtvovanost i veliki rad, ali su uvijek nagrađeni”, ističe Rastoder u razgovoru za “Vijesti”.

Prema njegovim riječima, za Norvešku je karakteristično funkcionisanje sistema u kojem nedostaje puno kvalitetnih radnika.

“Onda se svi bore za dobrog radnika i poštuju doprinos koji isti ostvaruje. Samo poslovanje je u potpunosti zasnovano na to ko može da ostvari bolji proizvod ili uslugu, dakle ko može da pobijedi u realnoj tržišnoj utakmici. Dok u Crnoj Gori je većina poslova u sprezi sa nekim nepoznatim tržišnim faktorima, na primjer prijateljstva, kumovi, partija i slično”, ističe Rastoder.

I uravnoteženost između poslovog i privatnog života je ono što razlikuje poslovni ambijent u Noreškoj od onog u Crnoj Gori.

“Razlike u poslovanju uključuju veću transparentnost, manju agresivnost, efikasnije procedure, veći fokus na radnička prava i zdravlje, te bolju ravnotežu između poslovnih obaveza i privatnog života. Od samog razgovora za posao nailazite na veliku profesionalnost. Već se tada može primijetiti da se cijene isključivo ljudske i profesionalne karakteristike. Poslovni ambijent u Norveškoj je transparentan, podržava ravnotežu između posla i privatnog života, te naglašava timski rad i inovacije”, kaže Janjušević.

Prilagođavanje samom načinu života na Skandinavskom poluostrvu takođe nije išlo teško jer je i tu mnogo benefita odmah izašlo na površinu i čini se da upravo te povlastice veoma efikasno ublažavaju nostalgiju za rodnim mjestom.

“Život u Norveškoj karakteriše visoki standard, sigurnost, pristup zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju, te veći fokus na kvalitetu života u odnosu na Crnu Goru i Balkan. Razlike uključuju manju birokratiju, veću ekološku osviješćenost i zainteresovanost za boravak u prirodi”, naglašava Janjušević.

Život u novoj kulturi prepun je i novih iskustava, ali i izazova.

“U Norveškoj ono što ti pripada to i dobiješ, dok na Balkanu to skoro pa da zavisi od toga koliko imaš sreće. Uvijek ponavljam da je dovoljno stresno da poslije deset godina nikad nisi siguran da si pravilno izgovorio ulicu u kojoj živiš. Da počnemo od toga pa sve ostalo. Puno zavisi od osobe, navika i potreba. Neko se lakše pronađe ovdje, a neko teže. Ja sam pronašao puno stvari koje mi prijaju. Od prirode, sistema, grada, ljudi, navika, hrane. Ali, sve to sam više ili manje imao i u Crnoj Gori. Plus, bio sam siguran kako se izgovara ulica u kojoj živim”, kaže Rastoder.

Nikad ne reci nikad

Za Norvežane Rastoder kaže da su vrlo iskreni ljudi, znatiželjni i otvoreni.

“Neko bi rekao hladni, bez temperamenta i slične učestale karakteristike. Vjerovatno za nas bi isto tako rekli da smo bučni, agresivni, lijeni. Ni jedno ni drugo nije istina. Različite kulture komuniciraju na različite načine. Život u multikulturalnoj državi te nauči da obratiš mnogo više pažnje na to. Nauči te kako komunicira jedan Norvežanin, kako jedan Indijac, a kako jedan Portugalac”, naglašava on.

Voljeli bi da pomognu i doprinosu Crnoj Gori znanjem, ali o povratku, rođeni Nikšićanin, koji je poslovnu karijeru prije odlaska na Skandinavsko poluostrvo gradio u Beogradu, sada ne razmišlja.

“S obzirom na prethodno dugogodišnje stanje u državi, kao i trenutno stanje bez naznaka da može doći do nekih značajnih promjena, naši dugoročni porodični planovi nijesu vezani za Crnu Goru. Ako se povratak nekada i desi, to bi isključivo bilo iz privatnih razloga”, kaže Janjušević.

Što se tiče poratka u Crnu Goru, Rastoder kaže – nikad ne reci nikad.

“Da budem iskren, ovdje sam našao način života koji meni odgovara trenutno i nema nekog velikog podsticaja zašto bi razmišljao o povratku. Iz Crne Gore najviše mi nedostaju familija i prijatelji. Na moju sreću ovdje imam i puno dobrih prijatelja iz Crne Gore koji su doselili u poslednjih deset godina. To puno olakšava boravak”, ističe on.

I ako su oni u pečalbu krenuli prije deset godina u hladnu Skandinaviju i s obzirom na to da imaju dosta pozitivnih iskustava, kažu da bi ipak željeli da se stvore uslovi da mladi iz Crne Gore dolaze u Norvešku isključivo da vide “Aurora Borealis”, ili se dogovore o nekom velikom ugovoru za proizvod ili uslugu koji prave u Crnoj Gori, a nikako da se sele.

PREUZETO: VIJESTI

PETNJICA: ANONIMNI EKO AKTIVISTA SAKUPIO 100 DŽAKOVA SMEĆA PORED PUTA (FOTO I VIDEO)

0
Na putnom pravcu između Petnjice i Berana, u dijelu od Podvada do Police anonimni aktivista u proteklih dva dana sakupljao otpad.
Smeće koje nesavjesni građani odlažu pored puta iz svojih automobila, anonimni Eko aktivista i borac za očuvanje životne sredine, čiji identitet je poznat portalu Radio Petnjica, drugu godinu za redom,  samoinicijativno, bez ičije pomoći prikupio je više od 100 džakova smeća na dijelu puta od Podvada do trafo-stanice na Polici.
Ova akcija naišla je na brojne pozitivne reakcije kod ljudi iz Petnjice,  među njima je i Eldar Adorvić predsjednik OO SDP-a Petnjica koji je javno na svom fejsbuk profilu pohvalio ovu društveno korisnu akciju, ovog čovjeka koji je htio da ostane anoniman.
,,Kao što se vidi na snimku, detaljno se posvetio činjenju javnog dobra i to ne prvi put. Nama koji ovdje živimo je vrlo poznat njegov aktivizam i dobro koje čini, a posebno bih naglasio ovaj vid dobra u toku mjeseca Ramazana. Zaista ne postoje riječi koje bi opisale ovaj čin. Na kraju bih skrenuo pažnju na subjekte lokalne samouprave, da se oni a i svi mi posvetimo ovakvim ljudima. Da oni budu dio sistema koji bi zasigurno dali veliki doprinos” saopštio je Eldar Adrović predsjednik OO SDP-a Petnjica.
ERIS BABAČIĆ

PETNJICA: IFTAR U MOTELU ZA 200 POSTAČA (FOTO I VIDEO)

0
Juče je, za oko 200 postača iz Petnjice upriličen iftar, od donatora Alije Muhovića u Motelu Petnjica.
,,Uvažena braćo i cijenjene sestre, ovaj večerašnji iftar, priredio je naš brat, Alija Muhović. On trenurnu nije tu, ali je želio da nas okupi i priredi iftar. Onaj ko priredi postaču iftar imaće nagradu kao da je postio” saopštio je glavni imam u Petnjici Husein ef. Ramčilović.
Iftaru su pored glavnog imama prisustvovali i hafiz Mervan Muhamedi, predsjednik Medžlisa Rifat Agović, predsjednik opštine Petnjica Samir Agović i mnogi drugi.
VIDEO:
ERIS BABAČIĆ

Poljoprivrednici sa područja Petnjice godinu čekaju pomoć za uništene usjeve

0
Grupa poljoprivrednih proizvođača sa područja Petnjice uputila je ponovni zahtjev Ministarstvu poljoprivrede i Vladi Crne Gore da im nadoknade štete koje su pričinjine na njihovim imanjima prilikom prošlogodišnjih vremenskih nepogoda.
Istakli su da su se sa sličnim zahtjevima nadležnim uzaludno obraćali u nekoliko navrata, te da je krajnje vrijeme da se pozitivno odgovori na njihove molbe.
,,Poznato je da je tokom prošle godine u više navrata područje naše opštine zahvatilo nezapamćeno nevrijeme i da su tom prilikom na poljoprivrednim imanjima pričinjene ogromne štete. Jednostavno, naši usjevi bili su sravnjeni sa zemljom, tako da praktično nijesmo ništa mogli da iskoristimo. Sve to je i konstatovala opštinska komisija koja je izlaskom na teren i evidentirala koliko te štete pojedinačno iznose. Rečeno je da će te štete biti nadoknađene u nekom iznosu, ali, i pored brojnih urgencija, iz resornog ministarstva i Vlade na nas niko nije okrenuo glavu. Vidimo da to nije bio slučaj sa opštinama u centralnom dijelu države, što je još jedna potvrda da smo mi na sjeveruzadnja rupa na svirali”.
Zato ponovo apelujemo da nam se štete nadoknade, jer ovo je sramota šta se sa nama radi – u ime poljoprivrednih proizvođača sa područja Petnjice naglasio je Avdulah Muratović.
ZBOG PROŠLOGODIŠNJIH GUBITAKA NIJESMO U MOGUĆNOSTI DA POČNEMO SA PRIPREMNIM RADOVIMA ZA SADNJU POLJOPRIVREDNIH KULTURA, PA SMO PRINUĐENI DA DIGNEMO RUKE OD OVOG POSLA I BIĆEMO PRIMORANI DA ORGANIZUJEMO PROTESTE KAKO BI NADLEŽNI SHVATILI DA POSTOJIMO“, ISTIČE AVDULAH MURATOVIĆ
Foto: Dan
On je istakao da su zbog prošlogodišnjih šteta i gubitaka dovedeni u situaciju da odustanu od daljeg bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom i da razmišljaju da organizuju proteste ukoliko se ne udovolji njihovim zahtjevima.
S obzirom na to da su cijene sjemena, đubriva i goriva drastično porasle mi zbog prošlogodišnjih gubitaka nijesmo u mogućnosti da počnemo sa pripremnim radovima za sadnju određenih poljoprivrednih kultura. Zato smo prinuđeni da dignemo ruke od ovog posla, jer smo dovedeni u bezizlaznu situaciju. Na kraju bićemo primorani da organizujemo proteste, kako bi nadležni shvatili da uopšte postojimo”  istakao je Muratović.
Potrebno više sluha za mlade na selu.
Na području opštine Petnjica je značajan broj mladih ljudi koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Međutim, kako navode, nijesu zadovoljni kako nadležne institucije tretiraju njihova zalaganja da na svojim imanjima organizuju život.
-Zbog niza otežavajućih okolnosti Petnjica se godinama suočava sa drastičnim iseljavanjem stanovništva. No, i pored toga ima značajan broj mladih ljudi koji pokušavaju da na svojim imanjima, baveći se poljoprivrednom proizvodnjom, organizuju život. Međutim, nadležne institucije to ne prepoznaju kao nešto vrlo pozitivno, čim izostaju odgovarajući podsticaji da ti mladi ljudi ostanu na svojim vjekovnim ognjištima. Zato bi država morala da ima više sluha za mlade na selu – konstatovao je Avdulah Muratović.
Dodao je da veliki problem predstvalja to što se ne pristupa adekvatnom čišćenju korita rijeka, koje se usled porasta vodostaja izlivaju i plave poljoprivredne parcele.
– Znamo da se iz opštinskog i državnog budžeta izdvajaju značajna sredstva za čišćenje rječnih korita. Međutim, vidno je na terenu da se ti radovi ne realizuju i da rječna korita ostaju netaknuta i zatrpana svim i svačim. Zato rijeke, čim su kišni, lako mijenjaju tok i izlivaju se na parcele koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju. Da se kojim slučajem rijeke čiste onda ne bi imali ovakve štete na usjevima – zaključio je Muratović.
IZVOR: DAN

Klizište na putu Petnjica – Berane pola godine čeka sanaciju

0

Iz Savjeta mjesne zajednice Polica pozvali su nadležne u Ministarstvu saobraćaja da hitno nalože sanaciju klizišta koje se prije pola godine ponovo pojavilo na novosagrađenom regionalnom putu Berane – Petnjica.

Podsjetili su da se klizište blizu škole na Goraždu iz dana u dan sve više širi i da predstavlja opasnost za vozače, s obzirom na to da se kolovoz suzio i da se saobraćaj odvija samo jednom trakom.

– Prije nekoliko mjeseci teren na putu Berane –Petnjica, u mjestu Goražde, ponovo je počeo da klizi, usled čega je došlo do oštećenja jedne kolovozne trake. Zato se saobraćaj na ovom mjestu odvija krajnje otežano. Da stvar bude još gora, tu nije postavljena ni upozoravajuća saobraćajna signalizacija o oštećenju puta, tako da je naročito noću ovom dionicom rizično putovati. Uz to, svakog momenta može da dođe do novog klizanja zemljišta i do totalne obustave saobraćaja. Zato ponovo apelujemo na Ministarstvo saobraćaja i ostale nadležne institucije da pod hitno preduzmu mjere i nalože da se izvrši sanacija puta na ovom izuzetno kritičnom mjestu. Poručujemo da mi više nemamo vremena za čekanje i da smo spremni da preduzmemo radikalne mjere ako na našem zahtjev ne odgovore pozitivno – kazao je predsjednik Mjesne zajednice Polica Novak Zekić.

Inače, na ovom istom mjestu prije nekoliko godina pojavilo se slično klizište i to odmah nakon detaljne rekonstrukcije pomenutog puta. Poslije toga, nakon što je firma Indel inžinjering uradila analize terena, preduzeće “Bemaks” je saniralo klizište. Tada je sanacija odrona uz značajna ulaganja podrazumijevala postavljanje potpornog zida i ponovnu izgradnje jedne kolovozne trake u dužini od dvadesetak metara. Mještani navode da je nedopustivo da se pored toliko uloženih sredstva na istim mjestu javljaju nova oštećenja kolovozne trake.

– Prvo smo godinu dana čekali da se izvrši sanacija klizišta na novosagrađenom putu. Kad su se nadležni smilovali da konačno odrade sanaciju odrona, pomislili smo da je ovaj problem konačno riješen i da je to kraj saobraćajnim problemima na ovoj dionici puta. Međutim, sada ponovo imamo istu situaciju – istakao je Zekić.

PREUZETO: DAN

ĆEMAN NAJAVIO: U JUNU TENDER ZA MAGISTRALNI PUTNI PRAVAC PETNJICA-BIOČA

0

Poslanik i potpredsjednik Demokratske Crne Gore Albin Ćeman je za Radio Petnjica i portal petnjica.me saopštio da će tender za put Petnjica – Bioča biti raspisan u junu ove godine.

“Prema pouzdanim informacijama koje posjedujem, tender za realizaciju projekta na magistralnom putnom pravcu Petnjica- Bioča biće raspisan krajem juna ove godine.
Da bi tender bio raspisan, postojeći projekat mora biti transformisan po eurokodovima, što je trenutno u toku i biće završeno najkasnije do kraja maja”, rekao je Ćeman.

Projektovani iznos novčanih sredstava za realizaciju projekta magistralnog putnog pravca Petnjica-Bioča iznosi 11.000.000 eura.

“Ovaj projekat će se finansirati iz kapitalnog dijela budžeta za lokalnu infrastrukturu i predstavlja drugi projekat po značaju  za našu opštinu, odmah poslije projekta vraćanja statusa opštine. Razvoj sjevera, kao i naše Petnjice, je visoko na  agendi Demokratske Crne Gore, te stoga želim da iskažem zadovoljstvo, što će se krenuti u realizaciju ovog projekta, koji će pružiti velike mogućnosti u daljem razvoju Petnjice. Radujmo se svi zajedno i gradimo našu Petnjicu za ove i buduće generacije”, rekao je Ćeman.

S.R.

PUT PETNJICA – BIOČA NOĆNA MORA ZA VOZAČE

0

Putni pravac prema Bioči u izuzetno lošem stanju. veliki broj teških mašina i kamiona koji se koriste za dva kamenoloma koji se nalaze na putu do Bioče, razlog je katastrofalnih uslova na ovom frekventnom putu. U mjestu Lješnica, sa većim padavinama, usljed začepljenja propusta dodje do formiranja jezera, što je prava noćna mora za vozače koji prolaze ovom dionicom.

Plan je da od jeseni počne rekonstrukcija, ali su građani veoma skeptični da će se to i desiti. Riječ je o putu koji koriste brojni Petnjičani, ali i oni koji svoje putovanje nastavljaju dalje, jer ne malo broj njih koristi ovaj putni pravac kako bi izbjegli radove na ulazu u Berane.
E.B.

Ramazanska čestitka predsjednika Opštine Petnjica

0

Upućujem čestitku povodom nastupajućeg mjeseca Ramazana svim vjernicima Islamske zajednice u zemlji i dijaspori, reisu IZ CG, Rifatu ef Fejziću, glavnom imamu Medžlisa IZ Petnjica, Huseinu ef Ramčiloviću.

Svijetli mjesec Ramazan je mjesec praštanja, odricanja, mjesec ljubavi prema bližnjem svom porodu, ali i komšiluku, i prema široj zajednici.

Neka ovaj mjesec bude prilika da učinimo dobra djela, jer se samo ona broje, i po njima se sudi o nama. U ovom trenutku misli svih nas su upućene ljudima u Gazi, koji stradaju, pa je naša dužnost da se saosjećamo sa svim ljudima koji su u nevolji i patnji, i koji stradaju.

Jos jednom upućujem iskrene čestitke i želim da mjesec Ramazana bude mjesec mira, lične i porodične sreće u svim našim domovima.