NAJNOVIJE OBJAVLJENO

U Petnjici nagrađeni najbolji poljoprivrednici

Radio Petnjica
-
0
U Petnjici nagrađeni najbolji poljoprivrednici
Jubilarna, 25. po redu manifestacija “Dani poljoprivrede i domaće radinosti” održana je u Petnjici, okupivši brojne izlagače iz Crne Gore, Srbije, Kosova i Albanije.

Na štandovima su se predstavili poljoprivredni proizvođači i zanatlije, a izložbeni prostor bio je ispunjen domaćim voćem i povrćem, sokovima, vinom i rakijom, mliječnim i mesnim proizvodima, medom i pčelinjim proizvodima, ljekovitim biljem i ukrasnim cvijećem. Posebnu pažnju privukli su i ručno izrađeni predmeti – od drvoprerade do vezenih, tkanih i pletenih radova.

Posjetioci su imali priliku da pogledaju i poljoprivrednu mehanizaciju izloženu ispred glavne sale, kao i propagandni materijal iz oblasti agrara, turizma i prehrambene industrije.

Organizatori su u 15 kategorija dodijelili vrijedne nagrade, na osnovu ocjene stručnog žirija u sastavu: Miloš Vuković, Kasim Agović i Zorica Otović.

U kategoriji proizvodnje sira, prvo mjesto osvojila je Novka Vuković, dok su za najbolji jardum i kajmak nagrade dobili Sonja Veljić i Salem Smailović. Najbolje povrće izložio je Refik Hadžibegović, a najkvalitetnije voće Seosko domaćinstvo “Đurđ”.

Za najbolju rakiju nagrađen je Vujica Vuković, a priznanje za proizvodnju meda podijelili su Zdravko Radunović i Radovan Bjelić. Najuspješniji proizvođač ljekovitog bilja je Almir Jasavić.

Među izlagačima domaće radinosti, prvo mjesto u tkanju pripalo je Udruženju “Vrijedne ruke” iz Petnjice, dok je Raza Bučan nagrađena za najbolje pletene radove. Selma Gusinjac osvojila je prvu nagradu za heklanje, a najuspješniji u oblasti drvoprerade bio je Erzana Aripi.

Štand Srednje mješovite škole iz Petnjice proglašen je za najuređeniji, a specijalna nagrada dodijeljena je Udruženju djece sa posebnim potrebama “Oaza” iz Bijelog Polja.

Manifestaciju je svečano otvorio načelnik Direktorata za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede Ranko Bogavac koji je istakao da ovaj sajam predstavlja ne samo priliku za promociju domaćih proizvoda, već i snažan simbol očuvanja tradicije, kulturnog identiteta i ekonomskog potencijala ruralnih krajeva Crne Gore.

O značaju poljoprivredne proizvodnje i ulozi sajma govorio je i predsjednik opštine Petnjica Samir Agović. U ime organizatora, Sabaheta Novalić, predsjednica Udruženja “Vrijedne ruke”, zahvalila je sponzorima i pozvala društvenu zajednicu da podrži razvojne projekte na ruralnim područjima.

Posebnu atmosferu manifestaciji dala je voditeljka programa Gorica Ćulafić, a publici su se predstavili i članovi Kulturno-umjetničkog društva “Duga”, kao i pjesnik Rajko Joličić.

Sajam je organizovan u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Opštinom Petnjica i lokalnom Turističkom organizacijom, dok je glavni nosilac organizacije bila Mreža nevladinih organizacija sa prostora Bihora.

Drvo prijateljstva zasađeno da simbolično spaja sjever i jug

U oviru sajma, ispred zgrade Opštine Petnjica zasađeno je drvo prijateljstva koje će, kako je navedeno, simbolično spajati sjever i jug Crne Gore. Drvo javora, zasadio je predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović, zajedno sa predstavnicima nekoliko udruženja i organizacija iz Bara i Ulcinja koje je predvodio poznati sportski radnik i privrednik Pavle Pepđonović. Rečeno je da je zasađeno drvo još jedna potvrda da dobre ideje ne poznaju granice i da spajaju ljude različitih nacionalnosti i opredijeljenja.

-Neka ovo drvo prijateljstva raste visoko prema nebu i neka na simboličan način svjedoči da je Petnjica otvorena sredina za sve dobre ljude i ideje. Hvala našim prijateljima iz Bara i Ulcinja što su pokazali kako treba uvezivati vrijednisti juga i sjevera naše države – naglasio je Agović.

PREUZETO: DAN

BDF – RASPISAN KONKURS ZA DODJELU STIPENDIJA STUDENTIMA (VIDEO)

Radio Petnjica
-
0
BDF – RASPISAN KONKURS ZA DODJELU STIPENDIJA STUDENTIMA (VIDEO)

Bošnjački donatorski fond (BD-Fond) iz Luksemburga raspisao je konkurs za dodjelu stipendija studentima koji dolaze iz porodica sa niskim ili skromnim finansijskim primanjima.

Kandidati treba da dostave potvrdu o upisu na studije, dokaz o školskom uspjehu, uvjerenje o kućnoj zajednici, potvrdu o imovinskom stanju, kratku biografiju sa fotografijom i kopiju lične karte ili potvrdu o prebivalištu.

Rok za prijavu je 20. oktobar 2025. godine.

Petnjica domaćin Andrijevici

Radio Petnjica
-
0
Petnjica domaćin Andrijevici
U okviru 8. kola Udruženja klubova Sjever, Fudbalski klub Petnjica odmjeriće snage sa ekipom FK Komovi iz Andrijevice.
Petnjica je trenutno 2. na tabeli sa bodom manje od prvoplasirane ekipe FK Brskovo iz Mojkovca.
,,Ovom prilikom pozivamo sve ljubitelje fudbala da danas dodju na Zavicajni stadion Gusare i podrže naše momke u borbi za prvo mjesto koje vodi u baraž za popunu Druge lige Crne Gore.” saopštili su iz Uprave FK Petnjica.
Takođe u nedelju će na teren i pionirska selekcija FK Petnjica, koja bilježi sjajne rezultate u ovogodišnjem takmičenju, oni će odmjeriti snage sa Fudbalskom Akademijom Berane, a utakmica će početi od 18

PETNJICA: U NEDJELJU DAN SJEĆANJA NA HALIDA BEŠLIĆA

Radio Petnjica
-
0
PETNJICA: U NEDJELJU DAN SJEĆANJA NA HALIDA BEŠLIĆA

U nedjelju, u Petnjici na lokaciji Divan bašta, od 17-18h biće organizovan Dan sjećanja na filantropa, umjetnika i pjevača Halida Bešlića.
“Pozivam sve poštovaoce Halidovog djela da nam se pridruže i da pošaljemo poruku da će njegove pjesme i djelo i dalje živjeti. Dobrodošli” poručio je Isad Muratović u ime Organizacionog odbora.

ĐUKANOVIĆ: NOVI OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I BATERIJE DONOSE NIŽE RAČUNE ZA STRUJU ZA NAŠE GRAĐANE

Radio Petnjica
-
0
ĐUKANOVIĆ: NOVI OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I BATERIJE DONOSE NIŽE RAČUNE ZA STRUJU ZA NAŠE GRAĐANE

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) učestvuje na međunarodnoj konferenciji Energy Week Western Balkans 2025, koja se 8. i 9. oktobra održava u Crnoj Gori, u organizaciji britanske konsultantske kuće Invest In Network. Ovaj prestižni skup okupio je više od 250 učesnika iz zemalja regiona i Evrope, uključujući predstavnike vlada, ambasadore, regulatore, elektroenergetskih kompanija, međunarodnih investitora i finansijskih institucija. Glavni cilj događaja je jačanje regionalne saradnje i ubrzanje energetske tranzicije Zapadnog Balkana ka održivim izvorima energije, u skladu sa evropskim Zelenim dogovorom i ciljevima klimatske neutralnosti do 2050. godine.

U uvodnom obraćanju, predsjednik Odbora direktora EPCG, Milutin Đukanović, naveo je da je Crna Gora postala lider u razvoju obnovljivih izvora energije u regionu, kao i da EPCG već sprovodi projekte koji doprinose ostvarivanju tog cilja:

“Šta je suština energetske tranzicije? Stabilan energetki sektor i koliko je moguće, niže cijene električne energije za naše građane. A kako doći do toga? Tako što ćemo obezbijediti više nego dovoljno električne energije. Do kraja godine ćemo imati ukupno, gotovo 200 MW novih izvora električne energije, što iz sunca, što iz vjetra.” poručio je Đukanović.

 

Govoreći o značaju baterijskih sistema, predsjednik OD EPCG je naglasio da poslovna filozofija naše kompanije Proizvodi gdje trošiš uz Korišćenje hidroenergetske infrastrukture za priključivanje solara i vjetra ne vrijedi ukoliko obnovljive izvore energije ne prati snažan razvoj baterijskih sistema. „To je upravo ono što Elektroprivreda radi i do 2027.godine očekujemo da ćemo, sopstvenim snagama, imati od 600 do 700 MW novih izvora energije” kazao je Đukanović i dodao: „ Što više novih izvora električne energije obnovljivih, integrisanih sa baterijskim sistemima, to će biti jeftinija električna energija za naše građane“ istakao je on.

Đukanović je dodao da EPCG očekuje da će se vrlo brzo raspisati javni poziv za strateške partnere: “Državna kompanija radi koliko može. Naravno, otežani su uslovi jer podrazumijevaju procedure, javne nabavke itd. Zato su jako važni strateški partneri. Tu su nove tehnologije, nova znanja koja su izuzetno važna za dalji razvoj. I na kraju EPCG se otvara ka privatno-javnom partnerstvu. Dakle, spremni smo da nađemo model, to javno saopštavam, koji je prije svega od suštinskog interesa za EPCG, a potencijalni partner ni u kom slučaju neće biti oštećen, već naprotiv”.

“Od velikih priča, stvari su vrlo jednostavne i proste. Potrebno je samo da zavrnemo rukave i da radimo “ zaključio je Đukanović.

Tokom dvodnevnog skupa razmatraju se ključna pitanja budućeg energetskog razvoja regiona, uključujući ubrzanje izgradnje hibridnih postrojenja, jačanje mrežne otpornosti, de-rizikovanje ulaganja u solarne i vjetroelektrane, kao i unapređenje tržišnih mehanizama poput Contracts for Difference (CfD) i corporate PPA modela. Posebna pažnja posvećena je industrijskoj dekarbonizaciji, razvoju tržišta električne energije i potencijalu vodonika u budućem energetskom miksu Zapadnog Balkana.

Pored predsjednika OD EPCG Milutina Đukanovića, učešće na konferenciji su uzeli i Ambasadorka Republike Italije u Crnoj Gori Andreina Marsella, ministar energetike i rudarstva Crne Gore Admir Šahmanović, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić, te predsjednik Agencije za energetiku Republike Srbije Dejan Popović, generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović i mnogi drugi.

EPCG ostaje posvećena viziji da Crna Gora postane energetski nezavisna, moderna i zelena država, uz održivo korišćenje prirodnih resursa, digitalizaciju poslovanja i razvoj novih tehnologija koje donose koristi i građanima i privredi.

 

Bihorac na čelu svjetske smotre: Asad Adrović organizovao WFMC 2025 u Luksemburgu

Radio Petnjica
-
0
Bihorac na čelu svjetske smotre: Asad Adrović organizovao WFMC 2025 u Luksemburgu

Wiltz, Luksemburg – Mirni grad na sjeveru Luksemburga proteklog vikenda (3–5. oktobar) pretvoren je u svjetsku pozornicu borilačkih sportova. Sportska hala u Wiltzu ugostila je stotine takmičara različitih uzrasta, stilova i nacija iz gotovo svih krajeva svijeta na WFMC Svjetskom prvenstvu (World Fight Martial Combat).

Takmičenja su se smjenjivala u disciplinama kik-boks, boks, MMA, grappling, point fight i drugim. Uz zvuk gongova, navijanje publike i čvrst sportski stisak ruke poslije svake borbe, vladali su strast, disciplina i poštovanje – ono najbolje što sport može da ponudi.

Asad Adrović – Bihorac koji je Wiltz stavio na mapu borilačkog sporta

Iza organizacije stoji Asad Adrović, Bihorac, predsjednik WFMC Federacije Luksemburga i trener Asad Gyma iz Wiltza. Njegova ideja da mali Luksemburg dovede najveće svjetsko takmičenje postala je stvarnost – uz pohvale takmičara, sudija i publike.

„Ovo nije samo sportska manifestacija, ovo je poruka svijetu da sport spaja, da snaga i čast mogu ići ruku pod ruku. Ponosan sam što su borci iz Wiltza rame uz rame stajali sa drugim borcima iz različitih dijelova svijeta“, poručio je Adrović nakon ceremonije zatvaranja.

Medalje za Asad Gym Wiltz

Pod njegovim vodstvom, tim Asad Gym Wiltz ostvario je zapažene rezultate i potvrdio da Luksemburg ima svoje šampione:

Sven Closter – svjetski prvak u grapplingu (do 60 kg)

Adrović Yanis – svjetski prvak u kik-boksu (uzrast do 11 godina)

Lena Bartonitz – srebro (do 55 kg)

Ovi uspjesi nijesu iznenađenje za mnoge koji prate rad kluba: Asad Gym godinama stvara generacije boraca koji podjednako njeguju tehniku i sportski duh.

Tri dana adrenalina, emocija i prijateljstva

Prvenstvo je donijelo mnogo više od borbi i medalja. U Wiltzu se osjetilo jedinstvo i međusobno poštovanje koje prevazilazi sportske granice: borci različitih jezika, religija i tradicija dijelili su isti kodeks časti. Na tribinama su se čuli razni jezici, ali emocije su bile iste – uzbuđenje, ponos i oduševljenje. Svaki meč bio je lekcija iz hrabrosti, kontrole i discipline; svaka medalja – simbol odricanja i rada.

Organizacija na svjetskom nivou

Od tehničke postavke i bezbjednosti, preko protokola i satnice, do ceremonije dodjele medalja – sve je izvedeno u skladu sa najvišim standardima. Prvenstvo je završeno uz ovacije publike i obećanje da će se svjetska borilačka elita ponovo vratiti u Wiltz.

Tri dana sportskog duha ostavila su dubok trag u sjećanjima gledalaca, u srcima boraca i u ponosu domaćina koji su još jednom pokazali da hrabrost i disciplina ne poznaju granice.

PROJEKAT “ROŽAJSKI I BIHORSKI ĆILIM: Ćilim nije samo tkanina, već i priča o ljudima

Radio Petnjica
-
0
PROJEKAT “ROŽAJSKI I BIHORSKI ĆILIM: Ćilim nije samo tkanina, već i priča o ljudima

Projekat „Rožajski i bihorski ćilim – kroz prizmu medija, izjava, slika i video zapisa“ ima za cilj da očuva i predstavi jedno od najvrijednijih kulturnih blaga našeg kraja. Kroz seriju fotografija, intervjua, prikazuju se motivi, boje i iskustva koja su vijekovima utkana u ćilime ovih prostora.

Ova inicijativa podsjeća da ćilim nije samo tkanina, već i priča o ljudima, tradiciji, zanatu i simbolima koji su prenosili poruke ljubavi, poštovanja i identiteta generacijama.

Projekat je finansiran od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, a realizuje se s ciljem da se bogata kulturna baština Rožaja i Bihora približi ljudima, prije svega mlađim generacijama i sačuva od zaborava.
Posjetite sajt https://rozajskiibihorskicilim. me otkrijte bogatstvo našeg kulturnog nasljeđa kroz slike i priče onih koji čuvaju ovu tradiciju.

XI Međunarodna smotra folklora Petnjica 2025 – Veče tradicije, prijateljstva i kulture na završetku XII Bihorskog kulturnog ljeta

Radio Petnjica
-
0
XI Međunarodna smotra folklora Petnjica 2025 – Veče tradicije, prijateljstva i kulture na završetku XII Bihorskog kulturnog ljeta

Nakon  tri mjeseca i bezbroj različitih programa   završeno je  XII Bihorsko  kulturno  ljeto.  JU Centar za kulturu Petnjica i Kulturno-umjetničko društvo „Bihor“ organizovali su XI Međunarodnu smotru folklora Petnjica 2025, koja je održana u subotu, 4. oktobra, u 17 časova, u sali Centra za kulturu Petnjica.

Ova tradicionalna manifestacija još jednom je potvrdila da Petnjica zauzima posebno mjesto na kulturnoj mapi Crne Gore, okupljajući ansamble iz regiona koji su publici priredili nezaboravno veče ispunjeno muzikom, igrom i duhom zajedništva.

Na ovogodišnjoj smotri učestvovali su:

  • KUD „8-mi Oktomvri“ – Kriva Palanka (Sjeverna Makedonija)
  • KUD „Dabar“ – Priboj (Srbija)
  • Ansambl „Arian Plaku“ – Drač (Albanija)
  • QKF „Prishtine“ – Priština (Kosovo)
  • AKUD „Mirko Srzentić“ – Podgorica (Crna Gora)
  • KUD „Bihor“ – Petnjica (Crna Gora)

Publici se takođe predstavio mladi harmonikaš Damir Vreva koji studira muziku u Sarajevu i koji je pokazao svoju vještinu na ovom instrumentu i izavao aplauze prisutnih.

 

Tokom večeri, publika je uživala u raznovrsnim koreografijama koje su predstavile bogatstvo narodnih tradicija različitih zemalja. Svaka izvedba donijela je na scenu poseban duh, raznolikost boja i energiju, što je stvorilo jedinstvenu atmosferu i podsjetilo na važnost očuvanja kulturnog nasljeđa.

Otvarajući manifestaciju prisutnima u prepunoj sali obratio se i  predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović, koji je istakao da Petnjica s ponosom nastavlja tradiciju okupljanja kulturno-umjetničkih društava iz regiona i Evrope.  Organizovanjem ovakvih manifestacija, Petnjica postaje mjesto susreta, prijateljstva i kulturne razmjene, gdje se promovišu mladost, umjetnost i zajedničke vrijednosti različitih naroda i kultura. Agović se zahvalio učesnicima ove manifestacije koji su po prvi put u Petnjici i pokazali da poštuju rad KUD-a “Bihor” i napore koje zaposleni u Centru za kulturu   ulažu iz godine u godinu dovodeći različite ansamble na programima  Bihorskog kultutrnog ljeta.

Direktor JU Centra za kulturu Petnjica, ujedno i predsjednik KUD-a „Bihor“, uručio je zahvalnice učesnicima, izražavajući zahvalnost na doprinosu očuvanju i promociji folklorne tradicije. On se zahvalio Ministarstvu kulture i medija, brojnim prijateljima KUD-a : Građevinskom preduzeću “ Bihor”, DOO “ Merak” , Tref marketima DOO,  Shauffage Sanitaire Edina-Meda Latića, Pinture Denis Semina Čivovića kao i Lovačkoj organizaciji Petnjica, Turističkoj organizaciji Petnjica, roditeljima članova KUD-a koji su i ovoga puta  spremili hranu i kolače  za ručak svih učesnika, zaposlenima koji su još jednom dokazali profesionalizam  kao i publici koja je uvijek napuni salu kada su ovakve manifestacije u pitanju te medijima radio televiziji Rožaje i Portalu radija Petnjica.

Projekat je podržan od strane Ministarstva kulture i medija Crne Gore.

Melis Zverotić

PRIJEM KOD PREDSJEDNIKA OPŠTINE SAMIRA AGOVIĆA – NAJBOLJI POLICIJSKI SLUŽBENIK U PETNJICI ERNAD AGOVIĆ

Radio Petnjica
-
0
PRIJEM KOD PREDSJEDNIKA OPŠTINE SAMIRA AGOVIĆA – NAJBOLJI POLICIJSKI SLUŽBENIK U PETNJICI ERNAD AGOVIĆ

Danas je predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović primio delegaciju stanice policije Petnjica.

Povodom Dana unutrašnjih poslova, priznanje za najboljeg službenika stanice policije Petnjica za tekuću godinu proglašen je Ernad Agović.
Njega je zvanicno primio predsjednik Opštine Petnjica, Samir Agović, potpredsjednik Opstine Selvudin Šabotić i savjetnica iz Sluzbe predsjednika Opstine, Šejla Šabotić.
Tom prilikom predsjednik je srdacno čestitao nagradjenom, pri čemu mu je uručio zahvalnicu i novčanu nagradu.
“Drago mi je sto Ernad Agović uzžva povjerenje kao čovjek i službenik ministartsva unutrasnjih poslova, i nagrada je dosla u prave ruke.
Ovim iskazujemo da su službenici, kako lokalnih, tako i državnih institucija veoma važni za stvaranje imidža odgovornih, poštenih i profesionalnih ljudi, pa je ovo prilika koja može biti svima na neki način uzor i primjer dobre prakse.
Takodje, napominjem, sa pripradnicima UP Petnjica imamo profesionalnu saradnju i često koordinirano radimo ( kada su organizacije većih skupova, koncerata) i pruzamo bezbjednost i sigurnost tokom svih tih dogadja, posebno u ljetnjim mjesecima. Jos jednom čestitam Ernadu Agoviću, u ime Lokalne uprave i svoje lično ime, i želim mu da i ubuduće ostvaruje zapazene rezultate”, rekao je predsjednik Agović.

FOKUS BIHORA: Petnjica – MJESTO bez trotoara, sa autoputem do APATIJE

Radio Petnjica
-
0
FOKUS BIHORA: Petnjica – MJESTO bez trotoara, sa autoputem do APATIJE

E ovo je Petnjica – opština koja ima “nešto preko šest hiljada” stanovnika na papiru, a u Bihoru noću jedva hiljadu i po svjetala da se prebroji. Dovoljno da statistika bude srećna, a kafane poluprazne. Život se kreće brzinom opštinskog faksa – zuji, pišti, a od papira – ništa. Da nije Bihorskog kulturnog ljeta koje s vremena na vrijeme prodrma učmalost kao alarm u pet ujutro, mogli bismo na ulazu okačiti tablu: “Radovi u toku – od 2013. do daljnjeg”.

Istine radi, urađeno je nešto. Put do Berana, sad i prema Bioču, asfaltirane ulice u centru – bez trotoara, jer zašto bismo razmazili pješake, administrativna zgrada da papir ima krov nad glavom, uređena ambulanta i dodata Hitna. I to je, kako vele u izvještajima, krupno. Sitno su oni kilometri po selima i krpljenje rupa. Korisno, da, ali ne tražite od nas da aplaudiramo za svaku zakrpu kao da je prokopan metro.

Da li je Petnjica u stanju mirovanja ili je to samo kolektivna varka ljudi koji su digli ruke? Možda smo, zapravo, postigli savršeni opštinski zen. Neko odozgo, odozdo ili “od tamo” će da pravi prilike, mjenja vlast, buni se, a mi smo tu da odmahnemo rukom. Lokalni mangupi i poneki kabadahija imaju dnevni repertoar. Rade šta hoće, kako hoće, kad hoće, a mi gledamo ko u tursku seriju i čekamo rasplet u 178. epizodi.

Pogledajte centar i sve će vam se reći. Menadžerska hrabrost odložena do daljnjeg, urbanizam kao eksponat u muzeju dobre namjere. Šta je obilježje urbane sredine? Široke ulice, pješačke zone, zelenilo, sadržaji… Mi imamo na “biće”. Biće trotoari, biće trg, biće rasvjeta. Biće, ali ne sad. Sad je zgodno vrijeme da se ne zamjerimo nikome.

Naravno, nije za sve kriv DPS, niti “oni tamo”. Ima i do nas – tačno onoliko koliko bacimo kesu u prvu bihorsku rupu gdje niko ne gleda, pa se pravimo da je ekologija lična stvar komšije. Deponije rastu, a savjest smršala. Lokalna vlast zatrpava smeće, mi zatrpavamo odgovornost.

Civilni sektor? Partije? Pojedinci? Kad treba stati na crtu anomalijama – tišina. Kad treba dati izjavu čuje se – “Nemoj mene, đe si baš mene naš’o”. Na društvenim mrežama hrabrosti taman koliko i interpunkcije. Mi protiv njih, riječ po riječ, bez ideje i bez elementarne medijske pismenosti. Digitalna hrabrost – analogna pamet.

Izbori 2027. se naziru kao novi Mesija. Stići će neko ko zna šta i kako. Da, kao i svaki put. A kad se pogledamo u ogledalo vidimo – malo lidera, malo ideja, premalo volje. Apatiju brižno njegujemo. I nije da nijesmo umjeli drugačije. Nekad smo imali prvake, ideje i hrabrosti. Danas su njihovi potomci elegantno uklopljeni u bezidejnost,  ne prljaju ruke, ne dižu glas, čekaju konkurs.

Ko je imao volje, našao je i uhljebljenje. Podgorica ili Luksemburg,  zavisi od diplome, afiniteta i cijene avionske karte. Bihorska dijaspora je naš bankomat sa osmijehom. Asfaltira, kupuje autobuse, zida kuće nevoljnicima, stipendira djecu, gasi požare. A mi? Držimo crijevo dok ne ponestane vode i ponosno konstatujemo da “nikad nije ovako dobro gorjelo”.

Lokalna Skupština? Kad pitate bilo kojeg Bihorca šta su radili njihovi predstavnici u lokalnom parlamentu, dobićete isti odgovor. Punili Merak i Pašu na pauzama. Šta su usvojili, šta odbili, šta planirali, e to se ne zna.

Petnjica je valjda jedina opština bez funkcionalnog sajta, bez .me domena, sa jednom jedinom mejl adresom za sve – od komunalnog do kosmičkog programa. Mediji pitaju za smeće – odgovora nema. Nema ni PR-a, ni saopštenja, ni tima. Postoji jedan čovjek za određenu službu, koji se konsultuje sa predsjednikom, koji se konsultuje sam sa sobom. Iz te zgrade ne izlazi ništa što nije aminovano. Sistem personalizovan do degutantnosti. Institucije su tu da se otključaju kad “ON” dođe.

Vodovod Murovsko vrelo – lokalni Stonehenge. Vrijeme prolazi, pare prolaze, voda ne prolazi. Petnaest godina priče, bez vlasnika odgovornosti. Predsjednik kaže: “Pitajte odbor.” Odbor kaže: “Ja sam izašao, pitajte drugog.” Drugi je na terenu, a teren je u magli. Vlade su ulagale, od Đukanovića do Spajića. Motivi au različiti – glasovi, razvoj…. svejedno, rezultat je isti – suvo grlo i mokra obećanja. A gdje su pare? Gdje je makar onih pola miliona za koje se zna? U cijevima koje vode u nigdje.

Biljni prečišćivač? Ne pominje ga više niko. Rupište na najljepšem mjestu, tamo gdje dvije rijeke postaju Lješnica, zjapi kao spomenik neradu – “Ovdje leže naše ambicije – sahranjene bez protokola.” Nit ko pita, nit ko odgovara.

Predsjednik, doduše, na Dan opštine zvuči kao audio-vodič za grad koji upravo gradi metro. U stvarnosti, trotoari su misaona imenica, a odgovornost pojam iz stranog jezika. Nije, međutim, samo on kriv. Krivi smo i mi. Bezidejni, bez društvene odgovornosti, bez hrabrosti – ne one za urlanje i kamenje, nego one za organizovan, legalan otpor svemu što nam život u Bihoru čini nepodnošljivim. Hrabra upornost, ne hrabra psovka.

Radio Petnjica i portal su izlistali hiljade tema, upozoravali, objašnjavali, gurali – bez obzira ko je na vlasti, DPS, SDP ili Spajić. Ali ne može medij umjesto nas. Ako nas nema – nema ni rješenja. Dijaspora ne može vječno navodnjavati pustinju mentaliteta. Pare bez plana su voda u sito. A nama sita ne manjka.

Hoćemo li i 2027. opet “zaokružiti nadu” i zaboraviti je u prvoj kafani poslije glasanja? Hoćemo li čekati da “oni” poprave sajt, uvedu PR, nacrtaju pješačke zone, izvedu vodu do slavine i izbace smeće iz naših rupa i naših navika? Ili ćemo – evo radikalne ideje – uraditi nešto što ne traži tender: napraviti građanski pritisak, mjesne inicijative s rokovima, javna obećanja sa mjerljivim indeksom stida kad se ne ispune. Tražiti evidenciju odluka Skupštine, javne sjednice online, kalendar radova, kontakt tačke koje odgovaraju u roku od 48 sati. Nije raketna nauka – samo posao.

Ako je moglo da se asfaltira bez trotoara, može i obratno: da se izgradi volja bez glume. Ako može da postoji opština bez sajta, može i zajednica s mozgom i kičmom bez dozvole predsjednika. Ako može kultura da nas probudi ljeti, može i građanska kultura da nas drži budnim cijele godine.

Petnjica nije osuđena na status-quo. Samo smo ga mi amnestirali. I dok čekamo da “oni” nauče svoj posao, red je da mi naučimo naš – da ne pružamo alibi i ne potpisujemo sopstvenu apatiju. Kad već nemamo metro, hajde bar da imamo hod – pa i bez trotoara, dok ih ne nacrtamo. Jer kad građani prohodaju, i kabadahije se nekako sklone.

SAMIR RASTODER

 

 

 

 

Projekat FOKUS BIHORA  podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.

 

123...960Stranica 1 of 960