NAJNOVIJE OBJAVLJENO

BIHORSKA INICIJATIVA: Antifašizam, suživot i poštovanje različitosti vrijednosti su koje moramo čuvati

0

Povodom 20. novembra, Dana Sandžaka, Bihorska inicijativa upućuje iskrene čestitke svim građanima Sandžaka, ma gdje živjeli.

Osnivanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS) 20. novembra 1943. godine ostaje važan istorijski podsjetnik na zajedničku borbu protiv fašizma, ali i na vrijednosti suživota, međusobnog uvažavanja i ravnopravnosti.

Sandžak je kroz svoju istoriju bio prostor susreta različitih kultura, vjera i tradicija. Upravo u toj različitosti vidimo bogatstvo koje treba čuvati i prenositi budućim generacijama.

Bihorska inicijativa smatra da se poštovanje tih vrijednosti najbolje potvrđuje svakodnevnim odnosom prema ljudima, njihovim pravima i dostojanstvu, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost.

Svim građanima Sandžaka srećan 20. novembar – Dan Sandžaka!

Bihorska inicijativa

Muratović: Dan Sandžaka podsjeća na opredjeljenje za suživot i antifašističke vrijednosti

0

Predsjednik Stranke pravde i pomirenja (SPP) u Crnoj Gori Almir Muratović čestitao je 20. novembar, Dan Sandžaka, poručivši da ovaj datum predstavlja priliku za podsjećanje na zajedničke antifašističke vrijednosti i opredjeljenje naroda Sandžaka za suživot.

„20. novembar 1943. godine i osnivanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS) prilika su da se sjetimo opredjeljenja Sandžaklija za suživot i zajedničke antifašističke vrijednosti“, naveo je Muratović.

On je izrazio nadu da će stanovnici Sandžaka nastaviti da njeguju i čuvaju te vrijednosti.

„U nadi da će Sandžaklije čuvati te vrijednosti, svim stanovnicima Sandžaka srećan 20. novembar – Dan Sandžaka“, poručio je Muratović.

”BIHORSKA INICIJATIVA” ZVANIČNO REGISTROVANA: NOVA PARTIJA, STARI PROBLEMI I PRVI VELIKI ISPIT

0

Petnjica je dobila još jednu zvanično registrovanu političku partiju. ”Bihorska inicijativa”, koja je krajem jula najavila drugačiji pristup lokalnoj politici, završila je postupak registracije i sada, umjesto administrativnih procedura, pred njom stoji mnogo zahtjevniji posao – da građanima pokaže po čemu se zaista razlikuje od partija koje već godinama odlučuju o sudbini Bihora. A politički trenutak za njen izlazak na scenu teško da je mogao biti zanimljiviji. Lokalna vlast suočena je sa ozbiljnim podjelama, skupštinske sjednice mjesecima su bile blokirane, dok problemi zbog kojih su Bihorci svojevremeno tražili povratak statusa opštine i dalje čekaju rješenja.

 OD OSNIVAČKE SKUPŠTINE DO ZVANIČNE REGISTRACIJE

Rješenjem Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama, od 4. novembra 2026. godine, Bihorska inicijativa upisana je u Registar političkih partija Crne Gore, u Knjigu broj 1, pod rednim brojem 92.

Skraćeni naziv partije je BI, sjedište je u Godočelju, na adresi broj 26, a kao lice ovlašćeno za zastupanje upisan je Ruždija Kočan.

Time je formalno završen postupak započet osnivačkom skupštinom 30. jula ove godine, kada su usvojeni Statut i Program, formirani partijski organi, a za koordinatore izabrani Ruždija Kočan i Ernad Korać.

BI je od početka predstavljena kao lokalna politička organizacija koja namjerava da u prvi plan stavi razvoj Petnjice, zaustavljanje iseljavanja, otvaranje radnih mjesta, infrastrukturu i uključivanje dijaspore u razvoj zavičaja.

BIHORSKA INICIJATIVA

„NE ŽELIMO DA BUDEMO KAO OSTALE PARTIJE“

U poruci upućenoj članovima i simpatizerima, koordinatori Ruždija Kočan i Ernad Korać ocijenili su da je registracijom završena još jedna faza, ali da tek sada počinje najzahtjevniji dio njihovog političkog projekta.

„Vi koji ste već dio ove ideje znate da nismo niti želimo biti kao ovo što imamo (ostale partije). Ne ulazimo u sve ovo iz namjere da sebi ili bilo kom drugom pribavimo bilo kakvu korist, nego da djelujemo za dobro i u korist svih građana naše opštine“, navodi se u poruci koordinatora.

Posebno insistiraju na tome da Bihorska inicijativa ne želi da bude klasična liderska partija, u kojoj odluke donosi jedan čovjek ili uzak krug ljudi.

Prema njihovim riječima, ideja može uspjeti jedino ukoliko okupi građane koji smatraju da su Petnjici potrebne promjene, bez obzira na njihovu dosadašnju političku pripadnost.

Koordinatori najavljuju intenziviranje aktivnosti u Petnjici i dijaspori, širenje organizacije i prikupljanje konkretnih predloga članova. Upravo iz te baze, kako navode, namjeravaju da grade buduću izbornu listu.

Poruka je jasna kada je riječ o ambicijama. Koliko će takav model odlučivanja i funkcionisanja zaživjeti u praksi, pokazaće naredni mjeseci.

TRINAEST GODINA LOKALNE VLASTI I POLITIČKA KRIZA

Pojava nove partije dolazi trinaest godina nakon što je Petnjica, poslije višedecenijske borbe njenih građana, ponovo dobila status samostalne opštine.

Od prvih lokalnih izbora 2013. godine, Demokratska partija socijalista ostala je centralni akter lokalne vlasti. Najprije je upravljala opštinom u koaliciji sa Bošnjačkom strankom, a nakon izbora 2017. i 2021. godine obezbijedila je apsolutnu većinu u lokalnom parlamentu.

Samir Agović na čelu je Opštine od njenog osamostaljenja.

Ipak, politička slika Petnjice danas je znatno drugačija od one koja je godinama djelovala gotovo nepromjenljivo.

Podjele unutar DPS-a, inicijativa za smjenu Agovića koju je pokrenula tadašnja odbornica te partije Anela Muratović, a potom i višemjesečna nemogućnost održavanja redovnih skupštinskih sjednica, pokazale su koliko je postala krhka nekadašnja stabilna parlamentarna većina.

Samo tokom ljeta ove godine deset puta je bezuspješno pokušavano održavanje iste redovne sjednice lokalnog parlamenta. U međuvremenu su opozicione partije otvorile pitanje formiranja nove većine i smjene opštinskog rukovodstva.

U takvom političkom ambijentu Bihorska inicijativa pokušava da pronađe svoje mjesto.

Međutim, i dosadašnja opozicija godinama kritikuje način upravljanja Petnjicom i najavljuje promjene. Zato će nova partija, osim odnosa prema aktuelnoj vlasti, morati da objasni i u čemu se njena politička ponuda razlikuje od onoga što građani već imaju na raspolaganju.

OD OBEĆANJA DO KONKRETNIH RJEŠENJA

Petnjici, pritom, ne nedostaje tema za ozbiljan politički program.

Iseljavanje stanovništva, nedostatak radnih mjesta, problemi sa vodosnabdijevanjem, putnom i komunalnom infrastrukturom, zaštita životne sredine i nedovoljno iskorišćeni potencijali poljoprivrede i turizma već godinama su na dnevnom redu lokalne politike.

Budžet Opštine za 2026. godinu prvobitno je planiran na 5,7 miliona eura, a predloženim rebalansom povećan je na više od 7,2 miliona. Istovremeno, i dalje su otvorena pitanja realizacije brojnih kapitalnih projekata, prioriteta trošenja novca i odgovornosti za ono što nije urađeno.

Bihorska inicijativa u svom programu, predstavljenom prilikom osnivanja, kao četiri razvojna stuba navodi ljude, privredu, prostor i dobro upravljanje. Posebno mjesto daje dijaspori, koju želi da vidi kao razvojnog partnera, a ne samo kao izvor donacija i povremene pomoći zavičaju.

To su oblasti oko kojih u Petnjici teško da postoji suštinsko neslaganje. Razlike među partijama trebalo bi da se pokažu u konkretnim rješenjima, rokovima, novcu i spremnosti da se za rezultate preuzme odgovornost.

Redovni lokalni izbori predviđeni su za 13. jun 2027. godine. Do tada će Bihorska inicijativa imati priliku da predstavi svoje ljude, način rada i detaljniju političku ponudu.

Registracijom je, dakle, završila jedan važan posao. Ali upis u registar političkih partija i sticanje povjerenja građana dvije su sasvim različite stvari.

Jer, Petnjica je za ovih trinaest godina čula mnogo obećanja. Ono što joj je potrebno jesu odgovori na pitanja šta će se uraditi, kako, kojim novcem i u kojem roku.

To je ispit koji čeka i Bihorsku inicijativu, baš kao i sve ostale političke aktere u Bihoru.

SAMIR RASTODER

BDF obezbijedio 25.000 eura za stipendije 24 studenta i djece bez roditeljskog staranja

0

Bošnjački donatorski fond (BDF) obezbijedio je 25.000 eura za stipendiranje 24 studenta i jetima u školskoj 2026/27. godini. Riječ je o tradicionalnoj akciji koju Fond organizuje već 19. godinu zaredom, pružajući podršku mladima tokom školovanja.

Iz BDF-a su saopštili da je ove godine broj korisnika stipendija povećan sa 22 na 24, čime je nastavljen trend širenja podrške studentima i djeci kojoj je pomoć najpotrebnija.

„Kao i prethodnih godina, izbor je bio težak zbog velikog broja pristiglih prijava i činjenice da svako dijete zaslužuje podršku“, naveli su iz Fonda.

DONATORI IZ DIJASPORE NASTAVLJAJU DA POMAŽU

Posebnu zahvalnost BDF je uputio donatorima iz dijaspore koji godinama podržavaju ovu humanitarnu akciju.

Među njima je Edin Šabotić iz Švajcarske, koji je i ove godine preuzeo finansiranje stipendija za dva studenta.

Podršku je pružilo i kulturno-sportsko udruženje „BOS-SAN LENNINGEN“ iz Njemačke, koje se akciji pridružuje treći put. Ovo udruženje finansiraće stipendiju za Hanu Kalac iz Rožaja.

Iz Bošnjačkog donatorskog fonda zahvalili su svim donatorima koji svojim prilozima omogućavaju kontinuitet ove akcije i pozvali građane i prijatelje Fonda da im se pridruže kako bi narednih godina podrška stigla do još većeg broja mladih.

„Svaka podrška znači mnogo“, poručili su iz BDF-a.

Svi zainteresovani za podršku akciji mogu kontaktirati Fond putem elektronske pošte [email protected].

HANA RASTODER: U JEDNOJ BIHORSKOJ RIJEČI NEKAD IMA VIŠE ŽIVOTA NEGO U ČITAVOJ REČENICI

0

Kada Hana Rastoder počne da piše, misli joj često odlutaju u Radmance, u dolinu uz Radmančicu, među ljude čije je priče slušala i čiji govor još nosi u sebi. Nije to samo povratak zavičaju. To je povratak jeziku u kojem riječi nijesu služile isključivo da nešto saopšte, već i da okupe ljude, nasmiju ih, utješe ili sačuvaju uspomenu.

Hana piše poeziju, bavi se režijom i dobro zna koliko je važan način na koji je nešto izgovoreno. Zato, kada govori o bihorskom nasljeđu, prvo se ne sjeti neke neobične stare riječi, nego svoje babe.

Porijeklom iz Goduše, njena baba već dugo živi u Podgorici, ali je sačuvala govor i, što je Hani posebno važno, način pripovijedanja.

„Uvijek mi je bilo fascinantno kako ta žena umije da ispriča priču, makar to bio običan odlazak u prodavnicu ili kod doktora. Ona to uvijek ispriča tako da bude zanimljivo svima“, kaže Hana u razgovoru za Radio Petnjica.

Pamti njene dramske pauze, potrebu da je sagovornik čuje i sposobnost da naizgled nevažnom događaju podari značaj.

Upravo taj ritam govora Hana prepoznaje kao dio sopstvenog nasljeđa.

DA PROMUHABETIMO – NIJE TO SAMO RAZGOVOR

Jednu bihorsku riječ već je prenijela svom društvu. Naučila je prijatelje da kažu: „Da promuhabetimo“.

U početku im je izraz bio pomalo neobičan, čak i smiješan. Kasnije su ga prihvatili i počeli da ga koriste.

Ali Hana insistira na tome da se muhabet ne može jednostavno svesti na razgovor.

„To znači da se podružimo i uživamo u tom druženju. Može da znači i da neko odvoji trenutak za sebe, da sebi priušti nešto lijepo, da uživa i odmori“, objašnjava.

U toj riječi za nju postoji posebna atmosfera. Nije dovoljno samo razmijeniti rečenice. Važno je da se u razgovoru bude dobro.

Tako jedna riječ iz Bihora nastavlja da živi među ljudima koji možda nikada nijesu bili u tom kraju.

ŠEMSIJA I PRIČA O SUNČEVOM IMENU

Među riječima koje posebno pamti jeste i šemsija.

Za nju je vezana uspomena na daljeg strica Mulja Rastodera, bibliotekara kojeg opisuje kao izuzetno obrazovanog čovjeka.

On joj je objasnio da je šemsija suncobran, a zatim joj ispričao priču o Šemsu i velikom pjesniku i mistiku Dželaludinu Rumiju.

U Haninom sjećanju nijesu ostali samo značenje riječi i priča koju je tada čula. Ostao je i način na koji je neko iz jedne stare riječi otvorio čitav svijet književnosti, istorije i ljudskih odnosa.

Možda je baš zbog toga njen odnos prema bihorskom govoru drugačiji od običnog nabrajanja zaboravljenih izraza. Svaka riječ može biti početak nove priče.

„Te riječi su dio mene, ali mi i pomažu da se izrazim. Pamtim dosta tih riječi koje mi omogućavaju da kažem nešto što možda ne bih uspjela na neki drugi način“, govori Hana.

MIRIS HALVE I SJEĆANJE NA ONE KOJIH VIŠE NEMA

Kada razgovor skrene na praznike i porodične običaje, Hana se prvo sjeti halve.

Ne samo njenog ukusa, već vjerovanja da miris halve, pripremane u određenim prilikama, dopire do duša umrlih i donosi im spokoj.

„Ta misao da neki miris blaži duše uvijek mi je bila zanimljiva i inspirativna“, kaže.

U toj slici prepoznaje nešto mnogo šire od kulinarskog običaja: način na koji jedna kultura i miris pretvara u sredstvo sjećanja, žalovanja i prihvatanja tuge.

Slično razmišlja i o riječima koje se izgovaraju tokom Bajrama, čestitkama i molitvama koje prate važne trenutke porodičnog života.

Posebno je zanimaju značenja koja, kako ih ona doživljava, i u trenucima tuge nose zahvalnost prema životu.

„Uvijek je slavljenje života, čak i kada se radi o smrti“, kaže Hana.

RIJEČI KOJE NE OSTAJU ZATVORENE U ZAVIČAJU

Hana ne čuva bihorske izraze samo kao uspomenu.

Koristi ih, objašnjava ih prijateljima i uživa kada vidi da postaju dio njihovog svakodnevnog govora. Priznaje da neke riječi u početku izazovu šalu, ali ih ljudi brzo prihvate.

To joj je posebno važno jer vjeruje da poznavanje tih izraza čovjeku daje još jedan način da razumije svijet.

„Osjećam se bogatije, zato što te riječi često imaju mnogo različitih značenja. Nije samo jedno“, objašnjava.

Govoreći o jeziku, prisjeća se i perioda kada je pokušavala da uči arapski. U njegovom ritmu i višeslojnosti značenja prepoznavala je nešto što joj nije bilo potpuno strano. Podsjećalo ju je na način na koji govori njena baba.

I možda se upravo tu najbolje vidi zašto Hana toliko drži do tih riječi.

Radmanci su ostali kraj kojem se vraća kada piše. Bakin glas je ostao mjera dobre priče. A muhabet, nekada vezan za porodične i zavičajne razgovore, danas živi i među njenim prijateljima.

Neke riječi, izgleda, ne nestaju kada ljudi odu iz zavičaja. Samo pronađu nove sagovornike.

RIJEČI I IZRAZI IZ RAZGOVORA SA HANOM RASTODER

Br. Riječ ili izraz Značenje / opis
1 Muhabet Prijatan razgovor i druženje. Za Hanu znači i uživanje u razgovoru, a ne samo razmjenu riječi.
2 Promuhabetiti (promuhabetimo) Popričati i podružiti se u opuštenoj atmosferi; Hana izraz koristi i za trenutak odmora ili zadovoljstva koji čovjek posveti sebi.
3 Šemsija Suncobran, odnosno kišobran koji se koristi za zaštitu od sunca; riječ koju je Hana naučila od Mulja Rastodera.
4 Halva Tradicionalna poslastica koju Hana vezuje za praznike, blage noći i sjećanje na umrle.
5 Blage noći Posebne noći uoči Bajrama, povezane s vjerskim i porodičnim običajima, uključujući pripremanje halve.
6 Bajram šerif mubarek olsun Tradicionalna bajramska čestitka; Hana je pominje govoreći o jeziku prazničnih običaja.
7 Fatiha Molitva koju Hana pominje u kontekstu sjećanja na umrle, smirenja i želja za dobro.

TOPONIMI KOJE HANA POMINJE

Br. Toponim (mjesto, rijeka ili oblast)
1 Radmanci
2 Radmančica
3 Goduša
4 Podgorica
5 Bihor

Izvor: razgovor sa Hanom Rastoder za projekat „Mladi čuvari jezika i identiteta Bihora“ (Radio Petnjica). Pojedini izrazi pripadaju i široj jezičkoj i običajnoj tradiciji.

SAMIR RASTODER

Fond za manjine

Razgovor je realizovan u okviru projekta „Mladi čuvari jezika i identiteta Bihora“, koji se sprovodi uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.

Pećina Govedjača u Javorovi na udaru nesavjesnih građana: Škrijelj apeluje da se zaustavi bacanje smeća

0

Pećina Govedjača u Javorovi, jedno od prirodnih bogatstava ovog bihorskog kraja, suočava se sa sve ozbiljnijim problemom odlaganja otpada. Umjesto da se čuva, pećina je postala mjesto na kojem nesavjesni pojedinci bacaju smeće, zbog čega je reagovao Ferid Škrijelj, mještanin Javorove, povratnik iz dijaspore i jedan od osnivača Bihorske inicijative.

Škrijelj je putem Fejsbuka uputio javni apel mještanima, rođacima i svima koji koriste putni pravac koji prolazi pored pećine Govedjače, pozivajući ih da prestanu sa odlaganjem otpada i pomognu u zaštiti ovog prirodnog dobra.

„Zamolio bih vas ovako javnim putem da više niko od nas ne odlaže i baca smeće u ovo prirodno blago koje nam je podareno na čuvanje i korišćenje“, poručio je Škrijelj.

Prema njegovim riječima, problem je već prijavljen Komunalnoj policiji, čiji su službenici izašli na teren i uvjerili se u stanje u kojem se pećina nalazi.

„Obraćali smo se Komunalnoj policiji i obavijestili ih o svemu, na šta su oni izašli i utvrdili žalosno stanje koje je zadesilo ovo prirodno bogatstvo. Nažalost, pojedinci ne razumiju koliko je ono vrijedno i važno za našu mjesnu zajednicu Javorovu i sve nas“, naveo je Škrijelj.

Ferid Škrijelj

SMEĆE I PORED HAJRAT-ČESME I U MUROVCU

Problem, međutim, nije ograničen samo na pećinu Govedjaču. Škrijelj upozorava da je veće količine otpada primijetio na još dvije lokacije – u Koritima, kod hajrat-česme koju su podigli sinovi rahmetli Adema Škrijelja, kao i u Murovcu, na lokalitetu kod Makve.

Posebno ga, kako navodi, pogađa neodgovoran odnos prema prostoru oko hajrat-česme, koja je podignuta kao dobročinstvo i služi mještanima i prolaznicima.

„Tu ne bi smjelo da bude ni jednog papirića, a kamoli ogromne količine smeća“, poručio je Škrijelj.

APEL DA SE OTKRIJU I KAZNE ODGOVORNI

Škrijelj navodi i da je dobio informaciju da bi šumar nadležan za ovo područje trebalo da se uključi u rješavanje problema i pomogne u utvrđivanju odgovornosti za nelegalno odlaganje otpada.

On poziva savjesne građane da prijave one koji uporno zagađuju ove lokacije, kako bi nadležni mogli da preduzmu mjere i sankcionišu počinioce.

„Apelujem na sve savjesne građane da pomognu u razotkrivanju ovog nemilog čina kako bi se neodgovorni i nesavjesni počinioci otkrili i kaznili“, istakao je Škrijelj.

Najavio je i aktivnije angažovanje na otkrivanju osoba koje bacaju otpad, uz poziv mještanima da pokažu više odgovornosti prema prirodnom bogatstvu svog kraja.

Njegovo obraćanje otvara i pitanje koliko se vodi računa o zaštiti prirodnih lokaliteta u bihorskim selima, ali i da li će nadležne službe, osim evidentiranja problema, preduzeti konkretne korake da se smeće ukloni i spriječi njegovo ponovno odlaganje.

O PROJEKTU „BIHOR EKO MAPA“

Ovaj tekst je objavljen u okviru projekta „Bihor Eko mapa“, koji portal Radio Petnjica realizuje uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore.

Cilj projekta je da evidentira i mapira ekološke probleme, divlje deponije i druge oblike devastacije životne sredine, kako bi se kroz javno informisanje podstakla reakcija nadležnih institucija i podigla svijest građana o potrebi očuvanja prirode.

SAMIR RASTODER

 

 

 

Projekat „BIHOR EKO-MAPA“ podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.

Muhović dao izjavu u policiji zbog objave o Njegošu: Mi ne moramo da ga volimo

0

Nekadašnji funkcioner Bošnjačke stranke i Stranke pravde i pomirenja Adnan Muhović saslušan je u policiji po nalogu Tužilaštva, povodom objave na društvenoj mreži Facebook u kojoj je kritikovao način na koji je književno djelo “Gorski vijenac” predstavljeno učenicima u Rožajama.

Muhović je danas, 14. novembra, dao izjavu službeniku Uprave policije – Regionalnog centra bezbjednosti Sjever, u Petnjici, a povodom objave koja se odnosila na obilježavanje Njegoševog dana kao državnog praznika.

U zapisniku o obavještenju prikupljenom od građanina, Muhović je pojasnio da je spornu objavu objavio zbog književnog djela Petra II Petrovića Njegoša, odnosno pojedinih stihova iz “Gorskog vijenca” za koje smatra da vrijeđaju vjerska osjećanja muslimana.

Kako je naveo u izjavi, ne smatra da je u skladu sa njegovom vjerom – islamom – podržavati književna djela koja, prema njegovom mišljenju, na grub način vrijeđaju osjećanja muslimana.

Posebno je istakao da ni u kojem slučaju ne dovodi u pitanje državni praznik koji je usvojen u Skupštini Crne Gore, već mu je zasmetao način na koji su rukovodstvo i profesori maternjeg jezika u Rožajskoj gimnaziji predstavili fragmente ovog književnog djela učenicima.

Muhović se u izjavi pozvao i na član 47 Ustava Crne Gore, koji garantuje slobodu izražavanja, kao i na član 79, koji se odnosi na zaštitu prava manjinskih naroda.

Nakon davanja izjave, Muhović se oglasio i na društvenim mrežama, gdje je kritikovao, kako je naveo, selektivan odnos Tužilaštva.

“Boṣ̌njački narode, pogledajte kako se Tuẓ̌ilaṣ̌tvo selektivno odnosi! Pozivaju me da dajem izjavu zbog statusa koji je vrlo korektan i kulturan i u kojem nikog ne vrijeđam, a štitim svoj narod i islam od islamofobnog djela Gorskog Vijenca! Ṣ̌ta vam je gospodo iz Tuẓ̌ilaštva sa gvozdenom lobanjom zločinca Ratka Mladića?! Šta vam je sa kipom zločinca Pavla Đurišića?! Mislite da me uplaṣ̌ite i pošaljete poruku cijelom bošnjačkom narodu i drugim muslimanima Crne Gore? E, zeznuli ste se i na tvrd orah naišli! Mi ne moramo da volimo Njegoṣ̌a! Je l’ vam to jasno?! Pozdrav domovini”, naveo je Muhović.

Večeras u Petnjici projekcija filma „Crna truba“, ulaz dva eura

0

Ljubitelji filmske umjetnosti u Petnjici večeras, 12. novembra, imaće priliku da pogledaju domaće filmsko ostvarenje „Crna truba“.

Projekcija je zakazana za 18 časova, a cijena ulaznice iznosi dva eura.

Film donosi ostvarenje filmske ekipe okupljene oko ovog projekta, uz glumačku postavu koju predvodi glumac čiji je lik u prvom planu promotivnog plakata.

Večerašnja projekcija prilika je za Petnjičane da provedu veče uz domaću kinematografiju.

Danas u Centru za kulturu Petnjica izložba slika Raze Muković „Kad boje postanu osjećanja“

0

U organizaciji JU Centar za kulturu Petnjica, danas, 12. novembra, sa početkom u 15 časova, biće otvorena izložba slika Raze Muković pod nazivom „Kad boje postanu osjećanja“.

Posjetioci će imati priliku da se upoznaju sa likovnim stvaralaštvom umjetnice, čiji radovi kroz bogatstvo boja, cvjetne motive i likovni izraz donose spoj emocija i umjetničke inspiracije.

Izložba će biti održana u prostorijama Centra za kulturu Petnjica, a organizatori pozivaju ljubitelje likovne umjetnosti da prisustvuju ovom kulturnom događaju.

Projekat je podržalo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore.

PETNJICA OKUPILA TAKMIČARE IZ ČETIRI OPŠTINE: Medalje u stonom tenisu i pikadu, ali druženje najveća pobjeda

0

U Petnjici je održano takmičenje u stonom tenisu i pikadu koje je okupilo članove NVU „Lica sa invaliditetom – Petnjica“ i njihove prijatelje iz dnevnih centara Berane, Plav i Rožaje. Osim sportskog nadmetanja, susret je bio prilika za druženje, nova poznanstva i jačanje prijateljstava među učesnicima iz četiri opštine.

Takmičarski duh, navijanje i aplauzi pratili su svaki osvojeni poen, ali organizatori ističu da je značaj ovakvih okupljanja mnogo veći od samih sportskih rezultata.

„Ovakvi susreti za nas znače mnogo više od same igre i takmičenja. Oni znače izlazak iz kuće, druženje, nova prijateljstva, osjećaj pripadnosti i osjećaj da smo važni i da nas neko vidi, čuje i podržava. Za mnoge od nas, ovo je bio dan koji ćemo dugo pamtiti“, saopštili su iz NVU „Lica sa invaliditetom – Petnjica“.

Posebno su istakli zadovoljstvo što su u Petnjici ugostili prijatelje iz susjednih opština, uz želju da ovakvi susreti postanu češći i da se saradnja nastavi.

NAJBOLJI U PIKADU I STONOM TENISU

U takmičenju u pikadu prvo mjesto osvojio je Esad Marković, drugo Ensar Murić, dok je treće pripalo Nerminu Koljenoviću.

U stonom tenisu najuspješniji je bio Duško Lazović, drugo mjesto osvojio je Samet Pepić, a treće Ivan Šurina.

Organizatori su čestitali osvajačima medalja, ali i svim ostalim učesnicima, naglašavajući da su svojim zalaganjem, sportskim duhom i međusobnom podrškom doprinijeli uspjehu ovog susreta.

Iz NVU „Lica sa invaliditetom – Petnjica“ poručuju da su upravo ovakve aktivnosti važne za socijalizaciju, uključivanje osoba sa invaliditetom u društveni život i stvaranje prilika da se kroz sport i druženje prevazilaze svakodnevne prepreke.

Organizatori su na kraju zahvalili Opštini Petnjica na dodijeljenim sredstvima i podršci u realizaciji takmičenja, kao i svima koji su učestvovali u organizaciji i pomogli da susret protekne u dobroj atmosferi.

S.R.