U organizaciji NVU „Lica sa invaliditetom“ Petnjica, u utorak, 10. novembra 2026. godine, biće održano takmičenje u stonom tenisu i pikadu, koje će okupiti učesnike iz više gradova Crne Gore.

Takmičenje će biti održano u prostorijama Bošnjačkog kulturnog centra u Petnjici, sa početkom u 11 časova.

Pored domaćina, učešće će uzeti i gosti iz Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom Nikšić, Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju „Lipa“ Plav, kao i Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju Berane.

Ovaj događaj predstavlja priliku za druženje, upoznavanje, razmjenu iskustava i promociju sporta kao važnog sredstva socijalnog uključivanja i aktivnog učešća osoba sa invaliditetom u društvenom životu.

Za najbolje takmičare obezbijeđene su nagrade, pehari i medalje.

Organizatori ističu da je cilj ovog okupljanja podsticanje sportskog duha, prijateljstva, međusobnog poštovanja i stvaranje jednakih mogućnosti za sve učesnike.

Sponzor takmičenja je opština Petnjica.

Kako se nekada živjelo u Bihoru, čime su se ljudi bavili, kakvim su se alatima služili i šta je činilo svakodnevicu njihovih domaćinstava, pitanja su na koja mlađe generacije sve rjeđe znaju odgovor. Upravo zato mini-muzej u Trpezima, koji je nastao zahvaljujući inicijativi Džemile Duraković, ima posebnu vrijednost. On čuva predmete, ali i priče o vremenu koje polako nestaje iz živog sjećanja.

U Trpezima je održana manifestacija povodom početka novog, šestomjesečnog projekta, koji predstavlja nastavak aktivnosti započetih prije dvije godine. Nosilac projekta je Džemila Duraković, a njegovu realizaciju finansijski je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.

Mini-muzej, smješten na adresi Kutnje brdo bb u Trpezima, tokom trajanja projekta biće otvoren za posjetioce svakog dana.

Poseban akcenat stavljen je na mlade, kojima se želi približiti način života njihovih predaka, tradicionalni običaji, predmeti iz domaćinstava i kulturno nasljeđe bihorskog kraja.

Na manifestaciji je održano i predavanje posvećeno istoriji Bihoraca i njihovom nekadašnjem načinu života. Kroz istorijski prikaz, prisutnima je približena svakodnevica prethodnih generacija, njihove životne navike i okolnosti u kojima su stvarali i podizali porodice.

Podsjetimo, Radio Petnjica je još u martu 2024. godine pisao o pokretanju mini-muzeja u Trpezima, kada je Džemila Duraković započela prikupljanje starih predmeta, alatki, rukotvorina i drugih eksponata karakterističnih za nekadašnja bihorska domaćinstva.

Tada je istakla da joj je želja da kroz muzej prođe što više mladih ljudi, kako bi upoznali kulturnu baštinu svoga kraja i razumjeli značaj njenog očuvanja.

Novi projekat nastavlja tu ideju, nastojeći da mini-muzej ne bude samo prostor u kojem se čuvaju starine, već i mjesto susreta generacija, učenja i upoznavanja sopstvenih korijena.

Jer, predmeti koji su nekada bili sasvim običan dio života naših predaka danas su dragocjena svjedočanstva jednog vremena. A da bi ta svjedočanstva nešto značila i budućim generacijama, nije dovoljno samo sačuvati ih. Potrebno je ispričati i priču koja stoji iza njih.

SAMIR RASTODER

Povodom Dana šehida Petnjice, u petak, 6. novembra, nakon džuma-namaza, biće organizovana posjeta spomen-ploči šehidima Petnjice, gdje će građani i potomci stradalih odati počast nevinim žrtvama.

Poziv građanima da prisustvuju obilježavanju uputio je Elmir Muratović, u ime porodica potomaka šehida Petnjice, ističući značaj očuvanja sjećanja na one koji su položili živote za slobodu, vjeru i dostojanstvo.

„Pozivamo sve građane koji u srcu nose pijetet prema nevinim žrtvama da nam se pridruže i zajedno odamo počast šehidima Petnjice, čuvarima časti i slobode našeg kraja“, navodi se u pozivu.

Obilježavanje Dana šehida prilika je da se još jednom podsjeti na stradanje nevinih ljudi, ali i na obavezu da se sjećanje na njih sačuva i prenese budućim generacijama.

Iz porodica potomaka šehida poručuju da je zajedničko okupljanje izraz zahvalnosti, poštovanja i trajnog sjećanja na žrtve.

SAMIR RASTODER

Neke riječi nestaju gotovo neprimjetno. Niko ih ne zabranjuje, niko ne donosi odluku da se više ne koriste. Jednostavno, sve ih rjeđe čujemo. Najprije iščeznu iz razgovora mladih, zatim iz svakodnevnog govora, a na kraju ostanu samo u sjećanjima onih koji su ih nekada izgovarali.

Bihor je pun takvih riječi. Sačuvane su u pričama o djetinjstvu, starim zanatima, poljskim poslovima, svadbama, praznicima i druženjima. Neke su stigle iz drugih jezika, neke su vremenom dobile posebno lokalno značenje, a mnoge su toliko srasle sa životom ovog kraja da je teško zamisliti kako bi se pojedini običaji bez njih uopšte mogli opisati.

Upravo zato Radio Petnjica pokreće serijal novinarskih priča i video-svjedočenja pod nazivom „Mladi čuvari jezika i identiteta Bihora“, sa namjerom da zabilježi dio tog jezičkog i kulturnog nasljeđa dok još imamo od koga da ga čujemo.

NIJE RIJEČ SAMO O RIJEČIMA

Naši sagovornici su ljudi koji pamte Bihor drugačiji od današnjeg. Vrijeme kada su djeca čuvala stoku i pomagala odraslima, kada se rad na njivi vraćao radom na komšijinoj, kada su se ljudi okupljali na posetcima, a dolazak električne energije ili prvog radio-aparata bio događaj o kojem je pričalo čitavo selo.

U njihovim sjećanjima žive i nazivi predmeta koji su odavno izašli iz upotrebe, jela koja se danas rijetko pripremaju, dječjih igara koje su zamijenili telefoni i računari, ali i stari pozdravi, čestitke, izreke i toponimi.

Neke od tih riječi poznate su i drugim krajevima. Druge su karakteristične za pojedina bihorska sela. Nama nije cilj da dokazujemo njihovo isključivo porijeklo, već da zabilježimo kako su ih Bihorci izgovarali, šta su njima označavali i u kojim prilikama su ih koristili.

Jer nestankom riječi često blijedi i sjećanje na ono što je ona označavala.

PRIČA, VIDEO I MALI RJEČNIK

Svaki razgovor biće predstavljen kroz novinarsku priču, kompletan video-snimak i mali rječnik riječi i izraza koje je sagovornik sačuvao u pamćenju.

Posebnu pažnju posvetićemo starim nazivima lokaliteta. Livade, izvori, brda i zaseoci imali su svoja imena, od kojih mnoga nikada nijesu završila na zvaničnim kartama. Sa nestajanjem generacija koje ih pamte postoji opasnost da nestanu i ti tragovi lokalne istorije.

Prvi razgovor objavićemo u utorak, 3. novembra, sa Rahmanom Kočanom, poznatijim kao Grom.

Rahman se prisjeća djetinjstva u kojem je bilo mnogo više rada nego igre, nekadašnje uzajamne pomoći među komšijama, dolaska struje i radija, ali i riječi koje današnje generacije uglavnom više ne poznaju.

Uz njegovu priču objavićemo kompletan video-razgovor i mali rječnik sa 21 zabilježenom riječju i izrazom.

Nakon njega slijede svjedočenja drugih Bihoraca, među kojima su Muzafer Kršić i Aza Rastoder, rođena Korać, čija sjećanja otkrivaju drugačije djelove nekadašnje svakodnevice – od starih pozdrava i naziva lokaliteta do dječjih igara, bajramskih običaja i svadbenih veselja.

POZIV BIHORCIMA: POMOZITE NAM DA SAČUVAMO RIJEČI

Ovaj serijal ne želimo da ostane samo zbirka nekoliko razgovora.

Pozivamo čitaoce Radio Petnjice, stanovnike Bihora i posebno naše ljude u dijaspori da nam se pridruže. Ako pamtite neku staru riječ, neobičan izraz, naziv jela, predmeta, dječje igre ili mjesta, pošaljite nam ga zajedno sa objašnjenjem njegovog značenja i, po mogućnosti, podatkom u kojem se selu koristio.

Možda se neka riječ u Trpezima izgovarala drugačije nego u Radmancima, možda su u Koraćima za isti predmet imali naziv koji se u Lješnici nije koristio. Upravo su takve razlike dragocjene.

Prikupljene i provjerene riječi i izraze objedinićemo u digitalni mini-rječnik bihorskog govora, koji će ostati dostupan čitaocima i nakon završetka serijala.

Ne želimo da idealizujemo prošlost. Nekadašnji život u Bihoru bio je težak, često oskudan, a rad je počinjao mnogo ranije nego danas. Ali taj život imao je svoj jezik, svoje običaje i svoje posebnosti. Vrijedi ih sačuvati, makar u zapisima i sjećanjima.

Jer za neke riječi već danas nema mnogo ljudi koje možemo pitati šta znače. A sjutra ih možda neće imati ko ni izgovoriti.

SAMIR RASTODER

Projekat „Mladi čuvari jezika i identiteta Bihora“ realizuje Radio Petnjica, uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.

U Sloveniji se 15. novembra 2026. godine održavaju opći lokalni izbori u svih 212 opština
širom zemlje. Direktno se biraju načelnici opština, odbornici u lokalnim parlamentima i
članovi mjesnih zajednica.
Ovi izbori dolaze nakon donošenja kontroverznog zakona u Državnom zboru Republike
Slovenije, u kojem većinu imaju pristalice desničarskog premijera Janeza Janše. Tim
zakonom strancima koji imaju stalno prebivalište u Republici Sloveniji oduzeto je pravo glasa na lokalnim izborima. Ova odluka donesena je s ciljem da se pravo glasa oduzme prije svega doseljenicima iz bivših republika SFRJ i time im onemogući uticaj na donošenje odluka od lokalnog značaja, iako redovno plaćaju poreze, registruju automobile, plaćaju račune za škole i slično.

Radi se o brojci od više od 100.000 glasača.

Međutim, to nije spriječilo mnoge kandidate, državljane Republike Slovenije porijeklom iz
zemalja bivše SFRJ, da se nađu na izbornim listama.
Jedan od njih je Petnjičanin Adis Škrijelj iz čuvenog sela Dašča Rijeka, koje se nalazi na
krovu Bihora, u srcu Sandžaka, na sjeveru Crne Gore.

Rođen je u Crnoj Gori, od oca rahmetli Sejda i majke Safete, rođene Ličina. Oženjen je
Almirom Levajić, s kojom ima troje djece. U Daščoj Rijeci namjerava na porodičnoj zemlji
napraviti hajrat, a radovi su već u toku.
Adis je svim svojim bićem vezan za rodni kraj, ali njegov život jeste Slovenija. U Domžalama je od malih nogu. Tu je proveo čitav svoj život, sticao prijatelje i gradio mostove među ljudima. On je čovjek iz naroda, uvijek spreman odazvati se pozivima u pomoć.

Bošnjaci u Domžalama u njemu vide osobu koja može ujediniti i povesti narod za sobom.
Veliki ugled uživa i među pripadnicima drugih naroda koji žive u Domžalama: Srbima,
Crnogorcima, Albancima i drugima.
Njegovu iskrenost, marljivost i poštenje prepoznali su komšije, saradnici i prijatelji Slovenci, koji su ga nagovorili da se 2022. godine kandiduje za odbornika u lokalnom parlamentu. Na tim izborima Adis osvaja najveći broj preferencijalnih glasova u Općini Domžale, čak više i od sadašnje načelnice Renate Kosec.

U tom mandatu bio je jedini odbornik Socijaldemokrata. Zbog ovog nevjerovatnog rezultata
Socijaldemokrati Slovenije odlučili su da ga kandiduju za načelnika Domžala na predstojećim lokalnim izborima.

Adis je okupio ekipu koja obećava promjene u dosadašnjem vođenju Opštine Domžale. Dali
su riječ da će izgraditi novu školu u gradskoj četvrti Preserje, uvesti lokalni kružni autobuski prevoz, izgraditi više neprofitnih socijalnih stanova, novi Dom zdravlja i realizovati druge projekte od značaja za građane.

U toj ekipi su još dvije Bihorke. Magistrica i bankarska radnica Sandra Kočan i ekonomistica Adisa Šabović.
Adisa Škrijelja za načelnika Domžala predložila je jedna od najozbiljnijih političkih stranaka
u Sloveniji, Socijaldemokrati. Već sada je stekao značajna poznanstva na polju politike,
javnog života i privrede.
Ukoliko bude izabran za načelnika, Petnjica će imati čvrst most saradnje s jednom od
najbogatijih opština u Sloveniji, a građani Domžala dobit će novi pristup u rješavanju
nagomilanih problema.
Sretno i hajirli, Adise!

Sefadin Korać

Povodom teksta Radio Petnjice: „Sedam miliona eura, jedan učesnik – javna rasprava o rebalansu budžeta Petnjice završena dok su stolice još bile prazne“

Povodom teksta objavljenog na portalu Radio Petnjica dana 29. oktobra 2026. godine, pod naslovom „Sedam miliona eura, jedan učesnik: Javna rasprava o rebalansu budžeta Petnjice završena dok su stolice još bile prazne“, Sekretarijat za lokalnu upravu Opštine Petnjica smatra potrebnim da reaguje i javnosti predoči činjenice koje su od značaja za objektivno sagledavanje cjelokupnog postupka pripreme i sprovođenja javne rasprave o Nacrtu Odluke o rebalansu budžeta Opštine Petnjica.

Prije svega, odbacujemo svaku eventualnu insinuaciju da Sekretarijat nije blagovremeno pripremio, objavio ili učinio dostupnim predmetni dokument zainteresovanoj javnosti i političkim subjektima.

Nacrt Odluke o rebalansu budžeta pripremljen je blagovremeno, a njegova dostupnost javnosti obezbijeđena je objavljivanjem na zvaničnoj internet stranici Opštine Petnjica, kao i na oglasnoj tabli Opštine.

Međutim, Sekretarijat se nije zaustavio samo na javnom objavljivanju dokumenta. Naprotiv, preduzeli smo dodatne korake kako bismo osigurali da svaki politički subjekt bude neposredno informisan i da mu se omogući učešće u javnoj raspravi.

Naime, Nacrt Odluke dostavljen je svakom političkom subjektu putem elektronske pošte, a dokumentacija je istim subjektima uručena i lično, posredstvom portirske službe Opštine Petnjica.

Dakle, svi politički subjekti imali su mogućnost da se blagovremeno upoznaju sa sadržajem dokumenta, pripreme svoje predloge, primjedbe i sugestije i učestvuju u javnoj raspravi. O navedenom postoje dokazi kroz elektronsku komunikaciju i evidenciju dostavljanja dokumentacije.

Kada je riječ o samom terminu javne rasprave, podsjećamo da je Sekretarijat unaprijed utvrdio raspored i termine za različite kategorije učesnika: građane i mjesne zajednice, privredna društva i nevladine organizacije, kao i političke partije. Javna rasprava održana je 28. oktobra, prema unaprijed utvrđenom rasporedu.

Smatramo da je važno naglasiti da je obaveza organizatora da blagovremeno pripremi dokumentaciju, objavi poziv, obezbijedi dostupnost materijala i omogući svim zainteresovanim stranama da učestvuju. Upravo to je Sekretarijat i učinio.

S druge strane, odluka političkih subjekata da li će se odazvati pozivu i učestvovati u javnoj raspravi predstavlja njihovu odgovornost, a ne odgovornost organizatora.

Posebno želimo da istaknemo da se transparentnost rada lokalne uprave ne mjeri isključivo brojem prisutnih na jednom terminu javne rasprave, već prije svega poštovanjem propisanih procedura, blagovremenim informisanjem javnosti i stvaranjem uslova za ravnopravno učešće svih zainteresovanih.

Takođe, smatramo da je neprimjereno stvarati utisak da je slab odziv političkih subjekata posljedica propusta Sekretarijata, posebno kada je svaki politički subjekt pojedinačno dobio predmetni materijal i kada je javnost o održavanju rasprave bila blagovremeno informisana.

Sekretarijat za lokalnu upravu nema ni mogućnost ni obavezu da bilo koji politički subjekt prisiljava na učešće u javnoj raspravi. Naša obaveza je da svima obezbijedimo jednake uslove i mogućnost učešća, što je u konkretnom slučaju i učinjeno.

Na kraju, pozivamo da se o radu organa lokalne uprave izvještava na osnovu potpunih i provjerljivih informacija, a ne da se kroz pojedinačne fotografije i broj prisutnih stvara pogrešna predstava o transparentnosti i zakonitosti sprovedenog postupka.

Sekretarijat za lokalnu upravu Opštine Petnjica postupio je odgovorno, blagovremeno i transparentno. Sve preduzete aktivnosti mogu se dokumentovati i provjeriti.

Povodom izjava odbornika Eldara Adrovića, u kojima kritikuje lokalnu upravu zbog toga što nije imao priliku da iznese svoj stav i mišljenje na javnoj raspravi o Nacrtu rebalansa budžeta Opštine Petnjica, smatramo potrebnim da javnosti predočimo nekoliko činjenica.

Prije svega, termin javne rasprave namijenjen predstavnicima političkih partija bio je unaprijed utvrđen i zakazan za 13.30 časova. Gospodin Adrović nije stigao na vrijeme, već kada je rasprava već bila završena. Zato nije korektno odgovornost za sopstveno kašnjenje prebacivati na organizatora javne rasprave.

Svaki javni skup, posebno onaj koji okuplja predstavnike različitih institucija, političkih subjekata i drugih zainteresovanih strana, ima unaprijed utvrđenu satnicu i određeno vrijeme tolerancije. To je pitanje osnovne organizacije i međusobnog poštovanja svih učesnika. Vrijeme tolerancije postoji kako bi se omogućilo eventualno kratko odstupanje od planiranog početka, a ne da bi se podrazumijevalo neograničeno čekanje učesnika koji ne poštuju utvrđeni termin.

Posebno odbacujemo pokušaje da se ovaj pojedinačni slučaj iskoristi za generalizovanje i stvaranje slike da Sekretarijat za lokalnu upravu navodno kasni sa početkom svake javne rasprave. Takve tvrdnje nijesu utemeljene na činjenicama. Naprotiv, u dosadašnjoj praksi nije se dešavalo da izvjestioci i predstavnici Sekretarijata za lokalnu upravu kasne na zakazane javne rasprave. Dešavalo se, međutim, da upravo predstavnici lokalne uprave čekaju dolazak predstavnika političkih partija i drugih pozvanih učesnika kako bi skup mogao da počne.

Zato smatramo da nije korektno iznositi paušalne ocjene o radu Sekretarijata i lokalne uprave, naročito kada se one zasnivaju na ličnom kašnjenju pojedinca. Poštovanje termina mora biti obostrano. Ne može se od organizatora očekivati da poštuje vrijeme svakog učesnika, a istovremeno zanemarivati obavezu učesnika da poštuju unaprijed utvrđenu satnicu.

Želimo da naglasimo da su vrata javnih rasprava otvorena za sve političke subjekte, građane, mjesne zajednice, privredna društva i nevladine organizacije. Cilj ovih skupova nije formalno ispunjavanje procedure, već omogućavanje svima da iznesu svoje predloge, sugestije, primjedbe i kritike. Upravo zato su termini javno najavljeni i dostupni svim zainteresovanim stranama.

Kritika je legitimna i dobrodošla, ali mora biti zasnovana na činjenicama i uz uvažavanje odgovornosti svakog pojedinca. Javna rasprava nije prostor za naknadno opravdavanje kašnjenja niti za prebacivanje odgovornosti na one koji su svoje obaveze ispunili.

Poštovanje institucija počinje poštovanjem dogovorenih termina, a odgovornost za javno izgovorenu riječ podrazumijeva i odgovornost za sopstvene postupke.

Očekujemo da Radio Petnjica, u interesu objektivnog i profesionalnog informisanja javnosti, objavi ovaj demant u cjelosti.

SEKRETARIJAT ZA LOKALNU UPRAVU
OPŠTINE PETNJICA

U okviru XIII Bihorskog kulturnog ljeta, u petak, 30. oktobra, u Centru za kulturu Petnjica biće izvedena pozorišna predstava „Prva ljubav“, prema tekstu Janka Jelića, u režiji i dramatizaciji Miloša Latinovića.

U predstavi igra Velizar Vejo Kasalica, a početak je zakazan za 18 časova.

„Prva ljubav“ donosi pozorišnu priču koja već samim naslovom priziva emocije, sjećanja i iskustva prvih ljubavi, pružajući publici priliku za još jedno veče posvećeno pozorišnoj umjetnosti.

Organizator događaja je JU Centar za kulturu Petnjica, a predstava se realizuje u okviru projekta koji je podržalo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore.

Iz Centra za kulturu pozivaju ljubitelje pozorišta da prisustvuju predstavi i budu dio programa ovogodišnjeg Bihorskog kulturnog ljeta.