NAJNOVIJE OBJAVLJENO

RADOVI U BIHORSKIM LUKAMA ULAZE U NOVU FAZU: POČELA IZGRADNJA DRUGE HALE FABRIKE TNA-ENERGIE (FOTO I VIDEO)

Radio Petnjica
-
0
RADOVI U BIHORSKIM LUKAMA ULAZE U NOVU FAZU: POČELA IZGRADNJA DRUGE HALE FABRIKE TNA-ENERGIE (FOTO I VIDEO)

Izgradnja fabrike TNA-ENERGIE u Bihorskim lukama, na putnom pravcu Petnjica–Bioča, ulazi u novu fazu. Nakon što su radovi na prvoj hali nastavljeni predviđenom dinamikom, na gradilištu je počela i izgradnja druge hale, što potvrđuje da se jedan od najvažnijih privrednih projekata u Petnjici širi u skladu sa ranije najavljenim planom.

Snimci iz drona i fotografije sa lica mjesta pokazuju da radovi nijesu zastali, već se intenziviraju. Na prostoru budućeg proizvodnog kompleksa vidljivo je više građevinskih aktivnosti, a početak radova na drugoj hali predstavlja najkonkretniji znak da projekat ulazi u ozbiljniju fazu realizacije.

Fabrika se gradi u Bihorskim lukama, neposredno uz put Petnjica–Bioča, što ovom projektu daje dodatni značaj, jer se na istoj dionici istovremeno izvode i radovi na izgradnji i rekonstrukciji jednog od najvažnijih saobraćajnih pravaca za ovaj kraj.

DRUGA HALA KAO NOVA FAZA PROJEKTA

Radio Petnjica je ranije pisao o početku izgradnje fabrike i značaju ove investicije za Petnjicu, ali nova okolnost je da se proizvodni kompleks sada širi izgradnjom druge hale. Time se potvrđuje da se projekat ne zadržava na početnoj fazi, već da se radovi nastavljaju i proširuju.

Prema ranijim zvaničnim informacijama objavljenim prilikom polaganja kamena temeljca, u fabrici TNA-ENERGIE proizvodiće se djelovi za dizel električne agregate, a prva faza pogona trebalo bi da obuhvati oko 2.800 kvadratnih metara, uz mogućnost proširenja do 10.000 kvadrata. U početku je najavljivano zapošljavanje oko 20 radnika, uz plan da se taj broj duplira, dok su očekivanja investitora išla i do mogućnosti da proizvodni pogon u perspektivi zaposli znatno veći broj ljudi.

Iza projekta stoji kompanija TNA-ENERGIE, čiji je vlasnik Adis Ramdedović, privrednik porijeklom iz Petnjice koji živi i radi u Njemačkoj. Ramdedović je ranije kazao da će se u petnjičkoj fabrici proizvoditi proizvodi namijenjeni isključivo njemačkom tržištu, kao i da će radnici koji budu angažovani u pogonu imati mogućnost usavršavanja u Njemačkoj.

ŠTA ĆE SE PROIZVODITI U BIHORSKIM LUKAMA

Za razliku od uobičajenih formulacija da je riječ o “fabrici”, ovaj pogon ima jasno određenu namjenu. U Bihorskim lukama proizvodiće se djelovi i prateći elementi za dizel električne agregate, odnosno za sisteme koji se koriste za napajanje električnom energijom, posebno u situacijama kada je potrebno obezbijediti stabilan izvor struje.

To znači da se u Petnjici ne gradi samo još jedan građevinski objekat, već proizvodni pogon vezan za tržište i industriju u kojoj investitor već ima razvijen posao u Njemačkoj. Upravo ta veza sa njemačkim tržištem daje projektu dodatnu težinu, jer se proizvodnja iz Bihora planira kao dio šireg poslovnog sistema, a ne kao lokalni pokušaj bez jasnog plasmana.

Zato početak izgradnje druge hale nije samo građevinska novost. To je signal da investicija ide dalje i da se prostor buduće fabrike širi u skladu sa ranije najavljenom razvojnom logikom.

FABRIKA I PUT KAO DIO ISTE RAZVOJNE PRIČE

Poseban značaj ovoj investiciji daje činjenica da se fabrika gradi upravo uz put Petnjica–Bioča, koji se takođe rekonstruiše i gradi. Taj pravac je godinama bio jedna od najvećih infrastrukturnih slabosti ovog kraja, a njegova modernizacija trebalo bi da omogući bolju povezanost Petnjice sa širim prostorom Bihora i Bijelim Poljem.

Zbog toga se ova dva gradilišta ne mogu posmatrati odvojeno. Fabrika bez dobrog puta nema puni razvojni efekat, kao što ni novi put bez novih radnih mjesta ne donosi ono što građani najviše očekuju – razlog više da ostanu u svom kraju.

Upravo spoj ta dva procesa, proizvodnog i infrastrukturnog, daje Bihorskim lukama poseban značaj. Na jednoj strani gradi se pogon koji bi trebalo da otvori nova radna mjesta, a na drugoj put koji bi taj pogon trebalo da poveže sa tržištem i učini ga funkcionalnim.

ŠANSA ZA KRAJ KOJI DECENIJAMA ČEKA RADNA MJESTA

Za Petnjicu, opštinu iz koje se decenijama više odlazilo nego što se zapošljavalo, svaka nova hala ima veću težinu od samog betona i čelika. Ona znači mogućnost da dio mladih ljudi prvi put ozbiljnije razmišlja o poslu u svom kraju, umjesto da zaposlenje traži u Podgorici, na primorju ili u inostranstvu.

Zato se radovi u Bihorskim lukama prate sa posebnom pažnjom. Petnjici su godinama nedostajali upravo ovakvi sadržaji – proizvodni pogoni, stabilna radna mjesta i infrastruktura koja može da podrži ozbiljniji razvoj.

Ako se predviđena dinamika nastavi, Bihorske luke bi u narednom periodu mogle postati jedno od najvažnijih razvojnih mjesta u opštini Petnjica. Ne zato što jedna fabrika može sama riješiti sve probleme ovog kraja, već zato što pokazuje da se i u Petnjici može graditi proizvodnja, povezivati lokalni prostor sa evropskim tržištem i stvarati osnova za ostanak ljudi.

A za Bihor, u kojem je svaka ozbiljna investicija vijest, početak izgradnje druge hale znači da se priča o fabrici više ne mjeri samo obećanjima, već konkretnim radovima na terenu.

SAMIR RASTODER

Evropska studijska grupa posjetila vjetroelektranu „Gvozd“

Radio Petnjica
-
0
Evropska studijska grupa posjetila vjetroelektranu „Gvozd“

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) ugostila je grupu evropskih influensera iz više država članica Evropske unije tokom posjete vjetroelektrani „Gvozd“, organizovane u okviru studijskog putovanja podržanog od strane Evropske komisije. Tokom obilaska, gosti su imali priliku da se upoznaju sa projektom, njegovim značajem za razvoj obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori, kao i sa širim razvojnim potencijalom koji ovakve investicije donose lokalnoj zajednici i državi u cjelini.

Delegaciju su ugostili Ivan Mrvaljević, izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i investicije, glavni inženjer Dušan Muškatirović i Milica Abramović, rukovodilac Sektora za korporativne komunikacije, koji su gostima predstavili ključne aspekte projekta i odgovorili na pitanja u vezi sa njegovom realizacijom i budućim planovima.

Vjetroelektrana „Gvozd“ predstavlja jedan od važnih koraka u procesu energetske tranzicije Crne Gore i potvrdu opredijeljenosti ka održivom razvoju i jačanju energetske nezavisnosti. Pored strateškog značaja za proizvodnju čiste energije, ovakvi projekti doprinose stvaranju novih razvojnih prilika i dodatno pozicioniraju Crnu Goru kao destinaciju koja uspješno spaja prirodne resurse, savremenu infrastrukturu i zelene investicije.

Poseban značaj posjete ogleda se i u promociji Crne Gore kao zemlje koja odgovorno i posvećeno sprovodi razvojne projekte u skladu sa evropskim standardima i praksama. Kao država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, Crna Gora kroz realizaciju infrastrukturnih i energetskih projekata potvrđuje da predstavlja stabilno i pouzdano okruženje za investicije, razvoj i međunarodnu saradnju.

Posjeta evropskih kreatora digitalnog sadržaja iz Francuske, Njemačke, Češke, Holandije, Italije i Austrije predstavlja priliku da se kroz njihove platforme i autentične sadržaje dodatno predstave razvojni potencijali Crne Gore međunarodnoj javnosti, ne samo kao energetske destinacije budućnosti, već i kao zemlje koja uspješno gradi evropsku perspektivu zasnovanu na održivosti, inovacijama i partnerstvu.

Elektroprivreda Crne Gore nastaviće da kroz realizaciju strateških projekata doprinosi energetskoj stabilnosti države i njenom pozicioniranju kao modernog društva spremnog za izazove zelene tranzicije i evropske integracije.

BRAĆA AGOVIĆ – OD PETNJICE DO LUKSEMBURŠKIH TERENA: FUDBALSKA PRIČA EDISA I DENISA KOJA TRAJE OD ČETVRTE GODINE

Radio Petnjica
-
0
BRAĆA AGOVIĆ – OD PETNJICE DO LUKSEMBURŠKIH TERENA: FUDBALSKA PRIČA EDISA I DENISA KOJA TRAJE OD ČETVRTE GODINE

Radio Petnjica nastavlja da bilježi priče ljudi porijeklom iz Bihora koji su svoj rad, talenat i upornost potvrdili daleko od zavičaja. Jedna od takvih je i fudbalska priča braće Edisa i Denisa Agovića, momaka koji su odrasli u Luksemburgu, ali čije porodične veze i identitet ostaju vezani za Petnjicu.

Njihov fudbalski put počeo je neobično rano – sa svega četiri godine, u omladinskoj školi Jeunesse Esch. Od prvih treninga do najstarijih omladinskih selekcija prošli su gotovo isti put: klub, reprezentativne kategorije Luksemburga, prve seniorske minute i kasnije ozbiljne uloge u tamošnjem fudbalu.

Posebno mjesto u njihovoj omladinskoj karijeri zauzima sezona 2010/11, kada su sa Jeunesse Eschom osvojili Coupe du Prince U19, pobjedom u finalu od 6:0. Taj trofej bio je istorijski za klub, jer se na njegovo osvajanje čekalo 39 godina. Za Edisa i Denisa to nije bio samo pehar iz mladosti, već potvrda da pripadaju generaciji koja je ostavila trag.

Koliko su rano prepoznati govori i podatak da su sa samo 16 godina priključeni prvom timu Jeunesse Escha, što je u ozbiljnim fudbalskim sredinama uvijek znak da klub u igraču vidi nešto više od prosječnog talenta.

OD U13 DO U21: REPREZENTATIVNI KONTINUITET KOJI SE NE DOBIJA SLUČAJNO

Edis i Denis Agović prošli su sve reprezentativne selekcije Luksemburga – od U13, U14, U15, U16, U17, U19 pa do U21. U tim godinama nijesu bili samo prolaznici kroz sistem, već standardni reprezentativci koji su igrali međunarodne turnire, kvalifikacije za evropska prvenstva i prijateljske utakmice protiv jakih evropskih selekcija.

Takav kontinuitet, od najmlađih kategorija do U21, rijedak je i u mnogo većim fudbalskim sredinama. On pokazuje da se radilo o igračima koje je luksemburški fudbal planski pratio i razvijao.

Zanimljiv detalj je i da su bili pozivani za omladinsku U21 reprezentaciju Crne Gore, ali se, prema dostavljenim podacima, nijesu pojavili na okupljanju jer su troškove puta morali snositi sami.

EDIS AGOVIĆ – OFANZIVAC SA VIŠE OD 350 SENIORSKIH UTAKMICA

Edis Agović opisan je kao ofanzivno orijentisan igrač, poznat po inteligenciji u igri, odlučnosti i konkretnom učinku. Tokom karijere nastupao je za Jeunesse Esch, F91 Dudelange i FC UNA Strassen.

Prema dostavljenim podacima, Edis je u seniorskoj karijeri odigrao više od 350 utakmica, postigao između 55 i 65 golova i upisao više od 70 asistencija. Samo u BGL Ligue, najvišem rangu luksemburškog fudbala, ima preko 300 utakmica, više od 45 golova i više od 60 asistencija.

U trofejnom dijelu karijere posebno se izdvajaju dvije titule prvaka Luksemburga sa F91 Dudelangeom, dva trofeja Coupe de Luxembourg i jedan Liga kup Luksemburga. Na međunarodnoj sceni bilježi i dva nastupa u grupnoj fazi UEFA Europa League, što je rezultat koji u karijeri ne ostaje kao statistika, već kao ozbiljna referenca.

Edis je bio i dio generacije FC UNA Strassena koja je prvi put u istoriji izborila evropske kvalifikacije. Klub se i ove sezone, prema dostavljenim informacijama, ponovo nalazi u borbi za izlazak na evropsku scenu.

DENIS AGOVIĆ – LIDER, KAPITEN I JEDAN OD SIMBOLA FC UNA STRASSENA

Denis Agović je kroz karijeru gradio drugačiji, ali jednako vrijedan fudbalski profil. Opisan je kao dugogodišnji lider, igrač poznat po stabilnosti, disciplini i liderskim sposobnostima.

Nastupao je za Jeunesse Esch i FC UNA Strassen, a prema dostavljenim podacima, u seniorskoj karijeri ima više od 280 utakmica, između 20 i 25 golova i 35 do 40 asistencija. Posebno je važna njegova uloga u FC UNA Strassenu, gdje je više od deset godina bio kapiten i jedan od najdugovječnijih kapitena u BGL ligi.

Denis je bio ključna figura u stabilizaciji kluba u vrhu lige, ali i u istorijskom plasmanu FC UNA Strassena u Evropu. Za jedan klub takav igrač nije samo ime u zapisniku, već neko oko koga se gradi svlačionica, sistem i kontinuitet.

PRIČA KOJA PRELAZI GRANICE FUDBALA

Priča Edisa i Denisa Agovića nije samo sportska statistika. Ona je i priča o djeci iz porodice porijeklom iz Petnjice koja su u Luksemburgu prošla ozbiljan fudbalski razvojni put, od prvih treninga do seniorske scene, trofeja, reprezentativnih selekcija i evropskih utakmica.

Zajedno su krenuli sa četiri godine. Zajedno su prošli omladinske kategorije Jeunesse Escha. Zajedno su igrali za selekcije Luksemburga od U13 do U21. Zajedno su osvojili istorijski omladinski trofej. Kasnije su gradili svoje seniorske karijere, svako na svoj način, ali sa istim pečatom – radom, disciplinom i ozbiljnošću.

Za Radio Petnjica, koji kroz ovakve priče želi da predstavi uspješne ljude iz Bihora širom svijeta, Edis i Denis Agović su primjer kako se zavičaj nosi i tamo gdje se živi daleko od njega. Jer uspjeh naših ljudi u inostranstvu nije samo njihova lična biografija, nego i dio šire priče o Petnjici, Bihoru i generacijama koje su svoje šanse tražile van rodnog kraja, ali ga nijesu zaboravile.

SAMIR RASTODER

PREDSJEDNIK OO SDP PETNJICA ČESTITAO BAJRAM: Dani koji nas podsjećaju na vrijednosti koje treba čuvati i unapređivati

Radio Petnjica
-
0
PREDSJEDNIK OO SDP PETNJICA ČESTITAO BAJRAM: Dani koji nas podsjećaju na vrijednosti koje treba čuvati i unapređivati

Predsjednik Opštinskog odbora SDP Petnjica Eldar Adrović čestitao je Bajram sugrađanima u Petnjici, kao i građanima porijeklom iz Bihora koji žive u dijaspori.

Adrović je u čestitki poručio da su bajramski dani prilika za povezivanje, sabiranje životnih učinaka i podsjećanje na univerzalne vrijednosti na kojima treba graditi zajednicu.

Čestitku prenosimo u cjelosti:

„Dragi moji sugrađani, kako u zavičaju, tako i u dijaspori, ovo su dani kada se naša srca povezuju i kada sklapamo i sumiramo naše životne učinke.

Bajrami su momenti koji nas podsjećaju na sve univerzalno-temeljne vrijednosti kojih se trebamo držati i iste unapređivati.

Zato, naš spektar djelovanja sa oprezom trebamo graditi na zdravim temeljima, zdravim osnovama i efektivno uticati na naše današnje ubrzane strasti koje nas u jednom dijelu vode u stranputicu.

Uz najljepše i najsrdačnije želje,

Bajram Šerif Mubarek Olsun.“

 

BAJRAMSKA ČESTITIKA PREDSJEDNIKA SO PETNJICA

Radio Petnjica
-
0
BAJRAMSKA ČESTITIKA PREDSJEDNIKA SO PETNJICA

Poštovani građani i građanke,
Povodom nastupajućeg Kurban bajrama, upućujemo iskrene i srdačne čestitke svim pripadnicima islamske vjeroispovijesti, uz želje da ovaj veliki blagdan provedete u miru, zdravlju, porodičnoj sreći i duhovnom ispunjenju.
Kurban bajram nas podsjeća na univerzalne vrijednosti solidarnosti, humanosti, međusobnog uvažavanja i brige za druge. U vremenu brojnih izazova, posebno je važno njegovati duh zajedništva, tolerancije i međusobnog poštovanja, kao temelje svakog demokratskog i prosperitetnog društva.
Neka praznični dani budu prilika za jačanje porodičnih i prijateljskih veza, pružanje podrške onima kojima je potrebna pomoć, te dodatno učvršćivanje povjerenja, razumijevanja i međusobne saradnje među ljudima različitih uvjerenja i tradicija.
Uz želju da Kurban bajram donese spokoj, nadu i optimizam u svaki dom, još jednom vam upućujem najiskrenije čestitke.
Bajram Šerif Mubarek Olsun!
Mehmed Adrovic
Predsjednik SO Petnjica

BAJRAMSKA ČESTITKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE PETNJICA

Radio Petnjica
-
0
BAJRAMSKA ČESTITKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE PETNJICA

Postovani sugrađani, dragi prijatelji, cijenjena dijasporo i svi vjernici Islamske vjeroispovijesti

Povodom nastupajućeg praznika Kurban Bajrama, u ime Opštine Petnjica kao i u svoje lično ime, upućujem vam najsrdačnije čestitke, sa iskrenim željama da ovaj veliki praznik provedete u dobrom zdravlju, porodičnoj sreći, duhovnom miru i blagostanju.

Bajram je praznik koji nas podsjeća na vrijednosti međusobnog poštovanja, razumijevanja, humanosti i zajedništva. To su vrijednosti koje imaju poseban značaj u vremenu kada je neophodno njegovati međuljudsku solidarnost, toleranciju i međusobno uvažavanje, kao temelje svakog prosperitetnog i skladnog društva.

Posebnu čestitku upućujem reisu Islamske zajednice Rifatu ef Fejziću, i glavnom imamu Medžlisa IZ Petnjica, Arminu ef Koraću, kao i svim imamima i vjerskim službenicima, uz izraze poštovanja za doprinos koji pružaju u očuvanju duhovnih vrijednosti, jačanju međusobnog razumijevanja i promovisanju mira, zajedništva i humanosti među ljudima.

Uvjeren sam da će bajramski dani biti prilika da dodatno učvrstimo rodbinske i prijateljske veze, i ojačamo međusobno povjerenje i solidarnost, njegujući duh zajedništva koji je oduvijek bio vrijednost našeg kraja i naših građana.

Neka radost Bajrama ispuni vaše domove, I vaša srca i nek donese spokoj vašim porodicama, ojača vjeru u dobro i podstakne nas da zajedno gradimo društvo jednakih mogućnosti, međusobnog poštovanja i zajedničkog napretka.

Još jednom, svim građanima islamske vjeroispovijesti upućujem iskrene čestitke povodom Kurban Bajrama.

 

Bajram Šerif Mubarek Olsun

ADROVIĆ PREŽIVIO GLASANJE: DPS SAČUVAO PREDSJEDNIKA SO, OPOZICIJA TVRDI DA IM NIJE DOZVOLJENO TELEFONSKO IZJAŠNJAVANJE

Radio Petnjica
-
0
ADROVIĆ PREŽIVIO GLASANJE: DPS SAČUVAO PREDSJEDNIKA SO, OPOZICIJA TVRDI DA IM NIJE DOZVOLJENO TELEFONSKO IZJAŠNJAVANJE

Predsjednik Skupštine opštine Petnjica Mehmed Adrović ostaje na toj funkciji. Inicijativa opozicije za njegovo razrješenje nije dobila potrebnu podršku, jer je za smjenu glasalo osam odbornika, protiv je bilo 15, dok šest odbornika opozicije nije prisustvovalo sjednici. Među odsutnima je, prema informacijama Radio Petnjice, bilo i više odbornika koji su potpisali samu inicijativu za razrješenje.

Skupština opštine Petnjica danas je raspravljala o samo jednoj tački dnevnog reda — inicijativi za razrješenje predsjednika lokalnog parlamenta Mehmeda Adrovića.

Nakon glasanja, Adrović je ostao na čelu Skupštine, a sjednica je, umjesto jasnog političkog raspleta, otvorila nova pitanja o odnosu opozicije prema sopstvenoj inicijativi, ali i o procedurama koje se odnose na glasanje odsutnih odbornika.

Prema informacijama Radio Petnjice, za razrješenje Adrovića glasalo je osam odbornika, protiv je bilo 15, dok šest odbornika opozicije nije bilo prisutno na sjednici. Posebno je politički indikativno to što su među odsutnima bili i pojedini odbornici koji su potpisali inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine.

Odbornik SNP-a Zaim Ličina bio je uzdržan.

ŠEST ODBORNIKA OPOZICIJE NIJE DOŠLO NA SJEDNICU

Iako je opozicija ranije najavila inicijativu kao ozbiljan politički test za skupštinsku većinu, današnje glasanje pokazalo je da ni sama opozicija nije nastupila u punom kapacitetu.

Izostanak šest opozicionih odbornika, među kojima i dijela potpisnika inicijative, značajno je oslabio političku težinu zahtjeva za razrješenje Adrovića. Time se otvorilo pitanje da li je opozicija uopšte imala realnu snagu da iznese inicijativu do kraja ili je današnja sjednica više pokazala njene unutrašnje slabosti nego slabost vladajuće većine.

Sa druge strane, DPS je i ovoga puta pokazao disciplinu u ključnom trenutku. Protiv smjene Adrovića glasalo je 15 odbornika, čime je predsjednik lokalnog parlamenta sačuvao funkciju.

Potpredsjednica SO Petnjica Anela Muratović ovoga puta bila je uz odbornike vladajuće partije i glasala protiv smjene prvog čovjeka Skupštine. Njena pozicija je posebno zanimljiva imajući u vidu ranije političke odnose u lokalnom parlamentu i činjenicu da je na prethodnim sjednicama bila jedan od važnih aktera unutar turbulencija u petnjičkom DPS-u.

SPOR OKO GLASANJA ODSUTNIH ODBORNIKA

Nakon sjednice otvoren je i spor oko mogućnosti glasanja odsutnih odbornika.

Iz opozicije su za Radio Petnjica kazali da administracija Skupštine opštine Petnjica nije dozvolila telefonsko glasanje za tri odbornika opozicije, iako, kako tvrde, njihovo odsustvo i zahtjev za izjašnjavanje nijesu bili sporni i podnijeti su na vrijeme.

Međutim, iz Skupštine opštine Petnjica reagovali su tvrdnjom da glasanje odsutnih odbornika nije moglo biti omogućeno jer, kako navode, nije prijavljeno tri dana prije održavanja sjednice, što je obaveza propisana Poslovnikom.

Opozicija, sa druge strane, tvrdi suprotno — da je procedura ispoštovana i da je najava dostavljena u roku.

Tako je i ova sjednica, kao i prethodne politički osjetljive rasprave u petnjičkom parlamentu, završena uz različita tumačenja poslovničkih pravila i međusobne optužbe vlasti i opozicije.

ADROVIĆ SAČUVAN, ALI POLITIČKA KRIZA NIJE ZATVORENA

Današnja sjednica dolazi nakon nedavne inicijative za razrješenje predsjednika Opštine Samira Agovića, koja takođe nije dobila potrebnu većinu. Tada je Agović ostao na funkciji, ali su političke pukotine unutar lokalne scene postale još vidljivije.

Upravo nakon tog glasanja otvoreno je pitanje odgovornosti predsjednika SO Mehmeda Adrovića, kojem su podnosioci inicijative zamjerali način vođenja sjednica i odnos prema opoziciji.

Ipak, današnji epilog pokazao je da inicijativa nije imala dovoljnu političku snagu. Ne samo zato što je protiv smjene glasalo 15 odbornika, već i zato što se značajan dio opozicije nije pojavio na sjednici na kojoj se odlučivalo o njihovom sopstvenom zahtjevu.

Formalno, Mehmed Adrović ostaje predsjednik Skupštine opštine Petnjica. Politički, međutim, današnja sjednica nije zatvorila krizu. Naprotiv, otvorila je novo pitanje: može li opozicija ozbiljno ugroziti lokalnu vlast ako ni u trenutku glasanja o sopstvenoj inicijativi ne uspijeva obezbijediti prisustvo svojih odbornika?

Za sada je jasno samo jedno — DPS je sačuvao predsjednika Skupštine, Adrović ostaje na funkciji, a petnjička politička scena nastavlja da funkcioniše u atmosferi nepovjerenja, proceduralnih sporova i stalnog prebrojavanja odbornika.

SAMIR RASTODER

BIHORAC ELDIN RASTODER GRADIO FUDBALSKI PUT U FRANCUSKOJ I LUKSEMBURGU: OD AKADEMIJE METZA DO EVROPSKIH TERENA

Radio Petnjica
-
0
BIHORAC ELDIN RASTODER GRADIO FUDBALSKI PUT U FRANCUSKOJ I LUKSEMBURGU: OD AKADEMIJE METZA DO EVROPSKIH TERENA

Eldin Rastoder, mladi fudbaler porijeklom iz Savinog Bora kod Petnjice, jedan je od onih Bihoraca čiji je sportski put počeo daleko od zavičaja, ali sa snažnom vezom prema kraju iz kojeg potiče njegova porodica. Rođen je 1. februara 2003. godine, a već kao trogodišnjak sa porodicom odlazi u francuski Metz, gdje će napraviti prve fudbalske korake i proći školu jednog od najpoznatijih francuskih klubova za razvoj mladih igrača.

Rastoder je sin Raša Rastodera, porijeklom iz Savinog Bora. Fudbal je počeo da trenira veoma rano, već sa šest godina, u lokalnom klubu Maizieres-les-Metz, gdje je proveo prve dječačke sezone.

Njegov talenat ubrzo je prepoznat, pa već kao dječak prelazi u omladinski pogon francuskog velikana FC Metz. Riječ je o klubu koji je poznat po kvalitetnom radu sa mladim fudbalerima i jednoj od ozbiljnijih fudbalskih akademija u Francuskoj.

OD DJEČAKA IZ METZA DO MEČEVA PROTIV EVROPSKIH VELIKANA

U FC Metz Rastoder je prošao gotovo sve mlađe kategorije, sve do dvadesete godine. Nastupao je kao krilni napadač, a u bilješkama se navodi da je bio među najbržim igračima svoje generacije, često i jedan od najistaknutijih strijelaca u kategoriji.

Kroz mlađe selekcije Metza imao je priliku da igra protiv nekih od najvećih evropskih klubova, među kojima su Barselona, Pari Sen Žermen, Marsej, Benfika, Juventus i drugi.

Ti mečevi bili su dragocjeno iskustvo za mladog fudbalera, jer se još u omladinskom uzrastu susretao sa igračima koji su kasnije izrasli u ozbiljna evropska imena. U bilješkama se pominje da je igrao protiv fudbalera iz škola velikih klubova, među kojima su i igrači koji su kasnije nastupali ili se afirmisali u klubovima poput Barselone, Mančester sitija i drugih evropskih timova.

KAPITEN U19 SELEKCIJE METZA I TRENINZI SA PRVIM TIMOM

Posebno važan dio njegove karijere vezan je za nastupe u omladinskoj selekciji FC Metz. Rastoder je bio kapiten U19 tima ovog kluba, a za tu selekciju odigrao je više utakmica i stekao značajno iskustvo u francuskom sistemu takmičenja.

Tokom boravka u Metzu više puta je trenirao i sa prvim timom. Ipak, nakon dugog perioda provedenog u klubu, odlučio je da potraži novu šansu i okuša se van Francuske.

Jedna od narednih stanica bila je Portugalija, gdje je boravio u jednom profesionalnom klubu. Prema dostupnim bilješkama, zadovoljio je sportske kriterijume, ali do potpisa profesionalnog ugovora nije došlo iz određenih razloga.

NASTAVAK KARIJERE U LUKSEMBURGU

Nakon Portugala, Rastoder karijeru nastavlja u Luksemburgu. Dobio je ponudu tamošnjeg prvoligaša i potpisao ugovor na godinu dana. U Luksemburgu je nastupao za više klubova, među kojima se pominju Racing Luxembourg, FC Strassen i FC Bissen.

U FC Strassen je stigao u periodu kada je klub već bio kvalifikovan za evropsko takmičenje, odnosno kvalifikacije za Konferencijsku ligu, što je za mladog igrača predstavljalo još jedno važno iskustvo.

Nakon toga odlazi na pozajmicu u FC Bissen, klub koji se takmičio u drugoj ligi Luksemburga. Sa tim klubom je ostvario značajan uspjeh — osvojena je šampionska titula, a klub se plasirao u viši rang takmičenja.

Rastoder je u toj sezoni odigrao oko 25 utakmica i, prema bilješkama, pružio dobre partije.

NOSIO DRES CRNE GORE U MLAĐIM SELEKCIJAMA

Važan dio sportske priče Eldina Rastodera jeste i nastup za mlađe selekcije Crne Gore.

Prvi poziv Fudbalskog saveza Crne Gore dobio je dok je još bio igrač FC Metz, sa oko 16 godina. Debitovao je u prijateljskoj utakmici protiv Slovačke, nakon čega je nastavio da bude dio omladinskih reprezentativnih selekcija.

Za mlađe selekcije Crne Gore odigrao je oko 15 utakmica.

Posebno se izdvaja nastup za selekciju Crne Gore do 17 godina. Sa tom generacijom izborio je plasman u elitnu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, ali je takmičenje prekinuto zbog pandemije koronavirusa.

Prema dostupnim podacima, nakon tog perioda više nije dobijao pozive u reprezentativne selekcije, iako je nastavio da igra i pruža dobre partije u Luksemburgu.

BIHORAC KOJI JE FUDBALSKO ISKUSTVO STICAO U FRANCUSKOJ ŠKOLI

Priča Eldina Rastodera pokazuje koliko mladih ljudi porijeklom iz Bihora svoje sportske i životne puteve grade širom Evrope, ali istovremeno ostaju vezani za zavičaj.

Od prvih treninga u Francuskoj, preko omladinske škole Metza, utakmica protiv evropskih velikana, kapitenske trake u mlađim selekcijama, do nastupa u Luksemburgu i dresa Crne Gore — Rastoder je prošao put koji zaslužuje pažnju sportske javnosti.

Njegova karijera i dalje traje, a dosadašnje iskustvo pokazuje da se radi o fudbaleru koji je od najranijeg uzrasta bio dio ozbiljnog evropskog fudbalskog sistema.

SAMIR RASTODER

KAKVO JE STANJE VODOSNABDIJEVANJA U PETNJICI?

Radio Petnjica
-
0
KAKVO JE STANJE VODOSNABDIJEVANJA U PETNJICI?

Da li imate problema sa kvalitetom vode, zamućenjem, prekidima u vodosnabdijevanju ili višegodišnjom izgradnjom vodovoda?

Radio Petnjica pokreće istraživanje o stanju vodovodne infrastrukture u Petnjici, uključujući:
– vodovod „Popča“
– vodovod „Murovsko vrelo“
– lokalne vodovode
– probleme sa kvalitetom i ispravnošću vode
– višegodišnje radove i ulaganja u vodovodnu mrežu

Pozivamo građane da anonimno podijele svoja iskustva, probleme, fotografije ili informacije koje mogu pomoći istraživanju.

Vaše prijave pomoći će da se utvrdi gdje postoje najveći problemi, kako se troši javni novac i zašto pojedini problemi traju godinama.

Popunite upitnik i pošaljite nam svoje iskustvo.

#Petnjica #Vodovod #RadioPetnjica #Bihor #Istraživanje #Vodosnabdijevanje

 

IN MEMORIAM: SENKA RASTODER (1963–2026)

Radio Petnjica
-
0
IN MEMORIAM: SENKA RASTODER (1963–2026)

(Posljednji pozdrav pjesnikinji Bihora, Bara i bošnjačke duše)

 Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik

 U prvoj polovini aprila ove godine telefonom sam razgovarao sa Senkom Rastoder. Nijesam znao da će to nažalost, biti i naš posljednji razgovor. Čovjek nikada ne vjeruje da neki razgovori mogu ostati posljednji, jer se uvijek nada novim susretima, novim riječima, novim dogovorima, onom ljudskom nastavku koji život, dok traje, ostavlja kao mogućnost. Zato danas, kada se opraštam od Senke Rastoder, taj aprilski razgovor vraća mi se kao bolna opomena da su neki glasovi kratko među nama, ali da njihova riječ ostaje da prkosi vremenu, smrti i svim rastancima.

 

Senka Rastoder, je rođena 31. avgusta 1963. godine u Petnjici, bila je od onih nenametljivih, a dubokih ljudskih i stvaralačkih priroda koje život nijesu prihvatale bez borbe već kao sudbinu, iskušenje, unutrašnji razgovor i neprestanu potragu za smislom. Iza nje ostaju djelo, trag, uspomena i ona posebna svjetlost duše koja oplemenjuje snagom čestitosti, bola, ljubavi i riječi koje su nastajale iz najdubljih predjela njenog bića. Svoj lični kosmos, susret sa sopstvenom sudbinom i istinskim licem koje je nosila u sebi iskazala je kroz zbirku pjesama „S druge strane sjenke“, objavljenu 2008. godine u dva izdanja. Roman toka svijesti „Tajni pečat duše“, objavljen 2010. godine, predstavljao je nastavak njene neiscrpne potrage za smislom ljudskog postojanja, za onim unutrašnjim pečatom koji vam donese život.

 

Bila je aktivna članica književnih klubova u Baru, u jednom mandatu i predsjednica Kluba književnih stvaralaca Bara, kao i učesnica Zavičajne manifestacije u Petnjici. Bila je nenametljiva, ali sa čvrstim stavovima i uvjerenjima. Prkosila je životu i sistemu svojim aktivizmomn, dostojanstvom, istrajnošću ali i unutrašnjom snagom žene koja je znala koliko je važno ostati vjeran sebi. Posebno mjesto Senka Rastoder dobila je u knjizi-panorami „Lirske hedije“, koju su priredili i objavili Božidar Proročić i Dijana Tiganj-Mehović, u okviru predstavljanja poetskog stvaralaštva Bošnjakinja Crne Gore. Time je njeno ime upisano među autorke koje su svojim glasom, senzibilitetom i stvaralačkom istinom oblikovale važan dio kulturne baštine Bošnjakinja u Crnoj Gori. Odlaskom Senke Rastoder ta baština izgubila je jedno posebno ime: skromno, duboko, autentično, emotivno, a istovremeno snažno u svojoj unutrašnjoj odanosti književnosti, zavičaju i čovjeku. I baš kao da je pjesnički naslutila rastanak, njena pjesma „Posljednji pozdrav“ danas zvuči kao oproštaj koji je sama riječ pripremila prije nas:

 

POSLJEDNJI POZDRAV

Slušaj

Noćas su vjetrovi jezdili

Kroz talase mora

Uskovitlani, bučni i sjajni

Kao život tvoj.

Čuj,

U susret će doći neke

Nove zore

Ali taj put

Više neće biti tvoj.

 

Otvori oči, bar još jednom,

Još uvijek vjerujem

Da samo spavaš

Da je sve samo san

Pogledaj me

Očima smaragda

I nemoj reći

Da je sve prošlo

Kao bistri potok

Na planinskoj rijeci.

 

Ne, nemoj reći

Ovdje ili tamo

Gdje god bio

Sve je to život

Početak i kraj

I sve što se rodi

Samo je tren

Života znaj…

 

Ne, nemoj reći

Jer

Koliko ljubavi

U srce stane

Toliko vrijedi

I naš

Životni trag.

Ti stihovi danas su postali mjera njenog odlaska i mjera njenog ostanka. U njima je zapečaćena Senkina slutnja, njena nježnost, njeno razumijevanje prolaznosti i ona duboka, gotovo bolna vjera da žena ne ostaje zapamćena po onome što je imala, već po unutrašnjoj svjetlosti koju je nosila, po ćutanju u kojem je čuvala svoje rane, po ljubavi koju nije razmetala i po tragu koji se jednom ostavljen, ostaje u  književnom sjećanju.Njena pjesma danas ne zvuči kao davno napisana riječ, već kao posljednje obraćanje, kao glas koji se iz dubine vremena vraća da nas podsjeti da nijedan život nije mali ako je u njemu bilo ljubavi, dostojanstva i istinske ljudske topline. U njenim stihovima ima nečega što se ne može pročitati samo očima. Oni se čitaju iznutra, iz onog mjesta u čovjeku đe se susrijeću bol, uspomena i ćutanje. Zato „Posljednji pozdrav“ danas nosi posebnu emociju. Kao da je Senka, pjesnički i sudbinski, naslutila da će jednom upravo njena riječ stajati između nas i njenog odlaska. Kao da je znala da će se iza nje, kada se zatvore zemaljska vrata, otvoriti ona druga strana sjenke o kojoj je pisala, strana na kojoj riječ više nije samo književnost, nego svjedočanstvo jedne duše.

Senka Rastoder biće sahranjena 25. maja 2026. godine u svojim rodnim Radmancima, u Bihoru, među svojim rodnim vodama i gorama đe se na kraju, najčistije vraća. Tamo, u toj njenoj magiji kosmosa Bihora, đe je zavičaj počivaće njeno tijelo, ali ne i njena riječ. Jer riječ pjesnikinje ne ,,odlazi“ u zemlju da bi je pokrio zaborav ona se vraća u travu, u izvor, u mezar, u žensku samoću planina, u izvore zavičajnih trava koje više ne bole, u Bihor iz kojeg se odlazi samo tijelom, i u sve one koji će Senku Rastoder pamtiti kao ženu koja je sjenku pretvarala u pjesmu, a bol u dostojanstvo.

Vjerujem da sjenka, kod Senke Rastoder, nikada nije bila samo tama. Sjenka je kod nje bila drugo lice svjetlosti, prostor u kojem se pjesnikinja susrijeće sa sobom, sa svojim strahovima, ranama, nadama i onim ličnim dovama-molitvama. Sjenka je bila njena unutrašnja domovina, ali i pjesnički zaklon iz kojeg je posmatrala svijet. Zato njen odlazak ne doživljavam kao potpuno nestajanje, već kao prelazak s ove strane bola na onu stranu smisla. Ona se vraća svojoj sjenki, ali sada toj sjenki pripada i svjetlost njenog djela.

Od pjesnikinje se treba oprostiti pjesnički, jer je ona životu prilazila riječju, osjećanjem i unutrašnjim drhtajem. Njena književnost bila je potreba da se ostavi trag, ali i način da se izdrži vrijeme, da se sačuva dostojanstvo, da se bol pretvori u smisao, a sjenka u trajanje. Pisala je iz one suštine života u kojoj se ne glumi osjećanje i ne pozajmljuje patnja..

Danas se opraštamo od žene koja je pripadala Baru, Petnjici, Bihoru, Radmancima, bošnjačkoj kulturi i književnosti Crne Gore. Ali, najdublje, ona je pripadala onom prostoru između bola i riječi, đe nastaje prava književnost. Pripadala je onoj unutrašnjoj zemlji pjesnikinja, đe se rana nosi dostojanstveno, ljubav čuva kao najdublja mjera duše, a sjenka, ma koliko bila duga i teška, na kraju ipak postane svjetlos.

Kulturna baština Bošnjakinja u Crnoj Gori njenim odlaskom izgubila je jedno posebno ime nenametljivo, časno, emotivno, duboko i svoje. Senka Rastoder uvijek je bila velika u svojoj riječi. Njena snaga bila je u unutrašnjoj istini, u postojanosti, u prkosu koji nije vrijeđao, nego svjedočio.

Neka joj je vječni rahmet.

Neka joj rodni Bihor bude mehka zemlja, smiraj duše i posljednje utočište onog života koji se riječju produžava. Neka počiva u Radmancima, u svojoj maloj magiji kosmosa Bihora, tamo đe se čovjek vraća najčistijem dijelu sebe, među pretke, i zavičajne predjele koji ne zaboravljaju svoje najdublje duše. A njena riječ, s druge strane sjenke, neka živi kao ženski glas koji je iz bola izvodio dostojanstvo, iz sjenke svjetlost, a iz prolaznosti trag pred kojim se ćuti srcem, a ne riječima.

123...995Stranica 1 of 995