Novi portal za nove ideje – radio Petnjica
Poštovani Bihorci,
pred vama je novi portal radija Petnjica. Napravljen je sa idejom da objedini rasutu energiju Bihoraca širom planete i sublimira je u jednu tačku – razvoj zavičaja odakle smo svi potekli. Zato vas pozivamo da sugestijama, komentarima, fotografijama i ostalim vidovima komunikacije pomognete da ostvarimo zamišljeno.
Talas Bihora doo
Avnoj 34, Podgorica
Mobilni:
+382 67 83 34 11
+382.51 24 13 51
E-mail: [email protected]
Ljubitelji filmske umjetnosti u Petnjici večeras, 12. novembra, imaće priliku da pogledaju domaće filmsko ostvarenje „Crna truba“.
Projekcija je zakazana za 18 časova, a cijena ulaznice iznosi dva eura.
Film donosi ostvarenje filmske ekipe okupljene oko ovog projekta, uz glumačku postavu koju predvodi glumac čiji je lik u prvom planu promotivnog plakata.
Večerašnja projekcija prilika je za Petnjičane da provedu veče uz domaću kinematografiju.
U organizaciji JU Centar za kulturu Petnjica, danas, 12. novembra, sa početkom u 15 časova, biće otvorena izložba slika Raze Muković pod nazivom „Kad boje postanu osjećanja“.
Posjetioci će imati priliku da se upoznaju sa likovnim stvaralaštvom umjetnice, čiji radovi kroz bogatstvo boja, cvjetne motive i likovni izraz donose spoj emocija i umjetničke inspiracije.
Izložba će biti održana u prostorijama Centra za kulturu Petnjica, a organizatori pozivaju ljubitelje likovne umjetnosti da prisustvuju ovom kulturnom događaju.
Projekat je podržalo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore.
U Petnjici je održano takmičenje u stonom tenisu i pikadu koje je okupilo članove NVU „Lica sa invaliditetom – Petnjica“ i njihove prijatelje iz dnevnih centara Berane, Plav i Rožaje. Osim sportskog nadmetanja, susret je bio prilika za druženje, nova poznanstva i jačanje prijateljstava među učesnicima iz četiri opštine.
Takmičarski duh, navijanje i aplauzi pratili su svaki osvojeni poen, ali organizatori ističu da je značaj ovakvih okupljanja mnogo veći od samih sportskih rezultata.
„Ovakvi susreti za nas znače mnogo više od same igre i takmičenja. Oni znače izlazak iz kuće, druženje, nova prijateljstva, osjećaj pripadnosti i osjećaj da smo važni i da nas neko vidi, čuje i podržava. Za mnoge od nas, ovo je bio dan koji ćemo dugo pamtiti“, saopštili su iz NVU „Lica sa invaliditetom – Petnjica“.
Posebno su istakli zadovoljstvo što su u Petnjici ugostili prijatelje iz susjednih opština, uz želju da ovakvi susreti postanu češći i da se saradnja nastavi.
NAJBOLJI U PIKADU I STONOM TENISU
U takmičenju u pikadu prvo mjesto osvojio je Esad Marković, drugo Ensar Murić, dok je treće pripalo Nerminu Koljenoviću.
U stonom tenisu najuspješniji je bio Duško Lazović, drugo mjesto osvojio je Samet Pepić, a treće Ivan Šurina.
Organizatori su čestitali osvajačima medalja, ali i svim ostalim učesnicima, naglašavajući da su svojim zalaganjem, sportskim duhom i međusobnom podrškom doprinijeli uspjehu ovog susreta.
Iz NVU „Lica sa invaliditetom – Petnjica“ poručuju da su upravo ovakve aktivnosti važne za socijalizaciju, uključivanje osoba sa invaliditetom u društveni život i stvaranje prilika da se kroz sport i druženje prevazilaze svakodnevne prepreke.
Organizatori su na kraju zahvalili Opštini Petnjica na dodijeljenim sredstvima i podršci u realizaciji takmičenja, kao i svima koji su učestvovali u organizaciji i pomogli da susret protekne u dobroj atmosferi.
S.R.
U cilju promocije energetske efikasnosti i podsticanja racionalnijeg korišćenja električne energije, 1. novembra pokrenuli smo kampanju pod sloganom „Pametno troši – više uštedi“, namijenjenu kupcima iz kategorije domaćinstava i ostale potrošnje.
Kampanjom želimo da ukažemo na značaj odgovorne potrošnje električne energije i približimo kupcima jednostavne načine da smanje potrošnju, bez odricanja od svakodnevnog komfora i kvaliteta života.
Pažljivijim korišćenjem električnih uređaja, primjenom praktičnih savjeta i izborom savremenih, energetski efikasnih rješenja moguće je smanjiti račune za električnu energiju i rasteretiti kućni budžet, uz istovremeno racionalnije korišćenje raspoloživih resursa.
Pozivamo sve kupce da se upoznaju sa preporukama i primjenjuju ih u svakodnevnom životu. Korisni savjeti i informacije dostupni su na zvaničnom sajtu kompanije www.epcg.com.
Vjerujemo da male promjene u svakodnevnim navikama mogu donijeti značajne rezultate. Odgovornom potrošnjom čuvamo energiju i doprinosimo njenom efikasnijem korišćenju.
Nekada se u Bihoru znalo šta znači kada neko kaže „sabahajrala“, zašto se kosaču poželi „kolajđare“ i šta se podrazumijeva kada komšija pita ima li kakvog habera. Danas se mnogi od tih izraza rijetko čuju, a poneki su postali nepoznati čak i djeci čiji ih đedovi još pamte.
Muzafer Kršić, jedan od sagovornika Radio Petnjice u okviru projekta „Mladi čuvari jezika i identiteta Bihora“, svjedoči o vremenu kada je svakodnevni govor bio bogat riječima koje su u ovaj kraj dolazile kroz različite istorijske i kulturne uticaje. Ipak, možda najzanimljivije u njegovoj priči nije koliko se starih riječi sjeća, nego zašto ih danas sve manje izgovara.
RIJEČI KOJIMA SU SE LJUDI POZDRAVLJALI
U starom Bihoru i običan susret imao je svoj jezik. Ujutro se pozdravljalo riječima „sabahajrala“, tokom dana govorilo se „merhaba“, a za večernji pozdrav postojao je poseban izraz.
Kršić se prisjeća i običaja da čovjek koji naiđe dok porodica jede za sofrom poželi prijatno, a domaćin ga pozove da sjedne i podijeli obrok.
Bilo je i izraza kojima se iskazivala zahvalnost, čestitala sreća ili nekome upućivale dobre želje. „Halal olsun“, „kabul olsun“ i „hajrli bilo“ nijesu bile samo riječi koje se izgovore reda radi. U njima se ogledao način na koji su ljudi komunicirali, pokazivali poštovanje i održavali odnose sa komšijama i rodbinom.
Dio tih izraza opstao je do danas, ali se njihova upotreba promijenila. Neki se čuju samo među starijim ljudima, a drugi uglavnom u posebnim prilikama.
STARI PREDMETI, STARA IMENA
Promjene u jeziku posebno se primjećuju kada Kršić počne da nabraja predmete koji su nekada bili sastavni dio gotovo svakog domaćinstva.
Drvene kace u kojima se čuvao sir, stap u kojem se obrađivalo mlijeko, štruglje za mužu, ralice, jarmovi, samari i sone – svaki od tih predmeta imao je svoju namjenu i svoje mjesto u svakodnevici.
O njima Kršić ne govori kao o muzejskim eksponatima. To su stvari koje pamti iz života, iz vremena kada se zemlja obrađivala uz pomoć životinja, a mlijeko i mliječni proizvodi pripremali na način koji danas sve manje ljudi poznaje.
Nestankom tih poslova iz svakodnevnog života postepeno se gubi i potreba da se izgovaraju riječi kojima su nazivani.
SVAKA LIVADA IMALA JE SVOJE IME
Posebno vrijedan dio Kršićevog svjedočenja odnosi se na stare nazive djelova sela i okolnog prostora.
Pominje Komašnice, Kršićke i Koraćke livade, Lećevišta, Lug, Hendek, Hatino brdo, Hadžinicu, Sojnice, Suhare i druge lokalitete.
Za nekoga ko nije iz tog kraja to mogu biti samo nazivi na karti. Za ljude koji su tamo odrasli, iza svakog takvog imena stoji određeno mjesto, porodična istorija, put, livada ili događaj.
Takvi nazivi često se prenose isključivo usmenim putem. Kada prestanu da se koriste, postoji opasnost da s njima nestane i dio lokalnog pamćenja koji nije zabilježen u zvaničnim dokumentima.
KADA UNUCI NE RAZUMIJU DJEDOV GOVOR
Jedan od najupečatljivijih trenutaka razgovora nastaje kada Kršića pitamo koristi li stare bihorske riječi dok razgovara sa djecom i unucima.
Odgovara da ih izbjegava.
Ne zato što ih je zaboravio, već zato što ih mlađi često ne razumiju. Kada upotrijebi neki stari izraz, unuci pitaju šta je đed rekao.
Kršić objašnjava da djeca odrastaju u drugačijoj sredini, razgovaraju sa svojim vršnjacima i koriste jezik koji im je razumljiv. Zato se i stariji prilagođavaju njihovom govoru.
Upravo tu se možda najbolje vidi kako nestaje dio jezičkog nasljeđa. Niko nikome ne zabranjuje da govori starim riječima. One jednostavno postaju sve rjeđe, dok se jednog dana više i ne čuju.
AKO NE OSTANE NA PAPIRU, IZGUBIĆE SE
Na pitanje šta bi trebalo uraditi da se sačuva stari bihorski govor, Kršić nema komplikovan odgovor. Smatra da riječi, izraze i sjećanja treba prikupiti i zapisati, kako bi buduće generacije makar mogle da saznaju kako su njihovi preci govorili.
„Ako nema na papiru, to će da se izgubi totalno“, poručuje Kršić.
Njegova poruka ne odnosi se samo na rječnik. Iza svake od tih riječi nalazi se dio nekadašnjeg života Bihora – način rada, pozdravljanja, druženja, obilježavanja praznika i imenovanja prostora.
Mnogo toga više se ne može vratiti. Ali se može zapisati.
I upravo je to jedan od ciljeva projekta „Mladi čuvari jezika i identiteta Bihora“.
Riječi, izrazi i toponimi iz razgovora
Projekat „Mladi čuvari jezika i identiteta Bihora“ · Radio Petnjica
| Br. | Riječ / izraz | Značenje |
|---|---|---|
| 1 | Sabahajrala | Dobro jutro |
| 2 | Merhaba | Pozdrav tokom dana |
| 3 | Akšamhajrala | Dobro veče |
| 4 | Kolajđare | Želja da posao ide lako, posebno pri košenju |
| 5 | Alahraziola | Odgovor na pozdrav ili dobru želju |
| 6 | Apijetola | Prijatno; upućuje se onima koji jedu |
| 7 | Bujrum | Izvoli, posluži se |
| 8 | Haber | Vijest, glas, obavještenje |
| 9 | Marva | Stoka, domaće životinje |
| 10 | Krupna marva | Goveda |
| 11 | Sitna marva | Ovce i koze |
| 12 | Buljuk | Stado, veća skupina stoke |
| 13 | Selam | Pozdrav |
| 14 | Halal olsun | Od srca poklonjeno ili oprošteno |
| 15 | Kabul olsun | Izraz prihvatanja i zahvalnosti |
| 16 | Hajrli bilo | Želja da nešto bude sa srećom ili da se dobro završi |
| 17 | Injatiti se | Inatiti se, protiviti se |
| 18 | Bakrač | Metalna posuda |
| 19 | Kaca | Drvena posuda za čuvanje sira i drugih namirnica |
| 20 | Stap | Drvena posuda za izradu maslaca |
| 21 | Štruglja | Drvena posuda za mužu |
| 22 | Ralo / ralica | Tradicionalna naprava za oranje |
| 23 | Jaram | Drvena naprava za uprezanje volova |
| 24 | Sone | Saonice za prevoz zimi |
| 25 | Ham | Dio konjske opreme za vuču |
| 26 | Samar | Oprema koja se stavlja na leđa tovarne životinje |
| 27 | Henga | Šala, zezanje |
| Br. | Naziv lokaliteta |
|---|---|
| 1 | Komašnice |
| 2 | Lacka Barica |
| 3 | Kršićke livade |
| 4 | Koraćke livade |
| 5 | Lećevišta |
| 6 | Lug |
| 7 | Hendek |
| 8 | Hatino brdo |
| 9 | Hadžinica |
| 10 | Sojnice |
| 11 | Suhare |
| 12 | Kršić |
| 13 | Barica |
| 14 | Lađevac |
| Izraz | Objašnjenje |
|---|---|
| Aliđun | Narodni naziv za Ilindan (2. avgust); nije toponim. |
Napomena: Zabilježeni izrazi nijesu nužno isključivo bihorski. Izvor: razgovor sa Muzaferom Kršićem, transkript i urednički potvrđene ispravke.
SAMIR RASTODER
Razgovor je realizovan u okviru projekta „Mladi čuvari jezika i identiteta Bihora“, koji se sprovodi uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
Sekretarijat za lokalnu upravu Opštine Petnjica organizuje u utorak, 10. novembra, javnu raspravu o Nacrtu lokalnog akcionog plana za mlade za 2027. godinu. Građani, predstavnici mjesnih zajednica, nevladinog sektora, privrednih društava i političkih partija pozvani su da svojim predlozima i sugestijama učestvuju u kreiranju ovog dokumenta.
Javna rasprava biće organizovana u tri termina, kako bi različite zainteresovane grupe imale priliku da iznesu mišljenja i predloge.
Prema programu koji je objavio Sekretarijat za lokalnu upravu, raspored je sljedeći:
Iz lokalne uprave pozvali su sve zainteresovane, posebno one na koje se odnose prava i obaveze predviđene ovim planom, da se uključe u javnu raspravu.
Nacrt Lokalnog akcionog plana za mlade za 2027. godinu dostupan je zainteresovanima u prostorijama Sekretarijata za lokalnu upravu Opštine Petnjica, radnim danima od 10 do 14 časova, kao i na zvaničnoj internet stranici Opštine.
Predlozi, primjedbe, sugestije i mišljenja mogu se dostaviti usmeno ili u pisanoj formi, neposredno u prostorijama Sekretarijata, kao i elektronskim putem na adresu [email protected].
Lokalni akcioni plan za mlade predstavlja dokument kojim se definišu prioriteti i aktivnosti lokalne samouprave u oblasti omladinske politike, zbog čega je učešće mladih i organizacija koje se bave njihovim položajem posebno važno.
U Petnjici je danas obilježen 8. novembar – Dan sjećanja na šehide Petnjice, nevino stradale mještane koji su na ovaj datum 1941. godine ubijeni tokom napada četničkih jedinica. Okupljeni građani, predstavnici lokalne vlasti, porodica stradalih i Islamske zajednice odali su počast žrtvama, uz poruku da sjećanje na njihovo stradanje, ali i otpor branilaca Petnjice, mora ostati trajno sačuvano od zaborava.
Skup je otvorio Elmir Muratović, predstavnik porodica šehida Petnjice, koji je podsjetio na događaje koji su prethodili napadu 8. novembra 1941. godine, okolnosti pod kojima je napad izveden, kao i na otpor koji su pružili branioci ovog kraja.
„Nakon što su italijanske okupacione snage 4. novembra 1941. godine mobilisale i odvele 70 najsposobnijih Bošnjaka radi oslabljivanja odbrane Petnjice, uslijedio je napad četničkih jedinica na Mitrovdan, 8. novembra. Napadači su se poslužili prevarom obukavši tradicionalnu nošnju Bošnjaka Sandžaka kako bi ušli u mjesto, a ciljevi su im bili stanica milicije, kuća Mula Osmana Rastodera i kula predsjednika opštine Šefkije Kršića“, kazao je Muratović.
Govoreći o stradanju nedužnog stanovništva i odlučnosti onih koji su se suprotstavili napadačima, Muratović je istakao da je odbrana Petnjice bila pitanje opstanka, ali i ljudskog dostojanstva.
„Uz podršku italijanskih minobacača, napadnuti su ljudi čiji je jedini ‘grijeh’ bio to što su Bošnjaci. Branioci su odbili predaju oružja, izabravši čast umjesto poniženja. Naša namjera je trajno sjećanje na šehide bez čije žrtve ni nas danas ne bi bilo“, poručio je Muratović.
BUDUĆE SPOMEN-OBILJEŽJE KAO TRAJNI PODSJETNIK NA STRADANJE
Nakon obraćanja predstavnika porodica šehida, prisutnima se obratio potpredsjednik Opštine Petnjica Selvudin Šabotić, koji je predstavio idejni projekat budućeg izgleda spomen-obilježja, kao i uređenja prostora na kojem se tradicionalno okupljaju građani kako bi odali počast stradalima.
Predstavljanje idejnog rješenja predstavlja važan korak u nastojanjima da mjesto sjećanja na žrtve iz 1941. godine dobije trajnije i dostojnije obilježje, koje će budućim generacijama svjedočiti o jednom od najtragičnijih događaja u istoriji Petnjice.
„BIHORE, NE ZABORAVI“ – STIHOVI POSVEĆENI STRADALIMA
Poseban dio programa bio je posvećen poeziji. Književnik Reho Ramčilović govorio je stihove svoje autorske pjesme „Bihore, ne zaboravi“, u kojoj je oživio sjećanje na stradanje i otpor petnjičkih branilaca, ali i na Popču, rijeku koja je ostala nijemi svjedok tih događaja.
„Davno si, Bihore, ubicama oprostio,
ali nijesi im zločine velike zaboravio.
Tvoji bi te znali, vječno proklinjali,
jer su za tebe, Bihore, život dali.
Popčom rijekom, oni su se ponosili,
svoje živote dali i krv prolivali.
Tad je Popča krvlju obojena bila,
tužno žuborila, petnjičkim borcima se divila,
plakala je za šehidima, žalila, tugovala.“
U pjesmi Ramčilović podsjeća da žrtva branilaca nije bila samo odbrana njihovih domova, već i budućnosti generacija koje su došle poslije njih.
„Talasi rijeke valoviti, pjenušavi tekli,
herojstvo Popčom prenosili,
krv što su lili, za svoj porod se borili,
živote položili.
Zato, moj Bihore, ne zaboravi ih,
a Bogu se moli da ove branioce
u Džennetu smjesti i oveseli.“
Pjesnik završava upozorenjem koje sjećanju daje i poruku za budućnost:
„Bihorci, plemeniti ljudi,
ne dozvolite da vam drugi sudi.
Ako treba, da budemo na braniku prvi,
ne smijemo se opet iznenaditi,
da se sličan pokolj ponovi,
da nas dušmanin zarobi.“
ISTORIJSKO SJEĆANJE I DOVA ZA STRADALE
U nastavku programa Husein Ramčilović dao je istorijski osvrt na teške dane novembra 1941. godine, podsjećajući na okolnosti u kojima se Petnjica našla na udaru napadačkih snaga i na stradanje stanovništva tokom tog perioda.
O značaju šehida u islamskoj tradiciji govorio je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Petnjica, Armin-ef. Korać, koji je ukazao na uzvišeno mjesto koje u islamu pripada onima koji su izgubili živote braneći svoje domove, porodice i dostojanstvo.
Skup je završen zajedničkim učenjem dove za rahmet dušama svih nevino stradalih, uz prisjećanje na žrtve čija su imena i sudbine ostali dio kolektivnog pamćenja Petnjice i Bihora.
Porodice šehida Petnjice zahvalile su svim građanima, predstavnicima institucija i vjerske zajednice koji su prisustvom odali počast stradalima i doprinijeli očuvanju sjećanja na događaje od 8. novembra 1941. godine.
Osamdeset pet godina nakon tih događaja, poruka sa skupa ostala je ista: stradali ne smiju biti zaboravljeni, a istina o njihovoj sudbini mora biti sačuvana za generacije koje dolaze.
Iako je osnovana tek 2026. godine, bjelopoljska firma Elektro RS na tržište je zakoračila sa značajnim praktičnim iskustvom, realizovanim projektima širom Crne Gore i ambicijom da postane prepoznatljiv partner u oblasti elektroinstalacija i savremenih elektroenergetskih rješenja. Iza nje stoje kilometri postavljene javne rasvjete, desetine hiljada kvadrata izvedenih elektroinstalacija i više od stotinu objekata opremljenih sistemima video-nadzora.
Sa sjedištem u Bijelom Polju, Elektro RS nudi širok spektar usluga, od klasičnih elektroinstalaterskih radova do ugradnje savremenih sistema koji doprinose bezbjednosti, energetskoj efikasnosti i funkcionalnosti stambenih, poslovnih i javnih objekata.
Djelatnost firme obuhvata izvođenje instalacija jake i slabe struje, telekomunikacione sisteme, video-nadzor, alarmne i interfonske sisteme, kao i projektna rješenja i realizaciju LED i javne rasvjete. Poseban segment ponude čine solarni sistemi, koji dobijaju sve značajnije mjesto u savremenoj energetici.
Iako je Elektro RS novo ime na tržištu, iskustvo koje stoji iza firme mjeri se konkretnim rezultatima.
Prema podacima kompanije, kroz dosadašnji rad uspješno je realizovano više od pet kilometara sistema javne rasvjete, elektroinstalaterski radovi na površini većoj od 30.000 kvadratnih metara, kao i sistemi video-nadzora u više od 100 objekata širom Crne Gore.
Takav obim izvedenih radova predstavlja značajnu osnovu za dalji razvoj kompanije i širenje poslovanja, kako na sjeveru države, tako i u ostalim djelovima Crne Gore.
U vremenu kada elektroinstalacije odavno ne podrazumijevaju samo kablove, utičnice i prekidače, Elektro RS nastoji da klijentima ponudi cjelovita rješenja, prilagođena njihovim potrebama.
Bilo da je riječ o elektroinstalacijama u novom stambenom objektu, modernizaciji poslovnog prostora, postavljanju javne rasvjete, ugradnji sigurnosnih sistema ili korišćenju solarne energije, cilj je isti – kvalitetno, funkcionalno i dugoročno pouzdano rješenje.
U kompaniji posebno ističu da su kvalitet ugrađenog materijala, preciznost izvođenja radova, bezbjednost i poštovanje dogovorenih rokova principi na kojima žele da grade odnos sa investitorima i klijentima.
Za Elektro RS, 2026. godina predstavlja početak samostalnog poslovnog puta, ali ne i početak sticanja iskustva.
Sa bazom u Bijelom Polju, iskustvom stečenim na projektima širom države i širokom ponudom elektroenergetskih usluga, ova firma želi da gradi ime koje će klijenti povezivati sa pouzdanošću, kvalitetom i odgovornim odnosom prema poslu.
Elektro RS – od ideje do sigurnog i kvalitetnog elektroenergetskog rješenja.
Ministarstvo za dijasporu Crne Gore dužno je da se nedvosmisleno i javno izjasni da li je saglasno sa stavovima svog upošljenika državnog sekretara Aldina Muratovića, koji je javno prozivao dijasporu nazivajući je „taster glasačima“ i poručivao da se dijaspora ne treba miješati u političke odluke u Crnoj Gori.
Posebno zahtijevamo odgovor na pitanje da li Ministarstvo podržava stavove i inicijative kojima bi se dijaspori ograničilo ili oduzelo pravo glasa, uključujući prijedloge koji bi doveli do brisanja naših građana iz biračkog spiska.
Kako je moguće da zaposleni u Ministarstvu čiji je osnovni zadatak saradnja sa dijasporom javno zastupa stavove koji dijasporu ponižavaju i osporavaju joj pravo da učestvuje u odlučivanju o budućnosti svoje države?
Zato tražimo jasan odgovor:
Da li Ministarstvo za dijasporu Crne Gore podržava prijedlog zakona Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore kojim bi se dijaspori oduzelo ili ograničilo pravo glasa?
Dijaspora nije ničiji „taster glasač“ i nije teret Crne Gore. Dijaspora je neodvojivi dio naše države i naroda. Naši ljudi širom svijeta godinama pomažu svojim porodicama, ulažu u Crnu Goru, grade kuće, pokreću poslove i čuvaju neraskidivu vezu sa svojim zavičajem.
Poručujemo jasno i glasno: nećemo dozvoliti da nam bilo ko oduzme prava koja nam pripadaju kao građanima Crne Gore!
Nećemo prihvatiti da se dijaspora koristi onda kada treba slati novac, ulagati u domovinu i pomagati svojim porodicama, a da joj se, kada dođe vrijeme da iskaže svoju političku volju, poručuje da nema pravo da učestvuje u odlučivanju.
Pravo glasa je osnovno demokratsko pravo i o njemu se ne može odlučivati prema tome ko je politički podoban, a ko nije.
Dijaspora Crne Gore će se organizovano, demokratski i odlučno suprotstaviti svakom pokušaju da joj se oduzme pravo glasa i veza sa svojom državom. Ne tražimo nikakve privilegije – tražimo samo da se poštuju naša prava.
Očekujemo da se Ministarstvo za dijasporu jasno odredi prema ovim pitanjima i da kaže da li stoji uz dijasporu ili podržava inicijative koje bi građanima Crne Gore širom svijeta oduzele jedno od njihovih osnovnih demokratskih prava.
Dijaspora neće ćutati. Dijaspora neće odustati. I dijaspora neće dozvoliti da joj se oduzme pravo da učestvuje u budućnosti svoje domovine!
Forum za dijasporu SPP u Crnoj Gori
Predsjednik Foruma Admir Camić
Danas je u Petnjici predsjednik opštine Petnjica, Samir Agović, sa saradnicima – potpredsjednicima opštine dr Nerminom Muratović i Selvudinom Šabotićem, menadžerom Alenom Pljakićem, kao i Harisom Adrovićem, rukovodiocem Odjeljenja za urbanizam i Šejlom Šabotić, savjetnicom iz Službe predsjednika, u zvaničnu posjetu primio ambasadorku Republike Slovenije u Crnoj Gori, Nj.E. Bernardu Gradišnik sa saradnicom Dr Evom Nastav, kao i direktora Caritasa Crne Gore Marka Đelović, sa saradnicama Lidijom Vulević i Milicom Božović.
Predsjednik opštine je na samom početku sastanka poželio dobrodošlicu gostima, pohvalivši dosadašnju uspješnu saradnju sa ambasadom Slovenije u ranijem periodu. On je izrazio čvrsto uvjerenje i nadu da će se ova dobra praksa nastaviti i u budućnosti kroz nove zajedničke projekte.
Tokom sastanka je naglašeno da izgradnja biljnog prečišćivača, koja je završena prije par godina, uz podršku ambasade Slovenije trenutno nije u funkciji, i to prvenstveno zbog zastoja u projektu „Izgradnja obaloutvrde i kanalizacione mreže rijeke Popče“, za koju Vlada Crne Gore još uvek nije raspisala neophodan tender.
Takođe, predsjednik je preko ambasadorke Slovenije, uputio i veliku zahvalnost Izetu Rastoderu, velikom humanisti, koji trenutno donira našem kraju brojne kilometre asfalta i čini da se modernizuju putevi u našim ruralnim mjestima.
Istaknuta je i odlična saradnja sa Caritasom Crne Gore, koja se u kontinuitetu unapređuje i sa zadovoljstvom je istaknuto da su 3 projekta u fazi implementacije. Strane su izrazile veliko zadovoljstvo zbog pokretanja sjajnog novog projekta. U tom kontekstu, zvanično je raspisan tender za dostavljanje ponuda za izvođenje građevinskih i elektro-instalaterskih radova na izgradnji objekata hlornih stanica na vodovodnim sistemima Opštine Petnjica. Pored toga, ovaj tender obuhvata nabavku, isporuku, montažu i puštanje u rad savremene opreme za automatsko hlorisanje vode.
Ovim projektom Opština Petnjica, u partnerstvu sa međunarodnim i humanitarnim organizacijama, postavlja stabilne osnove za dugoročno unapređenje lokalne infrastrukture i obezbjeđivanje visokog kvaliteta života za sve svoje građane.
Nakon sastanka je upriličen i obilazak izgrađenog biljnog prečišćivača u Gusarama.
