ODRŽANA SKUPŠTINA LOVAČKE ORGANIZACIJE PETNJICA

0

Članovi lovačke organizacije Petnjica su 2023. godinu, zaokružili održavanjem redovne sjednice Skupštine na kojoj su usvojeni: izvještaji o radu i finansijskom poslovanju za 2023. godinu, izvještaj o radu lovočuvara i Plan rada za 2024. godinu.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik Skupštine Mehmed Mele Ajdarpašić.

Predsjednik Upravnog odbora Zeno Rastoder je istakao da je 2023. godina bila veoma uspješna u svakom pogledu i pokazala da petnjička organizacija spada u red najorganizovanijih što potvrđuju brojni podaci: pozitivno poslovanje, 100% plaćena članarina kao i radovi na jačanju sopstvenih kapaciteta u lovačkom domu koji se odnose na opremanje enterijerom tri sobe koje će imati veliki značaj za budući rad.

Rastoder je takođe istakao veoma uspješnu lovnu sezonu od otvoranja lova i zajedničkog druženja do danas kao i dobru saradnju sa čelnicima Lovačkog saveza.

“Naša organizacija je prepoznata i po humanitarnim akcijama pa smo i ove godine nastavili u tome i učestvovali u akciji prikupljanja sredstava za liječenje jedne naše sugrađanke i pomogli dva naša sugrađanina u namirnicama. Za kraj godine je organizovano druženje u Lovačkom domu sa lovcima iz dijaspore na kojem su podijeljeni kalendari za 2024. godinu i pokloni a i razgovarali o daljim aktivnostima i snaženju tih veza i stvaranju uslova za organizovanje ino lova”, rekao je Rastoder.

Članovi LO su takođe na nekoliko lokacija napunili sijenom hranilice za divljač.

E.B.

 

 

URAĐENI PRVI KORACI NA IZGRADNJI PČELARSKOG DOMA U MZ GODOČELJE

0

U saopštenju dostavljenom portalu Radio Petnjica, Odbor za izgradnju pčelarskog doma  Godočelju je naveo da se plan realizacije projekta radi u fazama, kao i to da su stečeni svi pravni uslovi za igradnju pčelarskog doma u Petnjici, a Odbor na čelu sa Muneverom Halilovićem je ranije najavio da će periodično putem našeg portala izvještavati o ovom projektu, kao i donacijama.

Saopštenje prenosimo u cjelosti.

,,Obraćamo Vam se kao članovi Odbora za izgradnju pčelarske kuće u Godočelju, a ispred Udruženja pčelara Bihor u Petnjici. U ranijem obraćanju smo obećali da ćemo vas periodično obavještavati o fazama u kojima se naš projekat nalazi.

Od odluke u oktobru, gdje smo pristupili pripremi za izgradnju naše kuće preduzeti su sledeći koraci:

-Prevedena je namjeni parcela predviđena za lokaciju ovog objekta

-Urađeno je arhitektonsko rješenje sa gabaritmom, vizuelnim izgledom samog objekta, razrađene sve građevinske, finasijske pozicije da bi mogli da konkurišemo kod raznih institucija u državi i van nje. Sa ovim u vezi informacija da smo već u proteklim danima imali poslovne sastanke u Podgorici, Bijelom Polju i Luksemburg i već sada imamo vidljive rezultate.

Pred nama je zahtjevan put, kojim svi članovi Odbora hrabro gaze, obzirom da smo svjesni da stvaramo novu vrijednost u Bihoru, koja će biti svima na usluzi. Naravno na ovom putu nam trebaju svi oni koji ovaj projekat prepoznaju kao razvojnu šansu, kao progresivan i potreban. Zato su takvi ljudi uvijek dobrodošli, svi koji su u mogućnosti i imaju volje da nam se pridruže, a veliko hvala onima koji su to već učinili.

 

Na kraju napomena da za sva pojašnjenja u vezi ovog projekta u Luksemburgu možete da se obratite Hajru Haliloviću za kog sam siguran da ga dosta ljudi poznaje, radi objašnjena. Svi koji osjećaju mogućnost, želju da ovaj projekat predstave kao što to Senad Ramčilović i Hajro Halilović, bez obzira gdje se nalaze naravno da su dobrdošli. Do svih informacija od strane Odbora, možete doći pozivom na sledeći broj: 067/266-503” stoji u saopšstenju Odbora za igradnju pčelarskog doma, koji čine: Halilović Munever, Ramčilović Sabro, Agović Rifat, Ličina Adis, Pucar Almir, Adrović Anis.

ERIS BABAČIĆ

OPŠTINA PETNJICA SUMIRALA REZULTATE u 2023. GODINI I NAGRADILA NAJBOLJE (FOTO I VIDEO)

0

Na tradicionalnom novogodišnjem koktelu, koji je organizovan u holu zgrade Opštine Petnjica, uručene su nagrade najboljim pojedincima u oblasti poljoprivrede i sportistima za proteklu 2023. godinu, koji su ostvarili rezultate vrijedne pažnje.

Iz oblasti poljoprivrede, nagradu za uspješnim bavljenjem poljoprivredom ostvarili su:

Bajram Rastoder, oblast stočarstva, proizvodnja mesa.

Kenan Rastoder, proizvodnja mlijeka.

Mersada Muratović, ratarsko-povrtarska proizvodnja.

Izet Cikotić, pčelarska proizvodnja

Reko Adrović voćarska proizvodnja.

Tradicionalno su uručene i stipedinije za najbolje studente na teritorije Opštine Petnjice. Najuspješniji studenti, njih osomoro potpisali su ugovor o stipendiranju za akademsku 2023/2024. Stipendije su dobili sledeći studenti:

Denisa Ajdarpašić

Kenan Muratović

Eris Ajdarpašić

Elvisa Latić

Samir Škrijelj

Erol Šabotić

Šaban Adrović

Mersid Agović

Potpredsjednik opštine, a ujedno i predsjednik komisije za dodjelu nagrade sportistima Selvudin Šabotić je je saopštio da je najbolji sportista, pojedinac za 2023. Omer Agović, rođen 2008. godine, koji uspješno nastupa za kadetsku selekciju FK Petnjica, koja se takmiči u Drugoj ligi Crne Gore. Za najbolji sportski kolektiv u 2023. godini izabran je kadetska selekcija FK Petnjica, koja je ostvarila zapažene partije na terenima širom Crne Gore.

Značajnu ulogu u lokalnoj zajednici imaju i službenici Uprave policije Petnjica, iz tog razloga u znaku zahvalnosti Opština Petnjica je uručila nagradu za najboljeg policajca, Ernada Agovića, a njegov stariji kolega Nijaz Duraković, koji odlazi u zasluženu penziju je nagrađen od strane predsjednika opštine Samira Agovića za profesionalni rad.

Takođe istaknut je i doprinos najboljih u opštinskim preduzećima. Za dugogodišnji rad, priznanje su dobili: Smajo Ramčilović, Fehmija Agović, Samir Garčević, Ernes Rastoder, Milhedin Skenderović, Mensur Muhović, Feko Agović, Sabro Ramčilović, Rešad Agović, Samir Ajdarpašić.

Magistar Adis Ličina je među prvim zaposlenim u opštini i dao je nemjerljiv doprinos u radu  u protekloj deceniji, pa je samim tim nagrađen priznanjem od strane predsjednika opštine Petnjica, Samira Agovića.

ERIS BABAČIĆ

 

SAVJET MUSLIMANA CG: SRAMNA RASPODJELA SREDSTAVA FONDA ZA MANJINE

0

Reagovanje Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore na dopis Komisije za vrijednovanje prijedloga projekata Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori

“Komisija za vrijednovanje projekata Fonda za manjine  nakon dopisa za javnost kojeg su dostavili medijima, a koji ne znamo ko je potpisao , pa tako i ne znamo ko je i napisao, još jednom je potvrdila svoju neznavenost.

Pa krenimo redom. Gospoda iz nepotpisane komisije još uvijek nijesu naučila da su nacionalni savjeti krovne organizacije manje brojnih naroda u Crnoj Gori, pa se kao svako ko je neznaven pitaju zašto nacionalni savjeti reaguju na njihovu sramnu raspodjelu sredstava Fonda za manjine. To je inače komisija koja će ući u istoriju, jer je recimo jednom projektu  u samo nekoliko dana „uspjela“ da dodijeli prvo 84 boda od mogućih sto, a onda par dana kasnije 29 bodova.

To je Komisija koja je odbila projekat dobitnika najvećeg državnog priznanja Trinaestojulske nagrade i medjunarodno priznatog stvaraoca profesora Senada Gačevića. Toliko se oni dobro „razumiju“ u umjetničku muziku.

To je Komisija u kojoj je jedan član izabran u vrijeme dok mu je otac bio predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća. Toliko o nepristrasnosti I sukobu interesa.

To je komisija u kojoj je jedan član pred više od deset prisutnih rekao da ne razlikuje nacionalno od vjerskog kada su u pitanju projekti Muslimana i muslimana.

To je Komisija čiji su članovi , koliko saznajemo ,a imamo i nekih potvrda, intervenisali kod podnosilaca žalbi da ih povuku .

To je Komisija u kojoj pojedini članovi nikada nijesu uradili projekat vezan za manje brojne narode.

To je Komisija u kojoj je  jedan član osudjen zbog zloupotrebe službenog položaja.

To je Komisija koja ne priznaje odluku Upravnog odbora fonda kao drugostepenog organa koji upravlja Fondom za manjine.

Nijesmo željeli da reagujemo prvog dana novogodišnjih praznika, kako bi članovi komisije uživali u plodovima svoga rada, ali biće vremena da se podnesu računi”, stoji u saopštenju Savjeta Muslimana Crne Gore.

 

 

Munir Ramdedović, predsjednik nacionalnog vijeca stranaca u Luksebourgu: BIHORCI U EVROPI KRČE PUTEVE SLAVE I USPJEHA

    Bihorac Munir Ramdedović nalazi se već treću godinu na čelu Nacionalnog vijeća za strance u Luksemburgu. Obnaša važnu funkciju u državnom sistemu ove razvijene evropske zemlje. Povod za ovaj intervju bio je godišnji plenum CNE, održan 20. decembra ove godine

Razgovarala: K. CHAIB DRAA

 Gospodine Ramdedović, kako ste postali član Nacionalnog vijeća za strance i koji su bili vaši ciljevi ?

Moj dolazak u Nacionalno vijeće za strance (CNE) realizovan je na inicijativu organizacije „Kooperacija Crna Gora – Luksemburg“ koja me kandidovala za člana CNE. Na izborima 2012, dobio sam potrebnu većinu glasova i posto punopravni član. Kao neko ko voli izazove i angažmane, preuzeo sam odgovornost da budem predsjednik Komisije za migraciju i prekogranične radnike. Nakon toga, 2017. godine ponovo sam izabran za člana CNE i zahvaljući mom anagažmanu, prepoznatom od strane članova,  postajem predsjednik Vijeća jednoglasnom odlukom svih članova početkom 2021. U mom inicijalnom programu, iznio sam teme  koje će biti u fokusu interesovanja u toku mog mandata i to su: jednakost pristupa tržištu rada za sve, pravo glasa za sve one koji zive u Luksumburgu, poboljšanje uslova života izbjeglica, borba protiv diskriminacije te rad na poboljsanju suživota.

Da li je tokom vašeg mandata u CNEu bilo nekih trenutaka ili dostignuća na koja ste posebno ponosni?

 Vijeće su sačinjavali pripadnici 30 različitih nacionalnosti. Najveći izazov za mene je bio da pronađem modus zajedničkog fukncionisanja svih nas, uprkos brojnim različitostima i razilaženju u mišljenjima. Posebno mi zadovoljstvo predstavlja činjenica da sam uspio da stvorim takav ambijent da je ta različitost postala naša snaga i da smo kroz uzajamno poštovanje i saradnju iznjedrili više od 20 predloga promjene i dopune zakona. Za tri godine mog mandata, nijednom se nije desilo da na sjednici nemamo neophodnu većinu. Osim toga, posebno sam ponosan na to što smo izdejstvovali i učestvovali u tome da olakšamo proceduru dobijanja državljanstva, anulirali uslov od pet godina za mogućnost glasanja na opštinskim izborima za strance, ukidanju kompleksne procedure pristupu rada za članove familije kao i olakšanje procedure za dobijanje radne dozvole na osnovu posla.

Uloga CNEa u vašem životu: “Kako je učešće u CNEu uticalo na vaš život i profesionalne obaveze? Da li postoje neke lekcije ili iskustva koja ste naučili iz ove uloge koja su vam bila posebno značajna?”

Oduvijek sam volio dobrovoljni rad što se ogledalo u mom angažmanu u raznim asocijacijama, kroz moje aktivnosti prevodioca i medijatora i druge aktivnosti. Na isti način sam i ovu ulogu predsjednika ozbiljno shvatio i ta uloga je zahtijevala značajno vrijeme koje sam svakodnevno odvajao nauštrb moje porodice i profesionalnih aktivnosti. Na svu sreću, imao sam dobre saradnike, kako u Vijeću tako i u profesionalnoj sferi,  tako da rezultat na oba polja nije izostao. Zadovoljan sam postignutim rezultatima a posebno što smo uspjeli da olakšamo administrativne procedure i generalno integraciju naših ljudi sa Balkana koji su odlučili da svoj život nastave u Luksemburgu.

 Savet za buduće lidere: „Šta biste savjetovali onima koji žele da krenu vašim stopama i da se uključe u organizacije poput CNEa?

Osobe koje bi htjele da se bave ovakavim radom, moraju biti angažovane i spremne da nađu kompromise, spoprazume, da poštuju mišljenje drugih i da budu motivisani za timski rad.

Koliko ste imali podrške od vašeg udruženja i ostalih udruženja koja pretežno sačinjavaju članovi sa prostora Balkana?

Većina udruženja se bave promovisanjem sportskih, zabavnih, vjerskih ili kulturnih aktivnosti. Te aktivnosti često okupljaju veliki broj simpatizera i to jeste potrebno našoj zajednici. Međutim, u ovim zahtjevnim pravnim procedurama rijetki su oni koji su dali značajnaji doprinos i koji su bili spremni da odvoje svoje vrijeme i  u pismenoj ili usmenoj formi daju neke ideje kako bi olakšali cjelokupnoj zajednici. Da podsjetim, Vijeće se bavilo rješavanjem problema zajednice a ne pojedinaca. Kroz svoj posao, susretao sam se velikim brojem naših ljudi, slušao njihove probleme što mi je dalo dobru osnovu za kreiranje predloga izmjene i dopune zakona o integraciji.

Kako vidite odluku Vlade da kreira novi organ Nacionalno superiorno vijeće za zajednicki ineterkulutralni život u Luksembourgu?

Nacionalno Vijeće za strance (CNE) postoji već više od 30 godina. To je bio jedini institucionalni organ koji je predstavljao interes stranaca i pograničnih radnika. Uzimajući u obzir da se radi o populaciji koji predstavlja 70% ukupne aktivne populacije, smatram da jedan takav organ treba da postoji ali sa mnogo većim budžetom i mehanizmima. Detalji odluka Vlade da kreira novi organ Vrhovni savjet i ministarsko vijeće koji će zamijeniti CNE zasada su nepoznanica. Veoma je teško predvidjeti kako će se stvari odvijati ali smatram da Vlada treba ubuduće da kreira novi organ koji će se fokusirati na interes i zastupljenost stranaca jer oni najbolje poznaju problematiku sa kojima se stranci susreću. Da podvučem da je multikulturalnost bogatstvo Luksemburga, oni su glavni akteri BDP-a Luksemburga i Vlada treba to da uzme u obzir i da toj populaciji omogući da bude adekvatno predstavljena na Vladinom nivou. Ja ću uvijek biti na raspologanju i biće mi zadovoljstvo da podijelim svoje iskustvo sa svima onima koji će nastaviti ovim putem.

Lična poruka članovima i saradnicima CNEa: „Konačno, koju ličnu poruku biste žejleli da pošaljete članovima i saradnicima CNEa?“

 Nikada se neću dovoljno zahvaliti koleginicama, kolegama, članovima ekspertima CNE-a predstavnicima organizacija, ministarstvu familije kao i svim ostalim saradnicima . Radili su na rješavanju zajedničkih pitanja od velikog značaja za sve doseljenike u Luksemburgu. Čak i ako CNE sutra više ne bude postojao, njihov nepokolebljiv rad i rezultati su tu. Ja sam i dalje uvjeren da će to biti referenca za budući rad i bez podrške svih njih rezultat ne bi bio ovako kompletan zato se nadam se da će aktivni članovi i saradnici  CNE-a ostati privrženi boljem zajedničkom životu u Luksembourgu, a lično ću se dodatno posvetiti tome da održim tu konstantnost, jer Luksemburg je postala naša zemlja prijema, jedinstvena u svijetu mala zemlja u kojoj živi više od 180 nacionalnih zajednica u dobroj harmoniji i uzajamnom poštovanju i ta različitost predstavlja bogastvo ove geografski male, ali ekonomski snažne države.

Pred nama je 2024. godina, želim da ona bude uspješna svim građanima Luksemburga i Crne Gore. Želim sreću našim političkim predstavnicima u institucijama Luksemburga u daljem zalaganju za interese svih pa i  naše zajednice.

Gospodune Ramdedoviću, hvala na odgovorima.

 

 

BIHORSKE BIOGRAFIJE: ŽIVOTNA PRIČA NIZARA SKENDEROVIĆA (VIDEO)

0

Gost u posljednoj, 14 emisiji serijala Bihorske biografije bio je Nizar Skenderović, koji je za portal Radio Petnjica, podijelio svoju životnu priču, zajedno sa svojom majkom Ajnom Skenderović.

,,Ja sam sa 20 godina, nakon odsluženja vojnog roka otišao za Švajcarsku i tamo sam se zaposlio u građevinskoj firmi, radio sam 40 godina, tako da sam stekao i privremenu penziju. Imali smo pravo od 60 godina sa idemo u penziju. Da sam godinu dana ranije otišao u penziju, bilo bi bolje zbog roditelja, tačnije zbog oca, koji je 2018. preselio, a ja sam 2019. godine se penzionisao i došao. Želja mi je bila da se vratim u svoj rodni kraj. Tada nije bilo posla, slučajem okolnosti otišao sam za Švajcarsku kao najstarije dijete, imao sam gore amidžu koji mi je završio papire i ostao sam ja sam bio prvi od moje familije koji je otišao vani. Zatim, jedan je brat otišao za Sloveniju, a mlađi je došao u Švajcarsku, tako da od nas šestoro djece, tri sestre su se udale i imaju svoje porodice, nas trojica braće smo redovno dolazili kod roditelja. Imao sam dobru firmu, ovim putem želim da se zahvalim I da kažem da je dosta naših Bihoraca radilo baš u toj firmi. Imao sam svake zime po tri mjeseca slobodno, tako da sam ta tri mjeseca uvijek koristio da dodjem I obiđem roditelje…“, ispričao je Nizar Skenderović.

Cijelu emisiju pogledajte na našem You Tube kanalu.

Serijal Bihorske biografije podržao je Fond za zaštitu i ostvarivanjje manjinskih prava.

PETNJICA BEZ PRAZNIČNOG “ŠMEKA”

0

Iako je zima kalendaraki počela prije nekoliko dana, temperature u Petnjici proljećne i iznad prosjeka za ovo doba godine.

Lijepo vrijeme i sunčan period uslovili su da danas petnjičke ulice budu ispunjene od ranih jutarnjih časova, razlog tome u velikoj mjeri doprinosi i veliki broj naše dijaspore, koji su odabrali da svoj odmor u predstojećem prazničnom periodu provedu u zavičaju.
Problem je što u Petnjici se ne osjeća praznična atmosfera, pa i ove godine Nova godina na neki način ,,zaobilazi“ Petnjicu, iako susjedne opštine izdvajaju veliki novac za dekoraciju i uljepšavanje gradskog jezgra u Petnjici to nije slučaj, pa će sudeći prema onom što vidimo Petnjica dočekati još jednu Novu godinu bez praznične euforije sa oskudnom dekoracijom od prethodnih godina.
ERIS BABAČIĆ

OSNOVNA I SREDNJA ŠKOLA NAKON 35 GODINA DOBIJAJU NOVU FASADU I NOVI IZGLED

0

Ukupna vrijednost adaptacije škole u Petnjici (adaptacije cjelokupnog objekta, osim fiskulturne sale) iznosi oko 1.250.000,00 eura.

Nakon punih 35 godina od kada je škola izgrađena, ovo je prva veća investicija. Radiće se novi zidovi, krov, prostorije, fasada izloacije i fiskulturna sala. Plan je da učenici narednu školsku godinu dočekaju u renoviranoj školi.

Preko projekta energetske efikasnosti OŠ ,,Mahmut Adrović” na čelu sa direktorom te ustanove Almirom Pljakićem, aplicirala je na Javni poziv Ambasade Sjedinjenih Američkih Država predviđenim za obrazovni sistem, u saradnji sa Ministarstva prosvjete.

Bilo je i ranije investicija, od strane organizacije CARITAS-a i države, ali nikad nije predviđeno adaptiranje cjelokupnog objekta.

Da je riječ o značajnoj investiciji govorio je i Almir Pljakić direktor OŠ ,,Mahmut Adrović” I najavio da se kreće sa renoviranjem fiskulturne sale, a pored sale radiće se na adaptaciji i područnih odjeljenja Godočelje, Ponor, Lagatore Radmanci.

,,Takođe završena je projektna dokumentacija fiskulturne sale u iznosu od 380.000 eura, pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete. Tenderske dokumentacija koja je završena ovih dana, tiče se sanacije područnog odjeljenja Godočelje. Završene su sve procedure oko sanacije PO Ponor, gdje vrijedna dijaspora želi da uloži svoja sredstva kako bi ova školska ustanova u narednoj godini imala nove uslove rada. Takođe smo uradili i plansku dokumentaciju, idejno rješenje za sanaciju PO Lagatore I tu cemo krenuti u fazi prikupljanja novčanih sredstava, odnosno apliciranje kod Japanske ambasade da bi sanirali područno odjeljenje Lagatore I Radmanci. Koristim ovu priliku da se zahvalim Ambasadi SAD-a na sveukupnoj podršci i  implementaciji ovih projekata i naravno da ćemo nastaviti saradnju“ kazao je Pljakić.

Takođe pored ovih vrijednih projekata, plan je da sportski poligon dobije i novi izgled sa pratećim mobilijarom, rasvjetom i tribinama u vrijednosti od 40.000 eura

ERIS BABAČIĆ

AGOVIĆ: OSTVARILI SMO CILJEVE KOJI SU ZAVISILI OD NAS, NADAM SE DA ĆE 2024. BITI USPJEŠNIJA

0

Predsjednik Opštine Petnjica, Samir Agovića čestitao je novogodišnje praznike.

“Svim građanima u zemlji i dijaspori upućujem iskrene čestitke povodom nastupajućih novogodišnjih praznika.

Protekla godina, iako izazovna, je bila godina u kojoj smo ostvarili zacrtane ciljeve u najvećoj mogućoj mjeri, a koji su isključivo zavisili od nas.

Vjerujem da ce naredna 2024. biti mnogo uspješnija i da ćemo nastaviti dalje da unapređujemo infrastrukturu, usluge i servise koje kao lokalna uprava odgovorno svih ovih godina činimo.

Želim vam dobro zdravlje, ličnu i porodičnu sreću, sa nadom da ćemo svoje planove, želje i ambicije ostvariti u godini koja je pred nama.

Srećna, berićetna i uspješna 2024. godina, želi Vam predsjednik opštine Petnjica, gospodin Samir Agović sa svojim saradnicima i zaposlenim u lokalnoj upravi Petnjica”, stoji u saopštenju Opštine.

U CENTRU ZA KULTURU OTVORENA IZLOŽBA SLIKA PETNJIČKIH UČENIKA (FOTO I VIDEO)

0

U Centru za kulturu Petnjica nedavno je završen likovni konkurs pod sloganom ,,Bojom ti govorim”. Ovoj izložbi su prisustvovali učenici, profesori, kao i članovi žirija.

Učenici su svoju vrijednost i maštu iskazali su na ovom konkursu budući da su pristigla 83 likovna rada. Sa ovim brojem radova prikazali su svoju odgovornost, marljivost i želju za dokazivanjem.

U prvoj kategoriji do IV razreda, treće mjesto podijelili su učenici JU OŠ ,,Trpezi” Novalić Darijan  i JU OŠ ,,Tucanje” Ajdarpašić Refik, drugo mjesto je uzela učenica JU OŠ ,,Mahmut Adrović” Latić Azra, prvo mjesto osvojila je Ema Ličina iz iste škole.

U kategoriji od VI do IX razreda, treće mjesto osvojile su Alina Đukić, učenica JU OŠ ,,25. maj” Vrbica,  i Selma Agović, učenica JU OŠ ,,Tucanje”. Drugo mjesto ove kategorije dijele Dilara Tiganj, učenica JU OŠ ,,Trpezi”,  i Lina Muratović, učenica JU OŠ ,,Mahmut Adrović” Petnjica. Prvo mjesto je osvojila Ajša Latić, učenica JU OŠ ,,Mahmut Adrović” Petnjica.

Direktor Centra za kulturu Petnjica, Sinan Tiganj, zahvaljuje se svim učesnicima ovog konkursa, kao i članovima žirija koji su imali izuzetno težak zadatak prilikom odlučivanja.

ERIS BABAČIĆ