UČITELJI NAKON 40 GODINA PONOVO NA PONORU (VIDEO)

Radio Petnjica
-
0
UČITELJI NAKON 40 GODINA PONOVO NA PONORU (VIDEO)

Simo i Ružica Ristić su nakon skoro 40 godina ponovo posjetili Bihor gdje su, kao učitelji u područnoj školi Mahmut Adrović na Ponoru izveli više generacija učenika od 1979. do 1988. godine.

Tragajući za svojim učiteljima Bihorac Isat Mehović sa Ponora, koji živi i radi u Luksemburgu, našao je bračni par Ristić na Kosovu u opštini Gnjilane gdje uživaju u svoj penziji.

Simo i Ružica su na Ponor davne 1979. godine došli kao momak i djevojka, ali su kasnije zasnovali brak i izrodili četvoro djece.

Svečanom ručku na Ponoru prisustvovalo je šezdesetak mještana a među njima i tadašnji direktor OŠ Mahmut Adrović Šato Ajdarpašić.

PETNJICA ZA PALESTINU – PROTEST 15. AVGUSTA

Radio Petnjica
-
0
PETNJICA ZA PALESTINU – PROTEST 15. AVGUSTA

Grupa građana Petnjice organizje protest solidarnosti pod sloganom “Solidarnosti nije zločin – šutnja jeste” .

Protest Petnjica za Palestinu će se održati 15.avgusta sa početkom u 14:45 časova.

Organizatori su pozvali sve građane Petnjice da se pridruže protestu u “Divan bašti” u centru Petnjice.

Uvaženi sugrađani, Pozivamo vas da nam se pridružite i pokažete solidarnost prema narodu Palestine u ovom, za čitav svijet, teškom trenutku.
U ovom vremenu nepravde, ćutanje nije opcija. U ovom vremenu zla, svaki glas, ma koliko bio mali, mnogo znači na putu borbe za mir i slobodu. Pošaljimo glas podrške potlačenima koji umiru u strahu svakog dana. Recimo im da nijesu sami i pridružimo se milionima ljudi širom svijeta koji se bore za pravdu. Poručimo da Petnjica neće ćutati dok nepravda traje.
Informacije NA BROJ TELEFONA 069/413-986“, stoji u pozivu organizatora.

 

MARUNOVIĆ GOST BIHORSKOG KULTURNOG LJETA – “PETNJICI NA DAR – RIJEČ I PJESMA”

Radio Petnjica
-
0
MARUNOVIĆ GOST BIHORSKOG KULTURNOG LJETA – “PETNJICI NA DAR – RIJEČ I PJESMA”

U okviru XII Bihorskog kulturnog ljeta I XXIII Dana dijaspore,  u četvrtak 7. avgusta 2025. godine, u Centru za kulturu Petnjica održano je nezaboravno veče pod nazivom „Petnjici na dar – riječ i pjesma“. Program je okupio istaknute umjetnike čiji je nastup spojio poeziju, muziku i emociju, stvarajući posebno iskustvo za sve prisutne.

Na sceni je briljirao Slobo Marunović, renomirani glumac Crnogorskog narodnog pozorišta, koji je svojim prepoznatljivim glasom i sugestivnim interpretacijama oživio stihove bihorskih pisaca, među kojima su Ćamil Sijarić, Safet Hadrović Vrbički  i  Braho Adrović unoseći u svaku riječ posebnu toplinu i izražajnost. Marunović je govorio i stihove Vita Nikolića i Lesa Ivanovića, Dušana Kostića i Petra Petrovića Njegoša. Veče je upotpunila i Suzana Tot, pjevačica izvanrednog glasa i emotivne interpretacije, čiji su nastupi ispunili prostor toplinom i iskrenim emocijama. Tokom cijelog programa, Rade Amanović, profesor gitare, pratio je izvođače svojim umijećem, stvarajući suptilnu i harmoničnu muzičku pratnju koja je naglasila ljepotu riječi i pjesme.

Ovaj kulturni događaj, podržan od strane Ministarstva kulture i medija Crne Gore, potvrdio je značaj Bihorskog kulturnog ljeta kao manifestacije koja ne samo da čuva, već i unapređuje kulturni život Bihora. Publika je program ispratila sa oduševljenjem, a veče je završeno dugim aplauzima i iskrenim zahvalama umjetnicima koji su svojom riječju i pjesmom darovali  prisustnima u sali trenutke za pamćenje.

Održana promotivna tribina u Petnjici: Žubor Bihora  trajna inspiracija

Radio Petnjica
-
0
Održana promotivna tribina u Petnjici: Žubor Bihora  trajna inspiracija

U okviru osamnaestog festivala “Zavičajne staze“, u Petnjici je 8.avgusta održana književna tribina, pod naslovom  Žubor Bihora i KazivArt, na kojoj su o  zborniku nagarđenih i odabranih priča govorili Salko Luboder, Marko Radojević, Sajma Feratović i Rebeka Čilović. Knjiga sadrži 22 priče inspirisane zavičajem, autora iz Crne Gore i regiona.

. Kako reče Luboder „Zbornik žubori žuborom književne ljepote i umjetničke vrijednosti, jer priziva književne stvaraoce sa širih prostora da Bihoru posvete umjetničku imaginacij, duboku misaonost i uzvišene riječi.“

Pjesnikinja Rbeka Čilović je, na početku predstaljanja knjige smisleno proširila fokus razgovora o odnosu tradicije i savremenog u književnosti, odnosno pitanjem; Dali je  svaki autor, „čuvar tajne prošlosti i prorok budućih dana“…

-Ovaj Zbornik priča, izbor sa prošlogodišnjeg festvala, nudi raznolike pripovjedačke glasove, ali zajednički imenitelj većine priča  je duboka ukorijenjenost u kolektivnom pamćenju, mitologiji zavičaja i targičnoj historij, od Šahovića preko Štrbaca  pa sve do individualnih drama porodica rastrzanih između  modernog i tradicionalnog na opisanom prostoru življenja“-kazala je prof.jezika Sajma Feratović. „U tom smislu gotovo svi autori, zastupljeni u zborniku „Žubor Bihora“ svjesno ili intuitivno, nastupaju kao čuvari prošlosti iznoseći pred čitaoce ono što bi historija, porodica ili pojedinac najradije potisnuli  ili zaboravili. Junaci u pričama najčešće su ljudi poraza i otpora, – oni koji nikako ne uspijevaju, oni koji su žrtve vlastite sudbine, društvenih okolnosti ili pogroma. Prolaznici veličanstveni po ljudskoj snazi, trpljenju, nadi i vjeri da će pamćenjenje opravdati njihovu žrtvu“ kazala je profesorica Feratović.

 

-U vremenu kada se sve više oslanjamao na digitalne alate, kada vještačka intelegencija piše tekstove,analizira stilove i generiše sadržaje,zavičajna književnost ostaje prostor autentičnog ljudskog izraza. Ona ne imitira emocije – ona jeste emocija. Ne simulira sjećanje – ona ga čuva –  naglasio je u nadahnutom izlaganju profesor,Marko Radojević. „Pisac zavičaja,poput autora u Žuboru Bihora, jeste čuvar tajne prošlosti. Njegove riječi su most između generacija – između onih koji pamte i onih koji tek uče da pamte. Ali pisac je i prorok budućih dana – jer pokazuje da se identitet ne gradi samo u velikim gradovima, već i u tišini planinskih sela, u jeziku koji se ne uči u školama,nego u kući, na posijelima,pašnjacima. U tom smislu ova knjiga nije samo književno djelo – ona je kulturni otpor zaboravu. Dokaz da tradicija može da živi u savremenom svijetu, ne kao ostatak prošlosti,već kao inspiracija“-kazao je Radojević.

Publicista Salko Luboder posebno se osvrnuo i na sadržaj  5.broja časopisa KazivART(koji je u štampi) i naglasio da ova publikacija  donosi aktuelne tekstove koji su zapravo hronika i analiza aktuelnih dešavanja u kulturi i umjetnosti kod nas i u regionu. Prevladavaju  teme  od značaja za kulturu, umjetnost, identitet i kulturnu baštinu bošnjaka ali i opšte univerzalne vrijednosti.

„KazivART je svojevrsna draguljarnica/dževahir kutija, u kojoj se čuvaju dragocjenosti kulture, tradicije i identiteta bošnjačkog naroda,vrijednosti interkulturalizma i univerzalnog značenja“-kazao je Luboder.

Festivalski njegovana publika toplo je pozdravila učesnike tribine, a pisci zastupljeni u „Žuboru“, Ljerka Petković i Safet Hadrović Vrbički, u ponukanim obraćanjima su se zahvalili organizatorima i uredniku Festivala „Zavičajne staze“,Mirsadu Rastoderu, što su im omogućili da se u Bihoru godinama sretaju sa najznačajnijim umjeticima u regionu.

Objavljivanje knjige, Žubor Bihora i 5 braja časopisa KazivART podržao je  Fonda Za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. Obje publikacije biće promovisane u Rožajama i  drugim gradovim, psebno  tokom svečanosti proglašenja najboljih priča inspirisanih Bihorom za 2025.godinu, 16.avgusta u Petnjici.

E.P.

 

Vujović: Nijesam našla ulicu Mule Osmana (H)Rastodera u Petnjici, inspektori će izvršiti kontrolu

Radio Petnjica
-
0
Vujović: Nijesam našla ulicu Mule Osmana (H)Rastodera u Petnjici, inspektori će izvršiti kontrolu

Ministarka kulture i medija Crne Gore Tamara Vujović saopštila je da Ministarstvo neće dozvoliti da bilo koji prostor u našoj državi bude mjesto gdje će se veličati pojedinci ili događaji koji vrijeđaju žrtve, ponižavaju istoriju ili ugrožavaju dostojanstvo građana. Ona je kazala da će inspektori sprovesti detaljnu kontrolu povodom medijskih navoda da se u Petnjici nalazi ulica Mule Osmana (H)Rastodera i preduzeti mjere koje propisuje zakon o spomen obilježjima.

“Povodom medijskih navoda da se u Petnjici nalazi ulica Mule Osmana (H)Rastodera, obišla sam i ovu opštinu.Tom prilikom, na licu mjesta nije zatečena tabla sa natpisom koji se spominjao u medijima.Ipak, Ministarstvo kulture i medija smatra da je neophodno postupati krajnje odgovorno, temeljno i bez prostora za bilo kakvu sumnju.Zato će inspektori za kulturnu baštinu da sprovedu detaljniju kontrolu, utvrde potpuno činjenično stanje i preduzmu mjere koje propisuje zakon o spomen obilježjima“, poručila je ministarka.

Kako je kazala, javnost će o rezultatima ovog postupka biti blagovremeno i potpuno informisana.

“Svako nezakonito postavljanje i zadržavanje spomen-obilježja, bez obzira na to da li je riječ o nazivima ulica, pločama, spomenicima ili drugim oblicima obilježavanja, predstavlja direktno kršenje zakona i nepoštovanje vrijednosti na kojima počiva Crna Gora. Ministarstvo kulture i medija neće dozvoliti da bilo koji prostor u našoj državi bude mjesto gdje će se veličati pojedinci ili događaji koji vrijeđaju žrtve, ponižavaju istoriju ili ugrožavaju dostojanstvo građana“, navodi se u saopštenju.

Država je dužna i odlučna da štiti svoju kulturnu baštinu i pravni poredak.

“Zbog toga, sva spomen-obilježja postavljena suprotno zakonu biće evidentirana, bez izuzetka i bez odlaganja, izrečene odgovarajuće mjere. U tome neće biti kompromisa – zakon će važiti jednako za sve, u svakoj opštini i u svakom dijelu Crne Gore”, kazala je Vujović.

Bronzana sramota Crne Gore!

Radio Petnjica
-
0
Bronzana sramota Crne Gore!

U Crnoj Gori se, izgleda, spomenici više ne podižu da bi slavili pobjede, već da bi testirali koliko društvo može da izdrži prije nego što progovori. Novi test stigao je u vidu spomenika posvećenog Pavlu Đurišiću, četničkom vojvodi i ilustraciji da istorija, kad je u pogrešnim rukama, ima svoje mračne miljenike.

Zločini nad civilima? Kolaboracija sa okupatorom? Malo koga je za to briga kad je u modi „nacionalno pomirenje“ — ono što u prevodu znači: pomirimo istinu sa laži, a mrtve sa onima koji su ih ubili.
A reakcija države?
Reklo bi se solidna, ali je pitanje kako smo došli u ovu “novu normalnost” u Crnoj Gori

Premijer Milojko Spajić referisao se sa društvene mreže “X”. “Mudro” je odabrao kratku rekaciju koja više liči na oprez da ne zaljulja stvari previše. Da mu riječ ne bude kamen za strateške partnere u vlasti.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić?

On ne mora ni da se pravi da ga ovo dotiče — kod njega je ovakva vrsta spomenika otprilike kao porodična fotografija: ne izaziva nelagodu, već blagu, skoro pa sentimentalnu toplinu. Ta njihova tišina nije nikakva nespretnost — to je brendirani politički proizvod, fino upakovan u celofan pragmatizma, sa rokom trajanja tačno do dana kad se broje glasački listići.

Da ne bude potpuna nacionalna blamaža, ipak se našlo i onih koji su progovorili bez kašnjenja. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović — ekspresno i jasno. Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac — bez uvijanja. Tužilaštvo — otvorilo slučaj. Opozicioni političari i nevladine organizacije — svi uglas, bez zadrške. Još ima glasova u ovoj zemlji koji nisu izgubili sluh za antifašizam i ne pate od sindroma bezglasja kad fašizam pokuca na vrata, pa makar bio od crnog mermera.

A dok su dva najviša državna funkcionera odlučila da zakopaju glave u pijesak i prave se da čuju samo tišinu, na scenu je stupio kabare likova iz nacionalističkog teatra. Vladimir Dajković, apostol Facebook-patriotizma, pojavio se da „posveti“ spomenik svojom ličnom posjetom. Ne kao političar, već kao hodajući selfie-stick istorijskog revizionizma, samoprozvani vodič kroz paralelnu stvarnost u kojoj su zločinci heroji, a kamere hramovi. I naravno — sve pred objektivima. Jer, čemu služi nacionalizam ako se ne može lajkovati?

Ironija je potpuna: živimo u zemlji gdje se za istinu moraš izboriti glasom, ali za laž je dovoljan kamen i malo tišine. A u toj tišini, kamen govori glasnije od svih.

PREUZETO: SAMIR RASTODER/STANDARD

ZAVIČAJNE STAZE: PROMOCIJA KNJIGE PRIČA “ŽUBOR BIHORA”

Radio Petnjica
-
0
ZAVIČAJNE STAZE: PROMOCIJA KNJIGE PRIČA “ŽUBOR BIHORA”

Promocijom knjige priča “Žubor Bihora” večeras u Petnjici, a 12.avgusta u Rožajama, nastavlja se program XVIII festivala “Zavičajne staze”.

Veče nagrađenih pisaca biće održano 16.avgusta u Petnjici.

PROROČIĆ: PAVLE ĐURIŠIĆ ZLOČINAC SA ORDENOM HITLERA SAD I SA POSTAMENTOM U CRNOJ GORI

Radio Petnjica
-
0
PROROČIĆ: PAVLE ĐURIŠIĆ ZLOČINAC SA ORDENOM HITLERA SAD I SA POSTAMENTOM U CRNOJ GORI

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

Postavljanje spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana predstavlja poraz svih antifašističkih, ustavnih i civilizacijskih vrijednosti na kojima bi savremena Crna Gora trebalo da počiva. Ovaj profašistički nelegalan čin  je moralna kapitulacija pred mračnim silama prošlosti.

Autori i inicijatori ovog spomenika zaboravili su, ili su možda namjerno izostavili, da uz Đurišića postave i spomenik njegovom ideološkom uzoru  Adolfu Hitleru, koji ga je lično odlikovao Gvozdenim krstom. Njih dvojica  ideološki blizanci  zaslužili su da budu prikazani zajedno, rame uz rame, kao istinski simboli zla koje su ostavili za sobom. U jednoj ruci dvogled, a u drugoj  kako istorija pamti Đurišića trebalo je staviti krvavu kamu ili odsječenu glavu nevine žrtve Bošnjaka-Muslimana,  antifašiste, partizana, žene, đjeteta. Jer upravo je to bila politika njegovog četničkog pokreta etničko čišćenje, kolaboracija sa okupatorom, sistematski masakri nad civilnim stanovništvom Crne Gore i Sandžaka.

Ako su već htjeli „obilježje istorije“, neka onda to bude u punom svjetlu istine neka to bude opomena, a ne glorifikacija. Ovako, ovo nije spomenik. Ovo je bronzani falsifikat, pokušaj da se u temelje Crne Gore ukopa revizionizam, mržnja i otvoreni poziv na rehabilitaciju fašizma.  U duboko podijeljenom društvu kakvo je današnje crnogorsko, ovakvi potezi nisu bezazleni. Oni nisu samo provokacija  oni mogu biti fitilj koji može zapaliti plamen novih vjerskih i nacionalnih tenzija.

U presudnim trenucima kada bi pomirenje, tolerancija i kultura sjećanja morale biti temelj društva, neko svjesno pokušava da vaskrsne ideologiju poraženu u krvi i pepelu Drugog svjetskog rata, pokušavajući da reaktivira duh poraženih fašističkih ideologija šaljući poruku da su progoni, masakri i kolaboracija sa okupatorom bili “patriotski čin”. Ovaj pokušaj rehabilitacije fašizma kroz spomeničku simboliku nije samo uvreda za žrtve, već je i direktan udar na ustavni poredak Crne Gore.

Zato je danas, više nego ikada, na ispitu sama država Crna Gora. Predsjednik Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i specijalno državno tužilaštvo  svi su na testu institucionalne zrelosti i moralne hrabrosti. Ćutanje bi značilo saučesništvo. Na ovom ispitu nije samo država na njemu je i Evropska unija. Jer Crna Gora koja teži članstvu u EU ne može sebi dozvoliti tolerisanje simbola fašizma, mržnje i zločina. Ako evropske vrijednosti išta znače, onda je ovo trenutak da se one jasno i nedvosmisleno odbrane  i riječju i djelom. Zlo ne miruje. Zlo se prepoznaje, imenuje i odlučno zaustavlja. Kada mu se ne pruži otpor  ono metastazira u sve pore društva. Zato, neka ovo bude posljednji put da se u Crnoj Gori podigne spomenik sramote, a ne prvi korak ka istorijskom zaboravu, moralnoj izdaji i institucionalnoj kapitulaciji pred ideologijama zla.

Ne zaboravimo Pavle Đurišić poražena istorijska figura  je inspirator, organizator i direktni egzekutor zla, čovjek čije su jedinice krvavim pohodima zasijale smrt među hiljadama nedužnih civila žena, đece, staraca Muslimana-Bošnjaka. Njegova ruka potpisivala je naređenja za pogrome, a njegova ideologija osmišljavala metode istrebljenja. U istoriju nije ušao kao ratnik, već kao koljač, kao simbol najmračnijeg oblika domaće izdaje, kao oličenje etničkog čišćenja, zločina iz mržnje i bezumne osvete. U Crnoj Gori koja treba da poštuje istinu, Pavle Đurišić bi mogao imati samo jedno „spomen-obilježje“  u udžbeniku istorije, u poglavlju o sramoti, kolaboraciji i zločinu i etničkom čišćenju. Bilo kakav pokušaj njegove rehabilitacije je pokušaj da se normalizuje zlo. A zlo koje se normalizuje uvijek se vraća još krvavije.

 

Selma Kučević za RP: Granica između Tutina i Petnjice biće samo na papiru

Radio Petnjica
-
0
Selma Kučević za RP: Granica između Tutina i Petnjice biće samo na papiru

Predsjednica opštine Tutin Selma Kučević izjavila je za portal radiopetnjica.me da „između Tutina i Petnjice ne postoje nikakve prave granice“ te da je uspostavljanje administrativnog prelaza pretežno birokratsko. Na zajedničkom sastanku sa čelnicima Petnjice, kako je rekla, dogovoreno je da se pripremi skupštinska odluka o uspostavljanju graničnog prelaza, ali i da se ubrzaju konkretni zajednički projekti.

Kučević je podsjetila da prijateljstvo Tutina i Petnjice datira još iz vremena bivšeg predsjednika Šemsudina Kučevića i da su temelji kvalitetne saradnje postavljeni decenijama unazad. „Mi tu tradiciju nastavljamo – već razgovaramo o infrastrukturnim, kulturnim i sportskim inicijativama koje treba da dovedemo do kraja“, rekla je predsjednica.

Posebno je naglasila važnost uloge dijaspore.

„Sigurna sam da će naši ljudi iz inostranstva imati značajan udio u realizaciji ovih projekata.“

Podsjetila je i na prethodne državne inicijative za uspostavljanje graničnog prelaza – koje, po njenim riječima, nisu zaživjele zbog nedostatka lokalne volje – te poručila da će lokalne vlasti preuzeti odgovornost da spomenuti prelaz konačno bude otvoren.

„Pešter nas povezuje geografski i emotivno – mnogi građani Petnjice potiču sa Pešteri, dok su se Tutinci tu doselili i izgradili nove domove. To nas obavezuje da zajednički radimo i na životnoj sredini, turizmu, sportu i kulturi, sve u interesu naših građana“, zaključila je Selma Kučević.

SAMIR RASTODER

FOKUS BIHORA: Ekološka grupa „Eko Petnjica“ uskoro i formalno NVO (STANJE ŽIVOTNE SREDINE U PETNJICI)

Radio Petnjica
-
0
FOKUS BIHORA: Ekološka grupa „Eko Petnjica“ uskoro i formalno NVO (STANJE ŽIVOTNE SREDINE U PETNJICI)

Neformalna grupa građana proslavlja godinu dana svojih eko-akcija – od sakupljanja otpada i predavanja o kompostiranju, preko edukacija u EU, do velikog čišćenja opštine Petnjica. Kako bi ubuduće imala veće mogućnosti i odgovornosti, članovi su se na nedavnom sastanku složili da je neophodno registrovati NVO: pripremljen je radni statut i ubrzano se radi na održavanju Osnivačke skupštine.

U okviru projekta FOKUS Bihora, koji portal radiopetnjica.me radi u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija osvrnuli smo se na stanje ekologije, životne sredine u Petnjici, kao i o radu ove značajne grupe građana zabrinutih za stanje životnog prostora u Bihoru.

Osnivanje i aktivnosti ekološke grupe „Eko Petnjica“

Ekološka inicijativa u Petnjici okupljena je oko vajber grupe „Eko Petnjica“, koju je pokrenuo povratnik iz Luksemburga Ruždija Kočan početkom avgusta 2024. godine. Grupa broji preko stotinu članova i nastala je iz želje građana da se ne mire sa lošim stanjem životne sredine u opštini. Već na samom početku organizovan je okrugli sto o lokalnim ekološkim problemima u Petnjici, na kojem su govorili istaknuti profesori porijeklom iz bihorskog kraja (dr Fehim Korać, dr Isat Skenderović, dr Ibro Skenderović) i stručnjaci iz oblasti upravljanja otpadom. Ovaj skup označio je početak organizovanog djelovanja na podizanju ekološke svijesti u Petnjici.

Ključne akcije koje je neformalna ekološka grupa sprovela tokom prve godine rada:

  • Dobrovoljne akcije čišćenja otpada duž puteva: Odmah nakon okruglog stola započeto je sa konkretnim akcijama uklanjanja otpada na prilazima Petnjici. Tokom avgusta i septembra 2024. izvedene su tri terenske akcije čišćenja usredsređene na glavne putne pravce u opštini. U tim akcijama učestvovali su uglavnom volonteri – kako lokalno stanovništvo, tako i brojni članovi petnjičke dijaspore koji ljeti borave u zavičaju. Prikupljene su velike količine otpada pored puteva, koji su godinama nelegalno odlagali nesavjesni građani. Na primjer, u akciji čišćenja putnog pravca Bioča–Gusare u septembru 2024. sakupljeno je preko 30 velikih vreća (120 litara) raznog otpada. Takođe, očišćen je i prilazni put Petnjici iz pravca Rožaja preko Trpezi, gdje su volonteri (uključujući eko-sekciju Osnovne škole Mahmut Adrović) za jedan dan prikupili oko 50 džakova smeća. Ta akcija, realizovana krajem septembra 2024, ocijenjena je kao najuspješnija do tada po broju učesnika i količini uklonjenog otpada. U njoj je učestvovao i direktor škole sa učenicima, svjestan da su mladi „najvažnija karika u lancu očuvanja životne sredine“. Nakon toga uslijedila je i akcija čišćenja putnog pravca Petnjica–Godočelje, čime je nastavljen niz sličnih aktivnosti na terenu.

  • Edukacija o pravilnom upravljanju otpadom: Grupa je organizovala i edukativne aktivnosti kako bi se povećala svijest građana o reciklaži i smanjenju otpada. Održano je predavanje na temu kompostiranja, gdje su građani upoznati sa načinima pretvaranja bio-otpada u korisni kompost, umjesto da završava na divljim deponijama. Paralelno s tim, lokalna NVO Vis Legis iz Petnjice je uz podršku međunarodnih partnera sprovela projekat “Kompostiranjem i reciklažom do održivog razvoja” tokom 2024. godine, što je uključivalo teorijska predavanja i praktične obuke o reciklaži i kompostiranju u opštini Petnjica. Ove aktivnosti pomogle su da se unaprijedi nivo znanja i praksa upravljanja otpadom u lokalnoj zajednici.

  • Međunarodna saradnja i obuke članova: Kako bi donijeli primjere dobrih praksi, neki članovi grupe Eko Petnjica su posjetili evropske zemlje radi sticanja iskustva. Uz podršku dijaspore, organizovane su studijske posjete: jedna članica boravila je u Sloveniji, a dvojica članova u Luksemburgu, gdje su se upoznali sa tamošnjim sistemima upravljanja komunalnim otpadom. Stečena znanja o reciklaži, selekciji otpada i održivim rješenjima prenijeta su nazad u Petnjicu, sa ciljem primjene najuspješnijih praksi u lokalnim uslovima. Zahvaljujući tim aktivnostima i pomoći stručnjaka iz dijaspore, grupa Eko Petnjica postala je dio nacionalne mreže Zero Waste Montenegro, što je značajno osnažilo njen kapacitet za djelovanje.

  • Pokretanje Dana čišćenja opštine Petnjica: Kruna prvog perioda rada grupe bila je organizacija velike akcije “Dan čišćenja opštine Petnjica” sa ambicijom da postane tradicionalna manifestacija svake godine u maju. Druga subota maja 2025. godine odabrana je za inauguralni Dan čišćenja, pod sloganom „Petnjica je naš dom, neka bude uredna i čista“. Tog dana se odazvalo oko 60 entuzijasta svih generacija, od osnovaca do penzionera, koji su u manjim timovima čistili više lokacija u opštini. Akciju su podržale lokalne institucije – osnovna škola (npr. OŠ Trpezi poslala je grupu učenika predvođenih nastavnicima), Komunalno preduzeće, Turistička organizacija Petnjica, pa čak i vjerska zajednica (imam je sa hutbe pozvao džematlije da se pridruže). Volonteri su očistili više putnih pravaca oko Petnjice (kao što su dionice prema Gusarama, Radmancima, Stenicama i dr.) i skupili značajne količine otpada. Učesnici ističu da nije ključna brojka napunjenih vreća, već poruka zajedništva i brige za sredinu koja je poslata iz Bihora – da male ideje uz angažman velikih ljudi mogu da učine čuda. Grupa Eko Petnjica se time nametnula kao pokretač “ekološke revolucije” u Petnjici i pokazala ličnim primjerom kako se može mijenjati loša praksa odnosa prema prirodi. Zdrava životna sredina mora biti opštinski prioritet broj 1, poručili su organizatori, jer je ona jedini realni razvojni resurs našeg kraja. Nakon ove uspješne akcije (koja je prevazišla očekivanja mnogih), cilj je da Dan čišćenja Petnjice postane tradicionalna godišnja akcija odnosno Dan ekologije opštine Petnjica ubuduće. Grupa je u međuvremenu intenzivirala i formalne korake – pripremljen je statut udruženja, a osnivačka skupština NVO planirana je za avgust 2025, kako bi se entuzijasti zvanično registrovali i lakše djelovali ubuduće

  • Stanje životne sredine u Petnjici

    Opština Petnjica suočava se sa ozbiljnim ekološkim izazovima, prvenstveno u oblasti upravljanja otpadom i očuvanja čiste vode. Zbog nedovoljno izgrađene infrastrukture za odlaganje smeća, tokom godina su se u Petnjici umnožila nelegalna smetlišta. Prema zvaničnim podacima Ministarstva ekologije (2024), na teritoriji Crne Gore evidentirano je preko 330 divljih deponija, a Petnjica se po broju ističe kao druga najugroženija opština u zemlji – identifikovano je 30 nelegalnih odlagališta otpada na području Petnjice (više ima samo Bijelo Polje sa 106). Ovakva rasprostranjena odlagališta predstavljaju veliki pritisak na životnu sredinu i narušavaju prirodne ljepote Bihora.

    Glavni razlog ove situacije je izostanak adekvatnog odlagališta otpada u samoj Petnjici. Godinama se pribjegavalo privremenim rješenjima – komunalni otpad se kamionima transportuje u susjednu opštinu Rožaje, na tamošnju privremenu deponiju Mostine. Međutim, ovakav transport je skup i logistički zahtjevan, a kapaciteti nijesu trajno riješeni. Pokušaji lokalnih vlasti da nađu lokaciju za sanitarnu deponiju unutar Petnjice nailazili su na otpor mještana, zabrinutih za životnu sredinu. Iz Opštine Petnjica priznaju da su “sve pokušali” kako bi privremeno rješili odlaganje smeća u svom ataru, ali da ih je protivljenje zajednice primoralo da i dalje otpad voze u Rožaje dok se ne izgradi regionalna deponija za sjever Crne Gore.

    Situacija je eskalirala krajem 2024. kada su mještani Petnjice održali proteste optužujući lokalno Komunalno preduzeće za nepropisno odlaganje otpada u prirodi. Aktivisti Moto kluba „Bihor“ i Mreže NVO Petnjice tada su ukazali da se kamioni komunalnog istovaraju smeće blizu izletišta i izvora pitke vode, što ozbiljno ugrožava okoliš. Posebno je istaknuto zagađenje rijeke Popče, jedne od najljepših rijeka bihorskog kraja, koju je nagomilani otpad doveo u opasnost – riječima aktivista, “nedozvoljenim odlaganjem smeća opasno je ugrožena rijeka Popča… na sceni je ekološki genocid nad rijekom koja predstavlja biser Bihora”. Demonstranti su zahtijevali hitno uklanjanje deponija kod izvorišta i zaustavljanje dalje devastacije prirode, zaprijetivši čak blokadom puteva ukoliko se problem ignoriše. Ovaj slučaj je ogolio nagomilane probleme: nedostatak sistema upravljanja otpadom i potrebu da se zaštite vodni resursi od zagađenja. Podsjetimo, izvorište Popča je glavni vodovodni resurs za oko 200 domaćinstava, a analiza Instituta za javno zdravlje 2023. pokazala je da voda sa izvorišta Popča nije ispravna za piće zbog mikrobiološke kontaminacije. Iako zagađenje vode može imati više uzroka, kontinuirano odlaganje smeća u slivu rijeke svakako doprinosi narušavanju kvaliteta vode i ekosistema.

    Lokalno Komunalno preduzeće odbacilo je optužbe da oni stvaraju divlje deponije, ali je potvrdilo da takva nesanitarna smetlišta postoje i da su rezultat dugogodišnjeg neodgovornog ponašanja pojedinaca. Prema riječima direktora komunalnog Mithada Cikotića, na području Bihora je “mapirano 27 divljih deponija” koje su napravili nesavjesni građani – “nije korektno optuživati naše preduzeće za nešto što nijesmo uradili” izjavio je Cikotić, istakavši da radnici Komunalnog rade na uklanjanju otpada gdje god je to moguće. I Komunalno i ekološki aktivisti složni su u jednom: trajno rješenje je moguće jedino kroz izgradnju regionalne sanitarne deponije za sjever Crne Gore. Bez toga, Petnjica će se i dalje mučiti sa improvizovanim odlagalištima i stalnom opasnošću od zagađenja zemljišta i voda.

    Pored problema sa otpadom, ekološka svijest stanovništva dugo je bila na niskom nivou. Godine zanemarivanja komunalnih problema dovele su do toga da su građani postali pasivni, pa i rezignirani. Kako ističu inicijatori Eko Petnjice, “svjesni smo da ljudi ne vjeruju u promjene, da su pasivni i da su izgubili i ono posljednje – nadu”, ali upravo zbog toga naglašavaju da odnos prema okolini ne smije čekati, jer se radi o štetama koje će kasnije biti teško popraviti. Upravo tu je neformalna grupa građana prepoznala prostor za djelovanje – edukacijom i ličnim primjerom nastoje da promijene ukorijenjene navike i apatiju. Pozitivni pomaci su već vidljivi: svaka uspješna akcija čišćenja privlači sve više učesnika, posebno mladih, i širi se svijest da je čista okolina zajednički interes. Podrška škole, lokalnih preduzeća i medija akcijama poput Dana čišćenja znak je da se stavovi postepeno mijenjaju. Lokalna vlast takođe uviđa da zaštita prirode nije samo ekološko, već i razvojno pitanje – Petnjica se promoviše kao “biser Bihora” i potencijalna turistička destinacija, što je neodrživo bez očuvane životne sredine.

    Ukratko, stanje ekologije u Petnjici obilježeno je velikim izazovima, ali i prvim značajnim koracima ka poboljšanju. Sa jedne strane, tu su nagomilani problemi divljih deponija, neadekvatnog odlaganja otpada i rizika po vode i zdravlje ljudi. Sa druge strane, pojavio se snažan građanski aktivizam kroz grupu Eko Petnjica, koji u saradnji sa školama, NVO sektorom i dijasporom radi na podizanju ekološke svijesti i konkretnom uređivanju sredine. Ovi entuzijasti poručuju da “nemamo pravo na odustajanje” – prirodu moramo čuvati za buduće generacije. Zahvaljujući njihovom angažmanu, teme ekologije postale su prioritet u lokalnoj zajednici, što uliva nadu da će Petnjica u narednim godinama uspjeti da prevaziđe status jednog od ekoloških žarišta i postane primjer kako zajednica zajedničkim snagama može zaštititi svoj životni prostor.

    SAMIR RASTODER

  • Projekat FOKUS BIHORA  podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.
1...678...955Stranica 7 of 955