Održana društveno-humoristička tribina: Udavismo se u plitkoj pameti

Radio Petnjica
-
0
Održana društveno-humoristička tribina: Udavismo se u plitkoj pameti

U okviru XVIII Festivala priče „Zavičajne staze – Bihor 2025“ i programa „Žubor Bihora i Kazivart-a“,  u Petnjici je održana društveno-humoristička tribina na kojoj su predstavljene sadržajne i motivacione bliskosti sa Festivalom crnogorskog humora, satire i karikature, jer i jedan i drugi festival promovišu satirično stvaralaštvo, otvaraju aktuelna društvena pitanja, prizivaju najbolje i one koji to mogu biti. Oba festivala se uspijevaju održati zahvaljujući upornosti i entuzijazmu osnivača i organizatora, kao i podršci razumnih, čestitih ljudi, i ne prihavataju ničije tutorstvo. U namjeri da oslobođena misao zabavi i probudi uspavane između prošlosti i budućnosti, promovisane su knjige i sentence brojnih autora, s akcentom na zbornike aforizama Gluva dolina Velizara Radonjića i Polazeći od sebe Jasmina Ćorovića, koji je zapisao: Ubijeđen sam da ćemo preskočiti sve evropske zemlje – trideset godina hvatamo zalet! Aforizmi Ćorovića protkani su svakodnevicom u kojoj duboko i efektno zapaža suštinske devijacije i upozorava na njih. Iz opravdanih razlog anje stigao u Petnjicu ali  su njegovi aforizmi toplo pozdravljeni od publike.

Dragan Mitov Djurovic

U program naslovljenom “Udavismo se u plitkoj pameti“, učesnici su brojnim citatima, poput: On kaže da ja danas živim bolje no ikad. Valjda on bolje zna, problematizovali odnos prema kulturi i manifestacijama koje imaju širi značaj.

– U metežno doba, koje decenijama vlada na našim prostorima, priča i smijeh ostaju kao jedini, i to prijeki lijek. Jer, davno je pjesnik poručio: tako ti je to u nas, glavu diže prazan klas – podsjetio je Dragan Mitov Đurović, osnivač i direktor Crnogorskog festivala humora, satire i karikature.

– Zato, već dvije i po decenije, srećom bez društvene pomoći, Festivalom crnogorskog humora, satire i karikature, koji organizuje Kulturno-informativni centar ,,Bijeli Pavle“ iz Danilovgrada, pravimo otpor primitivizmu, koji je uzbičio, kako u politici, tako i u mnogim društvenim oblastima. To je borba sa vjetrenjačama  i ljuta trava na ljutu ranu… Da smo na tom zadatku uspješni, potvrđuju uvijek puna sala danilovgradskog Centra za kulturu, brojne knjige koje smo štampali i, napokon, humoristički časopis „Žuč“, koji ponekad prati festivalske dane – naglasio je Đurović, uveseljavajući prisutnu publiku sjajnim aforizmima Radomira Rackovića, Luke Lagatora i drugih autora.

Mirsad Rastoder

– Festival „Zavičajne staze“ je punoljetan i slobodan. Može da bira kojim putevima će dalje da brodi, saopštio je urednik programa Mirsad Rastoder i podsjetio:

– Rođen je u glavama sanjara 2007., a prohodao 2008. godine i to uz sa film „Moj zavičaj“, kao kulturno-turistička i razvojno-podsticajna manifestacija, sve do juna 2013., u organizaciji NVO Centra za seoski razvoj i Centra za kulturu Bihor. Tih godina, Bihorci su opet priželjkivali Opštinu. I ona je slučajno došla. Slučajno, ako  zaboravimo trud, znanje, mudrost i nesebično pegalaštvo jednog broja ljudi, vizionara i entuzijasta, umjetika i zavičajnih patriota, ali i naših prijatelja. Zajedno smo budili i probudil nadu opstanaka na ovim prostorima. „Zavičajne staze“ to i dalje čine, a vi – razmislite.

– Festival čuva duh i dušu Bihora, tematizuje različite segmente života i stvaralaštva i svemu daje karakter univerzalnosti – konstatuju  naši gosti. „Bihorski Makondo inspiriše književne stvaraoce i umjetnike sa širih prostora, da Bihoru posvete umjetničku kreativnost, duboku misaonost i uzvišene imaginacije, od kojih čitavim regionom i dalje, Bihor žubori žuborom književne ljepote i umjetničkih vrijednosti“, citirao je Rastoder i nabrojao da je objavljeno: 13 zbornika odabranih priča, 4 izbora poezije, knjiga novela, dvije monografije i 5 brojeva časopisa „KazivArt“ .

Nije mi što nas žedne prevode preko vode, nego što nas koriste kao čamce

Knjiga Gluva dolina, VelizaraRadonjića, zbirka je satiričnih priča, aforizama i satiričnih pjesama. U dobrom dijelu, u knjizi su tekstovi nagrađivani na festivalima humora i satire, kao što su: „Nušićijada“ u Ivanjici, „Dani Vuka Bezarevića“ u Pljevljima, Festival crnogorskog  humora i satire u Danilovgradu…

Velizar Radonjić

–  Moja satira pogađa u čelo, među oči. Ne zabada prst u oko, jer nema smisla da nekome izbijem oko. Ja pokušavam da mu pomognem da otvori oči i da progleda – pojasnio je Radonjić i citirao uvodnu crticu iz svoje knjige:

Na početku bješe mrak.

Onda reče Bog: Neka bude svjetlost.

I bi svjetlost.

I opet reče Bog: Neka budu izbori.

I bjehu izbori. A mi smo glasali.

I nasta mrak.

– Sva nepočinstava na planeti, počela su onoga dana kada smo na izborima glasali umjesto da biramo, opominje Radonjić. – I nemojte se ljutiti ako vam se ne sviđa satira koju stvaram. Ni meni se ne sviđaju pojave koje su mi bile inspiracija za stvaranje satire. Satira i nastaje zbog toga da bi, na jedan malo drugačiji način, ukazala na naše slabosti, sa željom da popravimo svijet kako bi bio ljepše mjesto za život. Gluva dolina  je jedna slojevita priča o Crnoj Gori, bolje reći slika savremene i svevremene Crne Gore, onakve kakvu je onaj koji umije da gleda, a uz to je dobronamjeran, vidi sa vrh Lovćena, jer – Ko na Lovćen ak’ imalo sjedi, više vidi no onaj iz Podgorice…

Iste večeri, Radonjić je poklonio svoju obimnu monografiju Hronika graditeljstva u Crnoj Gori  biblioteci JU Centar za kulturu – Petnjica. Istoj ustanovi, knjige aforizama i satiričnih priča, poklonio je Dragan Mitov Đurović u ime Festivala crnogorskog humora, satire i karikature. Čitaoci u Petnjci, na poklon su dobili i primjerke zbornika priča „Žubor Bihora” i časopisa “KazivArt“, koji su publikovani uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori.

Emir Pašić

 

 

Udruženje “Vrijedne ruke” Bihor predstavilo bihorske ćilime na Festivalu ćilima u Ulcinju

Radio Petnjica
-
0
Udruženje “Vrijedne ruke” Bihor predstavilo bihorske ćilime na Festivalu ćilima u Ulcinju

Udruženje „Vrijedne ruke“ iz Bihora uspješno je predstavilo motive Bihorskih ćilima na Festivalu ćilima, koji je održan u Ulcinju od 15. do 17. avgusta 2025. godine.

Bihorski ćilim, zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro opštine Petnjica i Crne Gore, privukao je veliku pažnju posjetilaca festivala. Specifičan po prepoznatljivim motivima, bogatoj simbolici i načinu izrade koji se prenosi generacijama, ovaj ćilim predstavlja jedno od najznačajnijih kulturnih blaga sjevera Crne Gore.

Na čelu udruženja „Vrijedne ruke“ nalazi se Sabaheta Novalić, koja je i zvanično prepoznata kao čuvar nematerijalnog kulturnog dobra Bihorskih ćilima. U izjavi za medije, Novalić je istakla značaj ovakvih manifestacija:

“Festival ćilima nije samo prilika za predstavljanje rukotvorina, već i važna platforma za očuvanje tradicije i razmjenu iskustava među tkaljama iz različitih krajeva. Ponosni smo što smo predstavili Bihor i njegovu bogatu kulturnu baštinu, a posebno što je publika prepoznala autentičnost i vrijednost naših ćilima.”

Članice udruženja predstavile su više unikatnih primjeraka ćilima, izrađenih tradicionalnom tehnikom na tkačkom razvoju  koristeći prirodne materijale i motive karakteristične za Bihorski kraj.

Učešće na ovom festivalu dodatno je učvrstilo ulogu udruženja kao značajnog čuvara i promotera kulturnog identiteta Bihora, te podstrek za dalji rad na očuvanju i valorizaciji nematerijalne kulturne baštine Crne Gore.

Svečano uručene nagrade Festivala „Zavičajne staze“- Bihor 2025: Prvonagarđena priča „Okamenjena“ Senade Užičanin

Radio Petnjica
-
0
Svečano uručene nagrade Festivala „Zavičajne staze“- Bihor 2025: Prvonagarđena priča „Okamenjena“ Senade Užičanin

Prvu nagradu Festivala za piču inspirisanu Bihorom-zavičajem, osvojila je priča Okamenjena Senade Užičanin iz Tuzle, drugu Kako nastaju priče Emine Selimović iz Zenice, a treću priča Rane, autorke Ivone Grgić iz Tuzle. Nagradu za autentičnost pripovijedanja zavrijedila je priča Tišina Dina Lotinca iz Sjenice. Ovo je saopšteno tokom književne tibine pod naslovom “Veče nagrađenih priča” u Petnjici, 16. avgusta, koju je u okviru projekta “Žubor Bihora i KazivArt-a” organizovala Nevladina organizacija Centar za kulturu –Bihor.

Program je zašpočet poezijom koju su nadahnuto govorili pjesnici Kristina Babić i Gordan Čampar, a nastavljena svečarskim obraćanjima nagrađenih prozaista Emine Selimović, Dina Lotinca i drugih gostiju večeri.

Kristina Babic

Stručni žiri za ocjenjivanje, po Konkursu pristiglih priča, radio je u sastavu: prof.dr Nadija Rebronja, prof. dr Azra Hodžić-Čavkić i Nada Bukilić, koja je bila predsjednica žirija.

Gordan Čampar

„Za najbolju priču, sa najviše zbirnih bodova, izabrale smo priču Okamenjena. u kojoj poznata predanja (uobičajena u širem podneblju) dobijaju glas žene, sa tonom koji svaku riječ boji skoro gotičkom atmosferom, čime je, u stvari, opisana duga istorija samožrtvovanja žene, ali i tuđe (muškarčevo) žrtvovanje žena, kao najprikladnijih „objekata“ za žrtvu, radi nekog cilja, zamišljenog višim od svega, a to znači, prevashodno, višim i važnijim od žene“, saopštila je, pored ostaog, Nada Bukilić.

Senada Uzicanin

Drugoplasirana priča Kako nastaju priče, svojevrsna je porodična storija o đedu inadžiji, o njegovom nadgornjavanju sa jednim velikanom pisane riječi, istinita ili izmišljena, ipak jeste i omaž Ćamilu Sijariću i, mimo njega, zanimljiva pripovijest o tome kako se i riječi mogu pogubiti i zaboraviti, kako se i jezik može prosijati kroz sito vremena, te time udaljiti čovjeka od onog njegovog suštinskog i jedinstvenog…

Trećenagrađena priča Rane u kojoj nakon zastrašujućeg naslova slijedi jedna prilično duhovita i vrcava priča o nekoliko neuobičajenih dana u životu jedne „obične“ žene, koja uz peripetije postiže svoje ciljeve. A kada ih postigne, sav njen trud, sve njene želje i cijeli njen svijet opet se završavaju u onoj istoj avliji odakle je i krenula da traži rješenje za svoju žensku nevolju, koja muči sve žene svijeta i kada su „obične“ i kada su „neobične“: da lijepo izgleda na važan dan.

Nagrada za autentičnost pripovijedanja pripala je priči Tišina, jer je napisana lijepim jezikom, čiste je strukture i vrlo autentično dočarava određene običaje. Osnovni motiv ove priče je očaj majke koja je bila prinuđena da bira između dva sina kojeg da spasi, da bi joj upravo taj „spašeni“ nastradao vrlo brzo. A onaj ostavljeni, zamišlja ga majka, prvi hoda za mejtom tj. za njom mrtvom, dok ju nose ka mezarju. Osim jezika, ova priča ima i etnoloških zanimljivosti, a u odluci nam je pomoglo i to što je polučila visok broj bodova“, pojasnila je Bukilić.

Žiri je pored nagrađenih pohvalio još šest rukopisa, koji su bili u tijesnoj konkurenciji za priznja i saopštio, da priče u cjelini potvrđuju nezaobilaznost žena – junakinja svih naroda i svih doba, u svim književnim djelima, od lirske poezije do najobimnijih epova i romana.

Obrazlažući Odluku žirija na književnoj svečanosti u Petnjici, Bukilić je stoga naglasila da mimo nagrađenih, pažnju valja posvetiti i drugim pričama. Posebno priči Trava. Nesvakidašnji, neočekivani i prelijepi lirski zapis o djetinjstvu i prolaznosti, kratka je, zaista kratka pjesma/priča oko koje su se takođe „lomila koplja“. Bihorski Muslihun-aga, Kolačarska radnja, Voz smrti „Lovćen – 671” i Grad i đavo će vam takođe pružiti istinski čitalački doživljaj. Svaka na svoj način, ove priče upotpunjuju psiho-sociološki portret, ne samo bihorskog ili bošnjačkog čovjeka, ne samo balkanskog insana (koji neđe ima zavičaj), već onog kakav je uopšte u našoj svijesti taj božji stvor, taj Čovjek – žena ili muškarac, onog kakvog svako od nas, u svom (ne)sveznanju, zamišlja da može sresti bilo kad i bilo đe na ovom vilajetu“, kazala je Nada Bukilić.

Nagrade laureatima (plakete i diploma, koje je pratio i adekvatan novčani iznos) uručili su predstavnici organizacija koje tradicionalno podržavaju “Zavičajne staze”: Esko Halilović (Zavičajni klub Bihor iz Luksemburaga), Enver Rastoder (Bošnjački donatorski Fond  iz Luksemburga) i mr Dženisa Mujević u ime Bošnjakog vijeća u Crnoj Gori.

Esko Halilovic i nagradjeni

Svečanoj dodjeli nagrada, iz opravdanih razloga, nijesu prisustvovale autorke prvonagrađene i trećenagrađene priče, Senada Užičanin i Ivona Grgić, već su se organizatorima i publici obratile video porukama i zahvalile na priznanjima koja su im ukazana.

Zahvalnost Žiriju i organizartorima festivala “Zavičajnestaze” uputio je i Dino Lotinac te naglasio da nagrada potvrđuje vrijednost autentičnog pripovijedanja i važnost čuvanja našeg nasljeđa. “Ova nagrada mi je podstrek da nastavim pričati priče koje povezuju ljude i čuvaju duh zavičaja”, kazao je Lotinac.

Dino Lotinac i Dzenisa Mujevic

“U suštini, sve nagrade su motivacija autorima da nastave pisati još bolje. A nagrada Bihorska vila je posebna, u kontekstu da same autore vraća i podsjeća na njihove vlastite korijene, na indentitetska pitanja, naglasila je Emina Selimović. “Pjesnik Tomas Stern Eliot je u svojoj poemi zapisao da su vrijeme prošlo i vrijeme buduće, oba sadržana u vremenu sadašnjem… Eto, to je za mene ova nagarada, trenutak u  kojem su osvijetljene naša prošlost i naša budućnost”, poručila je Selimović uz zahvalnost i organizatorima Festivala i žiriju za podsticaj mladima, koji mijenjaju knjževni pejzaž u regionu.

Iste večeri održana je i društeno-humoristička tribina “Udavismo se u plitkoj pameti” na kojo su predstavljene bogate publikacije Festivala crnogorskog humora, satire i karikature u Danilovgradu,

knjiga Aforizama Jasmina Ćorovića, stvaralaštvo Velizara Radonjića, dramskog pisca, satiričara i hroničara. Učestvovali su Mirsad Rastoder, Dagan Mitov Đurović i Velizar Radonjić.

Program je održan u znaku projekta “Žubor Bihora i KazivArt-a”, te su promovisana dva nova izdanja, zbornik priča Žubor bihora i časopis KazivArt, koji su štampani uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

 Emir Pašić    

EPCG proslavlja 115 godina u znaku novih energetskih iskoraka

Radio Petnjica
-
0
EPCG proslavlja 115 godina u znaku novih energetskih iskoraka

Elektroprivreda Crne Gore danas slavi svoj 115. rođendan, kojim se potvrđuje tradicija duga više od jednog vijeka, ali i snaga da se odlučno ide u susret budućnosti. EPCG danas stoji kao likvidna, stabilna i kreditno sposobna kompanija, koja i u vremenu globalnih energetskih izazova čuva sigurnost snabdijevanja, održava cijene električne energije na istom nivou, bilježi rast broja korisnika i redovnih platiša, a kroz brojne donacije daje nemjerljiv doprinos razvoju zdravstvenog, kulturnog, sportskog i društvenog života Crne Gore.

Ovogodišnji jubilej obilježava se u znaku novih velikih energetskih poduhvata. U centru pažnje su projekti koji EPCG vode putem zelene tranzicije: izgradnja vjetroelektrane Gvozd, nastavak programa Solari 5000+, ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja, kao i inovativni projekti skladištenja energije. Podsjećamo na činjenicu da je nedavno donesena odluka da se raspiše javni poziv za nabavku dva baterijska sistema ukupnog kapaciteta 240 MWh. To je investicija koja će značajno unaprijediti elektroenergetski sistem Crne Gore i omogućiti još snažniju integraciju obnovljivih izvora.

Dan EPCG – 19. avgust – obilježava se u znak sjećanja na davnu 1910. godinu, kada je kralj Nikola pustio u rad prvu električnu centralu na Cetinju. Tadašnja centrala sa dva dizel motora snage 110 kW obasjala je ulice prijestonice i označila ulazak Crne Gore u eru tehnološkog napretka.

Od „Crnogorskog preduzeća za elektriku“ do današnje EPCG proteklo je 115 godina bogate istorije i grandioznih energetskih projekata. Danas, baš kao i nekada, EPCG je stub razvoja države i društva, ali i predvodnik moderne energetske tranzicije. Sa vizijom da Crna Gora postane dio evropske porodice zemalja koje će do 2050. godine koristiti isključivo čistu energiju, EPCG nastavlja da gradi budućnost u kojoj će svaka nova generacija imati sigurnije, zelenije i održivije energetsko okruženje.

 

OBAVJEŠTENJE: U PETNJICI SJUTRA ZAPRAŠIVANJE PROTIV KOMARACA, ZAŠTITITE PČELE

Radio Petnjica
-
0
OBAVJEŠTENJE: U PETNJICI SJUTRA ZAPRAŠIVANJE PROTIV KOMARACA, ZAŠTITITE PČELE

Opština Petnjica obavještava građane da će se dana 20.08.2025. godine sa početkom u 22:00h u okviru sprovođenja preventivne dezinsekcije vršiti uništavanje odraslih formi komaraca metodom zamagljivanja iz dimnog generatora. Tretman će vršiti izabrani ponuđač ” PREDUZEĆE ZA SANITARNO-EKOLOŠKU ZAŠTITU  DEZINFEKCIJU I DERATIZACIJU ‚‚EKO SANITEKO MD“ D.O.O.

U slučaju lošeg vremana ( kiša ili jak vjetar) najavljena aktivnost će se odložiti za prve naredne dane.

Ovim putem, pozivamo vlasnike pčelinjih društava da preduzmu mjere zaštite i obezbijede pčelinja društva, jer se tretman vrši duž lokalnih puteva kroz naseljena mjesta. Za dodatne informacije, građani mogu kontaktirati službu Opštine Petnjica na telefon 069/483-109.

Ekološki alarm iz Trpezi: ko zakopava Petnjicu u sopstveno smeće (foto i video)

Radio Petnjica
-
0
Ekološki alarm iz Trpezi: ko zakopava Petnjicu u sopstveno smeće (foto i video)

Ekološki aktivisti iz Petnjice snimili su i fotografisali novo nelegalno odlaganje i zatrpavanje otpada u šumama Trpezi i uz trpešku rijeku. U saopštenju mreže lokalnih NVO navodi se da se otpad „neodgovorno i protivzakonito“ potrpava na lokacijama koje nijesu za to predviđene, čime se direktno ugrožavaju borove šume, trpeški vodotok i okolna domaćinstva; odgovornost traže od Opštine Petnjica i komunalnih službi.

Ovo nije izolovan eksces nego nastavak višegodišnjeg obrasca o kojem Radio Petnjica piše godinama: od „gomila smeća na svakom koraku“ duž pravaca prema Rožajama i trase Trpezi–Kalica, do stalnih „spontanih“ deponija uz rijeke i pored puteva. Medij je još 2020. dokumentovao kritične tačke kod Kutnjeg brda, starog puta Skenderovići/Trpezi i dalje prema granici sa rožajskom opštinom.

Konkretno za Trpezi, redakcija je 2022. bilježila veliku količinu otpada na pravcu Vrbica–Trpezi (mjesno mjesto Jelah), gdje je potok bio gotovo zatrpan smećem; iste godine mapirano je više divljih deponija po cijeloj opštini, uključujući Gornju Vrbicu, Trpezi, Turjak, Tucanje i druge tačke.

Sistemsko objašnjenje problema stoji u vakuumu odlaganja. Opština Petnjica, kako je 30. januara 2023. potvrdio predsjednik opštine, godinama nije uspjela da obezbijedi vlastitu lokaciju, pa je otpad vozila u Rožaje kao skupo, privremeno rješenje. Ali je i ovo „ventil“ praktično zatvoren: direktor Komunalnog preduzeća je 10. maja 2025. javno rekao da je Rožaje u blokadi, a Berane „već pri kraju“ (kapaciteta), zbog čega je regionalno rješenje za sjever Crne Gore neodložno. Potraga za legalnim mjestom gdje otpad uopšte može da se odloži – postala je nemoguća misija.

Građanski pritisak traje: u oktobru 2024. organizovan je protest s porukom da se država mora uključiti jer lokalne kapacitete i kontrole (posebno blizu izvorišta i izletišta) nijesu dovoljne; aktivisti su tada iznijeli tvrdnje o nepropisnom odlaganju i tražili hitnu sanaciju. Istovremeno, Komunalno preduzeće je u više navrata odbacilo optužbe da ono pravi divlje deponije, navodeći da naslijeđeni problem potiče i od dugogodišnjeg neodgovornog ponašanja dijela građana – što potvrđuje potrebu za transparentnom, nezavisnom kontrolom čitavog lanca otpada.

Šta sada, konkretno i odmah:

  1. Hitna obustava svakog zatrpavanja otpada u prirodi i privremena „stop traka“ na sve sporne lokacije u Trpezima i širem slivu Popče.

  2. Vanredni inspekcijski nadzor (ekološka, komunalna, vodna inspekcija), uz objavu zapisnika i geografskih koordinata svih tačaka gdje je otpad istresan ili zatrpan.

  3. Privremna transfer-stanica pod nadzorom (vaganje, foto-dokumentacija, dnevnik kretanja otpada), do institucionalnog rješenja; bez toga će se „noćni istovari“ nastaviti.

  4. Javna, datumski vezana mapa sanacije (ko, šta, gdje, do kada) i režim kazni – ne samo za pojedince već i za izvođače/pravna lica.

  5. Regionalni dogovor: Vlada i sjeverne opštine da u kratkom roku zaključe sporazum o dostupnim kapacitetima (uz međudeponiju/transfer), te da otvore proces za trajnu regionalnu sanitarnu deponiju sa reciklažnim centrom, što lokalni akteri traže već godinama.

Petnjica nema luksuz da čeka – voda, šuma i zdravlje ne trpe odlaganje. Ovaj slučaj iz Trpezi samo je najnoviji dokaz da se bez transparentne odgovornosti i državne logistike problem neće riješiti; naprotiv, rastaće. Vrijeme je da se lanac neodgovornosti prekine – i to javno, mjerljivo i pod lupom.

SAMIR RASTODER

APEL ZA HITNU REAKCIJU: Spriječimo ekološki genocid u Petnjici

Radio Petnjica
-
0
APEL ZA HITNU REAKCIJU: Spriječimo ekološki genocid u Petnjici

Mreža nevladinih organizacija iz Petnjice, zajedno sa eko ambasadorkom Sabahetom Novalić, najoštrije osuđuje neodgovorno i protivzakonito odlaganje i potrpavanje otpada od strane lokalnog komunalnog preduzeća na lokacijama koje nisu predviđene za tu svrhu.

Ovim nelegalnim aktivnostima direktno se ugrožavaju:

Borova šuma — prirodni filter vazduha i stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta,

Trpeška rijeka — jedan od ključnih vodotokova opštine, čije zagađenje prijeti kompletnom ekosistemu i zdravlju stanovništva,

Obližnja domaćinstva — čiji su stanovnici izloženi zdravstvenim rizicima i potencijalnoj šteti po imovinu.

Ovakvo ponašanje predstavlja ekološki genocid — trajno i sistematsko uništavanje prirodne sredine i ugrožavanje osnovnih ljudskih prava na zdrav život.

Pozivamo:

Opštinu Petnjica da HITNO reaguje i obustavi ovakve prakse,

Inspekcijske organe da izvrše nadzor i preduzmu zakonom propisane mjere protiv odgovornih,

Medije i građane da podignu glas protiv uništavanja naše zajedničke sredine.

Ekologija nije luksuz, već osnovna potreba i obaveza prema budućim generacijama. Očuvajmo Petnjicu — zelenu, zdravu i dostojnu života.
Saopštenje za javnost potpisuje Sabaheta Novalić u ime mreže NVO Petnjica

JOŠ JEDNA AKCIJA EKO GRUPE PETNJICA

Radio Petnjica
-
0
JOŠ JEDNA AKCIJA EKO GRUPE PETNJICA

Članovi i aktivisti grupe EKO PETNJICA danas su sproveli akciju čišćenja putnog pravca Petnjica – Podvade, s ciljem uređenja prostora i podizanja ekološke svijesti među građanima.

U akciji su učestvovali Avdo Korać, Munir Latić, Elvis i Ruždija Kočan, Mehdija Šabotić i Eldar Adrović, koji su zajedničkim radom uklonili otpad i uredili okolinu duž pomenute dionice.

Predstavnici EKO PETNJICE istakli su da ovakve aktivnosti imaju za cilj očuvanje prirode i poboljšanje kvaliteta života mještana, te najavili da će i ubuduće organizovati slične akcije.

Mjestani Petnjice pozdravili su ovu inicijativu, naglašavajući da čista i uređena sredina predstavlja važan preduslov za zdrav život i ljepši izgled mjesta.

Skup solidarnosti u Petnjici: Muratović pozvao na poštovanje međunarodnog prava (FOTO I VIDEO)

Radio Petnjica
-
0
Skup solidarnosti u Petnjici: Muratović pozvao na poštovanje međunarodnog prava (FOTO I VIDEO)

Na skupu podrške palestinskom narodu, održanom u danas  u „Divan bašti“ u centru Petnjice, okupljenima se obratio Ahmedin Muratović u ime Grupe građana iz Petnjice koja je organizovala protest..

U svom govoru , Muratović je pozvao na solidarnost sa civilima u Gazi, osudu zločina nad civilnim stanovništvom i poštovanje odluka međunarodnih sudova. Najavljena je i dalja serija okupljanja širom zemlje, kao i veliki skup solidarnosti u Podgorici u narednom periodu.

Talasi solidarnosti širom CG. Današnji protest u Petnjici dio je koordinisanih skupova koji se održavaju u 10 opština (između ostalog u Baru, Bijelom Polju, Rožajama, Beranama, Cetinju…), u organizaciji građanskih inicijativa, nevladinih organizacija, islamskih zajednica i Pokreta solidarnosti sa Palestinom. gradski.medan.co.me

Kontekst i brojke

Prema posljednjem OCHA izvještaju, 61.722 Palestinca su poginula, a 154.525 ranjeno u Gazi od oktobra 2023. do 13. avgusta 2025.; UN ističe pogoršanje gladi i rast smrtnih ishoda povezanih s neuhranjenošću.

Novinari pod vatrom. UN i međunarodne novinarske organizacije pozvale su na punu istragu nakon napada 10. avgusta u kojem je, prema CPJ/IFJ, ubijeno više novinara i medijskih radnika, dok ukupni broj stradalih novinara u ratu bilježi dramatičan rast.

Pravni okvir. Međunarodni sud pravde je 24. maja 2024. dodatno precizirao privremene mjere u predmetu JAR protiv Izraela, naglašavajući obavezu sprječavanja djela iz Genocidne konvencije i zaštite civila, što je u fokusu poruka sa protesta.

Integralno govor Muratovića:

Na početku želim da se zahvalim svima vama koji ste došli ovdje da pružite podršku narodu Palestine u ovom teškom trenutku – ne samo za Palestinu, nego i čitav svijet. Vaše prisustvo znači mnogo. Ono šalje poruku da Petnjica misli na napaćeni narod Palestine i da Petnjica odbija da ćuti na nepravdu.

Zahvaljujem i Pokretu solidarnosti sa Palestinom, koji su nam pomogli da organizujemo ovaj današnji skup. Oni su do sada organizovali brojne proteste širom Crne Gore, humanitarne akcije za prikupljanje pomoći Gazi i mnoge druge aktivnosti.
Današnji skup je samo jedan od desetak skupova koji se upravo danas odvijaju širom naše zemlje, a istovremeno i uvod u veliki protest koji će se organizovati u Podgorici 14. septembra na koji vas pozivamo da dođete.

Kao što znamo, narod Palestine se već decenijama suočava sa nepravdom. Njihova sloboda je uskraćena, zemlja oduzeta, kuće porušene i djeca ubijana. Generacije odrastaju u stalnom strahu. Gazu nazivaju “najvećim zatvorom na svijetu”, a u posljednje dvije godine, za Gazu možemo slobodno reći da je “pakao na Zemlji”.
Cionistički aparthejd režim već skoro dvije godine pokušava etnički očisti Gazu. Već skoro dvije godine Izrael bez prestanka ubija nedužne civile na najsvirepije načine. Mediji pominju brojke od od 80 hiljada ubijenih civila i taj broj još uvijek raste. Meta su bolnice, škole, džamije, crkve, skloništa, medicinsko osoblje, humanitarni radnici… Narod Gaze gladuje, jer nemaju hranu niti vodu, a ostalim uslovima da ne pričamo. Gaza je potpuno odsječena od svijeta i umire u tami. A uz to, Izrael naročito cilja na novinare.

Zašto novinare? Zato što Izrael pokušava da prikrije ono šta se dešava u Gazi. Zbog toga je bitno da i mala Petnjica digne glas – zato što pokušavaju sve nas da ućutkaju. Okupili smo se ovdje da pokažemo da nismo kao neke druge zemlje koje uporno ćute na ono što Izrael radi, a mnoge od njih mu u tome čak i pomažu. Mi odbijamo da ćutimo dok Izrael, pred našim očima, vrši GENOCID u Gazi, jer ćutanje znači dopuštanje zlu da ruši sve civilizacijske vrijednosti za koje se borimo da bismo svijet učinili boljim mjestom za čitavo čovječanstvo.

Ovo nije pitanje politike, religije ili nacionalnosti – ovo je pitanje pravde i istine. U Crnoj Gori vidimo kako su se svi građani ujedinili u stavu prema ovom zločinu. Ko može da ostane ravnodušan na slike djece čija su tijela raskomadana bombama ili ljudi koji bivaju živi spaljeni. Ko može da ostane ravnodušan na priče kao što je ona o petogodišnjoj Hind Radžab čiju su čitavu porodicu zločinci ubili na jednom mjestu, a nju ostavili živu da satima, prestravljena, među mrtvim tijelima svoje porodice moli za pomoć? Čekali su medicinske radnike koji su došli da joj pomognu da bi ih ubili, a na kraju su ubili i nju. Ovo je samo jedan od bezbroj potresnih primjera.

Zbog toga smo mi ovdje – da dignemo glas protiv nepravde i da sa ostalim građanima Crne Gore pozovemo naše političare da ne ignorišu volju naroda. Da ne ignorišu peticiju Pokreta koja je potpisana u rekordnom roku i osude genocid. Da slijedimo primjer Slovenije, Španije, Irske i drugih zemalja koje su to uradile. Tražimo da se poštuju odluke međunarodnih sudova. Pridružimo se milionima ljudi širom svijeta koji svojim glasom brane pravo na život.

Cionisti Palestince nazivaju životinjama, a Palestinci i u svom tom užasu odgovaraju osmjesima, kao onaj otac koji pokušava da utješi svoju ćerku, dok oko njih padaju bombe. Ljekari jure da pomognu ranjenima, a novinari da svijetu pokažu sav užas koji njihov narod preživljava, iako znaju da će izraelski snajperi prvo na njih da pucaju. Pred prijetnjom nestanka, Palestinci i dalje stvaraju umjetnost, poput mladog pjesnika Hajdara El Gazalija, čiji stihovi opisuju situaciju u Gazi, kao npr. u pjesmi:

Smrt djeteta

Ubili su te kao leptire,
I sabah je dovio za tebe,
Jer iz jamice na tvom obrazu dan sviće.
Ubili su te da se sabah nikad ne vrati,
Tako da ostanemo u tami, bez vida.
Rekli su da si prijetio zemlji
Eksplozivnim pojasom oko svog struka
Samo ja
Sam znao
Koliko mnogo si volio
Pojaseve od ruža.

Zapamtimo, Palestinci nemaju kud da pobjegnu i samo čekaju smrt. Zato ne dozvolimo da Gaza nestane. Sloboda Palestini!

Petnjica uz Podgoricu: Heroji protiv vatrene stihije

Radio Petnjica
-
0
Petnjica uz Podgoricu: Heroji protiv vatrene stihije

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Petnjica su na ispomoći kolegama u Podgorici u gašenju požara koji su zahvatili veliki broj naselja u toj opštini.

Pored naših vatrogasaca, angažovani su i broji vatrogasci iz drugih opština, vojska, gradjani, riječ je o dosta nepristupačnom terenu pa je nekim požarima nemoguće prići kopeninim putem.

Podgorica i okolina već danima vode iscrpljujuću borbu sa požarima. Dajbabska gora je u međuvremenu lokalizovana, ali su žarišta i dalje aktivna u Piperima i Kučima, gdje vatrogasci i Vojska Crne Gore, uz pomoć međunarodnih timova, rade na suzbijanju vatre u teškom terenu. Prema izvještajima, na terenu su angažovane i ekipe iz Austrije i Švajcarske kroz EU Mehanizam civilne zaštite, dok iz vazduha pomažu i helikopteri partnerskih zemalja.

Vlada je, povodom pogibije mlađeg vodnika Dejana Božovića tokom gašenja požara u rejonu Kuča, proglasila četvrtak, 14. avgust 2025, Danom žalosti. U nesreći je povrijeđen i vodnik Marko Iković. Javnost i institucije odaju počast stradalom pripadniku Vojske, a pomoć stiže i kroz humanitarne inicijative.

.

1...456...955Stranica 5 of 955