Dr Maja Joksimović, pedijatar u petnjičkoj ambulanti je, gostujući u programu Radija Petnjica rekla da je vakcinacija u Petnjici na zavidnom nivou, i da ona iznosi više od 95%. Ona je pohvalila građane zbog velikog odaziva i odgovornosti.
Protiv kojih bolesti se vakcinišu djeca?
Dr Maja Joksimović: U skladu sa zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti u Crnoj Gori programom obavazne vakcinacije obuhvaćene su sljedeće bolesti: tuberkoloza, difterija, tetanus, dječija paraliza, hemofilus influence, hepatitis B, morbili (male boginje), parotitis (zauške), rubeola ili crvenka. Pored redovnog kalendara postoje vakcine koje nijesu obavezne već su fakultativne koje se daju prema indikacijama kao što je: grip, protiv meningitisa, hepatitisa A.
Ko donosi odluku da dijeca primaju vakcine?
Dr Maja Joksimović: Odlučuje pedijatar koji ima potpuni nadzor nad djetetom od hroničnih bolesti.
Koliko je vakcina djelotvorna?
Dr Maja Joksimović: Vakcina je jako djelotvorna, jedina mjera prevencije od zaraznih bolesti koje su u prošlosti uzimale veliki broj života.
Koliko je opasno ako kasnimo sa vakcinacijom?
Dr Maja Joksimović: Pored vakcinisanja potrebno je i pravovremeno vakcinisanje, postoji razmak vakcinisanja ali mi nemamo problema u Petnjici jer pored potpunosti potrebna je pravovremena reakcija.
Kakav je kvalitet vakcina na području Crne Gore?
Dr Maja Joksimović: Vakcine nikada nijesu bile bezbjednije, one od proizvođača do korisnika pređu dvjesta kontrola, jako strogo se poštuje „hladni lanac“.
Kako se vakcine čuvaju i šta je to „hladni lanac“?
Medicinska sestra Selveta Selmanović: Hladni lanac je sistem zaštite vakcina i drugih imunobioloških preparata od izlaganja temperaturama spoljašnje sredine od proizvođača do krajnjeg korisnika. Pod održavanjem hladnog lanca podrazumijevaju se sve aktivnosti koje su usmjerene na neprekidnom održavanju temperaturnog u granicama od +2 do +8 stepeni, optimalna temperatura koja je preporučena je +4 stepena. Veoma je bitno da hladnim lancom upravljaju edukovane medicinske sestre i tehničari, u Petnjici ja i koleginica Adrović vodimo evidenciju o vakcinama u Petnjici. Temperatura se mjeri 365 dana u godini, tri puta dnevno, uključujući dane praznika i vikenda, svaki rashladni uređaj mora biti numerisan i vodi se temperaturna lista koja se upisuje, takođe je bitno da se vodi evidencija temperature sobe u kojoj se vakcine nalaze zbog mjera koje trebaju biti preuzete da se hladni lanac ne bi prekinuo.
Da li imamo dovoljno vakcina u zdrastvenoj stanici u Petnjici?
Selveta Selmanović: Naravno, vakcine se preuzimaju na godišnjem nivou a preuzimaju se iz centralne apoteke „Montefarm“ iz Podgorice četiri puta godišnje na tromjesečnom nivou. Dopremaju se na osnovu potrebe zdravstvene stanice.
Kad počinje vakcinacija?
Selveta Selmanović: Za školsku djecu devetih razreda osnovnih škola krenuće 28. oktobra u Osnovnoj školi „Mahmut Adrović“ u Petnjici.
Ko je odgovoran za nus-pojave vakcinisanja?
Dr Maja Joksimović: Vakcine koje se koriste 15 godina su se pokazale veoma efikasne za povišenu temperaturu, bol na mjestu na kojem je primljena vakcina, uznemirenost. Mi nemamo u velikoj većini ove indikacije koje sam nabrojala, eventualno bude crvenilo na mjestu uboda, ali nus pojave su jako, jako rijetke.
U toku je kampnja na globalnom nivou protiv vakcinacije od određenih zdravstvenih radnika i običnih građana, sta mislite o tome?
Dr Maja Joksimović: Sva istraživanja su u svijetu su pokazala da vakcina nije povezana sa bolsetima, upravo zbog nevakcinisanja imali smo epidemiju morbila i još uvijek imamo.
U Crnoj Gori 2018. godine, imali smo 200. slučajeva, uglavom su bili nevakcinisani. Zahvaljujući dobrom procentu uspjeli smo da nemamo ni jedan smrtni ishod. Od početka 2019. godine nije bilo novih slučajeva, u Sjevenoj Makedoniji od početka ove godine 1900. slučajeva, u prošloj godini u Srbiji preko 5.ooo slučajeva na žalost pet smrtih ishoda, u Hrvatskoj 51. slučaj, u Rumuniji 2770. slučajeva, u Francuskoj 2440. slučaja, u Italiji 1500. slučaja. Jedina djelotvorna mjera mjera je vakcina i ništa drugo, žalosno je što mi u 21. vijeku pričamo o nečemu što je trebalo biti prošlost.
Koliko dugo vakcina štiti dijete?
Dr Maja Joksimović: Zavisi od koje bolest, kod neke stvara doživotni imunitet, zavisnosti od vakcine, uglavnom svaka zemlja ima svoj nacionalni kalendar i on je raspoređen da štiti do određenog vremena, poslije toga se primaju doze osvježavanja imuniteta.
Radimo u mjestu iz kojeg ljudi odlaze, da li savjetujete vakcinaciju prije odlaska iz zemlje?
Dr Maja Joksimović: Naravno, kad god dođete u neku zemlju pitati će vas za vakcinalni status i kod njih je rigoroznije. Ukoliko nijeste vakcinisani ili nemate podataka o vakcinaciji oni će da postupe po njihovom nacionalnom kalendaru i vakcinisaće djecu jer su oni potencijalna opasnost za okolinu.
Još jedan u nizu vjerskih objekata započet je ovih dana u Gornjoj Vrbici i to na mjestu zvanom “Paločak”. Zemljište je poklonila porodica rahmetli Šuća Ćemana.
“Ovih dana započeli smo pripremne radove na adaptaciji terena. Nasipanje terena planiranom mljevenom kamenom granulacijom. Cijeli prostor je uvaljan i pripremljen za rad plutajuce ploče.
Ovom prilikom želimo da iskažemo veliku zahvalnost, prije svega porodici Šuća Ćemana, zatim opštini Petnjica, koja nam je izašla u susret i dala na korišćenje mašine Komunalnog preduzeća.
Sredstva za izgradnju budućeg objekta planirana su od donacija građana sela Gornje Vrbice, kao i ljudi koji žive ovdje tako i naših ljudi koji žive rade u inostranstvu”, rekao je u ime Odbora za izgradnju objekta Šabo Ćeman.
On je dodao da radovi teku planiranom dinamikom i da će nastaviti na proljeće. Do tada, kaže, radiće na prikupljnju novčanih sredstava.
“Koristim priliku da se zahvalim ljudima koji su do sada donirali novčana sredstva a i da apelujem na one ljude dobre volje da doniraju sredstva kako bismo ovaj prelijepi objekta ove namjene završili u što kraćem vremenskom periodu i dali građanima na upotrebu”, zaključio je Ćeman.
Odbornica SD u petnjičkom perlamentu, Irma Osmanović, prema nezvaničnim informacijama portala Radija Petnjica, napušta odbornički klub ove partije i prelazi u nezavisne odbornike.
O razlozima ove odluke odbornice Osmanovića, portal radija nije uspio da sazna, a o njenom zahtjevu odlučiće odbornici na prvoj sledećoj sjednici lokalnog parlamenta.
Socijaldemokrate su do sada imale tri odbornika. Isti izvor je naveo da problem postoji i kod isplate novčanih naknada za odbornike za prošlih pet mjeseci.
Iz petnjičkog SD su nam kazali da oni nemaju informaciju o napuštanju odborničkog kluba te partije.
“Meni se nije obratila i ne znam ništa o tome”, rekao je kratko predsjednik OO SD Petnjica Isljam Ćeman.
Podsjećanja radi, na sjednici SO Petnjica, usvojeno je da odbornici imaju pravo na mjesečno primanje u iznosu od 100 eura.
Sjutra (srijeda) gost jutarnjeg programa Radija Petnjica su prim. dr Maja Joksimović, pedijatar u domu zdravlja u Petnjici i med. sestra Selveta Selmanović, specijalista zdravstvene njege.
Sa istaknutim zdravstvenim radnicima ćemo razgovarati o značaju vakcinacije kao i o ishrani beba i dojenju.
Ministarstvo vanjskih poslova Srbije je nakon skoro pet mjeseci “utvrdilo” da je urednik Standarda Samir Rastoder 30. maja ove godine, uhapšen i ispitivan šest sati u Kraljevu, samo zbog toga što je u autu, u kojem je bio suvozač, pronađen bodež?! Dakle, ni riječi o svjedoku saradniku u procesu za pokušaj terorizma Saši Sinđeliću, ni riječi o sumnjivom kretanju niti o filmskoj akciji nošenja novca i pokušaja “kidnapovanja” svjedoka saradnika, kako su o tome tada izvjestili portal IN4S, Borba, Vijesti i još neki mediji, pozivajući se na “povjerljive” i “pouzdane” izvore iz bezbjednosnih struktura Srbije. Naravno ni riječi o tome da je Rastoder “prognan” iz Srbije te da mu je zabranjen ulazak.
Sve je, kažu u dopisu iz Ministartsva vanjskih poslova RS kolegama u CG, zbog toga što je u “redovnoj kontroli”, u autu pronađen “bodež na rasklapanje”. Da ne bude zabune oko tog hladnog oružja, sa kojim je bila ugrožena bezbijednost Srbije – riječ je o britvici za guljenje voća, dužine nekih pet-šest santimetara koju je vozač taksija, sa kojim je urednik Rastoder putovao za Srbiju, koristio za pripremanje hrane za užinu.
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore je dostavilo odgovor kolega iz Srbije uredniku Standarda Samiru Rastoderu i dopis objavljujemo u cjelosti:
“Povodom Vaše predstavke u vezi pribavljanja informacija o razlozima neprofesionalnog postupanja nadležnih organa R. Srbije, ovom Ministartsvu je dostavljen odgovor Ministarstva vanjskih poslova R. Srbije (nota br. 413-11388-KS24/2019 od 26.09.2019. godine). U noti se prenosi obavještenje nadležnih organa R.Srbije da je do Vašeg hapšenja i zadržavanja 30. maja 2019. godine došlo nakon što su policijski službenici Policijske uprave u Kraljevu prilikom obavljanja redovne patrolne djelatnosti utvrdili da se u automobilu marke “Audi”, model “A8”, registarskih oznaka HU 461, Kojim je upravljao Danilo Pejović, Vi ste se nalazili na mjestu suvozača, pronađen bodež na rasklapanje. Bodež je oduzet od Danila Pejovića i tom prilikom je protiv njega podnijeta prekršajna prijava zbog učinjenog prekršaja iz člana 48, stav1 tačka 4, Zakona o oružju i municiji R. Srbije. Rješenjem prekršajnog suda u Kraljevu Danilo pejović je osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 22.000 dinara. Takođe, se u noti navodi, da je sa Vama i Danilom Pejovićem obavljen razgovor o okolnostima kretanja u boravka u R. Srbiji”.
Nevjerovatno ali istinito, zar ne?
“Redovna patrolna djelatnost”, koju pominju organi Srbije se sastojala od blokade dijela grada Kraljeva, sa pet automobila i desetine policijskih službenika, pa, skoro kao u holivudskim akcionim filmovima, praćenje sa više automobila od Aleksandrovca do Kruševca i nazad do Kraljeva. Zatim pretresa na ullici sa upaljenim rotacionim svjetlima i ispitivanjem urednika Standarda u trajanju od šest sati i to od strane svih bezbjednosnih struktura Srbije. Od “obične” policije, preko kriminalistike, pa sve do službenika BIA. I sve to samo zato što je u automobilu pronađen “bodež na rasklapanje” dužine pet-šest santimetara.
Kada bi sve to bilo tačno, onda bi se zdrav i normalan čovjek morao zapitati, kako su “bezbjednjaci” Srbije znali za “bodež na rasklapanje” u autu kad to nije znao ni sam vlasnik, jer je pomenuto “hladno oružje” bilo odloženo u jednoj od pregrada automobila i to mjesecima unazad.
U prilog ovoj nevjerovatnoj priči i odgovoru organa Srbije je i sadržaj razgovora sa državljanima Crne Gore u stanici policije u Kraljevu. Rastodera su ispitivali i skidali do gole kože, a pitanja su se kretala od Vučića i Brnabićke do kritike da CG izvozi kriminalce u Srbiju, od poznavanja novinara na Kosovu i Srbiji do odluke Rastodera da živi u Crnoj Gori, a ne kao njegovi najbliži u Skandinaviji, na primjer.
Da bi prikazali svu apsurdnost odgovora srpskih bezbjednjaka podsjetićemo na događaje od 30. maja ove godine kada je Rastoder uhapšen i maltretiran u Kraljevu. Pri tome treba uvijek imati na umu da je Rastoder, kako doživio golgotu u Srbiji, kako oni kažu, samo zato što je bo opasnost za bezbijednost Srbije noseći nož na rasklapanje dužine pet*-šest santimetara i uz to nož nije bio njegov i pride bio je odložen u jednoj od pregrada automobila marke “audi”.
„Ajmo! Ja ću da ti kažem zašto si ovde, ali ti ćeš pre toga skoncentrisano i iskreno da kažeš gde si bio, šta si radio i zašto si u Srbiji“, tako je počelo višesatno ispitivanje od strane četvorice agenata BIA-e u posljednjoj u nizu kancelarija, kroz koje je Rastoder prošao.
U jednoj od kancelarija gdje su Rastodera isljeđivali inspektori kriminalističke policije, natjerali su ga da izuje cipele, provjeravali mu đonove, a onda tražili i da svuče svu garderobu, koju su detaljno ispipali sve do šavova.
Rastoder je detaljno opisao rutu puta, razloge putovanja, način angažovanja taksiste.
Zgrada policije u Kraljevu
„Nemoj da nam vređaš inteligenciju, nego lepo ajmo ponovo“, rekao je drugi agent BIA-e. Rastoder je ponovio istu priču više puta, do detalja gdje je odlazio u toalet. Agente BIA-e je interesovalo zašto je izabrao baš tu rutu, da li je imao komunikaciju sa bilo kim u Srbiji i da li zna bilo koga u toj državi.
“Šta će se desiti ako si lagao“
Nakon što su ga pitali „ko je ukucavao rute u navigaciji“ i odgovora Rastodera „da je on to radio“, agenti bije su postavili pitanje – da li je ukucavao koordinate, na šta su dobili negativan odgovor.
„Ako mi sada pregledamo navigaciju i utvrdimo da si lagao, šta će se desiti“, pitao je agent. Na to je Rastoder odgovorio da mu nije poznato da se na navigaciji mogu ukucavati koordinate i da nema pojma o čemu pričaju, a da ako ga uhvate u laži, svako samo radi svoj posao.
Zatim su se raspitivali da li je nešto snimao ili slikao tokom proputovanja kroz Srbiju.
„Ne, nijesam ništa slikao i ako sam imao namjeru da slikam prelijepu prirodu na Kopaoniku“, rekao je Rastoder. Međutim, njima to nije bilo dovoljno, već su uzeli njegov telefon, natjerali ga da isti otključa i ponijeli ga u drugu prostoriju.
Uslijedila je serija pitanja o tome šta urednik Standarad misli o političkoj situaciji u Srbiji, šta misli o Vučiću, Brnabić, zatim šta misli o priznanju Kosova od Crne Gore te o mišljenju o prijemu CG u NATO.
Agenti su pažljivo slušali političku analizu Rastodera uz povremene komentare. Isljednike je takođe interesovalo kada je Rastoder išao na Kosovo, te zašto i on nije otišao iz Crne Gore kada su to uradile njegove sestre i brat. Sve ovo navodi na zaključak da je interesovanje agenata BIA-e imalo sasvim drugu pozadinu od one koju su šturo saopštili da se navodno sumnjivo kretao rutom gdje je prolazila štićena ličnost.
Bez objašnjenja zašto ga ispituju
Sve vrijeme, uredniku Stadarada nije bilo konkretno objašnjeno zašto ga saslušavaju i drže u policijskim prostorijama, a nije mu bila ni data mogućnost da bilo kome javi gdje se nalazi.
„Molim Vas, dajte mi telefon da pred vama zovem suprugu, jer će ona da poludi“, kazao je Rastoder ali je na to dobio eksplicitan odgovor da to „nije moguće“.
Sve vrijeme, uredništvo Standarada je pozivalo Rastodera na njegov broj, ali je se agenti BIA-e, koji su telefon držali u rukama nijesu odazivali.
„Ako se ne javiš u narednih pola sata, smatraću da te neko oteo! Moraću sve da alarmiram“, glasila je poruka, koju je Rastoderu u 17:49 časova uputila glavna urednica Standarda, koju su agenti pročitali. Kako odgovora nije bilo u datom roku, slučaj je prijavljen pripadnicima crnogorske policije.
Tek u 20:13 časova, Rastoder se javio i kratko kazao da je tek izašao iz policije i da kreće odmah ka Crnoj Gori. Sve radnje koje su juče sprovedene nad Rastoderom i njegovim saputnikom izvedene su na nezakonit način, o čemu svjedoči i činjenica da je pušten iz policije bez objašnjenja zašto je zadržavan i bez kopije zapisnika o saslušanju.
Mediji i spinovi
Uprkos svim ovim činjenicama na više portala u Srbiji ali i na nekoliko u Crnoj Gori – IN4S i Borba kao i Vijesti i FOS Medija koje su kao udarnu vijest prenijele pisanje beogradskog Blica, objavljena je informacija da je Rastoder uhapšen jer je, navodno, nosio 1.500 eura Saši Sinđeliću, svjedoku saradniku u postupku za pokušaj terizma na dan izbora 2016. godine, što je naravno neistina.
Revnosna opozicija
Ništa manje “revnosni” nijesu bili ni opozicioni poslanici Demokratskog fronta koji su bajku o zajedničkoj “akciji Tužilaštva i Rastodera za obrađivanje i prebacivanje Sinđelića”, doveli na nivo apsurda tražeći od Stankovića da ispita veze i činjenja u ovom slučaju. Nekoliko junskih dana ove godine, prvaci Fronta su jahali na ovoj priči iako su znali da one nema veze sa istinom.
Iz Demokratskog fronta otišli su toliko daleko da su u zvaničnom saopštenju “čestitali srpskoj policiji i srpskim bezbjednosnim službama na, kako su kazali, efikasnoj akciji razbijanja agenture crnogorskog ANB- a predvođene Samirom Rastoderom koja je na teritoriji Srbije pokušala da izvrši diverzioni zadatak po nalogu Milivoja Katnića“. Da nije smiješno bilo bi tragično.
“Nemiješanje” u svoj posao
Esnafska udruženja su tada takođe ostala dosljedna sebi o “nemiješanju” u svoj posao dok se ne sazna prava istina, a predsjednik Komisije za istragu napada na novinare i imovinu medija Nikola Marković je tada na pitanje Standarda “kada će Komisija od nadležnih organa Srbije zatražiti punu informaciju o hapšenju i daljem postupanju prema Rastoderu” kazao da – ne može da donosi konačan sud o ovom slučaju dok ne dobije sve informacije, dodajući da je neprihvatljivo da se bilo ko maltretira.
“Komisija je iz medija infomrisana o ovom slučaju. Gospodin Rastoder i njegova redakcija nam se do danas nijesu obratili. Komisija će od naših nadležnih organa, ali i od nadležnih organa Srbije, preko njihove Komisije za istragu napada na novinare, zatražiti punu infomraciju o privođenju i daljem postupanju prema novinaru Samiru Rastoderu koji je novinar iz Crne Gore”, rekao je Marković za Standard, upitan da prokomentariše “šta je će Komisija preduzeti povodom torture kojoj je bio izložen naš urednik”.
Nije poznato da li je Komisija na čijem je čelu Marković dobila bilo kakvu depešu od kolega iz Srbije, ali će im portal Standard poslati uručeni dopis organa Srbije nakon čega će imati sve elemente za reakciju.
U Tivtu je 15. oktobra održan sastanak Zajedničkog savjetodavnog odbora između Komiteta regiona EU i Zajednice opština Crne Gore (ZSO). Zajednički savjetodavni odbor između Komiteta regiona EU i Crne Gore formiran je odlukom Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore i EU. Glavni cilj osnivanja je promovisanje dijaloga i saradnje između regionalnih i lokalnih vlasti EU i lokalnih vlasti Crne Gore.
Na poziv organizatora, učešće na ovom sastanku je imao predstavnik opštine Petnjica, Dr Ismet Latić, koji je kao autor, prezentovao projekat: Valorizacija bihorskog ćilima, koji je predstavljen u okviru tematske sesije: Da li postoji potreba za ručnom izradom? Uloga proizvodne industrije u lokalnom ekonomskom razvoju. Ovo je bila još jedna prilika da se prezentuju, do sada realizovane i planirane aktivnosti ovog projekta, kao i mogućnosti daljeg unapređenja i razvoja projekta, ali i posebna promocija Bihora, opštine Petnjica i potencijala koje imamo i koji nas čine posebnim i atraktivnim. Učešće na ovakvom skupu je još jedna potvrda da je ovaj projekat pripreman i implementiran na jako kvalitetan način i da imamo dobru praksu koja je interesantna ne samo za Crnu Goru nego i za region.
U okviru ove sesije pored prezentacije projekta Valorizacija bihorskog ćilima, prezentacije su imali i Dr Velibor Mačkić profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu, kao i Predrag Mitrović predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore. Sastanku su prisustvovali i Ambasador Aivo Orav šef Delegacije EU u Crnoj Gori i Aleksandar Drljević glavni pregovarač Crne Gore sa EU.
JU Centar za kulturu u Petnjici organizuje veće humora i poezije Rajka Joličića u okviru koje će se izvesti humoreska – turistički vodič kao i promocija poezije.
Rajko Joličić je poznati publicist, novinar i humorističar. Veče humora će se održati 23.oktobra u 18 časova. Ulaz je slobodan.
Proteklog vikenda u Plavu se završilo takmičenje u Drugoj ligi Crne Gore u šahu. Šahovski klub Bihor iz Petnjice je osvojio bronzanu medalju i pehar za treće mjesto.
Učinak je – tri pobjede, dva remija i jedan poraz od Ibra iz Rožaja koji je tom pobjedom osvojio prvo mjesto i plasman u viši rang takmičenja zajedno sa ŠK “Zora” iz Podgorice.
“Na žalost, poraz od Ibra nas je koštao prvog mjesta i plasmana u prvu ligu. U svakom slučaju, ovo je veliki uspjeh za nas. Prvi put smo donijeli pehar u našu opštinu. Za nas koji smo relativno mlad klub, iz dana u dan sve više napredujemo ovaj rezultat nam daje podstrek za buduća takmičenja kao i, naravno, nastavak takmičenja u drugoj ligi. Ovo je prilika da se zahvalim igračima na izuzetnoj borbi i zahvlajujući njihovoj požrtvovanosti, donijeli smo pehar. Tu prije svega mislim na Sulejmana Suljovića, Vjekoslava Vulevića, Salema Pljakića, Almira Ramdedovića, Ferida Palamara a pored njih su boje našeg kluba branili i Esad Muratović i Rameza Šabotić”, istakao je za portal radija Denis Šabotić, predsjednik ŠK Bihor.
Ko donosi odluku da dijeca primaju vakcine?
