Predsjednik i sekretar Udruženja boraca i antifašista Petnjice Faik Adrović i Safet Pljakić položili su vijenac ispred biste Mahmuta Adrovića.
Takođe direktor JU OŠ “Mahmut Adrović” Rifat Ramčilović sa školskim kolektivom, su položili vijenac, koja se nalazi u školskom dvorištu te škole.
Asad Adrović uspješni sportista u oblasti kik-boksa iz Sandžaka koji živi i radi u Luksemburgu. Rođen je 11. decembra 1983. godine. Uspješnu sportsku karijeru krunisao je brojnim uspjesima, a sada radi kao trener.
Kada ste počeli da se bavite kik-boksom?
-Počeo sam da se bavim sa 11 godina i to ne kik boksom već Tekvandoom i to sve do 17. godine. Imao sam 17 mečeva i 10 pobjeda. Onda sam prešao na kik boks.
Koliko dugo se bavite kik boksom i koji su vaši najveći uspjesi?
-Punih 19 godina sam u kik boksu. Još prije 13 godina, tačnije 2007. godine sam se borio za evropsku titulu u kategoriji do 80 kg, a za jedan poen nisam uspio osvojiti tu titulu. Godine 2010. sam se, takođe, borio za nacionalnu titulu Luksemburga koju sam i osvojio. Već 2012. godine sam se borio u Turskoj u Antaliji, gdje sam osvojio drugo mjesto, a bio sam evropski WCO šampion i drugi put evropski WBCO šampion. Zadnji meč je bio u 2019. godini u Luksemburgu za svjetsku AFSO titulu, a i tu sam također osvojio prvom mjesto.
U Luksemburgu vodite školu kik boksa. Koji je njen kapacitet i koje biste uspjehe izdvojili?
-Trenutno ima oko 55 učlanjenih omladinaca i omladinki koji aktivno treniraju. Imam vrlo kvalitetnih kadrova i uspješnih, obučavam sve one koji imaju kvaliteta i želje do profesionalizma. Naš klub ne da se samo bavi kik boksom, već pomaže na svim poljima i humanitarno, a najviše djeci kojoj je potrebna pomoć gdje god možemo.
Šta planirate dalje? Hoćete li se pojaviti ponovo u ringu, ili ćete se pak sa ovim svim titulama povući i ostati trener u školi kik boksa?
-Osjećam se još uvijek vrlo dobro, a i sa velikom željom, tako da se neću još povući, planiram osvojiti još dvije titule, WBC i WAKO, neki mečevi su se trebali dogoditi, ali kao što znate ova pandemija Covida-19 je poremetila da se to sve dogodi. Poslije toga se želim povući i raditi samo kao trener u svojoj školi kik boksa.
Idete li često u svoj rodni Bihor?
-Naravno da idem bar jednom godišnje, Sandžak je moj dom kao i Luksemburg.
Da li ste imali neke ponude u Bihoru za neku borbu i koliko ste zapravo predstavljeni od strane države Crne Gore kao uspješan sportista u Luksemburgu koji je porijeklom sa tih prostora?
-Nažalost, nisam imao nikakve ponude iako sam imao želju učiniti nešto za svoj kraj, a i predložio sam im i dalje im stojim na raspolaganju. Nažalost, opet kažem, to nije urodilo plodom.
ASMIR BIHORAC
U okviru VII Bihorskog kulturnog ljeta, u subotu (19.septembra), u Sali Centra za kulturu, održaće se II petnjički književni susreti pod motom „Svi moji“ – Zuvdije Hodžića.
U programu će učestvovati mr Željko Rutović koji će besjediti na temu Kultura i identitet između globalizma i konzumerizma. U dijelu koji je posvećen Zuvdiji Hodžiću, osim autora, učestvovaće prof. dr Draško Došljak, Miraš Martinović i Dragan Đurović.
U trećem dijelu pod nazivom „Riječ pjesnika – Vrhovi Bihora“, publika će imati priliku da čuje pjesme poznatih književnih stvaralaca kao što su: Bogić Rakočević, Braho Adrović, Ana Pejović, Marija Blečić, Kemal Musić, Enver Muratović, Mirsada Bibić Šabotić i Dijana Tiganj.
Program II petnjičkih književnih susreta počeće u 18 časova uz ograničen broj posjetilaca zbog preporuka NKT-a. Projekat je podržan od strane Ministarstva za kulturu Crne Gore.
D.B.
Povodom 107 godina postojanja OŠ Mahmut Adrović, direkotr Rifat Ramčilović je istakao da, zbog složenosti situacije a vezano za pandemiju korona virusa, ove godine nijesu u mogućnosti da proslave Dan škole onako kako to tradicionalno rade, pa je iskoristio gostovanje u astudiju Radija Petnjica da prezentuje aktivnosti škole u proteklom periodu.
„Ove godine zbog složene situacije kako kod nas tako i u svijetu, razlog pandemija COVID19, moramo na ovakav način da proslavimo 107 rođendan naše škole. I u ovako teškim uslovima, naši učenici su uspjeli da pripreme kraći program koji ćemo podijeliti sa vama putem portala Radija Petnjica. Zahvaljujem se nastavnicima a posebno komisiji koja je napravila odabir recitacije i slika. Iskonski je usud ljudi sa bihorskog prostora da rano osjete teret i gorčinu života. To egzistencijalno i povijesno iskustvo otvara oči ljudima i spoznaju da se može izgraditi bolji život i sreća na ovim prostorima.
Ovom prilikom učenicima i radnicima škole čestitam Dan škole sa željom da svake naredne postižemo sve bolje rezultate i da na drugačiji i svečaniji način proslavljamo svoj dan. Dragi slušaoci radija, dozvolite mi da vas u kratkim crtama, upoznam sa rezultatima koje je ova škola, inače najveća vaspitrno-obrazovna ustanova u našoj opštini, postigla u školskoj 2019/20.god. Prije svega želim da kažem da imamo oglednu školu koja ima više od 4 200 kvadrata površine, sa četri područna odjeljenja i to: Godočelje, Lagatore, Ponor i Radmanci. Naši učenici imaju izvanredne uslove čak se slobodno može reći odlične, sav namještaj je skoro nov, imamo dobro opremljen informatički kabinet, zatim i ostale kabinete: fizike, hemije i biologije i stranih jezika. Želim da vas obavijestim da je projekat rekonstrukcija kotlarnice na pelet završena čija je investicija oko 85 000 €, a finansiralo je Ministarstvo prosvjete na čijem čelu je gospodin dr Damir Šehović. Takođe, želim da istaknem plan da ćemo u narednom periodu renovirati fiskulturnu salu gdje dijaspora Evropa za Petnjicu obećala 30 hiljada eura, ministartvo prosvete 20 hiljada eura a opština Petnjica 5 hiljada eura. Koristim priliku da se svima zahvalim. Dosta toga se još uradilo na poboljšanju uslova za nastavu, tako da naši učenici imaju adekvatne uslove za rad ali Vas ne bih više želio zamarati o tome. Naša škola je u prošloj školskoj godini upisala 171 učenika od čega je 86 dječaka i 85 djevojčica raspoređenih u 16 odjeljenja. Moguće da je ovaj broj od 171 učenika bude nedostižan za naredni period baš kao onaj iz školske 1971/72.god. kada je ova škola brojala 972 učenika raspoređenih u 35 odjeljenja. Na realizaciji vaspitno – obrazovnog procesa radilo je 26 prosvjetnih radnika. Od tog broja 13 profesora, 11 nastavnika i 2 učitelja. Svi časovi su bili stručno zastupljeni izuzev muzičker kulture. Sve planirano u školi je u potpunosti realizovano. Želim da napomenem da u prvom ciklusu, odnosno od I do III je 56 učenika i oni su opisno ocijenjeni. Uvaženi kolege u radu sa učenicima koji se brojčano ocjenjuju, a njih je 115 su postigli sljedeći uspjeh: Odličnih 42 učenika, vrlodobrih 24 učenika, dobrih 36 učenika i dovoljnih 13. Ukupno sa pozitivnim uspjehom 115. Što na nivou škole iznosi 171 ili 100%. Srednja ocjena na nivou školu je 3,90.
Čestitam dragim kolegama na postignutom uspjehu kao i učenicima uz želju da nastave sa istim uspjehom u daljem školovanju. Želim da napomenem da ove 2020/2021. godine krećemo u skladu sa kalendarom koji je propisalo Ministarstvo prosvjete od 1. oktobra zbog poznate situacije pandemije COVID19 učenici od I do VI će krenuti u školu, dok že na žalost učenici od VII do IX imati online nastavu, kao pedagog mogu da kažem da ništa ne može zamijeniti interaktivan rad sa učenicima, ali se moraju poštovati mjere NKTa kao i mjere koje preporučuje Ministarstvo prosvjete. Ovom prilikom želim da se zahvalim Ministarstvu prosvjete na blagovremenim uputsvima o radu u ovakvim uslovima. Takođe želim da se zahvalim roditeljima koji su pomagali svojoj đeci, našim učenicima a samim tim i kolegama gdje smo od 23 marta do 12. juna imali online nastavu. Mislim da je ovakav vid nastave Ministarstvo dobro osmislilo i isplaniralo tako da našim učenicima nije bio uskraćen proces nastave. Ovom prilikom želim da obavijestim učenike i roditelje, a na osnovu kalendara koje je propisalo Ministarstvo prosvjete da će se kao i prošle godine raditi u 4 klasifikaciona perioda, gdje neće biti kraćeg odmora između prvog i drugog kalsifikacionog perioda, da će raspust trajati od 1 do 17. januara i da će nastavna godina završiti 18. juna. Takođe želim da zamolim roditelje naših učenika da savjetuju svoju djecu da pravilno upotrebljavaju medicinske maske i da svaki učenik treba imati po 3 maske. Mi u našoj školi, a i u čitavoj opštini Petnjica nećemo imati probleme zbog pravila da u učionici ne može biti više od 15 učenika za razliku od većih sredina gdje će taj problem biti izražen. Naša škola je spremna, tako da će nastava početi 1. oktobra za učenike od I do VI razreda, u skladu sa uputstvom i preporukama koje je uradilo Ministarstvo prosvjete, a učenici od VII do IX krenuti sa onlin nastavom. Ove godine je upisano 163 učenika raspoređenih u 15 odjeljenja, želim da istaknem da se jedna prodica vratila iz Francuske i da su upisali 3 učenika u našoj školi. Na žalost kao što primjećujete svake godine se smanjuje ovaj broj što pokazuje da je sve manji broj stanovnika u našoj opštini. Formirane su sve grupe, odrđeni predmetni nastavnici za nastavne oblasti kao i odjeljenjski starješnine, tako da još jednom kažem sve je spremno za početak“, istakao je direktor Rifat Ramčilović i dodao koji su to problemi sa kojima se škola susreće.
„Jedini problem koji nam predstavlja internet veza i aparati, obzirom da neki roditlji imaju više učenika. Takođe želim da informišem roditelje koji su korisnici Materijalnog obezbjeđenja porodice da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja obezbijedilo udžbenike za njihovu djecu, naše učenike, tako da smo ih preuzeli i roditelji će dogovoriti sa odjeljenjskim stariješinama i bibliotekarom škole kada da preuzmu besplatne udžbenike. Naša opština će i ove godine obezbijediti udžbenike za učenike prvog razreda čiji roditelji nijesu korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice. Škola će i ove godine pripremiti kraći program za prvake povodom njihog polaska u školu“, istakao je Rifat Ramčilović, direktor OŠ JU Mahmut Adrović.
DENIS BOŽOVIĆ
U okviru projekta „Odlivanje Bihora” i “Festivala priče inspirisane zavičajem”, u Petnjici će se 18.septembra (petak) u 19 časova, održati promotivno edukativna tribina o pisanju i čitanju pod naslovom “Kulturna tradicija i savremeno stvaralaštvo”.
Povod za tribinu je promocija zbornika priča Odlivanje Bihora koju je objavilo nevladino udruženje “Centar za kulturu Bihor”. Knjiga sadrži 32 priče autora iz Crne Gore i regiona, dvije besjede o književnoj tradiciji i savremenom pismu. Ovo je osmi zbornik priča Festivala Zavičajne staze koji od 2008.godine u Petnjici okuplja istaknute i talentovane stvaraoce.
Pripremu i štampanje knjige prodržao je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.
Kako najavljuju organizatrori na kraju tribine biće svečano uručene nagrade za priču inspirisanu Bihorom 2020, a prvo mjesto osvojila je Tijana Rakočević sa pričom “Jedna usta manje”.
U programu učestvuju: Prof. dr Draško Došljak, mr Aldemar Ibrahimović,Dragana Erjavšek, Kemal Musić, Tijana Rakočević, Ulvija Mušović, Dragana Popović,prof.violine, Rebeka Čilović i Mirsad Rastoder
D.B.
U toku su radovi na sanaciji putnog pravca od centra Petnjice do MZ Lagatore.
Za sanaciju udarnih rupa i prokopa na lokalnim saobraćajnicama zadužena je firma „Asfalt-beton gradnja”
Juče je u zgradi lokalne uprave održan inicijalni sastanak povodom restauracije Kršića kule.
Na sastanku su prisustvovali predsjednik Opštine Samir Agović, potpredsjenik Muslija Kalić, direkotr Centra za kulturu Sinan Tiganj, direktor TO Petnjica Rešad Muratović, samostalni savjetik II Demir Agović, kao i ispred porodice Kršića Šabo i Safet Kršić
Nekoliko godina unazad, postojala je inicijativa da Kršića kula bude predmet pažnje lokalne uprave i da se u perspektivi razvije turističko mjesto, kao i sadržaji koji bi na najbolji način oslikavali prošlo vrijeme.
Na ovaj način, lokalna uprava želi da sačuvamo arhitekturu iz tog doba i da se pošalje poruka da kulturno nasljeđe itekako je značajno za opštinu Petnjica i za razvojne politike u oblasti kulture i kulturnog nasljeđa.
„Svjesni smo prema onome što je porodica Kršić značila u prošlosti i što smo takođe opredjeljenja da trebamo sačuvati sve ono što je vrijedno, ne samo kroz arhitekturu nego i kroz kulturu življenja, ophođenja i rada iz tog perioda.
Naš prvi zvanični sastanak treba da nam bude obaveza da u periodu koji je pred nama realizuijemo ovu inicjativu.
Želim da se zahvalim Šabu, Safetu i Fikretu Kršiću koji su se odlučili na gest kakav naš kraj do sada nije imao, zbog njihove svijesti i odlučnosti za kulturnim nasljeđem, oni su odlučili da ustupe na korišćenje imovine Kuršićke kule i dio zemljišta oko nje za turističke svrhe lokalne uprave“, kazao je predjsenik opštine Petnjica Samir Agović.
Predsjednik je dodao da se nada se da će držav, Ministarstvo kulture i Zavod za zaštitu spomenika biti partner u ovom projektu i da ćemo za par godina imati ono što želimo, a to je Kršića kula u punom ambijetu otvorena za sve koji žele da se prisjete i da vide kako se nekada živjelo.
U narednom peridou, lokalna uprava će uraditi idejno rješenje i projekat restauracije objekta Kršića kule.
Predsjednik je uvjeren da će sardžaji koju su bili prisutni u tom periodu, ponovo se vratiti onako kako su bili u tom periodu, sve sa ciljem oživljavanja kulturnog blaga i turističke ponude.
Na kraju predsjednik je istakao važnost da lokalna uprava, porodica Kršić, Centar za kulturu, Turistička organizacije vode zajedničku institucionalnu brigu o nasljeđu kao i unapređenje sadžaja, kao što je etno muzej i sve ono što je oslikavalo životne prilike iz tog periodu pa sve do danas.
Šabo Kršić je kazao da je u razgovoru sa predsjednikom Agovićem još 2008. godine u Luksemburgu bilo govora o predaju Kršićke kule lokalnoj upravi, kako bi povratila stari sjaj.
„Došlo je vrijeme da se razgovor ostvari. Kula nije naša, ali u našem širem porodičnom razgovoru, dogovorili smo se i danas ćemo napraviti veliki pomak za Kršiće i cio Bihor, a to je adaptiranje Kršićke kule.
Nastojaćemo zajednički da povratimo stari sjaj kule, onako kako je izgledala u potpunosti“, ističe Šabo Kršić.
Šabo je emotivno govorio o sadržajima koje je nekada Kršića kula imala. Posjedovala je tri vecea, tri hamama, magaze, pekara, posebna prostorija za ručavanje, hladnici koji su korišteni kao frižideri, voda ima u kuću. Ima dosta starih stvari koje su pokrađene, jer je kula nekoliko put razbijana i ostavljena je bila na milost i nemilost.
Safet Kršić, koji je građevinski inžinjer, kazao je da stoji na raspolaganju lokalnoj upravi, kako bi pomogao u povraćaju starog sjaja pratećih i postojećih objekata pored kule, kao i potrebne dokumentacije istorijskih podataka koja će biti potrebna Turističkoj organizaciji u Petnjici.
ENKO KORAĆ
Samoinicijativnom akcijom mještani MZ Javorova/Murovac/Poroče, ovih dana privode kraju radove na nasipanju putnog pravca koji povezuje Murovac sa susjednom opštinom Rožaje.
Prema riječima Zehba Škrijelja, davne 1988.godine su mještani u svojoj režiji, sakupili potrebna sredstva i probili put od Trpezi do Javorove.
“Projekat je platila tada zemljoradnička zadruga Murovac a mi smo sopstvenim sredstvima realizovali taj projekat. Opština i država nijesu ništa učestvovale. Kako je vrijeme prolazilo, opština Berane je tada nasipala taj putni pravac i popravljali a na našoj teritorijji MZ, ni dan danas nemamo metar asfalta. Danas smo se opet organizovali i nasipamo put prema Rožajama. Taj put je postojao od ranije ali su samo mogli da idu traktori, terenska vozila.
Od osnivanja opštine Petnjica, prvi radovi u MZ Javorova, bili su radovi na probijanju puta Murovac – Padalita – Gusnice. Opština je u dva navrata učestvovala u popravku kritičnih mjesta. Naše stanovništvo uglavnom radi u Rožajama i ovaj put, koji smo opet samoinicijativno pokrenuli mi građani sa našom dijasporom, da naspemo put u dužini od 5.5.km do Gusnica. Opština je bila izašla i obišla taj put i izašla u susret samo da naspemo kritična mjesta. Radi se o 20 kamionskih tura koje su nam otišle u jedan kilometar. Sa rođakom, Feridom Škrijeljom, koji živi u Holandiji, ispričao sam mu problem i da bi bilo dobro da nam on sa dijasporom pomogne kako bi sastavili taj put.
Ovaj put koji smo započeli, do prvog asfalta u Gusnicama je dužine 5.5 km a do krajnje tačke do Rožaja je dug 15km. Preko Trpezi, put od Rožaja do naše MZ iznosi oko 35km. Zato smo odlučili da ovaj put osposobimo. Nadam se da će država i opština da se uključe i da nam pomognu da se putevi upristoje i da krenu sa asfaltom. Takođe se nadamo da će uskoro krenuti da se rešava pitanje vodosnabdijevanja jer je pokrenut projekat. Iskoritio bih priliku da se zahvalim Feridu Škrijelju, pokretaču akcije kao i građanima koji su donirali sredstva i pozivam građane jer nam fali sredstava za kanale kako bi ovaj put doveli u red. Nadam se da će i dalje građani iz dijaspore izlaziti u susret nama sa ovakvim projektima koje smo započeli. hvala i izvođaču radva, Mirasdu Miru Hodžiću, koji nam izlazi u susret, od sebe dobija svaki dan po dva kamiona besplatno, čak i cijevi koje ukopavamo, ne naplaćuje”, istakao je Zehbo Škrijelj iz Murovca.
DENIS BOŽOVIĆ
Ferid Škrijelj iz sela Javorove, koji živi i radi u Holandiji, prije pet mjeseci je najavio da će dati sve od sebe da pomogne rođake koji žive u MZ Javorova i Murovac.
“Vidjevši kako se rođaci muče i bore bez osnovnih uslova za život a to su put, voda i struja i kako iz godine u godinu odlaze i iseljavaju se iz potpuno opravdanih razloga, jer nemaju u sadašnje vrijeme ni osnovne uslove za život, odlučio sam da učinim makar nešto dobro za taj svoj kraj.
Pošto 75% rodjaka iz ta dva sela žive u Rožajama a stalno dolaze na svoja ognjišta kako bi održavali svoja imanja i svoje domove, uvidio sam da se muče i bore sa putem koji je dužine 6 km i koji je toliko loš da se jedino traktorom moglo doći”, ističe Ferid za portal radija o razlozima svoje pomoći mještanima ova dva petnjička sela.
Kao što je i najavio, Ferid je preduzeo sve kako bi put koji vodi do ova dva sela doveo u pristojno stanje i tako olakšao svojim mještanima i rođacima.
“Ovih dana radi se aktivno na dionici od Murovca do Gusnica i radovi polako se privode kraju što se tiče prve dionice od 4 km. Druga dionica od nekih 2-2.5 km, koja je mnogo teža jer je teren nepristupačan i koja ce koštati puno više, sačekaće da bi se prikupilo još novca kako bi i to mogli završit”, ističe Ferid i dodaje da je tražio pomoć i od predsjednika opštine, Samira Agovića.
“Trazio sam pomoć od presjednika opstine, Samira Agovica, da podrži i pomogne u ovom projektu. Stekao sam utisak da je predsjednik Agović vješto izbegao i nije izašao u susret mada je obećao da svaka akcija koja se izvodi za dobro mjesnih zajednica, opština bi trebala da učestvuje makar polovinu novca od ukupne investicije. Kada je u pitanju ovaj putni pravac, predsjednik Agović nije želio ni da čuje, rekavši da njega ta dionica ne zanima prema Rožajama. Po mom mišljenju, trebalo bi se pod hitno provjeriti rad gospodina Agovića jer za 7- godina od kako je presjednik opštine, ni jedan metar asvalta nije urađeno za ova tri sela – Poroče, Murovac i Javorova a od mjesne zajednice Javorova ogromnu količinu šume je tako reći oteo i iz Murovskih luka voda je oduzeta bez naše saglasnosti.
Napominjem da je bila opšta sječa u Golubovcima i Jesicima koji pripadaju mjesnoj zajednici Javorova a ni cenat nije uložen u istu mjesnu zajednicu. Postoje i dokazi da smo mi, mještani ova tri sela, diskriminisani od strane gospodina Agovića a samim tim i opštine Petnjica i to možemo i da dokažemo”, kaže Ferid Škrijelj, iznoseći niz optužbi na račun predsjednika opštine Petnjica.
“Pošto smo prepušteni sami sebi, apelujem na sve rođake prijatelje i dobre ljude da nas podrže u ovoj akciji da završimo ovaj dio puta što kvalitetnije i olakšamo život i uskratimo muke naših rođaka koji žive u ova mjesta i samim tim ne samo da spriječimo odlazak i iseljavanje, nego vratimo što više ljudi na ove prostore jer su bogom dati za turizam stočarstvo i poljoprivredu. Ja lično bio bi prvi koji bi sav svoj kapital uložio u svoje rodno mjesto, Javorova i tako ostvario svoj dugogodišnji san otvorivši etno selo u koje bi dolazili ljudi iz svih krajeva Evrope”, istakao je Ferid i dodao da im je, u izostanku podrške lokalne uprave, jedina nada bila ministar poljoprivrede, Milutin Simović, kao najbolji ministar i u kojeg imaju veliko povjerenje, da će im on pomoć.
Ferid Škrijelj navodi da problem nije tako veliki jer se radi o svega 16 km puta koji bi spojio sa tri opštine. Prvi i glavni put je 10 km i spojio bi Javorovu, Murovac i Poroče preko Trpezi sa opštinom Petnjica i Berane kao i dio zbog kojeg je bio prinuđen da se obrati portal radija, dužine 6 km koji bi spojio ova dva tri sela sa opštinom Rožaje i Berane.
“Čak bi sa ovim riješili i problem mještana ova tri sela, jer su jedno vrijeme prodavali mlijeko mljekari u Beranama ali zbog lošeg puta, mljekara je odustala sa otkupom mlijeka, što je i ujedno dokaz da je nemoguć život u ova tri sela”, zaključuje Škrijelj.
U cilju rješavanja ovog problema, Ferid je pozvao sve ljude dobre volje da se priključe akciji sakupljanja novčanih sredstava a uplate se mogu vršiti na sledeće žiro račune.
Iz Crne Gore:
Lovćen banka
5651000100001571 – 25
Iz dijaspore;
Škrijelj Nihad, Rifata Burdževića bb
84310 Rožaje
ME25565103050000148825
SWIT: LOVBMEPG
Unaprijet zahvaljujem ja i rodjaci {krijelji.
Telefon(viber) 0031613538714
DENIS BOŽOVIĆ
