Danas će od 15 do 17 časova biti obustavljan saobraćaj na putu Gusare – Bioče zbog izvođenja radova na prilaznom putu do seoskog groblja u Lješnici, saopštili su iz Sekretarijata za lokalnu upravu Opštine Petnjica
A.N.
MONSTAT: PETNJICA JEDNA OD TRI OPŠTINE U CRNOJ GORI SA POZITIVNIM PRIRODNIM PRIRAŠTAJEM
Prema podacima Monstata jedino Petnjica 2, Rožaje 40 i Plav 2, imaju pozitivan prirodni priraštaj.
Prema istim podacima stopa mortaliteta u Pljevljima se povećava iz godine u godinu, a za prva četiri mjeseca ove godine iznosila je 116.
Prema podacima MONSTAT-a, zaključno sa aprilom rođeno je 55 beba, a preminuo je 171 Pljevljak.
Godinama unazad više ljudi umire nego što se rađa, a po negativnom prirodnom priraštaju Pljevlja su daleko ispred ostalih opština u Crnoj Gori.
U Crnoj Gori u prva četiri mjeseca čak 15 opština imalo je negativan prirodni priraštaj.
Iza Pljevalja, najveći negativni prirodni priraštaj registrovan je na Cetinju 49, Ulcinju 36,Nikšiću 26, Herceg Novom 25,Beranama -18, Kolašinu -15, Danilovgradu l3,Mojkovcu -11, Bijelom Polju 9, Kotoru 8, Gusinju 3, Plužinama 5, Andrijevici 9 i Baru 4.
Najveći prirodni priraštaj zabilježen je u Podgorici 216.
Prema MONSTAT-u, najmanja peosječna zarada u Crnoj Gori je zabilježena u Petnjici i iznosi 404 eura. Najveću prosječnu neto zaradu krajem petog mjeseca imali su zaposleni u Tivtu, u prosjeku 605 eura. U Podgorici je prosječna zarada 537 eura, Pljevljima 515, Plužinama 511, Plavu 500.
U svim ostalim opštinama prosječna zarada je manja od 500 eura.
DŽEKO RAMDEDOVIĆ: GAJIM VIŠE OD 100 ZEČEVA, ALI MI NE PADA NA PAMET DA PROIZVODIM MESO
Šezdesetosmogodišnji Bihorac Džeko Ramdedović na svom imanju uzgaja zečeve već pet godina.
„Kada sam došao iz Švajcarske prije pet godina kupio sam nekoliko zečeva. Tada ih je bilo samo nekoliko dok ih danas ne mogu prebrojati. Pa sigurno da ih ima više od 100, kaže penzioner koji svoje staračke dane provodi u rodnoj kući u Lagatorima u prirodnom ambijentu, okružen životinjama.
„Ovo je bio hobi iz ljubavi, a ne zbog zarade ili nečeg drugog. Ni proizvodnja zečjeg mesa mi ne pada na pamet, jer je ljubav prema njima takva da ih ne bih koristio. Svakodnevno ih hranim i nabavljam hranu za njih“, kaže Džeko.
Zečeva je sada puno, pa ih Bihorac prodaje jer su zauzeli mnogo prostora.
ALDIJANA NOVALIĆ
OO SPP PETNJICA: NEGIRANJEM SREBRENICE NEKI U CRNOJ GORI I DALJE VRŠE GENOCID
Opštinski odbor SPP Petnjica je podsjetio građane da se Dan stradanja i genocida u Srebrenici 11.jul, ne smije zaboraviti.
“Danas su aktivisti SPP oblijepili plakatama opštinu Petnjica sa porukom da se nikada i nikome ne ponovi Srebrenica. Sa ovim želimo podsjetiti da genocid koji se desio u Srebrenici, ne smijemo zaboraviti i ne smijemo prestati da podsjećamo na njega jer samo tako možemo spriječiti neki novi genocid. Istinom o Srebrenici, sprečavamo da bilo ko u bilo čije ime počini nešto slično. Na žalost, u Crnoj Gori, postoje i dalje neke političke strukture koje negiraju zločin, a veličaju počinioce. Sa takvim, epskim pristupom istini, oni nastavljaju genocid u kontinuitetu koji se dešava na ovim prostorima. Mi ne želimo osvetu, mi želimo pravdu i da sadašnja majčina suza bude molitva da se ovo nikada i nikom ne ponovi”, kazao je odbornik SPP i zamjenik predsjednika ove stranke u Crnoj Gori, Almir Muratović.
Osim plakata sa porukom, aktivisti su dijelili i cvijet, simbola genocida u Srebrenici.
DENIS BOŽOVIĆ
SLIKARSKA INICIJACIJA ADELE NURKOVIĆ KULENOVIĆ
Sjutra će se u sali Opštine Petnjica održati slikarska inicijacija akademske umjetnice Adele Nurković Kulenović sa početkom u 19:30h.
Ovo slikarska inicijacija je u znaku početka jedanaestog Festivala Zavičajne staze u sklopu “Bihorskog kulturnog ljeta”.
ALDIJANA NOVALIĆ
POČINJE FESTIVAL “ZAVIČAJNE STAZE BIHORA”
Svečano otvaranje jedanaestog Festivala “Zavičajne staze Bihora 2018”, naslovljen kao “Umjetnost je sumnja” u Petnjici, biće otvoreno sjutra u 19:30 časova
Festival počinje pričom “Migracije u književnom kontekstu”. Iste večeri u JU Centar za kulturu u Petnjici održaće se promocija knjige “Dalge”, (priča na sklapanje) pisca Refika Ličine i prevodioca sa švedskog jezika. U promociji učestvuju Dragana Tripković, Vasko Raičević, Rebeka Čilović, Selma Rastoder i autor.
Takođe će se održati promocija zbirke priča sa prošlogodišnjeg Festivala “Razmeđa Bihora”, gdje učestvuju Safet Hadrović Vrbički, Jasmina Halilović Murić i Mirsad Rastoder.
U “Bašči sevdaha” izvodiće se izvorna muzika hora ILHAM i orkestra Teferidž, a solisti su Irma i Ilda Nurković, Mirsad Tarhaniš, Zikret Murić i Adis Murić.
U sklopu Festivala biće predstavljeni i suveniri Bihora, pod organizacijom “Smotra domaće radinosti”, kao i “Bihorske lile” tradicionalni plamen julskih vatri koje najavljuju ljeto.
ALDIJANA NOVALIĆ
ISAD I SEAD HUREMOVIĆ: SVE ŠTO IMAMO STEKLI SMO SVOJIM RUKAMA, BEZ POMOĆI SA STRANE
Braća Isad i Sead Huremović, iz Bihorskog sela Paljuh duži niz godina na svom imanju proizvode razne vrste poljoprivrednih proizvoda.
Loši vremenski uslovi ovog ljeta zahvatili su cijeli sjever Crne Gore, pa samim tim i Petnjicu, što se može odraziti na proizvodnju, jer se javljaju razne bolesti zbog velike vlage.
„Zbog dugodnevnih kiša koje padaju stvara se velika vlaga što može uticati na plod i na sami usjev. Zbog vlage na usjevima javlja se bolest poznata kao „plamenjača“, veliko isparavanje utiče na to, što znači da ako ova bolest zahvati usjeve biće manje roda. Usjeve ova bolest još nije zahvatila, ali opasnost nije prošla. Dodatni problem je što na našem tržištu ne postoje zaštitni preparati kako bi na vrijeme zaštitili usjev. Ovdje se stvaraju dodatni troškovi zbog nabavke, ali sve to sami finansiramo. Pomoć lokalne uprave nikada nijesmo imali, ali nadam se da će u nekom budućem periodu i oni izaći u susret“, kazao je Sead Huremović za portal Radija Petnjica.
Na imanju imaju pet hektara pod zasadom, od čega je tri hektara krompira, jedan hektar luka i jedan hektar kupusa.
„Imamo svu neophodnu savremenu mehanizaciju, što nam znatno olakšava rad. Zadovoljni smo realizacijom. Sve što posjedujemo sami smo zaradili, svojim rukama. Prije nekoliko godina smo imali oko 10.000 eura štete od poplava, što smo opet sami usjeli da pokrijemo“, kazali su oni za portal Radija Petnjica.
Trenutno ne planiraju da prošire biznis, zbog situacije koja trenutno vlada na tržišti u zbog toga što sami moraju brinuti od trenutka sadnje pa do krajnje prodaje.
ALDIJANA NOVALIĆ
KONTEJNER ZAVRŠIO U RIJECI
Jedan od kontejnera iz centra Petnjice završio je u rijeci. Ni Petnjica, naravno, nije imuna na ovakav vid nedogovornog ponašanja pojedinaca.
Nepoznati počinilac, kako se to kaže, vjerovatno je iz čiste zabave ili trenutnog hira nanio materijalnu štetu Opštini Petnjica a tako i svim građanima bihorskog centra.
Na društvu je u cjelini da prepozna ovakva ponašanja i jasno osudi, jer su kontejneri kao i ostali mobilijar na javnim površinama, javno dobro koje svi moramo paziti i štititi.
ALDIJANA NOVALIĆ
SEDMOGODIŠNJI ELMIR KOŽAR, 140 OVACA I JEDNA KOZA
“Evo svake godine čuvam ovako stoku”, skromno, kao da je to uobičajena i normalna stvar, reče sedmogodišnji Elmir Kožar jašući rasnog dorata pored puta na Ponoru.
Nije uobičajeno počinjati tekst sa citatom sagovornika, ali je u ovom slučaju autor smatrao ietakako opravdanim.
Nakon što je nagnao ovce i krave prema pojilu, lagano, manirom najiskusnijeg jahača bihorsih gudura, približio je dorata tik do wolsvagenovih 130 konskih snaga.
“Tu sam sa mojom braćom, čuvamo ovih 140 ovaca i jednu kozu. Ne idemo daleko. Tu smo blizu i nije teško”, sigurnim glasom, ispod plave kapuljače kaže Elmir.
“A od kada radiš ovo”, pitam s neskrivenim oduševljenjem velikog sedmogodišnjaka na doratu.
“Svake godine čuvam ovako stoku”, reče Elmir, kao da nije koliko juče izašao iz pelena već kao da je makar punoljetan.
“Završio sam školu, prije mjesec i to prvi razred, ovdje na Ponoru. Sad moram da idem, čekaju me braća, da nam ne pobjegnu ovce. Hvala i zdravo”, reče Elmir, zategnu uzde više u lijevu stranu, lagano nogama udari dorata u rebra i ode.
Plava kapuljača se izgubi među borove, gdje se desetak neposlušnih ovaca odovojilo od stada.
“Ha, ha, ne tamo grom vas ubio”, čuje se iz homara Elmir sa plavom kapuljačom.
SAMIR RASTODER
PROMOCIJA KNJIGE “LUTAM KROZ SNOVE” MIRSADE MIRE HEROVIĆ
U srijedu, 11.jula, sa početkom u 20 časova u sali Centra za kulturu u Beranama, biće promovisana knjiga „Lutam kroz snove“, autorke Mirsade Mire Herović.
Mirsada je porijeklom sa Bora, a živi u Beranama. Ovo je njena prva zbirka poezije koju čine pjesme o životu.
Kako kaže, dosta pjesama je autobiografskih u kojima će se mnogi čitaoci prepoznati. O zbirci „Lutam kroz snove“, govoriće književnik Braho Adrović, književnik i profesor Reho Ramčilović kao i pjesnik i novinar Darko Jovović.
D.B.
