U Centru za kulturu Petnjica, 16. maja 2025. godine, svečano je otvorena izložba slika “Plenair 70” umjetnika Skendera Strice iz Skadra. Ova značajna umetnička manifestacija okupila je brojne ljubitelje umjetnosti, kulturne radnike i poštovaoce likovnog stvaralaštva iz Petnjice i šire regije.

Skender Strica, poznat po svom pejzažnom slikarstvu i prepoznatljivom impresionističkom izrazu, predstavio je seriju radova nastalih tokom više decenija stvaralaštva, sa posebnim osvrtom na prirodu, svetlost i prostore Balkana. Naziv izložbe “Plenair 70” simbolično označava sedamdeset radova rađenih tehnikom plenaira — slikanja u prirodi, direktno na terenu, što daje dodatnu živost i autentičnost njegovim platnima.

Direktor Centra za kulturu Petnjica  Sinan Tiganj  pozdravljajući sve prisutne  naglasio je važnost međunarodne kulturne saradnje i izrazio zadovoljstvo što Petnjica postaje sve prisutnija na mapi umjetničkih dešavanja u regionu.  Akademski slikar Skender Strica  bio jedan od učesnika prošlogodišnje likovne kolonije te da je ovo nastavak započete saradnje. Pred nama je umjetnik izuzetne palete, slikar kolorita koji kroz intenzivne tonove i bogat spektar boja stvara snažne dojmove i emocije.

Njegove slike nisu samo pejzaži – one su priče svjetlosti. Strica vješto koristi igru svjetla i sjene, mijenjajući atmosferu svojih radova u zavisnosti od doba dana, godišnjeg doba, pa čak i trenutnog raspoloženja. Svaki njegov prizor odiše životom.

Iako su motivi na prvi pogled mirni i pitomi – kuće, voćnjaci, njive – prisustvo čovjeka je tiho ali jasno. A onda, u pozadini, surove planine podsjećaju nas na snagu prirode i prave savršen kontrast toj blagoj svakodnevici.

Skender Strica nas podsjeća da pejzaž nije samo prostor – to je emocija, ritam, svjetlost. Uživajte u njegovom stvaralaštvu i dozvolite ovim djelima da vas povedu na tiho putovanje kroz vrijeme i prostor

Otvrajući izložbu Nadžib Kočan kazao da je impresioniran ovim slikama jer smo u mogućnosti da  na jednom prostoru vidimo prekrasne motive ne samo iz Petnjice I Crne Gore već imamo cijeli Balkan i dobar  dio Evrope.

U obraćanju publici, umjetnik je istakao posebnu vezu sa Crnom Gorom i zahvalio se domaćinima na toplom prijemu i podršci.

Izložba će biti otvorena za posetioce do kraja meseca, a svi zainteresovani imaju priliku da izbliza dožive prirodu kroz oči jednog od najcenjenijih slikara sa prostora Skadra.

1 of 9

Potpredsjednik OO Demokrata CG Isad Muratović čestitao je  Bihorcima, kako u zavičaju tako i u dijaspori, kao i svim građankama i građanima Crne Gore, 21.maj Dan nezavisnosti.

“Prošlo je 19 godina od obnove nezavisnosti, od obnove naše zajedničke kuće, države Crne Gore. Poštujući njenu različitost kao njeno bogatstvo, pružajući jednaku šansu drugom i drugačijem, istinska borba protiv kriminala i korupcije, postavljanje temelja pravde i slobode u punom smislu te riječi, čini je istinski nezavisnom.
Samo takva Crna Gora će biti dom za svakog njenog građanina i mjesto gdje će se rado ostajati i vraćati”, saopštio je Muratović u ime OO Demokratske Crne Gore Petnjica.

Poštovane sugrađanke i sugrađani, u ime opštinskog odbora SDP-a Petnjica i u svoje lično ime, a povodom 21. maja- Dana nezavisnosti Crne Gore upućujem vam srdačne čestitke.
Jasnim činjeničnim stanjem, kako tada a tako i danas usmjereni ka ostvarenju postavljenih ciljeva za boljitak i dobro ovog društva i svake lokalne zajednice.
Naše intenzivnije borbe su krenule tada, obnovom nezavisnosti, gdje su građani Petnjice glasno i jasno tog 21. maja rekli svoje da.
Tadašnje “DA” nas veže za naše živote, i živote mnogih generacije koje dolaze, a koje će svjedočiti postojanosti Crne Gore, njenog raznolikog bogatstva i Petnjice u njoj!

Neka je srećno i na radost svakog od nas!

Predsjednik opštinskog odbora SDP Petnjica
Eldar Adrović

Piše: Božidar PROROČIĆ, knjževnik i publicista

Goro moja, ti koja si kroz vjekove nastajala na ljutom kršu crnogorskih planina, u kamenu od bola, krvi i nade, stvarala si sebe kao grumen svete zemlje i vječne slobode. Danas, kad se na svakom vrhu ponosno vije tvoja zastava, vijori se istorija, čojstvo, junaštvo i žrtva. Pod tvojim bojama su se rađali, borili i padali najbolji sinovi Crnogorci, Bošnjaci, Hrvati, Muslimani, Albanci, Jevreji i drugi i svi oni koji su u tebi vidjeli domovinu, a u slobodi smisao života. Svi su oni gradili tvoju nezavisnost, noseći u sebi onu istu iskru koja se nije umirala ni nestajala ni pod tuđinskom čizmom ni pod vremenima tame. Na kamenu gdje je moj đe su naši preci klečali pred zakletvom slobode, ja stojim danas i pišem ti ove riječi, Goro moja.

Ti, rano bolna svih svojih pokoljenja, preživjela si carstva, atentate, izdaje, pogrome, ratove i ropstva, ali si sačuvala ono najvažnije slobodarski duh, koji je vijao nad tvojom Prijestonicom kao sveti oganj termopilskih klanaca. Divno je to zapisao Milovan Đilas: „Pamtilo se rođenje muške glave  za oružje i produženje bratstva. I to je bilo dosta. Ostalo je dužnost rođenog: kakav bude, toliko će i pamćen biti. To je bila tvoja filozofija  živjeti za slobodu i umrijeti dostojanstveno. Svaki novorođeni bio je zadužen za otadžbinu, a pamćenje naroda mjerilo je nečiji život.

Kovalevski, ruski kapetan, rekao je da je Crna Gora kameno more. U tom kamenu sazdana je tvoja istorija  pobjede i porazi, radosti i tuge, rođenja i smrti. Ali ti, Crna Goro, nisi nikada klonula, jer tvoje stijene čuvaju zavjet: Nećemo robovati!

Ovaj 21. maj sijaće za sve sjene naših predaka koji su padali da bi mi stajali, i za budućnost potomaka koji će hoditi slobodnom zemljom uzdignute glave. I kada puhnu oluje, i kada zagrme gromovi, neće slomiti tvoja ponosna krila – jer ona nose vjekove tvoje istorije, sazdane u krvi, kamenu i riječima.

Kako je govorio veliki knjaz Nikola Mirkov Petrović-Njegoš, na otvaranju Knjaževskog crnogorskog narodnog pozorišta 10. maja 1910: „Naša krv, naša junačka crnogorska krv crpiće u nauci i umjetnosti moć, da su Crnogorci još bolji junaci nego kad bi ostali u svom, primitivnom stanju. Narod moj je brojno mali, ali moralno će biti veliki, dok u jednoj ruci uzdrži brus da sablju oštri, a u drugoj knjigu da se njom prosvećuje.“

 Zato, Goro Moja – srećan ti 21. maj! Neka se tvoje zastave zavijore visoko nad planinama i morem,

iznad Lovćena, Prokletija, Durmitora, Hajle, Koma, Bjelasice, Maganika, Pivskih, Kučkih i Moračkih planina i nad svakom školom, kućom, srcem i nad tvojim plavim Jadrsnkim morem. Neka se crveno, i zlatno preliju nebom kao zavjet vječnosti. Na kraju, završavam riječima Veljka Vlahovića, crnogorskog revolucionara, mislioca i čovjeka čija se riječ  raste snagom vremena:

„Crna Gora je država koja nije znala za državne granice, kao što nije znala za granice između života i smrti. Ona je vječito otvoreni prozor slobode, koja neprekidno nosi raskinute lance ropstva, stalno u ranama koje ispira kapljicama rose.“

Ove velike riječi  su suština Crne Gore. Jer 21. maj je sveti dan kada je obnovljena nezavisnost. To je dan kada smo ponovo ROĐENI I PONOVO POTVRDILI ono što je Crna Gora oduvijek bila  država duha, a ne granica, prostor slobode, a ne teritorije, života koji ne pristaje na ropstvo, pa ni pred smrću. Crna Gora je sveta zemlja ona je naša sudbina. Sudbina da budemo slobodni, da budemo ljudi, i da budemo svoji. I neka nas ta odluka vječno obavezuje i traje sa svim njenim narodima.