SOFTIĆ: SANDŽAČKI ČOVJEK PUSTI PUT PRIČI I IDE ZA NJOM

Stručni žiri za dodjelu godišnje književne nagrade “Pero Ćamila Sijarića” tu je prestižnu nacionalnu nagradu ove godine dodijelio književniku iz Bijelog Polja Faizu Softiću.

Ovogodišnji žiri nagrade činili su Redžep Škrijelj (predsjednik), Mevluda Melajac i Fatima Muminović-Pelesić (članovi).

Obrazlažući odluku o dodjeli nagrade, predsjednik žirija Redžep Škrijelj je između ostalog rekao da je Softić književnik u čijoj rečenici nema viška priče, nema nevažnog, već samo onoga što tjera da u tom njegovom “furioznom narativnom ritmu iščitavamo sve do zadnje riječi”.

Govoreći za nas, Faiz Softić ističe da njemu nagrada “Pero Ćamila Sijarića” zaista znači jako puno i to iz više razloga.

– Prvo, Ćamil Sijarić je možda i nedovoljno iščitan i prevođen, njegovo djelo i nije na adekvatan način valorizovano kada je u pitanju evropska književna scena, a zasigurno da pripada samom vrhu svjetskih pripovjedača i nimalo ne zaostaje za bajkovitim pripovjedačima Latinske Amerike: Ljosom, Borhesom, Merkesom, a niti za Foknerom. Ako to možemo nečim pravdati to je, prije svega što je živio u malom jeziku koji je govorilo dvadesetak miliona ljudi računajući i Makedonce i Slovence – kazao je on.

Smatra da je pripovijedanje u Sandžaku mnogima postalo zanimanje, misleći tu prije svega na usmene pripovjedače koji su piscima često neposredna inspiracija.

– Nevjerovatno je to kako ljudi tamo pričaju. To je specifičan jezik, malo nedorečen, sve je u metaforama, u slikama, tamo jezik ima specifičnu melodiju. Da samo znate kakvo je to uživanje kada u Sandžaku sretnete čovjeka hornog za priču…. A i sam Ćamil je jednom kazao “Tamo gdje se teško živi – lijepo se priča” – navodi Softić.

Poredeći pripovijedanje u Sandžaku i Bosni, ističe da bosanski čovjek uglavnom “vaga” šta će izgoviriti, pažljivo sluša sagovornika i trudi se da mu ugodi, dok sandžački čovjek “pusti put priči i kao da je ne vodi, već kao da ide za njom”.

Govoreći o odnosu pisca i okoline, Softić navodi da je iluzorno očekivati razumijevanje sredine, ali da se istinski pisac ne smije predavati ni onda kada pljuju po njemu, kada ga pokušavaju omalovažiti i potcijeniti.

– Ni tada ne smije spustiti glavu, već uzdignute koračati naprijed i vjerovati duboko u ono što radi, vjerovati u svoje pero i tako se jedino može doći do jednog takvog priznanja kakvo je “Pero Ćamila Sijarića”, prestižna nagrada koja se svake godine dodjeljuje u Novom Pazaru, a njen novčani dio finansira se iz budžeta Republike Srbije. Dakle ovo nije samo regionalna i nacionalna nagrada, već ona ima mnogo šire domete i značaj – ocjenjuje Softić.

Dobitnik nagrade “Pero Ćamila Sijarića” mišljenja je da ovo nije nagrada za jednu knjigu, niti za jednu priču ili pjesmu, već za cjelokupan književni opus.

– U svojoj sehari imam sedam objavljenih knjiga, od toga roman “Pod Kun planinom” preveden je na francuski jezik, a u toku je i prevođenje na mađarski i turski. Također, ovih dana poznati albanski pjesnik Fahredin Šehu s Kosova započeo je prijevod i na albanski jezik – ističe on.

Faiz Softić je rođen 10. januara 1958. godine u Vrbama kod Bijelog Polja na sjeveru Crne Gore (Sandžak). Školovao se u rodnom kraju, Mostaru i Sarajevu. Piše za razne listove i časopise. Prevođen je i nagrađivan. Zastupljen je u školskom programu BiH, Kosova i Sandžaka.

Glavni je i odgovorni urednik revije “Bihor” koja izlazi u Luksemburgu na bosanskom i francuskom jeziku.

Nagrada “Pero Ćamila Sijarića” se dodjeljuje na godišnjem nivou, u okviru Sandžačkih književnih susreta i to kao dio obilježavanja 20. novembra, Dana Sandžaka. Ova prestižna nacionalna nagrada se dodjeljuje pojedincima u oblasti književnosti.

Nagrada je prvi put dodijeljena 27. juna 2006. godine književnicima Faruku Dizdareviću iz Priboja i Ibrahimu Hadžiću iz Rožaja. Ostali dobitnici nagrade su Zuvdija Hodžić (za 2007. ) i Sinan Gudžević (2008. ), Zaim Azemović i Asmir Kujović (2010.), Safet Sijarić (2012.), Fatima Muminović- Pelesić (2013.), Fehim Kajević (2014.) i Refik Ličina (2015.).

PREUZETO SA PORTALA INFORMATIVA

BDZ PODRŽAVA IDEJU O IZGRADNJI PUTA PETNJICA – TUTIN

0

Nakon što su predstavnici lokalne samouprave boravili u Tutinu i obavili neophodne pripreme za realizaciju ideje o spajanju modernom saobraćajnicom opštinu Petnjica sa opštinom Tutin, našem portalu su se obratili iz OO Bošnjačke Demokratske Zajednice Petnjica. Naravno,

Bošnjačka demokratska zajednica podržava ideju izgradnje puta Petnjica – Tutin jer će taj koridor otvoriti mnoge mogućnosti za narod Bihora.

„Pozdravljamo i podržavamo potez lokalne samouprave da krenu u realizaciju ideje o povezivanju susjednih opština Petnjice i Tutina. Smatramo da je jedan od ključnih uslova za bolju budućnost ovoga kraja upravo putno povezivanje preko Pešterske visoravni prema Tutinu i dalje. Upravo je ovaj projekat BDZ, prije dvije godine kandidovao kod nadležnih institucija, tako što smo uputili zahtjev Vladi Crne Gore za ovaj putni pravac i otvaranje graničnog prelaza. BDZ će se založiti da se ovaj projekat realizuje u što skorije vrijeme. Ako imamo u vidu da je BDZ u srbijanskom dijelu Sandžaka, u nekim opštinama na vlasti, pružićemo Bihoru svaki vid podrške u njegovom ekonomskom i svakom drugom razvoju. Od kada postoji BDZ u Crnoj Gori, uvijek je radila i radiće na konkretnim projektima koji se tiču poboljšanja uslova života Bošnjačkog naroda u Crnoj Gori i Sandžaku ali ne na uštrb drugih naroda. BDZ će uvijek otkrivati i ukazivati na tzv. „patriote“, koji pod plaštom nacionalizma, drže narode Crne Gore u neizvjesnot. Naravno, uvijek ćemo podržati svaki projekat koji vodi prema pomirenju, povezivanju, saradnji i prosperitetu u regionu. Podsjećamo da, uspostavljanjem ovog putnog pravca prema Tutinu, građanima Bihora, putovanje do Tutina će skrati za oko 60 kilometara. Otvara se lakši protok ljudi, roba i kapitala od kojeg će imati koristi i država Crna Gora i država Srbija. Upravo, najavljeni put Crne Gore prema EU, otvara mogućnost korišćenja evropskih novčanih fondova namijenjenih ovoj regiji“, kazali su za portal Radija Petnjica iz OO BDZ Petnjica.

DENIS BOŽOVIĆ

SAFET HADROVIĆ VRBIČKI, DOBITNIK SPECIJALNOG KNJIŽEVNOG PRIZNANJA

1

U znak očuvanja imena i djela Dr Ibrahima Rugove, književni klub „Podgori“ iz Istoka i Opština Istok (Kosovo), već treću godinu zaredom dodjeljuju književnu nagradu“Ibrahim Rogova“, za najuspješnije pjesničko djelo.
Tim povodom je dana: 3. 12. 2016. godine, u svječanoj Sali Opštine Istok, održan književni susret, na kojem je zvanično učestvovalo preko dvadeset pjesnika, iz: Albanije, Makedonije, Crne Gore i sa Kosova, gdje su od strane stručne komisije dodijeljene i uručene tri književne nagrade.

Safet Hadrović Vrbički, književnik iz Rožaja, na ovu manifestaciju je bio pozvan kao počasni gost, gdje mu je zvanično; od strane organizatora ovog susreta uručeno specijalno priznanje za autentično predstavljanje bošnjačkog književnog stvaralaštva u svijetu, za pjesmu:

SVE NEKA BUDE ZAPISANO

Sve neka ostane zapisano
Kao pouka. Kao poruka
Onima koji će doći poslije nas
Sve Vam to kazuje pjesnik
Svjedok vremena!
Dani Kurban Bajrama
mart mjesec 1999. godine
Rožaje
Bila je to golema, nepregledna rijeka
Što slivaše se u talasima
Čiji huk (uzdasi, plač i lelek)
Dosezahu do neba
Bijahu to izgnanici sa Kosova
Prognani bez igdje ičeg svog
Osim gole kože i gola života
Danima potom pristizahu u ovaj grad
Koji za njih bijaše grad Spasa i Nade
Novi Jerusalem

Pristizahu obeskućeni. Pristizahu premrzli
Izuzev onih koji pomriješe na putu:
Iznemogli starci, žene porodilje i sitna djeca
Čije leševe pokri snijeg i led
Na Kuli.
Nek ostane zapisano i ovo
Među njima nije bilo djevojaka
Onih lijepih. Odabranih
Njih su progonitelji davno izdvojili
O njima se neće saznati
Nikad i Ništa.
Bez traga će nestati sa ovog dunjaluka
Kada iz njih otimači iscijede
i zadnje kapi života sok
Sve neka ostane zapisano
Kao poruka. Kao pouka
Onima koji će doći poslije nas
Sve Vam to kazuje Pjesnik
Svjedok vremena!

PREUZETO SA PORTALA “RT”

POBJEDA UNIONA ZA TREĆE MJESTO U JESENJEM DIJELU

2

U okviru trinestog kola prvog diviziona Luksemburške lige ekipa Uniona 05 Kayl/Tetange je u gostima savladali ekipu Union Remich/Bous sa 3:1.
U poslednjem kolu ove  prvog dijela prvog divisiona Luksemburške lige ekipa treneskog tandema Trubljanin – Leroy je praktično po poluzaleđenom terenu uspjela da upiše tri vrlo važna boda. Ni minus četiri ispod nule ni takav teren nijesu  omeli mladu ekipu Kayl/Tetanga da dođe do nove pobjede. Domaća ekipa Remicha se odlučila da brani svoj gol i da pokuša iz kontronapada ugroziti gol favorizovane ekipe Kayl/Tetanga. Domaćin je sve do četrdesete minute odolijevao napadima gostiju kada je, na dodavanje Martinsa centarfor Uniona 05 Aderito Dos Reis postigao prvi gol za goste iz Kayla. U drugom poluvremenu je bilo samo pitanje vremena kada će gosti postići gol i tako iz jedne vrlo dobre akcije, koja je išla po desnoj strani na dodavanje Agovića golgeter Uniona 05 Aderito Dos Reis postize drugi gol. Uspeli su domaćini da smanje u 70 minuti iz jednog poklonjenog slobodnog udarca na 2:1. Opet na scenu stupa Aderito Dos Reis koji iz solo prodora postiže het trik.

Predsjednik Mersudin Ličina:

Iako su mnogi na početku sezone bili skeptični na mom izboru trenerskog tandema Esko Trubljanin – Yanick Leroy i na korenitim promenama u igračkom kadru, ispostavilo se da smo ja i moj komitet bili u pravu jer naše treće mjesto na tabeli sa 25 bodova daje nam za pravo da vjerujemo da smo uradili dobar posao. Ovim putem se zahvaljujem svim našim navijačima koji su i danas u velikom broju na minus četiri stepena ispod nule došli da podrze našu mladu ekipu do još jedne pobjede.

DINO RAČIĆ: ŠETNJA PO ANTALIJI

0

Dolaskom Osmanlija naši prostori našli su se pod uticajem nove kulture tzv: orijentalno-islamske kulture dolazi do širenja islama. Orijentalni uticaj se osjetio u izradi ukrasnih predmeta, nišanima, rukopisima i raznim zanatskim predmetima, jeziku i sl. Taj uticaj se može i danas na razne načine vidjeti kod svih naroda sa ovih prostora. Više je izražen u ruralnim bošnjačkim sredinama, dok se socijalistički i u poslednjih 25 godina evropski uticaj više osjeća u gradovima, gdje ostatke otomaske kulture nagriza zub vremena. Baš taj uticaj može biti spona i nit koja će na sve načine povezati narode, koji i ne znaju jedni za druge. Da pišem o ovome podstakao me je primjer iz muzeja u Antaliji, koji sam posjetio proteklog vikenda. Razgledali smo antički i rimski dio, međutim kada smo došli do otomanske kulture, zanimljivo veliki broj posjetilaca iz država koje su bile pod uticajem ove kulture je rekao: ,,Pa ovako izgleda naša nošnja, pa ovako je izgledala naša soba’’! Čitaocima ovog teksta ostavljam da procijene da li ih fotografije iz antalijskog muzeja podsjećaju na nešto što je njima blisko.
Kada govorimo o arhitekturi najveći uticaj otomanske kulture vidi se na džamijama iz tog perioda (džamija u Petnjici). U ćilimarstvu su takođe jako naglašeni orijentalno– islamski utjecaj, a ono se oslanja na određene vjerske običaje, a i na način života.
Gradnja turbeta koje takođe imamo u bihorskom kraju, kao i gradnja česama i šadrvana, tradicionalna nošnja,tradicionalne igre,zanati, imena, svadbarski običaji I drugi običaji uz manje razlike ali sa istom osnovom slični su od Bihora do Kazakstana.
Pjesme uz igre ovih krajeva uglavnom su ljubavne i obredne, među kojima su bile posebno lijepe pjesme koje su pratile svadbu. U istoriji bošnjačke porodice bila je dugo vremena karakteristicna odvojenost po polovima u igri. Tako su nastale pjesme i igre u zatvorenim prostorima prelijepih bosnjačkih avlija. Kroz pjesmu i igru ljudi su izražavali svoja najskrivenija osjećanja.
Iako se iz dana u dan sve manje osjeća taj orijent na ovim prostorima, jer veliki je uticaj zapada i mi se naravno tome htjeli ne htjeli ipak prilagođavamo jer je to sada ‘’IN’’, a ono orijentalno nam je sve dalje i dalje. Ali ipak u svakom od nas sigurno postoji ono nešto što nas vuče ka upravo tom orijentu, nešto sto je neizbrisivo, nešto što je dio nas.

DINO RAČIĆ

RAMDEDOVIĆ: OSOBE SA INVALIDITETOM SU NAJVEĆA MANJINA U CRNOJ GORI

0

U Crnoj Gori i svijetu je obilježen Međunarodni dan osoba sa invaliditetom. Prema procjenama Ujedinjenih nacija, 10 odsto ukupne svjetske populacije čine osobe sa nekim oblikom invaliditeta. Statistički isto toliko crnogorske populacije ima neki oblik invaliditeta, njih oko 60000.
Povodom ovog datuma predsjednik NVU Lica sa invaliditetom Petnjica Denis Ramdedović ukazao je na njegov značaj.
‘’Ovaj dan ima za cilj da promoviše razumijevanje problema invalidnosti i mobiliše podršku za dostojanstvo, prava i dobrobit osoba sa invaliditetom. NVU Lica sa invaliditetom Petnjica je iskazalo zadovoljstvo da se u našoj opštini razvija svijest o trenutnom stanju osoba sa invaliditetom i nadaju se da će ovaj dan na neki način skrenuti pažnju na probleme sa kojima se osobe sa invaliditetom suočavaju’’, ukazao je Ramdedović.
Veliki broj osoba sa invaliditetom živi u siromaštvu i ne učestvuje u društvenom životu svoje zajednice. Osobe sa invaliditetom suštinski su najveća manjina u Crnoj Gori, vrlo često su za ostatak društva nevidljivi, a ipak se svakodnevno susreću sa otvorenom ili prikrivenom diskriminacijom.
Iako kroz razne platforme i strategije država i nadležne institucije pokušavaju da unaprijede uslove života osobama sa invaliditetom, u praksi je progres manje vidljiv. Takođe potpisane su brojne međunarodne deklaracije i konvencije koje obavezuju države na činjenja koja unapređuju kvalitet života OSI. Pored društvenih i finansijskih prepreka, osobe sa invaliditetom vrlo se često susreću sa fizičkim preprekama, zbog čega im je izuzetno teško da se uključe u uobičajene društvene tokove.

DINO RAČIĆ

INICIJATIVA ZA IZGRADNJU PUTA PETNJICA – TUTIN

1

Juče su predstavnici lokalne samouprave na čelu sa predsjednikom opštine Samirom Agovićem, posjetili opštinu Tutin. Razlog za posjetu ovoj pobratimskoj opštini je razgovor sa predsjednikom opštine Tutin o realizaciji ideje izgradnje putnog pravca Petnjica – Tutin. U razgovorima su učestovali i prof. Vujadin Vešović i profesor saobraćajne struke Kuzmanović. Predsjednik opštine Samir Agović je istakao da su svjesni da ova inicijativa zahtijeva mnogo posla i rada i da će morati da ima i političku podršku dvije države.

„Na sastanaku u Tutinu izložili smo naše vizije da se ova stara inicijativa ponovo pokrene u kontekstu prekogranične saradnje. Mi smo pobratimska opština sa opštinom Tutin i, pored razvojih projekata u oblasti saobraćaja, razmišljamo i o saradnji u oblastima poljoprivrede, kulture i svega onoga što će kvalitet života građana na granici ove dvije opštine podići na veći nivo“, kazao je Samir Agović.

Zaključenbo je najprije treba da se prostorno – planskom dokumentacijom definiše inicijativa. Opština Petnjica je prije nekoliko dana, raspisala Javni poziv za izradu prostorno – planske dokumentacije za područje opštine Petnjica i biće to prilika da, onaj ko bude radio taj dio posla, u svom planu izrade prostorno – planske dokumentacije, stavi i trasu puta Petnjica – Tutin.

„Za tako nešto potrebno nam je i stručno mišljenje ljudi koji su više decenija rada obilježili u saobraćajnoj struci, kao što je profesor Kuzmanović, koji je jedan od vodećih stručnjaka na prostoru bivše Jugoslavije i jedan od eksperata Svetske banke, kada je u pitanju projektovanje i izgradnja magistralnih i auto – puteva. To je dobra osnova”, kazao je Samir Agović.

Što se tiče izvora finansiranja i to je definisano jučerašnjim razgovorm. To su lokalni budžeti kao i minstarstva dviju država, a naravno, tu su i mogućnosti EU fondova. Postignut je dogovor da ovom inicijativom koordinira predsjednik opštine Petnjica i ubrzo se očekuje da Ministri saobraćaja dvije države, održe sastanak ili u Petnjici ili Tutinu, a ne isključuje se mogućnost da se prvi radni sastanak održi u Podgorici ili u Beogradu.

„Očekujem da ćemo dobit podršku od strane našeg ministarstva iz prostog razloga što je u Crnoj Gori odavno prisutna, ne samo inicijativa, već i činjenje Vlade Crne Gore u prethodnom mandatu da se što više investicija upravo iz oblasti saobraćaja, dešava na sjeveru Crne Gore. Sama činjenica da ide auto – put prema sjeveru, kao i niz rekonstrukcija u ovom dijelu države, govori u prilog moje konstatacije, i pokazatelj je da Vlada Crne Gore se sve više okreće razvoju putne infrastrukture na sjeveru. Sada ćemo dodatno izvršiti pritisak na relevatne adrese u CG da se i o putu Bioča – Petnjica prema granici sa Srbijom sve više razgovara i da se u dogledno vrijeme iznađu sredstva koja bi se koristila za izradu projektne dokumentacije“, kaže Agović i dodaje da ga posebno ohrabruje podrška poslovnih ljudi iz dijaspore, koji su spremni da daju doprinos kako bi se obezbijedila sredstva za izradu projektne dokumentacije.
fotografija-2Kada je u pitanju ovaj putni pravac prema Tutinu, radi se o putu u dužini od oko 30-tak kilometara a o njegovom značaju je suvašna priča. Dio opštine Petnjica, koji gravitira prema Srbiji, potpuno bi se otvorio i bila bi izvrsna prilika da se valorizuju svi potencijali koji postoje u tom dijelu. Netaktnuta priroda Bihorske visoravni bi bila dostupna svima, a poljoprivredni proizvodi bi imali priliku da se brendiraju. Ako se uzme u obzir da se ovo područje nalazi preko 1.500 mnv, to otvara mogućnost i za izgradnju vjetroelektrana.

„Ovo je inicijativa koja nije nova, od ranije postoji želja i potreba ljudi da se ovaj putni pravac izgradi, ali ekonomske prilike su bile takve da se nije moglo više uraditi, mada nije bio povoljan ambijent u smislu da se obezbijedi podrška relevatnih adresa za realizaciju ove inicijative i izgradnju ovog putnog pravca“, kaže Agović i dodaje da se sa aspekta lokalne samouprave sve postavljeno na svoje mjesto samo treba razumijevanje i podrška sa relevantnih adresa kako bi svi zajedno realizovali ove značajne projekte.
Lokalna samouprava je za 9 kilometara na putnom pravcu Petnjica – Bioče uradila studiju i sada predstoji da se pronađu sredstva kako bi se izradio projekat. Kada je u pitanju putni pravac Petnjica – Tutin, oko 20-tak kilometara pripada opštini Petnjica a 9. kilometara je na teritoriji opštine Tutin. Ono što su dogovorili predstavnici dvije lokalne samouprave to je da komplet projekat i izgradnju ovog putnog pravca, zajednički finansiraju.

DENIS BOŽOVIĆ

OTVORENA FILIJALA FONDA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U PETNJICI

2

Danas je u Petnjici, u prisustvu predstavnika lokalne samouprave, svečano otvorena filijala Fonda za zdravstveno osiguranje – Petnjica. Otvaranjem ove filijale, stvoreni su uslovi za pružanje boljih usluga osiguranja i ostvarivanja prava građana ovog područja. Prije svega mještanima petnjičkog i bihorskog kraja biće skraćen put i pojednostavljena procedura, jer su do sada građani ovog razuđenog područja morali da putuju od 15 do 45 km, u zavisnosti u kojem dijelu opštine žive da bi ovjerili zdravstvenu knjižicu ili da ostvari neka svoja druga prava iz oblasti zdravstvene zaštite. Sve to im je predstavljalo teškoću i komplikovan način ostvarivanja prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja.
Filijalu je otvorio direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić koji je istakao da je otvaranje prostorija Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore u Petnjici konkretan primjer brige Fonda za zdravstveno osiguranje i Vlade Crne Gore za sve građane jedne od najmlađih opština u našoj državi.

„Otvaranje filijale značajno je sa aspekta što će se omogućiti pristupačnija zdravstvena zaštita žiteljima ovog kraja. Jedan od pokazatelja kvaliteta života stanovnika bilo kojeg kraja jeste dostupna zdravstvena zaštita i ja u ovome vidim doprinos Fonda za zdravstveno osiguranje i zbog toga sam jako zadovoljan. Ono što volim često da kažem jeste da je u fokusu Fonda i Ministarstva zdravlja sam pacijent i zadovoljstvo pacijenta. To je osnovni parametar u radu Fonda za zdravstveno osiguranje. Zbog toga će nam zadovoljstvo pacijenta biti prioritet u daljem radu i pružanje kvalitetne, sveobuhvatne zdravstvene zaštite“, izjavio je na otvaranju Čirgić.
Predsjednik opštine, Samir Agović, pozdravljajući prisutne, istakao da je otvaranje ove filijale, najbolji pokazatelj da je državna uprava sve više prisutna na području petnjičke opštine.

„Želim da se zahvalim direktoru i njegovom timu, i mislim da je ovo bila dobra prilika da razgovaramo i o unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite za naše građane. Razgovarali smo o potrebi za otvaranjem podstanice Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć kao i o mogućnosti i potrebi da se prostor u kojem boravi medicinsko osoblje, unaprijedi u smislu rekonstrukcije. Naravno, to podrazumijeva da se u narednom periodu izgradi novi objekat u kojem bi bili smješteni i Fond zdravstva i sve ono što je vezano za sistem zdravstvene zaštite u našoj opštini. Ovo je jedinstvena prilika da poručimo građanima da ćemo i sa ostalim nadležnim državnim organima, u narednim danima i mjesecima, biti u prilici da sve više približavamo usluge građanima koje se tiču državne uprave. Kada se sve to zaokruži, lokalna samouprava će biti u prilici da svojim građanima i sa nivo lokalne uprave i sa nivoa državne uprave, omogući kvalitetan servis što je bila i naša želja i težnja da imamo opštinu“, izjavio je Samir Agović, dodajući da, postavljanjem novog ministra Unutrašnjih poslova, očekuje se uskoro otvaranje i stanice policije.
Kancelarije filijale Fonda za zdravstvo se nalazi pored prostorija Radija Petnjica, a od sjutra, svakog radnog dana, od 8 do 16 časova, usluge će pružati za sada jedini zapošljeni, šef filijale, Asmir Osmanović.

DENIS BOŽOVIĆ

ODRŽANA SKUPŠTINA KUD BIHOR

4

Juče je održana Skupština KUD “Bihor“ na kojoj je, prema dnevnom redu bilo pet tačaka. Osim usvajanja zapisnika sa prethodne sjednice, bilo je govora i o podnošenju izvještaja o radu ovog kulturno-umjetničkog društva za 2016.godinu, izbor novih organa društva, kao i predlog za pripajanje ovog društva Centru za kulturu. Sjednicom je, po ovlašćenju predsjednika skupštine dr Osmana Hadrovića, predsjedavao predsjednik KUD-a Sinan Tiganj. On je podnio detaljan izvještaj koji je obuhvatio narativni i finansijski dio za 2016.godinu. U njemu je bilo riječi o broju proba kao i o broju nastupa, što u Petnjici a što van granica Bihora. Tako je ovo društvo u proteklom periodu, imalo jedan nastup u Srbiji ( Sjenica ); BiH dva (Sarajevo i Jajce ); po jedan nastup u Mojkovcu i Bijelom Polju, a prvi put je ovo društvo nastupilo na X Međunarodnom festivalu u Radovišu u Makedoniji.

„Društvo je u maju gostovalo u Švajcarskoj, u Crihu na proslavu X godina nezavisnosti Crne Gore i 20 godina postojanja humanitarne organizacije „Bratska ruka“. KUD „Bihor“ je bio organizator i domaćin i “Bošnjačke smotre folklora” koji će se ubuduće održavati u Petnjici, što je veliko priznanje a i obaveza društva. I u materijalnom smislu ove godine, po osnovu dva projekta, bogatiji smo za još jednu nošnju za mlađi uzrast, a takođe su obezbijeđena sredstva za nabavku opreme za formiranje orkestra kako bi se poboljšao rad društva“, istakao je, između ostalog, predsjednik KUD-a „Bihor“ Sinan Tiganja.
Na sjednici je bilo riječi i o pripajanju društva Centru za kulturu, ali je dogovoreno da do održavanja sledeće skupštine, radna grupa koju čine Muslija Kalić, Adnan Muhović i Sinan Tiganj, porade po ovom pitanju i pripreme materijal koji bi usvojila skupština i Savjet Centra za kulturu.
O izvještaju su pohvalno govorili većina članova Skupštine, a na predlog Rifata Ramčilovića i Envera Rastodera jednoglasno je usvojen izvještaj i odato priznanje Upravnom odboru i predsjedniku na predanom radu.
Na sjednici je izabrana nova Skupština koja broji 15.članova:
Samir Agović
Muslija Kalić
Adnan Muhović
Sinan Tiganj
Rešad Muratović
Rifat Ramčilović
Aljko Rastoder
Enver Rastoder
Nermina Muratović
Elmaza Muratović
Muhamed Adrović
Ervin Duraković
Dalisa Adrović
Isad Mehović
Rifat Skenderović

Na narednoj sjednici Skupštine, biće izabran predsjednik društva i ostali organi.

DENIS BOŽOVIĆ

PREZENTACIJA ZA POLJOPRIVREDNIKE IZ PETNJICE

0

Juče je u Sali Centra za kulturu u Petnjici, održana prezentacija IPARD like projekta za poljoprivredne proizvođače petnjičkog kraja. Za 30-tak prisutnih i zanteresovanih građana, predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore su upoznali sve prisutne sa ovom kreditnom linijom. Projekat IPARD like se realizuje u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore za finansiranje projekata poljoprivrednih proizvođača u Crnoj Gori. Cilj projekta je pružanje podrške investicijama u registrovana poljoprivredna gazdinstva u cilju uvođenja i implementacije mjera ruralnog razvoja, povećanja konkuretnosti na tržištu poljoprivrednih proizvoda, kao i uvođenja i jačanja evropskih standarda proizvodnje hrane. Bila je ovo prilika da se zainteresovani građani upoznaju sa procedurom za apliciranje. Predstavnici Ministarstva su prezentovali koji sektori investicije se podržavaju IPARD like javnim pozivom, na koji način se mogu podnositi zahjtevi, koliki je iznos podrške kao šta sve podnosioci zahtjeva su dužni da urade. Prijem zahtjeva za odobravanje projekta po ovom javnom pozivu vršiće se od 01.decembra 2016.godine do 31.januara 2017.godine, a odobravanje primljenih zahtjeva će se vršiti nakon završetka ovog Poziva. Minimalna ukupna vrijednost investicije je 10 hiljada eura a maksimalna ukupna vrijednost investicije je 70 hiljada eura. Budžet projekta je 1.5 miliona eura, a finansiran je od strane Evropske unije.

D.B.