Danas će u više navrata biti obustavljan saobracćaj na putnom pravcu Lagatore – Savin Bor u trajanju od 40 min. Saobraćaj će biti povremeno u prekidu zbog izgradnje vodovoda i to na dionicama gdje put nije dovoljno širok kako bi jedna traka bila prohodna. Iz režijskog odbora za izgradnju vodovoda mole gradjane za strpljenje i saopštavaju da mogu koristiti alternativni putni pravac preko Ponora.
Na konkurs za prevoza đaka u Petnjici prijavila se samo firma ,,Simon voyages”, saopštili su Radiju Petnjica službenici iz opštine.
,,Na konkurs koji je bio otvoren do 7. septembra se prijavila firma Simon Voyages ali samo za jednu liniju i to Savin Bor – Petnjica. Riječ je o liniji koja već postoji kao ustaljena”, rekla nam je Anita Muhović, samostalna savjetnica za saobraćaj u Opštini Petnjica.
Još ranije u razgovoru sa jednim od radnika menadžmenta Simon Vojages-a, Šefketom Adrovićem saznali smo da je jedan od razloga neprihvatanja raspisanog tendera loša saobraćajna infrastruktura.
,,Saobraćajna infrastruktura u Petnjici je jako loša, pogotovo na pojedinim dionicama koje su tenderom predviđene, a koje zbog navedenog razloga ne možemo prihvatiti. Takve dionice su za autobuse nepristupačne”, naveo je Adrović
Iz firme ,,Euro Šuntić” su kazali da nisu razmišljali o mogućem učešću na ovaj tender.
,,Već duži niz godina unazad za prevoz petnjičkih učenika je bila zadužena firma Mehmeda Adrovića. Računamo da će tako i ove godine biti pa ne nalazimo za shodno da učestvujemo u tom konkursu”, kazali su iz ove firme.
Što se tiče cijene pretplatničke karte, ona se, prema riječima Šefketa Adrovića neće mijenjati već ostati ista kao i prošle godine, odnosno za srednjoškolce i studente će iznositi 35 eura.
Napominjemo i da će Ministarstvo prosvjete u saradnji sa školama obezbijediti popust za pretplatničke karte i to u iznosu od 20 odsto za srednjoškolce, 40 za osnovce i 50 odsto za lica sa invaliditetom.
Jedanaestogodišnjem bjelopoljcu Amaru Drndaru hitno je potrebna pomoć za liječenje. Povodom toga FK Jedinstvo će u nedelju organizovati humanitarnu utakmicu .
Dječak je dobio neurološki tumor na mozgu i kičmenoj moždini, odnosno u donjem dijelu, koji se nažalost, proširio duž cijele kičme. On se trenutno nalazi u Čikagu, međutim, šanse da Amar pobijedi ovo je mnogo veće u Teksasu gdje postoji specijalistički centar za liječenje, ali troskovi su previsoki. Samo konsultacija, košta najmanje hiljadu i po dolara, ali najveci troskovi dolaze kasnije. Čak i više od 30 hiljada dolara mjesečno, jer bolnica u Teksasu ne prima većinu zdravstvenih osiguranja”, navode u Euromostu.
Amarovi roditelji otac Demir i majka Samija mole sve ljude dobre volje u Crnoj Gori da u skladu sa svojim mogućnostima pomognu njegovo liječenje. Za Amarovo liječenje je potrebno da se prikupi 150.000 dolara, a da bi ga primili u specijalistički centar u Teksasu potrebno je da se odmah prikupi 50.000 dolara.
Amarova tetka Denisa Drndar Džogović kaže da je Amar rastao i razvijao se kao i svaki drugi dječak ali da je u maju 2017. cijeli svijet srušen, kada mu je dijagnostikovan neurološki tumor na mozgu i kičmenoj moždini.
“Ovim putem molim sve ljude dobre volje da se udruže sa nama, da pomognemo našem Amaru da pobijedi užasnog monstruma i da se vrati svom srećnom djetinjstvu. U njegovo ime hvala svima puno koji su se već odazvali na naš apel”, kaže Denisa.
I iz fudbalsko kluba Jedinstvo pozivaju sve da u nedjelju u 15:30 sati dođu svi ljudi dobre volje i to u što većem broju, na utakmicu koju igraju protiv ekipe Mladost Lješkopolje iz Podgorice. “Kupovinom karte na staroj tribini daće doprinos u njihovoj akciji prikupljanja sredstava za Amarovu operaciju. Cijena ulaznice će biti jedan euro, ali naravno shodno mogućnostima gradjani mogu donirati i vise od toga. Karte će na ulazu na tribinu prodavati članovi Amarove pordice”, saopštavaju iz FK Jedinstvo.
Svi koji žele i mogu da pomognu mogu to uraditi uplatom na žiro-račun:
NLB Montenegro banka 530-0700100108064-35 na ime Denisa Džogović
Uplata iz inostranstva na IBEN CODE:ME25530073050008070010
Dvanaestog ovog mjeseca, dan uoči Evropskog ekipnog prvenstva u stonom tenisu koje se održava u Luksemburgu, ZK „Bihor“ iz Luksemburga organizovao je svečani doček za reprezentativce svoje domovine u sastavu: Nenad P. Raičević, gen. sekretar STSCG, Goran Premović, trener i igrači: Filip Radović, Luka Bakić i Branko Čubović.
Toplom dočeku reprezentativaca Crne Gore, pored tridesetak članova ZK Bihor u prostorijama ovog udruženja u gradu Rumelanžu prisustvovao je i
Ministar savjetnik u ambasadi Crne Gore u Belgiji Predrag Stamatović.
Ovom prilikom domaćin je, u čast reprezentativaca, priredio svečanu večeru na kojoj se, biranim riječima, prvi obratio predsjednik udruženja dipl. Ing. Esko Halilović koji je naglasio da će udruženje ZK “Bihor” vazda stajati na strani pozitivni iskoraka u Crnoj Gori, podržavati sport, jer su sportisti najbolji ambasadori svoje države.
Poslije njega obratio se i ministar-savjetnik u ambasadi Crne Gore u Belgiji Predrag Stamatović, pozdravio sportiste i zahvalio se udruženju ZK “Bihor”
na toplom prijemu, te gostima sportistima ukazao o kakvom je udruženju riječ, pomenuvši brojne nagrade koje je ovo udruženje zaslužilo i dobilo od Vlade Crne Gore i mnogih nevladinih organizacija.
Nenad P. Raičević, generalni sekretar STSCG izrazio je duboku zahvalnost na toplom prijemu, te naglasio da nije mogao ni sanjati da će u Luksemburgu, uoči samog početka takmičenja, naići na ovakav doček koji je i motivacija više za njihovo zalaganje i požrtvovane igre.
Danas, 13 septembra, odigran je prvi meč protiv odlične reprezentacije Azerbejdžana, pa iako je Crna Gora izgubila rezultatom 2:3, ima razloga da se raduje, jer je taj rezulztat veliki uspjeh protiv ovako velike i dobro pripremljene ekipe.
Sutra je slobodan dan, a već prekosutra u 10:00h, igraće sa ekipom reprezentacije Norveške.
U blizini motela u Petnjici, nizvodno i na desnoj strani Popče nalazi se ostaci brane, sagrađene od betona, a na kraju kanala i ostaci mini hidroelektrane koja će, sudeći po nezvaničnim najavama iz kompanije Bemax preživjeti izgradnju puta Petnjica – Podvade.
Ipak, ima i drugačijih najava koje govore da će zbog izgradnje potpornog zida, ova građevina ipak morati da bude srušena odnosno uklonjena.
Brana je podignuta davne 1955. godine i imala je ispust velikih voda kao i betonski kanal u dužini od 500 metara. Ova bivša hidroelektrana je na kraju kanala, na zemljištu Bejta Muratovića imala i mašinsku zgradu.
Faik Adrović je za naš portal radiopetnjica.me kazao da je idejni tvorac i organizator gradnje hidroelektrane bio Šeko Adrović, a njena izgradnja je finansirana preko Zemljoradničke zadruge Petnjica, odnosno građana, isporukom građe iz privatnih i društvenih šuma.
Turbina, generator i ostala oprema nabavljena je iz Novog Pazara tako da je hidroelektrana puštena u pogon 1955. godine a ugašena 1960. kada je električna energija dovedena sa dalekovoda.
,,Sa ove hidroelektrane radi osvjetljenja napajane su zgrade u društvenoj svojini u Petnjici i oko 20 privatnih kuća. Električna energija je sprovođena pomoću drvenih stubova od brane do kuće Raifa Kršića. Tada smo dobili i telefone, prvo policija, zdravstvena stanica, zadruga, škola a onda i nekoliko petnjičkih domaćinstava. Prvi radio priključen na električnu mrežu hidrocentrale nabavio je Raif Kršić, a kasnije i prvi TV prijemnik”, rekao je Adrović.
I hroničar i istraživač Miodrag Barjaktarović potvrđuje priču Faika Adrovića. On je u nedavnom razgovoru za Vijesti rekao da je Tomo Dimić iz Berana angažovan da poslije Drugog svjetskog rata projektuje male hidroeletrane u Gornjem Polimlju. Tomo je napustio studije elektrotehnike u Zagrebu, i vratio se u rodni kraj. Njegovih ruku djelo je, između ostalih, bila petnjička hidrocentrala.
Hidrocentrala bila je samo jedna od velikog broja koje su postojale na području Gornjeg Polimlja, prije i neposredno nakon Drugog svjetskog rata.
Neki podaci govore da je na ovom prostoru do početka pedesetih godina prošlog vijeka i masovne elektrifikacije, bilo čak 35 malih hidroelektrana, od kojih danas nijedna nije sačuvana.
Fudbalski klub Petnjica, upisuje članove za mlađe kategorije. Kako su saopštili iz uprave kluba portalu radija, upis se vrši za članove koji su rođeni 2003.godine i mlađi. Okupljanje je zakazano za petak, 16.septembra u 16 časova na stadionu u Gusarama.
Imajući u vidu razuđenost opštine Petnjica, kako su kazali iz kluba, za djecu sa područja Vrbice i Trpezi, prevoz za buduće njihove treninge je obezbijedila uprava kluba.
Za sve dodatne informacije zainteresovani mogu dobiti na broj telefona 069 / 523 – 304
Braća Huremovići, koji žive u Paljuhu ovih dana intezivno rade na sanaciji odnosno uređenju rječnog korita. Oni su poučeni lošim iskustvom iz prethodnih godina riješili da imanja zaštite od ponovnih poplava koje ih mogu zadesiti u novom talasu jesenjih kišnih padavina. Svjesni činjenice da njihova imanja, zasadi ili kuće mogu opet pretrpjeti štetu, odlučili su da stvar uzmu u svoje ruke i da se sami postaraju i pripreme za eventualne poplave.
Filijala za građanska stanja i lične isprave Petnjica počela je sa radom 22. juna ove godine u Petnjici. Nakon nešto više od dva mjeseca, od kako je ova ustanova na raspolaganju građanima Petnjice, utisak je da je opravdala očekivanja i olakšala funkcionisanje.
“Građani konačno imaju priliku da ostvaraju potrebe koje su u nadležnosti ove ustanove ovdje, u svojem mjestu. Veoma smo zadovoljni, a vjerujem da su i građani Petnjice kojima je sada obavljanje potreba, kao što je vađenje ličnih isprava, prijavljivanje dostupnije i umnogome lakše nego dok su morali to raditi u beranskoj ustanovi, prije svega zbog udaljenosti”, istakao je Esada Zverotić koji je samostalni savjetnik ove filijale.
Filijala za građanska stanja i lične isprave u Petnjici za sada pored samostalnog savjetnika, Esada Zverotića, zapošljava još tri službenika.
U Filijali kažu da su tokom ljeta imali pune ruke posla.
,,S obzirom na to da kod nas ljetnja sezona daje veću živost cijeloj opštini to se odrazilo i na ovu ustanovu. U toku ljeta smo imali veliki broj stranki koje ne žive ovdje, odnosno, koji su naša dijaspora. Najčešći zahtjevi koje su oni podnosili su oni koji se tiču zamjene ličnih dokumenata: lične karte, pasoša i vozačke dozvole. Samo u toku ljeta je ova filijala imala oko 800 zahtjeva za zamjenu ličnih dokumenata (294 ličnih karti, 415 pasoša i 63 vozačkih dozvola)“, rekao je Zverotić.
On je dodao da je pored ovih bilo još mnogo zahtjeva druge vrste, kao što su: odobrenje i produženje oružnih listova, vađenje izvoda iz registra rođenih, umrlih i registra državljana kao i prijave rođenja, prijave smrti i vođenje biračkih spiskova. Takođe, imali su i veliki broj zahtjeva za registrovanje motornih vozila.
,,Uzimajući u obzir sve ovo navedeno, moram da istaknem zadovoljstvo našim dosadašnjim radom kao i radom služnenika MUP-a u Petnjici te funkcionisanjem komplete ustanove koja je veoma dobro opremljena”, zaključio je Zverotić.
Samir Garčević, nije krio zadovoljstvo funkcionisanjem Filijale u Petnjici.
,,Veoma smo zadovoljni radom ove ustanove i moram da kažem da je ovo od velikog značaja za naše građane. Imamo mogućnost da se naše potrebe ovdje servisiraju tako da ne moramo ići van naše opštine”, istakao je Garčević koji je takođe opštinski službenik.
Gost emisije “Povodi” bio je Arben Jakupi, član Glavnog odbora i Izvršnog odbora BDZ CG.
Boraveći danas u Rožajama primijetio sam da ovdje nema mnogo ljudi, kako komentarišete to?
Svi smo svjedoci masovnog iseljavanja iz Rožaja i pada broja stanovništva ovdje. Mnogo omladine je u proteklom periodu odselilo u potrazi za boljim životom.
Vi ste i predsjednik Izvršnog odbora Sandžačke biznis asocijacije i preko te organizacije su studenti išli i još uvijek idu vani?
Sve više studenata je zainteresovano za život van naše zemlje. Sandžak biznis asocijajica, između ostalih, radi i na tom projektu. Pomažemo im da obezbijede dokumentaciju koja će im omogućiti da rade tri mjeseca kod njemačkih poslodavaca. Nažalost, svake godine se broj studenata koji imaju takve ambicije povećava. Kažem nažalost, jer veliki broj tih studenata se tamo pokažu kao dobri radnici i ostaju i nakon tri mjeseca da rade i žive. Na taj način Crna Gora gubi jednog formiranog i radno sposobnog pojedinca koji bi svojoj zemlji moga dati i te kakav doprinos.
Ekonomska situacija u Petnjici je slična kao i u Rožajama. Šta BDZ radi kako bi se ta situacija promijenila?
BDZ ovdje već četiri godine postoji kao politička organizacija. Od početka smo imali jasne ciljeve i jasne programske orjentacije u cilju poboljšanja ekonomske situacije na prostoru Sandžaka gdje je svega oko 10% stanovništva u stalnom radnom odnosu. Mi u BDZ-u smo dali jasne koordinate kako bi se ovdje otvorio veliki broj radnih mjesta. Među prvima smo predložili da se zabrani izvoz sirovina i građe koja se masovno izvozila iz CG, što je bila apsolutno suluda praksa. Uvođenjem ove zabrane otvoreno je 500 novih radnih mjesta jer su svi proizvođači bili prinuđeni da uvode drugu smjenu i da dodatno aktiviraju svoje proizvodne kapacitete.
Mi takođe planiramo da udruživanjem odnosno grupisanjem pojedinih ljudi ulažemo u proizvodne pogone. Na ovaj način grupišemo i kapital i ideje kroz umrežavanje ljudi. Tako dobijamo veće mogućnosti. Na ovaj način su se u Rožajama već otvorile dvije firme i mi smatramo da se isto može primijeniti i na drugim mjestima.
BDZ je na posljednim izborima u Rožajama osvojila jedan mandat tako da mi sada ovdje aktivno učestvujemo u radu lokalnog parlamenta.
U Petnjici predstoje lokalni izbori, kako se pripremate za njih?
Mi smo krenuli sa radom već dva mjeseca. 95% ljudi iz dijaspore je za ideju BDZ-a jer su oni znatno slobodniji od nas. Finansijski su slobodni, ne zavise od socijala ili obećanog radnog mjesta, tako da se nadamo da će doći i podržati BDZ u Petnjici. Takođe imamo mnogo nezadovoljnog stanovništva Petnjice. Mi u 21. vijeku još uvijek govorimo o asfaltu i predizbornom asfaltiranju puteva. I dalje raspravljamo o tome u kojem selu treba dovesti asfalt što je u najmanju ruku smiješno.
Šta vam govore podaci sa terena, u odnosu na parlamentarne izbore, kakve rezultate očekujete?
Za vrijeme parlamentarnih izbora smo zapostavili Petnjicu jer smo veću pažnju posvetili dvjema dominantno bošnjačkim opštinama, Rožajama i Bijelom Polju jer su bili veće biračko tijelo. Planiramo da sada sve snage usmjerimo na Petnjicu i u najmanju ruku očekujemo dva odbornika. Cilj su nam nacionalno svjesni građani kao i nezadovoljni građani koji postaju svjesni režima.
Prije nekoliko godina kada ste se pojavili na političkoj sceni slovili ste za radikalnu i agresivnu stranku od koje su mnogi zazirali. Sada ste evropski umiveni, govorite pomirljivim tonom…Da li Sandžak i prekogranična regija može loše uticati na Crnu Goru?
Mi smo u sttutarnom dijelu programa BDZ-a od početka naveli da se zalažemo za prekograničnu regiju Sandžak. Mi nemoamo problem sa suverenitetom i državnošću Crne Gore, čak, Crna Gora u nama može da ima partnera koji će ustabiliti njen suverenitet. Neko drugi je htio od nas da napravi radikalnu strukturu. Sve zavisi od percepcije birača, a mi smo kroz naš rad pokazali šta je ustvari istina. Prekogranična saradnja znači samo labaviju granicu i lakšu komunikaciju robe, ljudi i kapitala.
Postoji li neka elaboracija ili dokument te priče Sandžak prekogranična regija?
Lideri Balkana se sastaju u nekoj od država Balkana i razmatraju model pravljenja druge Evropske unije s tim što će to biti balkanska unija koja će olabaviti granice i napraviti od svih zemalja jednu uniju koja bi se tako pripremljena integrisala u Evropsku uniju. Ja sam ubijeđen da kada bi se ova priča na pravi način prenijela građanima svi bi je prihvatili i smatrali veoma pozitivnom.
Da li smatrate da u Crnoj Gori postoji neka vrsta ekstremizma?
Ekstremizma ima ali se on vrlo lako može kontrolisati i iskorijeniti. Pojedincem koji nema novca da izađe na kafu je vrlo lako izmanipulisati. Ova omladina može da živi urednim životom ako se stvore adekvatni uslovi i da se nikad ne okrene zlu. Mi u BDZ-u smo protiv ekstremizma i čak smo organizovali tribine na tu temu. Naša borba treba da bude usmjerena na naš kraj jer mi ovdje treba da opstanemo. Mi smo najdemokratskija stranka u Crnoj Gori.