Učenici osnovnih škola sa područja opštine Petnjice će u petak, 24.05.2019. godine održati polumatursko veče sa početkom od 18 časova.
Polazak tradicionalne šetnje je ispred opštine. Nakon defilea, druženje će se nastaviti u restoranu ,,Merak“.
Maturanti SMŠ će takođe prisustvovati ovoj večeri, saopštio nam je rukovodilac Aktiva direktora škola za opštinu Petnjica, Rifat Ramčilović.
A.Š.
Bošnjačkom kulturnom centru Sandžak ovih dana stigao je ramazanski top kao donacija džemata AIC SUD iz Eša.
“Prvi put u Bihoru Ramazanski iftar će biti najavljen, osim ezanom, i topovskim hicem u zrak. Veliku zahvalu upućujemo džematu iz Luxemburga i dovu Allahu da im ukabuli donaciju”, saopšteno je iz BKCS.
Mijaz Ramdedović, koji živi i radi u Hanoveru, prije par dana je posjetio OŠ “Mahmut Adrović” u Petnjici i uručio vrijednu donaciju.
Riječ je o ozvučenju koji će škola koristiti za razglas na manifestacijama koje organizuju.
“Koristim priliku da se u ime učenika, nastavnika i, naravno u svoje lično ime i kao direktor škole, zahvalim Mijazu Ramdedoviću, čovjeku koji je veliki humanista, dobrotvor i čovjek koji ne zaboravlja svoj zaviča”, istakao je za portal radija, direktor OŠ “Mahmut Adrović”, Rifat Ramčilović.
Inače, ovo nije prva donacija Mijaza Ramdedovića. On je poznat po vrijednim donacijama svom zavičaju.
D.B.
U Luksemburgu je 18. maja ove godine, obilježena godišnjica Dana nezavisnosti Crne Gore 21. maj.
Ovu proslavu organizovala su udruženja doseljenika iz Crne Gore u Luksemburg, Njemačku i Belgiju:
1. Udruženje Luksemburg – Crna Gora
2. ZK „Bihor“
3. Kosovsko bošnjačko udruženje Vitomirica
4. Bošnjačko donatorski fond
5. Udružćenje Montekoln iz Njemačke i
6 Udruženje Belgijsko – crnogorrsko prijateljstvo.
U velikoj sali grada Šifelanža okupio se veliki broj doseljenika iz Crne Gore u Luksemburgu i okolne zemlje, kao i njihovih prijeatelja Luksemburžana, te zvaničnika obje države. Doseljenici iz Crne Gore kao važan faktor u zasnivanju nove demokratske Crne Gore, ovaj datum doživljavaju kao jedan od najznačajnijih u novijoj istoriji Crne Gore i njenih građana, ma gdje bili.
Zvanična proslava krenula je u 20h00, a otvorili su je predjednica udruženja Luksemburg – Crna Gora Kristin Kifer i moderator večeri i voditelj programa Hamdija Rastoder, sekretar udruženja „ZK Bihor“.
Prisutnima su se obratili sljedeći zvaničnici: Njegova ekselencija ambasador Crne Gore u zemljama Beneluksa – Vladimir Radulović, direktor Uprave za dijasporu – Predrag Mitrović, ministar saobraćaja u Vladi Crne Gore Osman Nurković, ministar turizma u Vladi Crne Gore Pavle Radulović, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, predsjednik opštine Petnjica Samir Agović, te reis Islamske zajednice Crne Gore Rifat ef. Fejzić, a od luksemburških zvaničnika ministar inostranih poslova Luksemburga Žan Aselborn, te gradonačelnik grada Rumelanža Henri Haine.
U zabavnom programu učestvovali su: diva narodne muzike i prepoznatljivog crnogorskog melosa Branka Šćepanović, KUD „Evropa“ kao i poznati harmonikaš i zabavljač Haris Šabotić. Pored odraslih u sali se nalazio i veliki broj djece koja su s uživanjem pratila zabavu i, već svjesni značaja datuma, uživala u ovoj vrsti zabave.
Direktor Mitrović u prostorijama ZK Bihor
Direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović je, dan poslije proslave Dana nezavisnosti, gostovao u prostorijama ZK Bihor. Bio je to radni sastanak sa članovima ovog udruženja, gdje se razgovaralo o unapređenju odnosa dijaspore i matice, ukazivalo na dosadašnje manjkavosti. Većina diskutanata članova ZK Bihor ukazalo je da su dolaskom Predraga Mitrovića na čelo Uprave za dijasporu odnosi dijaspore sa Crnom Gorom znatno unaprijđeni i zahvalili se na njegovoj angažiranosti i volji da u svim prilikama bude uz dijasporu.
Sastanak je protekao u krajnje prijateljskom duhu i razumijevanju.
F. S.
Organizacioni odbor izgradnje gasulhane Donja Vrbica zahvalio se opštini Petnjica, jer je platila troškove za zemljane radove za objekat koji će biti na korist građanima tog kraja.
“Također posebno priznanje dajemo ukupnom menadžmentu Komunalnog preduzeća Petnjica koji su na jedan organizovan način pristupili našem zahtjevu, upućujući svu svoju trenutno raspoloživu mehanizaciju, kamion, bager utovarivač, kombinovanu mašinu. Radnici komunalnog su svojim prekovremenim radom dali svoj doprinos izgradnji gasalhane.
Ovim putem želimo da pozovemo sve odgovorne pojedince, organizacije ukoliko to nijesu učinjeli da svojim doprinosima pomognu izgradnju, slijedeći današnji primjer opstine Petnjica, Komunalnog preduzeća”, stoji u saopštenju Organizacionog odbora gasulhane Donja Vrbica.
.
Radnici Službe zaštite i spašavanja izvode radove na postavljanju dvadesetak držača na uličnoj rasvjeti.
Njihovim postavljanjem će se riješiti problem isticanja zastava.
D.B.
Povodom Dana nezavisnosti Crne Gore, juče je u Petnjici održano prvenstvo osnovnih škola u šahu. Pobjednički pehar je pripao ekipi OŠ „25 Maj“ Vrbica (Selmo Tiganj, Adin Đukić, Omer Agović i Ensar Agović ).
Drugo mjesto je osvojila OŠ “Tucanje” iz Tucanja (Almin Ajdarpašić, Rijad Mahmutović, Zeno Ajdarpašić i Kenan Agović ) dok je treće mjesto osvojila OŠ Savin Bor ( Dino Rastoder, Enis Škrijelj, Adnan Rastoder i Amer Mehović ).
Turnir je organizovao ŠK Bihor a predsjednik Denis Šabotić se zahvalio direktorima osnovnih škola koji su, selekcijom u svojim školama, uzeli učešće i tako podržali takmičenje za koje se nada da će postat tradicija.
“Posebno bih se zahvalio direktorima OŠ Mahmut Adrović i OŠ Trpezi koji su u svojim ekipama kandidovali šahistkinje.
Na Skupštini šahovskog saveza, održanoj prošle godine, donijeta je odluka o uvođenju ženske kao i omladinske table koja bi trebala da se počne sprovoditi 2021.god.
Takođe sam zahvalan predsjedniku opštine Samiru Agoviću koji je i ovaj put prepoznao značaj ovog takmičenja i pružio punu podršku za realizaciju prvenstva osnovnih škola”, istakao je Šabotić čestitajući nagrađenim školama i takmičarima i pozvao takmičare da se pridruže ŠK Bihor gdje će dodatno usavršavati svoju igru, sticati dodatna znanja, a sve u cilju da jednog dana kao dobri takmičari prestavljaju klub Bihor i opštinu Petnjica.
Za OŠ Trpezi su nastupili: Šenol Tiganj, Elis Muhović, Dalida Skenderović i Ilhan Muhović.
OŠ Mahmut Adrović: Mirel Latić, Elmin Korać, Adin Šabotić i Ajsa Šabotić.
DENIS BOŽOVIĆ
Opštinski osbor SPP Petnjica, će i ovoga 21 maja na liniji spajanja između Crne Gore i Srbije, odnosno opštine Petnjica i Tutin, organizovati okupljanje povodom obnavljanja inicijative o otvaranju graničnog prelaza i slobodnog kretanja između ove dvije opštine, koju su podnijeli državnim organima 2015. godine.
“Pozivamo ostale političke i NVO organizacije kao i stanovnike opštine Petnjica da se pridruže ovoj inicijativi. Okupljanje će poćeti u 18 časova u mjestu Haništa, a takođe će, na istom mjestu nakon skupa, biti prirđjen iftarski obrok”, saopštili su iz SPP Petnjica.
Juče je u OŠ “Savin Bor”, uz kulturno-umjetnički program svečano proslavljen 100. rođendan te škole.
Svečanosti je prisustvovao veliki broj zvanica, počev od predsjednika opštine Petnjica, Samira Agovića, direktora javnih ustanova i preduzeća, roditelja, penzionisanih nastavnika, kao i direktori škola sa područja opštine Petnjica. Gost je bio i rektor Univerziteta u Sarajevu, Rifat Škrijelj, koji je osnovno obrazovanje stekao upravo u ovoj školi.
Kolektiv škole je pripremio bogat kulturno – umjetnički program, počevši od himne Crne Gore, preko recitacija pa sve do predstave i narodnih kola.
Priredbu je otvorila učenica Alma Adrović, koja je na opštinskom takmičenju u recitovanju osvojila prvo mjesto. Alma se predstavila pjesmom “Drhtava pjesma” Miroslava Mike Antića.
Alan Mehović, učenik područnog odjeljenja “Bor” odrecitovao je pjesmu ,,Srećan ti rodjendan, školo”.
Nakon njega su se prisutnima predstavili učenici prvog i drugog razreda sa pjesmom “Škola”.
Proljećnu radost prikazali su učenici područnog odjeljenja “Bor” pjesmom i igrom “Proljećnje kolo” a nakon njih je “Pismo mojoj učiteljici” odrecitovala Eldina Rastoder, učenica petog razreda.
Nakon toga su mladi glumci, Džejla Mehović, Adnan Mehović, Arijan Mehović i Džengiz Škrijelj izveli dramski tekst “Čudna porodica”.
Među učenicima su se našli i oni koji pišu svoje pjesme, pa je tako Samra Adrović, učenica sedmog razreda odrecitovala svoju pjesmu “Prijateljice”.
Još jedan uspjeh škole je i učenica Tea Mehović, koja je na opštinskom takmičenju u recitovanju osvojila drugo mjesto i koja je recitovala pjesmu “Tiše tamo” Dragana Radulovića.
Recital “Tamo daleko u đačkoj klupi” su izveli učenici sedmog razreda. Dječaci su uvijek bili na meti kritike pa su učenici petog razreda Rastoder Amina, Rastoder Alis i Mehović Mirza to i prikazali kroz izvođenje dramskog teksta “Ah ti dječaci”.
Svi smo ogrnuti toplinom svoga doma, a tome je posvjedočila i Dženana Rastoder recitovanjem pjesme “Tri Sunca” Ismeta Bekrića.
Koreografiju uz pjesmu “Zeko pleše” izveli su učenici područnog odjeljenja “Bor”.
Učenica petog razreda, Melisa Šabotić, je recitovala pjesmu “Moja kuća”.Zatim su dramski komad “Učenička svadba” izveli učenici trećeg i četvrtog razreda.
Nakon predstave, Džejla Mehović je recitovala stihove pjesme “Buđenje”.
Recital “Gradim svijet za mlade” izveli su učenici devetog razreda. “Riješio sam nekim sportom da se bavim” su izveli učenici petog razreda. Potom je Ena Ćatović izvela pjesmu “Škola”, a onda su učenici sedmog i devetog razreda izveli narodno kolo “Šota”.
Na kraju programa su se prisutnima obratili direktor škole, Isad Mehović, predsjednik opštine Petnjica, Samir Agović i rektor Univerziteta u Sarajevu, Rifat Škrijelj, a nastavnica Slavica Muratović je pročitala spisak radnika ove škole od osnivanja pa do danas.
,,Poštovani gosti, uvaženi roditelji i učenici, hvala vam svima što ste svojim prisustvom uveličali ovaj dan i zajedno sa nama proslavili rodjendan naše škole. Poželio bih svima prisutnima toplu dobrodošlicu. Ovu svečanost smo planirali drugačije. Neočekivana smrt našeg Sadika Rastodera nas je sve iznenadila i pogodila. Izgubili smo velikog prijatelja, druga, patriotu i donatora. Ulagao je sebe i svoj trud u našu opštinu i šire” započeo je svoj govor direktor škole.
,,To što je škola opstala tako dugo velika je zasluga svih vas i nas koji se zalažemo za ovu školu. Sjećam se kao učenik ove naše škole kada bi nam Miralem Šabotić, Alija Adrović i ostali prvi prtili snijeg a mi, nejaka đeca, išli njihovim stopama. Sjećam se kako smo sušili zamrzlu odjeću i obuću pored furuna koje moja i ostale generacije nikada nećemo zaboraviti. Pored loših uslova, ova škola je iznjedrila veliki broj intelektualaca, od medicinskog kadra, učitelja, nastavnika, ekonomista, pravnika itd. JU OŠ ,,Savin Bor” počela je sa radom 1919/1920. godine. Ova škola je pružila obrazovanje i uslugu selima Kruščici, Javorovi, Boru, Savinom Boru, Poročama, Murovcu, Daščoj Rijeci, Dobrodolama koja su od Savinog Bora udaljena više kilometara.
Na početku je ova škola radila privatno, u kućama. 1932. godine izgrađena je prva školska zgrada u Savin Boru. Za izgradnju ove škole pripisuje se vellika zasluga Galjanu Kršiću, tadašnjem predsjedniku opštine Petnjica. U međuratnom perioda broj učenika se kretao od 80 – 100, raspoređenih u dva odjeljenja i sa njima su radila dva učitelja. U takvim uslovima i sa tolikim brojem učenika bilo je skoro nemoguće postići željene rezultate. Ćazim Crnovršanin je bio prvi školovani učitelj iz populacije bošnjačko – muslimanskog naroda.
Poslije oslobođenja 1945. godine u svim selima koja su udaljena više od pet km osnovane su četvororazredne škole i to na Boru, u Dobrodolima i Kruščici. 1962. godine OŠ u Savinom Boru prerasla je u osmorazrednu školu. Najveći broj učenika ova škola je imala krajem 60-ih i tokom 70-ih godina prošlog vijeka, a taj broj je dostizao i do 445 učenika. Ova škola je dugi niz godina vodila borbu protiv ustaljenih shvatanja i predrasuda da žensku djecu ne treba slati u školu.
Poslednjih decenija je ovo područje zaplusnuo talas raseljavanja, posebno radno aktivnog stanovništva, što se direktno odrazilo na opadanje brojnog stanja učenika. Danas naša škola ima 119 učenika, zajedno sa područnim odjeljenjima, a 31 zaposlenog. Zahvalio bih se Ministarstvu prosvjete, na čelu sa ministrom Damirom Šehovićem, na podršci da krenemo sa renoviranjem i obnovom naše škole. Prošle sedmice smo poslali dopis Ministarstvu prosvjete za zamjenu dotrajale stolarije koja košta oko 18 000 eura. Siguran sam da će se naše ideje u narednom periodu ostvariti te da ćemo prebroditi sve prepreke. Kako bismo nivo znanja naše djece podigli na viši nivo potrebno je dosta ulaganja. Neki od ciljeva kojima stremimo jesu: adaptacija fiskulturne sale koja danas nije u funkciji, zatim kabinet fizike, hemije i bilogije koji je u dosta lošem stanju i potrebno ga je renovirati. Još jedan u nizu projekata je izmještaj biblioteke koja se nalazi u zasebnoj i oronuloj zgradi u bočnom dijelu naše škole. Pristup ulazu škole tokom zimskih dana nije bezbjedan te bi bilo potrebno sanirati krov i izgraditi snjegobrane na cjelokupnom krovu školske zgrade. I na kraju je tu i stolarija, koja je u procesu realizacije. Na temelju onoga što mi ostavimo ovoj djeci oni će graditi dalju i nadam se bolju budućnost.
Potrudimo se zajedno da našoj djeci damo što više možemo. Ovom prilikom pozivam sve one koji mogu i žele da daju svoj doprinos i pomognu nam da bar jedan dio naših planova realizujemo” kazao je direktor Mehović.
Na samom kraju, Mehović je podsjetio i na prvu damu koja je radila kao učiteljica u školi na Savin Boru.
“Uvažena Branka Bogavac je takođe radila u našoj školu što je potvrda jake tradicije naše ustanove. Bogavac je novinarka i publicistkinja, živi i radi u Parizu, ali je djetinjstvo i mladost provela na Boru kojeg nikada nije zaboravila”, rekao je Mehović.
,,Kada danas pogledam unazad i vratim film od 50 godina, ova škola je iznjedrila mnogo vrijednih ljudi. Ja sam u ovoj školi završio osam razreda i ‘75. otišao iz ovih krajeva. Obično sada dolazim samo kada je žalost, jer za radosti nemam vremena da stignem. Danas je radostan dan i drago mi je što sam tu, sa vama. Put iz ovih krajeva prema uspjehu je uvijek bio veoma težak. Kada bih htio da ga opišem…bilo bi još teže. U životu jednog čovjeka se smjenjuju epizode lijepog i ružnog. Ali ono što ostaje na kraju je ono što je bilo lijepo. Dobro je da se ružne stvari zaboravljaju.
Djeca iz ovih krajeva imaju velike sposobnosti koje razvijaju njihovi učitelji i nastavnici. Ja sam temelje škole stekao u Savin Boru i drago mi je što 100-ti rodjendan ove škole slavim zajedno sa svojom učiteljicom Kosom. Danas se nalazim na jednoj veoma odgovornoj poziciji rektora Univerziteta koji je po kvalitetu među 6% najboljih univerziteta na svijetu i ima oko 28 hiljada studenata i preko 2 700 zaposlenih.
Sve što danas radim nijesam siguran da bih izdržao da nijesu bili dobri temelji obrazovanja. U temelje svakog čovjeka je ono sa čime se rodio, ono što mu daju roditelji i ono što mu podare učitelji i škola. Ako danas nešto radim dobro, onda je to zahvaljujući dobrim temeljima i zahvaljujem se svima koji su zaslužni za to. Spisak radnika ove škole koji je uvažena Slavica pročitala pokazuje u kakvom podneblju živimo, kakva je struktura stanovništva i govori da smo svi bili uvijek zajedno.
Zajedništvo je ključ opstanka na svim prostorima. Želim da se ljudi ovjde što duže zadržavaju, da ne odlaze a oni koji su otišli da se vrate. Ja sam ovdje izgradio vikendicu, a mogao sam da je izgradim i pored Sarajeva. Manje bi mi trebalo novca, bliže bi mi bila, više bih je koristio ali bih manje emocija imao tamo, u toj vikendici. Vikendicu sam napravio na ognjištu gdje sam rođen. A ako hoćete da bude više onih koji ostaju učinite da zajednički život na ovim prostorima bude privlačan. Zato vas molim da poradimo na međusobnom poštovanju, slaganju, da budemo jedni uz druge. Manje će ljudi odlaziti” kazao je u svom emotivnom govoru rektor Univerziteta, Rifat Škrijelj.
,,Čini mi čast i zadovoljstvo što mogu u ime lokalne uprave, svojih saradnika i svih građana da vam čestitam ovaj veličanstveni jubilej. 100 godina postojanja jedne ustanove je nešto zaista čime se treba ponositi. Ne postoji ni veće mjesto niti manje mjesto koje bi danas moglo biti ponosnije nego što je ovo. Savin Bor jeste mali ali je velik kada danas slavi 100 godina postojanja jedne škole koja je iznedrila veliki broj velikih ljudi.
Ovo je druga škola, nakon OŠ Mahmut Adrović u Petnjici koja je navršila ravno 100 godina. Vijek trajanja je vijek u kojem se svašta dešavalo, ali škola je svoju misiju na pravi način ispunila. Osim rektora, koji je takođe bio učenik ove škole, imamo i dva prof. dr iz ove škole koji su prva slova učili ovdje a to su Salija Adrović i Avdul Adrović.
Ovo je zaista ponos za jednu malu seosku školu i sredinu. Slažem se da nam trebaju sloga i jedinstvo. Žalim što prethodni direktor nije bio danas sa nama jer je i njegova zasluga za ovu školu. 100 godina postojanja nemaju ni veće sredine kada je u pitanju obrazovni sistem.
Treba poštovati i sve radnike koji su i u teškim uslovima davali sve od sebe. To je pokazatelj da je dobar prosvjetni radnik onaj koji ima emociju, znanje, svijest i savjest. Da nije bilo takvih učitelja ne bi danas slavili ovaj jubilej. Vjerujem da će neko uspjeti da napravi monografiju i da detaljnije sve opiše jer 100 godina se ne može tako lako predstaviti. Zamislite 1919. ili ‘20-e godine pismenog čovjeka u Savinom Boru. Kakav je to samo bio dragulj i koliko je to značilo” kazao je predsjednik opštine Petnjica, Samir Agović.
ALMINA ŠABOTIĆ
U okviru Bošnjačkog Kulturnog Centra “Sandžak” u Petnjici od nedavno je počela sa radom kuhinja CHR HAJRATA. Kao što je već i kazano, tokom mjeseca Ramazana kuhinja priprema i dijeli iftarske obroke.
Prije dva dana je Bošnjačkom kulturnom centru održan iftar koji je donirao Mijaz Ramdedović.
,,Iftari su sevap za donatore, a dobro djelo za širenje pravde, za druženje i širenje mira. Hvala Svevišenjem Stvoritelju što nam večeras podari da doživimo da ova omladina iftari sa elanom, motivacijom i uz maksimalni medjusobni respekt i poštovanje priredjuju i pomažu se tokom tih iftara. Onda čovjek dobija krila. Ovo je moj rodni kraj. Ovo je moje djetinjstvo. Ovo su moji Bihorci i ovo smo mi! Hvala vam omladinke i omladinci za ovakav doček i hvala što ste ovakvi”, rekao je Ramdedović.
,,Kad čujete da se ovdje zahvaljujući donacijama i donatorima potencira i podržava ovaj rad, pa šta drugo nego očekivati nagradu od Svevišnjeg Stvoritelja za ove sevape. I ne samo to, već ovi iftari imaju jednu ekonomsku dimenziju. Ovdje se sve pazari po petnjičkim trgovinama, kupuje se, sprema i ovdje troši. Tako se stvaraju radna mjesta i potpomažu postojeća, od čega svi imamo koristi. Trebamo raditi na tome da ova, sada humanitarna kuhinja, preraste u Bihorsku. Ovo je sevap, ovo je hajir, ovako nešto je potrebno Petnjici i ovo je lice Bihora. Moja poruka je da se utrkujemo u činjenju dobra jer dobro i dobre akcije su potrebne za Petnjicu i Bihor”, kazao je Ramdedović.
“Nudimo ove prostorije svima vama za korištenje u dobrotvorne svrhe, a pogotovo sada za Iftare besplatno, nudimo vam pomoć svi zajedno i složno da ova kuhinja zaživi i Vi možete organizovati iftar” , saopštili su iz uprave BKCS.
ALMINA ŠABOTIĆ
