Dok država za 2027. godinu planira 28 novih kapitalnih projekata ukupne vrijednosti 78,51 milion eura, među njima nema nijednog sa teritorije opštine Petnjica. U sredini koja se godinama suočava sa odlaskom stanovništva, naročito mladih, takav podatak otvara mnogo šire pitanje od toga ko je koliko miliona dobio – kakvu razvojnu perspektivu Bihor može ponuditi ljudima koje želi da zadrži?
Vlada Crne Gore usvojila je Listu prioritetnih kapitalnih projekata koji će se finansirati iz Kapitalnog budžeta za 2027. godinu.
Do 1. septembra Ministarstvu finansija dostavljena su čak 172 projektna predloga, a nakon sprovedene procedure na konačnoj listi našlo se 28 novih projekata, čija je procijenjena vrijednost za višegodišnje finansiranje 78,51 milion eura.
Petnjice na toj listi nema.
Sama ta činjenica, naravno, nije dokaz da država ne ulaže u Petnjicu niti znači da tokom 2027. neće biti nastavljena realizacija projekata koji su ranije započeti ili obezbijeđeni kroz druge budžetske linije.
Ali jeste dovoljan razlog da se postavi pitanje koje u Bihoru odavno nije samo političko. Gdje je Petnjica u razvojnim planovima države i šta lokalna zajednica sama radi da se izbori za svoje mjesto u njima?
KAPITALNE INVESTICIJE NIJESU SAMO ASFALT I BETON
Kada se govori o iseljavanju, problem se često svodi na broj ljudi koji su otišli, broj zatvorenih kuća ili sve manje djece u školskim klupama.
Ali odluka da neko ostane ili ode rijetko zavisi od jednog razloga.
Posao, kvalitet puteva, zdravstvena zaštita, škole, vrtići, sportski i kulturni sadržaji, komunalna infrastruktura, mogućnost pokretanja biznisa i osjećaj da mjesto u kojem živite ima budućnost – sve su to djelovi iste priče.
Zato kapitalna investicija za malu i nerazvijenu sredinu nije samo novi objekat ili nekoliko kilometara puta. Ona može biti signal da se u tu sredinu računa.
I obrnuto – kada novih razvojnih projekata nema, sasvim je legitimno pitati kakvu poruku to šalje stanovnicima područja koje se već suočava sa ozbiljnim demografskim izazovima.
SJEVER DOBIJA MILIONE – PETNJICA OSTALA VAN LISTE
Posebno je indikativno što su među izabranim projektima brojni oni koji će biti realizovani upravo na sjeveru Crne Gore.
Među opštinama koje su dobile nove projekte nalaze se, između ostalih, Berane, Rožaje, Bijelo Polje, Mojkovac, Andrijevica, Plav, Žabljak, Šavnik i Plužine.
Riječ je o sredinama koje se, slično Petnjici, godinama suočavaju sa problemima depopulacije i slabije razvijenosti u odnosu na centralni i primorski dio države.
Upravo zato odsustvo Petnjice sa liste zaslužuje dodatno objašnjenje.
Ne zato što Petnjica po automatizmu „mora“ dobiti projekat, već zato što je potrebno znati da li je imala spremne projekte, da li ih je kandidovala i, ako jeste, zbog čega nijesu zadovoljili kriterijume ili nijesu bili među prioritetima.
Vladino Uputstvo za pripremanje Kapitalnog budžeta jasno predviđa da jedinice lokalne samouprave mogu dostavljati predloge novih kapitalnih projekata, uz propisanu dokumentaciju i proceduru.
Zato pitanje nije samo zašto Vlada nije dala Petnjici?
Jednako važno pitanje je i šta je Petnjica tražila?
ŠTA JE OPŠTINA KANDIDOVALA?
Radio Petnjica je zbog toga Opštini Petnjica uputio pitanja o tome koje je projekte kandidovala za Kapitalni budžet za 2027. godinu, kolika je bila njihova vrijednost i da li je lokalna uprava dobila obrazloženje zbog čega nijedan projekat sa teritorije opštine nije ušao među 28 prioriteta.
Pitali smo i koje kapitalne projekte Opština smatra ključnim za budući razvoj Bihora, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje kvaliteta života i smanjenje iseljavanja, kao i da li će preduzeti dodatne aktivnosti prema Vladi i nadležnim ministarstvima.
Odgovore čekamo i, ukoliko ih dobijemo, objavićemo ih integralno ili ih uključiti u ovu analizu.
Nažalost, dosadašnje iskustvo Radio Petnjice u komunikaciji sa lokalnom upravom ne daje mnogo razloga za optimizam. Redakcija je i ranije Opštini upućivala pitanja o temama od javnog interesa, ali odgovori na njih u više navrata nijesu stizali.
To, međutim, ne mijenja obavezu medija da pita – posebno kada je riječ o novcu građana, javnim investicijama i razvoju opštine.
NIJE DOVOLJNO GOVORITI O ISELJAVANJU
U Petnjici se godinama govori o iseljavanju.
Govori se o dijaspori, povratku mladih, otvaranju radnih mjesta, razvoju poljoprivrede i turizma, boljoj putnoj infrastrukturi i stvaranju uslova da ljudi ostanu na svojim imanjima.
Ali iseljavanje se ne zaustavlja deklaracijama.
Ako lokalna zajednica želi da zadrži stanovništvo, razvoj mora biti vidljiv i mjerljiv: kroz puteve, vodovode, kanalizaciju, radna mjesta, sadržaje za djecu i mlade, bolje zdravstvene i socijalne usluge i projekte koji imaju potencijal da proizvedu novu ekonomsku aktivnost.
Upravo zato lista kapitalnih projekata za 2027. nije samo administrativni dokument.
Ona je svojevrsna mapa državnih prioriteta.
Na toj mapi za sada nema novog projekta sa imenom Petnjice.
KO JE ODGOVORAN ZA PRAZNO MJESTO?
Bilo bi najlakše odgovornost automatski prebaciti na Vladu. Ali bez informacije o tome šta je Opština kandidovala, takav zaključak bio bi preuranjen.
Ako je Petnjica kandidovala kvalitetne i dokumentaciono spremne projekte, onda javnost ima pravo da zna zbog čega nijedan nije prošao. Ako projekti nijesu bili dovoljno pripremljeni, pitanje odgovornosti seli se i na lokalni nivo. Ako novih projekata uopšte nije bilo, onda je problem još ozbiljniji.
Zato je za građane mnogo važnije dobiti odgovor na ta pitanja nego slušati novu rundu političkog prebacivanja odgovornosti, jer iza statistike o iseljavanju nijesu procenti.
Iza nje su ljudi.
Porodice koje odlučuju da li će djecu podizati u Bihoru ili negdje drugo. Mladi koji vagaju da li ovdje mogu pronaći posao. Ljudi iz dijaspore koji procjenjuju postoji li razlog da kapital koji su zaradili ulože u rodni kraj.
A razvoj se, na kraju, ne mjeri brojem obećanja već onim što ostane na terenu.
Za 2027. godinu država je izabrala 28 novih kapitalnih projekata vrijednih 78,51 milion eura. Među njima nema Petnjice.
Za Bihor je sada mnogo važnije od konstatacije da ga nema – dobiti odgovor na pitanje zašto ga nema i šta će biti urađeno da se to promijeni.
SAMIR RASTODER
This story was produced with the financial support of the European Union under the SMS Facility – Small Media Support in Western Balkans project, implemented by Center for Democratic Transition (CDT). The content is the sole responsibility of the author, and does not necessarily reflect the views, opinions, or values of the European Union or Center for Democratic Transition (CDT).
Ova priča je nastala uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru projekta SMS Facility – Small Media Support in Western Balkans, koji sprovodi Centar za demokratsku tranziciju (CDT). Sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove, mišljenja ili vrijednosti Evropske unije ili Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
