Intervju sa Albinom Ćemanom, poslanikom Demokratske Crne Gore i potpredsjednikom partije, urađen je u okviru projekta Radio Petnjice koji kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima mapira ključne probleme i razvojne šanse Petnjice i Bihora – od iseljavanja i položaja mladih, do infrastrukture, ekonomije i uloge dijaspore. Ćeman ocjenjuje da iz Petnjice najviše odlaze mladi odmah nakon srednje škole, najčešće zbog posla i osjećaja besperspektivnosti, upozoravajući da se “ne smije dozvoliti da iseljavanje postane stihijsko”. Kao najveće komunalne boljke izdvaja lošu putnu infrastrukturu, nepostojanje javnog prevoza i problem otpada i divljih deponija, dok za razvoj vidi šansu u realnom sektoru, poljoprivredi i turizmu, uz jačanje povjerenja i partnerstva sa dijasporom.
Zaustavljanje iseljavanja
RADIO PETNJICA: Kada pogledate oko sebe – ko najviše odlazi iz Petnjice: mladi, čitave porodice, stručni ljudi…?
ĆEMAN: Ono što se da primijeti, jeste, da najviše odlaze mladi ljudi, obično po završetku srednje škole. U početku to bude sezonski u potrazi za poslom, što kasnije rezultira i definitivnim odlaskom. Nažalost, odlaze i cijele porodice ali i stručni kadar koji je itekako deficitaran u našoj opštini.
RADIO PETNJICA: Šta su, po vašem mišljenju, tri glavna razloga zbog kojih se ljudi odlučuju da odu iz Petnjice?
ĆEMAN: Svakako, brojni su razlozi koji navode naše sugrađanke i sugrađane da napuste Petnjicu. Osnovni razlog jeste egzistencijalne prirode, a to je potreba za zaposlenjem, zatim potreba da se živi u sredini koja nudi više sadržaja, te samim tim i više mogućnosti za daljim napredovanjem i usavršavanjem, što je po prirodi stvari potreba svih a naročito mladih ljudi, ali i jedan vid letargije i besperspektivnosti usled mnogobrojnih problema koji tište naše sugrađane i sugrađane.
RADIO PETNJICA: Da li vi ili neko iz vaše uže porodice ozbiljno razmišljate o odlasku? Šta bi prevagnulo da ostanete?
ĆEMAN: Trenutno, veliki dio svog vremena boravim u Podgorici, kako zbog svog primarnog, ljekarskog poziva a koji je vezan za KCCG u Podgorici, tako i zbog političkog angažmana kao poslanik u Skupštini Crne Gore ali kad god mogu i kada obaveze to dozvole, rado se vraćam svom zavičaju.
RADIO PETNJICA: Koliko na odluku o odlasku utiču: posao, plate, obrazovanje djece, zdravstvo, putna povezanost, osjećaj nepravde / zapostavljenosti?
ĆEMAN: Umnogome ovi prethodno nabrojani razlozi utiču na odlazak naših Petnjičana. Prema indeksu razvijenosti Petnjica je godinama unazad među najnerazvijenim opštinama u Crnoj Gori a to svakako se odražava i na iseljavanje. Kao ljekar mogu konstatovati, da smo tek 2021 godine, uspjeli formirati svoju Jedinicu za HMP, te smo na taj način obezbijedili 24-časovnu zdravstvenu zaštitu na primarnom nivou u našoj opštini što je svakako pomak ali naravno da treba i dalje raditi i na tom planu.
RADIO PETNJICA: Šta je ono zbog čega, uprkos svemu, i dalje želite da ostanete u Petnjici?
ĆEMAN: Mislim da i one koji žive u Petnjici, ali i one koji su je zbog raznih razloga, uglavnom nevoljno morali napustiti, veže ista nit, a to je ljubav prema svom zavičaju koju nose gdje god da su. Zavičaj između ostalog znači, disati, hodati, živjeti po onim stazama po kojima ste odrastali i koje su dio vas i vaših uspomena, u kojima duša nađe svoj smiraj i što vas uvijek nanovo tjera da mu se vraćate, a to je potreba i bit svakog čovjeka.
Uloga dijaspore u ostanku
RADIO PETNJICA: Koliko vama i vašoj porodici znači podrška dijaspore (finansijska pomoć, sezonski poslovi, investiranje)?
ĆEMAN: Kao dijete ali i sada kao odrastao čovjek, uvijek sam se radovao dolasku svoje rodbine iz inostranstva, obično su to bili jul i avgust mjesec, odnosno mjeseci odmora ili ferija kako vole kazati naše brude iz inostranstva. Uvijek su to lijepa druženja, muhabet i posjedak do u kasne sate, zvuk zrikavaca i miris pokošene trave koji uvijek evociraju posebne uspomene. Naravno, uvijek bi “pala” i po koja para koja je posebno značila u tim đačkim i studentskim danima. Dijaspora je naš neraskidiv most i naša podrška, to su naše sestre i braća, odnosno naša krv, važnijih od njih u svakom smislu nemamo. Mnogim porodicama svaki vid njihove podrške itekako znači, naravno i finansijski, i to je lijep adet koji oni njeguju prema svom topraku, svojoj porodici koja je ostala da živi u našoj Petnjici.
RADIO PETNJICA: Imate li utisak da pomoć dijaspore doprinosi ostanku ljudi ovdje, ili se uprkos toj pomoći iseljavanje nastavlja? Zašto?
ĆEMAN: Svakako da pomoć dijaspore na jedan način doprinosi ostanku ljudi u Petnjici. Svi zajedno moramo raditi na povećanju povjerenja kada su u pitanju projekti koji se tiču razvoja naše opštine a gdje oni iskažu želju da investiraju i pomognu. Tačno je da se, u nekim stvarima, dosta zakasnilo, i zbog toga imamo između ostalog nastavak iseljavanja ali nije sve izgubljeno. Moramo se svi zajedno boriti. Ne smijemo nikako dozvoliti da iseljavanje postane stihijsko te da do kraja izgubimo našu biološku supstancu, odnosno ljude.
Komunalni i infrastrukturni problemi
RADIO PETNJICA: Koji komunalni problem najviše utiče na vaš svakodnevni život (voda, put, otpad, rasvjeta, internet, javni prevoz…)?
ĆEMAN: U prvom redu je to putna infrastruktura, gdje je naročito u zimskim mjesecima pravi izazov voziti se tom dionicom puta. Naravno, u najskorijem vremenu mora se iznaći rješenje adekvatnog odlaganja otpada, te na taj način spriječiti dalji nastanak divljih deponija koje su prave ekološke bombe koje loše utiču na zdravlje naših sugrađana. Nedostatak javnog prevoza je takođe jedan od gorućih problema našim sugrađanima u ostvarivanju zdravstvenih, administrativnih i drugih potreba, čiji nedostatak dodatno utiče na njihov kućni budžet.
RADIO PETNJICA: Kako nepostojanje autobuske linije iz Petnjice utiče na vas / vašu porodicu (odlazak u školu, na posao, ljekaru, u Berane/Podgoricu)?
ĆEMAN: To je jedan od velikih problema naše opštine. Nažalost, moramo konstatovati da smo imali bolje organizovan međugradski prevoz prije nego smo vratili status opštine, nego li sada kada smo samostalna opština i to je nešto što stvara ogroman problem u funkcionisanju i mobilnosti stanovništva, te na taj način utiče na zadovoljavanje svakodnevnih potreba.
RADIO PETNJICA: Kakva je situacija sa vodosnabdijevanjem u vašem naselju ili selu – da li imate vodu redovno, kakav je kvalitet, da li ste se obraćali nadležnima?
ĆEMAN: Vodosnabdijevanje u mom zaseoku je na zadovoljavajućem nivou. Radi se o vodovodu koji je prije više od dvadeset godina realizovan zajedničkom akcijom mještana nekoliko zaseoka.
RADIO PETNJICA: Šta vidite kada izađete iz kuće: uredne ulice, rasvjeta, riješen otpad – ili su problemi vidljivi na prvi pogled?
ĆEMAN: Činjenica je da Petnjica kuburi sa brojnim komunalnim problemima koji su vidljivi praktično na svakom koraku. Argument da smo relativno mlada opština je donekle tačan, ali je činjenica da će se ove godine navršiti 13 godina od vraćanja statusa opštine, što je, priznaćete, ne tako mali vremenski period i sasvim dovoljan za rješavanje ovakvih problema. Tako da sa opravdanjima se mora stati i “zasukati” rukave kako bi ovi problem bili riješeni na zadovoljstvo građana.
RADIO PETNJICA: Da morate da napravite listu prioriteta, kojim redosledom bi trebalo rješavati komunalne probleme u Petnjici?
ĆEMAN: Adekvatno vodosnabdijevanja mora biti visoko na agendi kada je naša opština u pitanju. Paradigma je da bez vode nema života. Naši krajevi su bogati izvorima vode tako da svaki zaseok u Bihoru mora imati riješen ovaj problem. Putna infrastruktura mora biti bolja, tačno je da u ovom dijelu ima pozitivnih pomaka, ali i ima dosta izazova koje treba rješavati u narednom periodu. Problem adekvatnog uklanjanja otpada i veliki broj divljih deponija je gorući problem koji iziskuje hitno rješenje. Kanalizacioni sistem u centralnom dijelu opštine je na nezadovoljavajućem nivou. Rješavanje problema obaloutvrde uz rijeku Popču koji predstavlja veliki problem, naročito poljoprivrednicima.
RADIO PETNJICA: Imate li utisak da lokalna vlast i nadležna preduzeća reaguju brzo na prijave građana, ili se problemi vuku godinama? Navedite primjer.
ĆEMAN: Generalni utisak građana kada je u pitanju rad lokalne vlasti i nadležnih preduzeća je da je sve nekako stalo, da je sve usporeno, nedovoljno i letargično. Imate osjećaj funkcionisanja jednog sistema koji je doživio svoju fazu zasićenja i da više nema šta da ponudi građanima, te ih na taj način drži u nekom vakumu, gdje najveću štetu trpe sami građani. Svjedoci smo sami da se isti problemi vrte godinama, odnosno više od deceniju. Treba li podsjećati da smo jedina opština koja nema benzinsku stanicu, autobusku stanicu, javni prevoz itd. To su samo neki od primjera čija se realizacija godinama obećava a nije se ništa uradilo u tom pravcu, to svakako demotiviše zajednicu u mnogim aspektima.
Ekonomski položaj Petnjice i Bihora
RADIO PETNJICA: Kako biste opisali mogućnosti za zaposlenje u Petnjici danas – ima li posla, kakvog, za koga?
ĆEMAN: Mogućnosti za zaposlenje u Petnjici su skromne, ali ipak postoje. Treba raditi na otvaranju radnih mjesta u realnom sektoru, tu je šansa za Petnjicu. Projekti kakav je fabrika za proizvodnju djelova za dizel električne agregate u Lješnici, vlasnika Adisa Ramdedovića iz Njemačke, je jedan od dobrih primjera koji otvara prostor u ovom pravcu. Mislim da i u srednjim školama treba otvarati i afirmisati smjerove koji se tiču zanatstva. Prostora ima i poljoprivrednoj proizvodnji, obradi mesa i mesnih prerađevina, zatim mlijeka i mlječnih prerađevina, svim vidovima turizma pa i zdravstvenog, prodaji ljekobilja, preradi pečuraka, preradi voća i sl. Naravno, lokalna samouprava ima svoje mogućnosti, samo ih treba razviti na pravi način ali i državne ustanove i preduzeća.
RADIO PETNJICA: Šta najviše koči pokretanje malih biznisa ovdje: nedostatak kapitala, birokratija, mala kupovna moć, nedostatak radne snage, nešto drugo?
ĆEMAN: Svi ovi nabrojani faktori dijelom doprinose kočenje pokretanja malih biznisa, uključujući i strah ljudi da započnu biznis, koji je prirodno prisutan kod svakog, jer svaki početak u nekom poslu sam po sebi nosi dozu neizvjesnosti. Međutim, mora postojati i doza rizika, kao i za sve u životu, kako bi se krenulo sa početne tačke.
RADIO PETNJICA: Da li znate za uspješne primjere malih biznisa, posebno onih koje su pokrenuli lokalni ljudi ili povratnici iz dijaspore? Šta mislite zašto su uspjeli? Koliko su poljoprivreda, stočarstvo i prerada hrane i dalje realna šansa za pristojan život u Bihoru? Šta najviše nedostaje (otkup, prerađivači, sertifikati, podsticaji)?
ĆEMAN: Ima nekoliko takvih primjera. Kada su povratnici u pitanju mislim da su tome doprinijele usvojene radne navike tokom boravka vani ali i usvojena znanja i vještine koje su u međuvremenu stekli. Poljoprivreda i stočarstvo su jedne od strateških grana razvoja Bihora, na taj način su stasavale mnoge generacije Bihoraca. Dobro je što imamo modernizacijaciju i nabavku opreme za naše poljoprivrednike u čijem obezbjeđivanju učestvuje Vlada kroz različite evropske projekte.
RADIO PETNJICA: Vidite li potencijal za razvoj turizma (planinski, seoski, kulturni, vjerski)? Šta bi prvo trebalo uraditi da bi ovdje došlo više turista?
ĆEMAN: Petnjica predstavlja prirodnu oazu za odmor i rekreaciju i naravno da je sa tog aspekta i turistički atraktivna. Međutim, da bi se to valorizovalo na pravi način moramo je mnogo bolje turistički predstaviti i mapirati. Turista mora imati uvid gdje dolazi, šta je to čime se možemo predstaviti u turističkom smilsu, moramo voditi evidenciju o njihovom prisustvu, kakvi su njihovi utisci, šta je dobro a šta bi trebalo promijeniti. Sve ovo iziskuje adekvatnu pripremu, prije svega infrastrukturnu. Naravno, svaki turista ima želju da osim utisaka ponese i neki autentični suvenir, tako da otvaranje neke suvenirnice u Petnjici bi imalo smisla, sve to na neki način upotpunjuje turističku ponudu.
RADIO PETNJICA: Smatrate li da postoje jasne i transparentne mjere podrške preduzetnicima u opštini Petnjica? Da li ste se lično prijavljivali na neki konkurs / projekat? Kakva su iskustva?
ĆEMAN: Mislim da ovdje postoji ogroman prostor za rad i napredak kako bi se na transparentan način podržalo preduzetništvo. Savjetodavni aspekt u pokretanju nekog posla je jako važan. Edukacije u tom pravcu mogu imati efekta.
Obrazovanje i položaj mladih
RADIO PETNJICA: Kako ocjenjujete uslove u školama u Petnjici (nastava, oprema, vannastavne aktivnosti, digitalne vještine)?
ĆEMAN: Koliko je meni poznato, uslovi u školama u Petnjici su na zadovoljavajućem nivou. Naravno, ima prostora za dodatnu infrastrukturnu adaptaciju u smislu izgradnje fiskulturnih sala, adaptaciju sanitarnih čvorova u određenim školama, nabavku određene opreme koja bi dodatno olakšala rad prosvjetnim radnicima i učenicima i sl. Vannastavni sadržaji bi mogli biti bogatiji, međutim kada govorimo o ovome moramo imati u vidu mogućnosti funkcionisanja u mjeri mogućeg. Drago mi je što smo dodatnim naporima i saradnjom sa tadašnjim Ministarstvom prosvjete nauke kulture i sporta u periodu 2020-2021 godine, uspjeli da obezbijedimo kombi vozilo za prevoz đaka, čime smo im dodatno olakšali prevoz do škole.
RADIO PETNJICA: Koliko mladi u Petnjici imaju prostora da se bave sportom, kulturom, omladinskim aktivizmom – postoje li klubovi, udruženja, mjesta za okupljanje?
ĆEMAN: Mladi u Petnjici imaju veoma malo prostora za bilo kakvim aktivizmom. Kada govorimo o sportu, u prvi plan “iskače” fudbal, što je naravno važno da postoji ali je nedovoljno. Primjećujem da mladi imaju priliku da treniraju karate, što je važno za razvijanje sportskog i takmičarskog duha, ali i onog najvažnijeg, a to je očuvanje zdravlja. Pohvaljujem napore u postojanju KUD-a Bihor koji je jako važan sa aspekta promocije kulture ali i druženja naše omladine, kao i postojanje Planinarsko-sportskog kluba Bihor za ljubitelje planina. Treba raditi na izgradnji mjesta gdje bi se mladi mogli okupljati, družiti i ramjenjivati ideje.
RADIO PETNJICA: Imate li utisak da se glas mladih čuje u opštini – da li se pitaju za bilo šta što se tiče njihove budućnosti?
ĆEMAN: Nemam takav utisak. Ono što bi Skupština opštine trebala formirati kao radno tijelo, jeste skupštinski odbor, koji bi se bavio pitanjima mladih i gdje bi aktivno učestvovali mladi, čime bi se na najbolji način artikulisale njihove potrebe i interesovanja.
RADIO PETNJICA: Da li mladi koje poznajete planiraju da ostanu u Petnjici, da odu u veće gradove Crne Gore ili u inostranstvo? Šta navode kao glavne razloge?
ĆEMAN: Jedan dio mladih koje poznajem žele ostati u Petnjici, ali moram biti iskren, oni su u manjini. Uglavnom mladi žele da odu u Podgoricu ili u neku od zemalja Zapadne Evrope.
RADIO PETNJICA: Šta bi po vama najviše pomoglo mladima da ostanu: više stipendija, više posla, bolja infrastruktura, mjesta za izlaske i druženje, nešto drugo?
ĆEMAN: Sve prethodno nabrojano bi sigurno uticalo da mladi više ostaju u Petnjici. Što bolji uslovi i više sadržaja za mlade, itekako bi doprinijelo tome da sve više njih ostane na svom kućnom pragu.
Očuvanje kulturnog identiteta i tradicije
RADIO PETNJICA: Da li mislite da se u Petnjici dovoljno radi na očuvanju bihorske kulture i tradicije (manifestacije, festivali, Revija „Bihor“, kulturni centar, folklor…)?
ĆEMAN: Mislim da je rad po ovom pitanju na zadovoljavajućem nivou. U mjeri mogućeg imamo organizovanje različitih manifestacija, što je dobro. Naravno, ima prostora za napredak.
RADIO PETNJICA: Koje manifestacije ili događaji vam najviše znače – imate li osjećaj da okupljaju i lokalne ljude i dijasporu?
ĆEMAN: “Dani dijaspore” su jako važan most koji spaja Bihorce u zavičaju i dijaspori. Tako da je to manifestacija sa velikim značajem. Izdvojio bih i promocije i druženja s knjigom, jer su to pisani tragovi koji ostaju kao trajni pečat očuvanja naše kulture i identiteta. Naravno, čovjek sam od krvi i mesa, volim i pjesmu, ali igre i kola u izvedbi naše bihorske mladosti iz folklornog društva. Mislim da je promocija Bihorskog ćilima jako važna za naš kraj, i tu bih svakako pohvalio rad dr Ismeta Latića na njegovoj promociji. Raduje me što smo uspjeli da obezbijedimo sredstva i što ćemo u ovoj godini krenuti sa izgradnjom Kuće Ćilima u Petnjici, gdje će osim izložbenog prostora i prostora za skladištenje ćilima, postojati prostor za druženje i organizovanje kulturnih manifestacija.
RADIO PETNJICA: Da li su djeca i mladi zainteresovani za tradicionalnu muziku, priče, običaje, ili se taj interes gubi? Zašto?
ĆEMAN: Mislim da tu ima sve manje interesovanja, što nije dobro. Ja sam odrastao uz priče i anegdote starijih, počev od mojih roditelja. Sve je to važno u oblikovanju ličnosti i njenom odrastanju, kao i očuvanju posebnosti individue, što se reflektuje i na očuvanju identiteta našeg kraja.
RADIO PETNJICA: Koliko vam znače mediji iz Petnjice (Radio Petnjica, portali, lokalni autori) u njegovom očuvanju – šta rade dobro, a šta bi moglo bolje?
ĆEMAN: Mediji su jako važan dio ukupnog društvenog ambijenta. Lokalni mediji nose posebnu važnost, jer su glas zavičaja i mislim da tu postoji veliko interesovanje naših sugrađana. Činjenica je da društvene mreže kreiraju mnoga dešavanja i takođe su izvor informacija, ali je važno postojanje medija, naročito onih koji pravovremeno i objektivno izvještavaju. Radio Petnjica ima svakako važno mjesto u informisanju Bihoraca.
Uloga dijaspore u razvoju lokalne zajednice
RADIO PETNJICA: Kako vidite dijasporu – više kao ekonomsku podršku (doznake, pomoć) ili kao partnere u razvoju (investicije, projekti)?
ĆEMAN: Dijasporu vidim kao porodicu, koja je fizički van svog zavičaja ali u mislima je uvijek tu. Oni su jako važni partneri u sveukupnom razvoju Petnjice. Moram kazati da su u prethodnom periodu njihove časne namjere nekada bile izmanipulisane, što je dovelo do pada povjerenja, koje u narednom periodu mora biti ojačano.
RADIO PETNJICA: Šta mislite, da li dijaspora dovoljno zna o stvarnim problemima u Petnjici (voda, putevi, posao), ili ima uljepšanu sliku kroz kratke dolaske ljeti?
ĆEMAN: Mislim da dijaspora nema sliku stvarnog stanja u Petnjici. Ta slika naše opštine, često bude uljepšana u mjesecima kada oni borave ovdje, što nije dobro, jer se na taj način problemi guraju pod tepih a zajednica trpi.
RADIO PETNJICA: Da li smatrate da opština ima dobar i organizovan odnos prema dijaspori (savjet dijaspore, zajednički projekti, javni pozivi)? Šta bi nedostaje?
ĆEMAN: Potreban je ogroman zaokret u odnosu opštine prema dijaspori u smislu njihov aktivnog uključivanja kroz Savjet dijaspore ili neki drugi oblik aktivnog organizovanja. Potrebne su neke zajedničke inicijative, novi projekti gdje bi oni bili u punom smislu uvaženi, a sve na dobrobit naše lokalne zajednice.
RADIO PETNJICA: Šta biste poručili ljudima iz dijaspore: u šta bi, po vama, trebalo da ulažu u Petnjici da bi to osjetili i oni koji žive ovdje svaki dan?
ĆEMAN: Svako od njih može pomoći svojoj porodici koja je ostala da živi u Petnjici, bilo kroz finansijsku ili iskustvenu pomoć u pokretanju nekog mikro ili malog biznisa. Naravno treba ulagati u projekte koji će donijeti korist i njima samima ali i zajednici, po mogućnosti otvaranje nekih pogona odnosno fabrika. Zašto Petnjica ne bi imala neki pogon za preradu voća, preradu mesa, ljekobilja, neku fabriku za proizvodnju namještaja i sl. Izgradnja regionalnog putnog pravca Petnjica-Bioča koja je u toku, će između ostalog, dodatno stvoriti elementarne uslove za adekvatan transport i promet robe, što stvara nove mogućnosti i na šta sam posebno ponosan.
RADIO PETNJICA: Da li biste podržali ideju da se jednom godišnje u Petnjici organizuje skup dijaspore i lokalne zajednice na kojem bi se javno dogovarali konkretni projekti za narednu godinu?
ĆEMAN: Mislim da je to odlična ideja, koja može samo pomoći Petnjici i apsolutno je podržavam.
SAMIR RASTODER
