Ljubljana, 15. 10. 2025. U prekrasnoj dvorani Gradske skupštine Ljubljane održana je promocija dvije publikacije koje produbljuju kulturne veze između Crne Gore i Slovenije: dvojezične zbirke eseja „Slovensko–crnogorska oziranja : Crnogorsko–slovenačka osvrtanja“ i dopunjenog, izmijenjenog slovenačko–crnogorskog / crnogorsko–slovenačkog rječnika autora Remza Skenderovića. Izdavač zbirke je Savez – Kulturni centar crnogorskih društava Slovenije; događaj je bio izuzetno posjećen.
U razgovoru je učestvovao i ambasador Crne Gore u Sloveniji, mr Dragan Tufegdžić, koji je istakao važnost ovakvih susreta i zahvalio Sloveniji na odličnim međudržavnim odnosima, kojima snažno doprinose i brojni slovenački stvaraoci crnogorskog porijekla. Posebno je naglašena uloga dr Peđe Ašanina Goleta i Remza Skenderovića u nastanku ovih izdanja.
„Osvrtanja“ – deset glasova, jedan most
Zbirka „Osvrtanja“ slijedi prošlogodišnje izdanje i nastavlja istraživanje, učvršćivanje i produbljivanje veza između dviju kultura. Deset autora svojim uvidima grade mostove između umjetnosti, istorije i savremenosti, pozivajući čitaoca na dijalog i prepoznavanje i zajedničkog i različitog. Sam naslov označava svjesni čin usmjeren ka drugome — pogled koji, u stvari, reflektuje nas same i otvara prostor susreta čitaoca i teksta, prošlosti i sadašnjosti.
U središtu ovogodišnjih tema su i Petar II Petrović Njegoš i France Prešeren — dodirne tačke dvaju kanonskih opusa. Dr Vladimir Osolnik (nažalost, preminuo prije objave teksta) vodi kroz Njegošev svijet i recepciju u slovenačkom prostoru. Na njegov rad se, u memorijalu, nadovezuje Remzo Skenderović, ističući Osolnika kao temeljni most između slovenačke i crnogorske književnosti. O srodnostima Njegoša i Prešerna pišu i drugi, među njima i dr Milan Rakočević, čiji rad i lično svjedočanstvo u knjizi predstavlja njegov unuk Gorazd Rakočević.
Zbirka otvara i portret manje poznatog, ali izuzetno značajnog Crnogorca koji je stvarao u Sloveniji — naučnika svjetskog glasa dr Radomira Ilića.
Drugi dio „Osvrtanja“ čine eseji koji promišljaju ideje i prekretnice: Stanko Štrajn kritički sagledava „bratstvo i jedinstvo“; dr Iztok Simoniti razmatra etiku odgovornosti u savremenom društvu; mr Lenart Šetinc analizira period 1968–1974. i njegove odjeke u slovenačkom i crnogorskom kontekstu. Kulturne i društvene niti dodatno obogaćuju zapisi Remza Skenderovića o prevođenju, Mihe Butare o počecima skijanja u obje zemlje, Božidara Flajšmana o ljetnjoj crnogorskoj avanturi mladih Slovenaca i Skendera Bajrovića o izložbi slovenačkog slikarstva (1838–1918) u bečkoj galeriji Belvedere.
Rječnik kao društveni i kulturni čin
U predgovoru dopunjenog i izmijenjenog rječnika mr Lenart Šetinc, dugogodišnji direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke Slovenije, zapisuje da su crnogorska i slovenačka kultura povezane kroz istoriju stvaralačkih odnosa, što čini čvrst temelj ovog prvog dvosmjernog rječnika Remza Skenderovića.
U uvodniku dr Peđa Ašanin Gole naglašava da rječnik, sa preko 7.000 riječi u svakom smjeru i dodatim kratkim gramatikama oba jezika, postaje ključan alat međukulturne komunikacije—od migracija i akademskih razmjena do poslovne saradnje. Posebno je odato priznanje prof. dr Vladimiru Osolniku, čija je posvećenost i saradnja s autorom i urednikom ostavila trajan pečat ovom izdanju; rječnik je i posveta njegovoj filološkoj i ljudskoj ostavštini.
Zajednička poruka
Ni „Osvrtanja“ ni rječnik nijesu samo zbirke činjenica: to su pozivi na dijalog, na traženje zajedničkih tačaka u različitosti i na sopstvena osvrtanja — ka prošlosti, sadašnjosti i budućnosti naših naroda. Od Bihora i Petnjice, preko Ljubljane, do svakog ko vjeruje da je jezik most, a ne granica.
Podrška
Izdanja su realizovana uz finansijsku pomoć Ministarstva kulture Republike Slovenije, Ministarstva za dijasporu Crne Gore, kompanije JBOND d.o.o. Ljubljana, a rječnik i uz značajan finansijski doprinos autora Remza Skenderovića.
