Iz sela Vrbe nadomak Bijelog Polja, gdje se pitoma priroda i bogata flora stapaju u jedinstven krajolik, dolazi jedan od najpoznatijih crnogorskih pčelara – Ifet Softić. Na svom imanju godišnje proizvede između četiri i pet tona vrhunskog organskog meda, a njegov rad i posvećenost već odavno su prepoznati i izvan granica Crne Gore.
Pčelarstvom se bavi više od tri decenije. Prve košnice nabavio je početkom devedesetih godina, dok je bio zaposlen u „Prvoj petoljetki“ iz Trstenika, čiji je pogon djelovao u Bijelom Polju. Kada je preduzeće otišlo u stečaj, ono što je u početku bio hobi i velika ljubav postalo je njegov životni poziv.
Piše: Izabela Softić – Spahić
Svjestan da se uspjeh ne može graditi bez znanja, Softić je godinama ulagao u stručno usavršavanje. Pohađao je seminare, stručne skupove i edukacije širom regiona, razmjenjujući iskustva s vodećim pčelarima i usvajajući savremene metode rada. Zahvaljujući upornosti, radu i stalnom učenju, danas se ubraja među najuspješnije i najuglednije pčelare u Crnoj Gori.
Njegova djelatnost odavno prevazilazi proizvodnju meda. Godišnje proizvede oko 1.500 visokokvalitetnih pčelinjih matica i približno 200 pčelinjih rojeva, koje nabavljaju pčelari iz različitih krajeva države i regiona. Na pčelinjaku ima oko 500 košnica, a iz njih svake godine dobije između četiri i pet tona organskog meda izuzetnog kvaliteta.
Posebno je zanimljivo da gotovo cjelokupnu proizvodnju proda na kućnom pragu. Kupci dolaze po preporuci, vraćaju se iz godine u godinu i unaprijed rezervišu med. Potražnja je, kaže, znatno veća od količina koje može proizvesti.
– Kada bih imao još toliko meda, bez problema bih ga prodao. Kvalitet uvijek pronađe svog kupca – ističe Softić.
Da bi svojim pčelama obezbijedio što bogatiju i raznovrsniju ispašu, tokom godine seli ih na više od deset lokacija – od prostranstava Pešterske visoravni do netaknute prirode Đalovića klisure. Najveći broj košnica nalazi se u Goduši, gdje je smješten i njegov selekcioni centar za uzgoj kvalitetnih pčelinjih matica.
Iako ovogodišnjom pašom nije u potpunosti zadovoljan zbog nepovoljnih vremenskih prilika, ne dozvoljava da ga to obeshrabri. Za njega pčelarstvo nije samo proizvodnja meda niti izvor prihoda.
– Ovaj posao me ispunjava i duhovno i fizički. Pčele čovjeka uče strpljenju, redu i odgovornosti. Najveće bogatstvo koje sam stekao nisu samo proizvodi, već prijateljstva i poznanstva širom regiona – kaže ovaj iskusni pčelar.
Mladim ljudima upućuje jasnu poruku da ne napuštaju selo i da više vjeruju domaćoj proizvodnji. Smatra da upravo organska poljoprivreda i pčelarstvo predstavljaju jednu od najvećih razvojnih šansi Crne Gore.
– Budućnost je u zdravoj hrani i očuvanoj prirodi. Ko voli da radi i ima strpljenja, na selu može stvoriti dobar i dostojanstven život – poručuje Softić.
Njegov med i drugi pčelinji proizvodi predstavljeni su na brojnim sajmovima i izložbama u zemlji i inostranstvu. Posebno izdvaja nastupe na sajmovima u Beogradu i Arilju, gdje je njegov organski med više puta nagrađivan za vrhunski kvalitet.
U ovom zahtjevnom poslu nije sam. Veliku podršku pruža mu sin Eldin, pomorac po profesiji. Kad god nije na brodu i ne plovi svjetskim morima, Eldin je uz oca na pčelinjaku, učestvujući u svim poslovima – od njege pčelinjih zajednica do proizvodnje meda, matica i rojeva.
Priča Ifeta Softića svjedoči da se znanjem, upornošću i ljubavlju prema prirodi može izgraditi uspješna porodična proizvodnja i steći ugled koji traje. Njegov pčelinjak danas nije samo mjesto gdje nastaje vrhunski organski med, već i primjer kako predan rad, stalno usavršavanje i poštovanje prirode mogu postati temelj jednog uspješnog životnog puta.
Na rastanku kaže da pčelarstvo nije lak posao, ali da onome ko ga iskreno voli svaki napor ima smisla.
– Kada postoji ljubav prema onome što radite, ništa nije teško – zaključuje Ifet Softić, jedan od najuspješnijih pčelara Crne Gore.
