FOKUS BIHORA: Ekološka grupa „Eko Petnjica“ uskoro i formalno NVO (STANJE ŽIVOTNE SREDINE U PETNJICI)

DIO ČLANOVA EKO GRUPE U PETNJICI

Neformalna grupa građana proslavlja godinu dana svojih eko-akcija – od sakupljanja otpada i predavanja o kompostiranju, preko edukacija u EU, do velikog čišćenja opštine Petnjica. Kako bi ubuduće imala veće mogućnosti i odgovornosti, članovi su se na nedavnom sastanku složili da je neophodno registrovati NVO: pripremljen je radni statut i ubrzano se radi na održavanju Osnivačke skupštine.

U okviru projekta FOKUS Bihora, koji portal radiopetnjica.me radi u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija osvrnuli smo se na stanje ekologije, životne sredine u Petnjici, kao i o radu ove značajne grupe građana zabrinutih za stanje životnog prostora u Bihoru.

Osnivanje i aktivnosti ekološke grupe „Eko Petnjica“

Ekološka inicijativa u Petnjici okupljena je oko vajber grupe „Eko Petnjica“, koju je pokrenuo povratnik iz Luksemburga Ruždija Kočan početkom avgusta 2024. godine. Grupa broji preko stotinu članova i nastala je iz želje građana da se ne mire sa lošim stanjem životne sredine u opštini. Već na samom početku organizovan je okrugli sto o lokalnim ekološkim problemima u Petnjici, na kojem su govorili istaknuti profesori porijeklom iz bihorskog kraja (dr Fehim Korać, dr Isat Skenderović, dr Ibro Skenderović) i stručnjaci iz oblasti upravljanja otpadom. Ovaj skup označio je početak organizovanog djelovanja na podizanju ekološke svijesti u Petnjici.

Ključne akcije koje je neformalna ekološka grupa sprovela tokom prve godine rada:

  • Dobrovoljne akcije čišćenja otpada duž puteva: Odmah nakon okruglog stola započeto je sa konkretnim akcijama uklanjanja otpada na prilazima Petnjici. Tokom avgusta i septembra 2024. izvedene su tri terenske akcije čišćenja usredsređene na glavne putne pravce u opštini. U tim akcijama učestvovali su uglavnom volonteri – kako lokalno stanovništvo, tako i brojni članovi petnjičke dijaspore koji ljeti borave u zavičaju. Prikupljene su velike količine otpada pored puteva, koji su godinama nelegalno odlagali nesavjesni građani. Na primjer, u akciji čišćenja putnog pravca Bioča–Gusare u septembru 2024. sakupljeno je preko 30 velikih vreća (120 litara) raznog otpada. Takođe, očišćen je i prilazni put Petnjici iz pravca Rožaja preko Trpezi, gdje su volonteri (uključujući eko-sekciju Osnovne škole Mahmut Adrović) za jedan dan prikupili oko 50 džakova smeća. Ta akcija, realizovana krajem septembra 2024, ocijenjena je kao najuspješnija do tada po broju učesnika i količini uklonjenog otpada. U njoj je učestvovao i direktor škole sa učenicima, svjestan da su mladi „najvažnija karika u lancu očuvanja životne sredine“. Nakon toga uslijedila je i akcija čišćenja putnog pravca Petnjica–Godočelje, čime je nastavljen niz sličnih aktivnosti na terenu.

  • Edukacija o pravilnom upravljanju otpadom: Grupa je organizovala i edukativne aktivnosti kako bi se povećala svijest građana o reciklaži i smanjenju otpada. Održano je predavanje na temu kompostiranja, gdje su građani upoznati sa načinima pretvaranja bio-otpada u korisni kompost, umjesto da završava na divljim deponijama. Paralelno s tim, lokalna NVO Vis Legis iz Petnjice je uz podršku međunarodnih partnera sprovela projekat “Kompostiranjem i reciklažom do održivog razvoja” tokom 2024. godine, što je uključivalo teorijska predavanja i praktične obuke o reciklaži i kompostiranju u opštini Petnjica. Ove aktivnosti pomogle su da se unaprijedi nivo znanja i praksa upravljanja otpadom u lokalnoj zajednici.

  • Međunarodna saradnja i obuke članova: Kako bi donijeli primjere dobrih praksi, neki članovi grupe Eko Petnjica su posjetili evropske zemlje radi sticanja iskustva. Uz podršku dijaspore, organizovane su studijske posjete: jedna članica boravila je u Sloveniji, a dvojica članova u Luksemburgu, gdje su se upoznali sa tamošnjim sistemima upravljanja komunalnim otpadom. Stečena znanja o reciklaži, selekciji otpada i održivim rješenjima prenijeta su nazad u Petnjicu, sa ciljem primjene najuspješnijih praksi u lokalnim uslovima. Zahvaljujući tim aktivnostima i pomoći stručnjaka iz dijaspore, grupa Eko Petnjica postala je dio nacionalne mreže Zero Waste Montenegro, što je značajno osnažilo njen kapacitet za djelovanje.

  • Pokretanje Dana čišćenja opštine Petnjica: Kruna prvog perioda rada grupe bila je organizacija velike akcije “Dan čišćenja opštine Petnjica” sa ambicijom da postane tradicionalna manifestacija svake godine u maju. Druga subota maja 2025. godine odabrana je za inauguralni Dan čišćenja, pod sloganom „Petnjica je naš dom, neka bude uredna i čista“. Tog dana se odazvalo oko 60 entuzijasta svih generacija, od osnovaca do penzionera, koji su u manjim timovima čistili više lokacija u opštini. Akciju su podržale lokalne institucije – osnovna škola (npr. OŠ Trpezi poslala je grupu učenika predvođenih nastavnicima), Komunalno preduzeće, Turistička organizacija Petnjica, pa čak i vjerska zajednica (imam je sa hutbe pozvao džematlije da se pridruže). Volonteri su očistili više putnih pravaca oko Petnjice (kao što su dionice prema Gusarama, Radmancima, Stenicama i dr.) i skupili značajne količine otpada. Učesnici ističu da nije ključna brojka napunjenih vreća, već poruka zajedništva i brige za sredinu koja je poslata iz Bihora – da male ideje uz angažman velikih ljudi mogu da učine čuda. Grupa Eko Petnjica se time nametnula kao pokretač “ekološke revolucije” u Petnjici i pokazala ličnim primjerom kako se može mijenjati loša praksa odnosa prema prirodi. Zdrava životna sredina mora biti opštinski prioritet broj 1, poručili su organizatori, jer je ona jedini realni razvojni resurs našeg kraja. Nakon ove uspješne akcije (koja je prevazišla očekivanja mnogih), cilj je da Dan čišćenja Petnjice postane tradicionalna godišnja akcija odnosno Dan ekologije opštine Petnjica ubuduće. Grupa je u međuvremenu intenzivirala i formalne korake – pripremljen je statut udruženja, a osnivačka skupština NVO planirana je za avgust 2025, kako bi se entuzijasti zvanično registrovali i lakše djelovali ubuduće

  • Stanje životne sredine u Petnjici

    Opština Petnjica suočava se sa ozbiljnim ekološkim izazovima, prvenstveno u oblasti upravljanja otpadom i očuvanja čiste vode. Zbog nedovoljno izgrađene infrastrukture za odlaganje smeća, tokom godina su se u Petnjici umnožila nelegalna smetlišta. Prema zvaničnim podacima Ministarstva ekologije (2024), na teritoriji Crne Gore evidentirano je preko 330 divljih deponija, a Petnjica se po broju ističe kao druga najugroženija opština u zemlji – identifikovano je 30 nelegalnih odlagališta otpada na području Petnjice (više ima samo Bijelo Polje sa 106). Ovakva rasprostranjena odlagališta predstavljaju veliki pritisak na životnu sredinu i narušavaju prirodne ljepote Bihora.

    Glavni razlog ove situacije je izostanak adekvatnog odlagališta otpada u samoj Petnjici. Godinama se pribjegavalo privremenim rješenjima – komunalni otpad se kamionima transportuje u susjednu opštinu Rožaje, na tamošnju privremenu deponiju Mostine. Međutim, ovakav transport je skup i logistički zahtjevan, a kapaciteti nijesu trajno riješeni. Pokušaji lokalnih vlasti da nađu lokaciju za sanitarnu deponiju unutar Petnjice nailazili su na otpor mještana, zabrinutih za životnu sredinu. Iz Opštine Petnjica priznaju da su “sve pokušali” kako bi privremeno rješili odlaganje smeća u svom ataru, ali da ih je protivljenje zajednice primoralo da i dalje otpad voze u Rožaje dok se ne izgradi regionalna deponija za sjever Crne Gore.

    Situacija je eskalirala krajem 2024. kada su mještani Petnjice održali proteste optužujući lokalno Komunalno preduzeće za nepropisno odlaganje otpada u prirodi. Aktivisti Moto kluba „Bihor“ i Mreže NVO Petnjice tada su ukazali da se kamioni komunalnog istovaraju smeće blizu izletišta i izvora pitke vode, što ozbiljno ugrožava okoliš. Posebno je istaknuto zagađenje rijeke Popče, jedne od najljepših rijeka bihorskog kraja, koju je nagomilani otpad doveo u opasnost – riječima aktivista, “nedozvoljenim odlaganjem smeća opasno je ugrožena rijeka Popča… na sceni je ekološki genocid nad rijekom koja predstavlja biser Bihora”. Demonstranti su zahtijevali hitno uklanjanje deponija kod izvorišta i zaustavljanje dalje devastacije prirode, zaprijetivši čak blokadom puteva ukoliko se problem ignoriše. Ovaj slučaj je ogolio nagomilane probleme: nedostatak sistema upravljanja otpadom i potrebu da se zaštite vodni resursi od zagađenja. Podsjetimo, izvorište Popča je glavni vodovodni resurs za oko 200 domaćinstava, a analiza Instituta za javno zdravlje 2023. pokazala je da voda sa izvorišta Popča nije ispravna za piće zbog mikrobiološke kontaminacije. Iako zagađenje vode može imati više uzroka, kontinuirano odlaganje smeća u slivu rijeke svakako doprinosi narušavanju kvaliteta vode i ekosistema.

    Lokalno Komunalno preduzeće odbacilo je optužbe da oni stvaraju divlje deponije, ali je potvrdilo da takva nesanitarna smetlišta postoje i da su rezultat dugogodišnjeg neodgovornog ponašanja pojedinaca. Prema riječima direktora komunalnog Mithada Cikotića, na području Bihora je “mapirano 27 divljih deponija” koje su napravili nesavjesni građani – “nije korektno optuživati naše preduzeće za nešto što nijesmo uradili” izjavio je Cikotić, istakavši da radnici Komunalnog rade na uklanjanju otpada gdje god je to moguće. I Komunalno i ekološki aktivisti složni su u jednom: trajno rješenje je moguće jedino kroz izgradnju regionalne sanitarne deponije za sjever Crne Gore. Bez toga, Petnjica će se i dalje mučiti sa improvizovanim odlagalištima i stalnom opasnošću od zagađenja zemljišta i voda.

    Pored problema sa otpadom, ekološka svijest stanovništva dugo je bila na niskom nivou. Godine zanemarivanja komunalnih problema dovele su do toga da su građani postali pasivni, pa i rezignirani. Kako ističu inicijatori Eko Petnjice, “svjesni smo da ljudi ne vjeruju u promjene, da su pasivni i da su izgubili i ono posljednje – nadu”, ali upravo zbog toga naglašavaju da odnos prema okolini ne smije čekati, jer se radi o štetama koje će kasnije biti teško popraviti. Upravo tu je neformalna grupa građana prepoznala prostor za djelovanje – edukacijom i ličnim primjerom nastoje da promijene ukorijenjene navike i apatiju. Pozitivni pomaci su već vidljivi: svaka uspješna akcija čišćenja privlači sve više učesnika, posebno mladih, i širi se svijest da je čista okolina zajednički interes. Podrška škole, lokalnih preduzeća i medija akcijama poput Dana čišćenja znak je da se stavovi postepeno mijenjaju. Lokalna vlast takođe uviđa da zaštita prirode nije samo ekološko, već i razvojno pitanje – Petnjica se promoviše kao “biser Bihora” i potencijalna turistička destinacija, što je neodrživo bez očuvane životne sredine.

    Ukratko, stanje ekologije u Petnjici obilježeno je velikim izazovima, ali i prvim značajnim koracima ka poboljšanju. Sa jedne strane, tu su nagomilani problemi divljih deponija, neadekvatnog odlaganja otpada i rizika po vode i zdravlje ljudi. Sa druge strane, pojavio se snažan građanski aktivizam kroz grupu Eko Petnjica, koji u saradnji sa školama, NVO sektorom i dijasporom radi na podizanju ekološke svijesti i konkretnom uređivanju sredine. Ovi entuzijasti poručuju da “nemamo pravo na odustajanje” – prirodu moramo čuvati za buduće generacije. Zahvaljujući njihovom angažmanu, teme ekologije postale su prioritet u lokalnoj zajednici, što uliva nadu da će Petnjica u narednim godinama uspjeti da prevaziđe status jednog od ekoloških žarišta i postane primjer kako zajednica zajedničkim snagama može zaštititi svoj životni prostor.

    SAMIR RASTODER

  • Projekat FOKUS BIHORA  podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.