ZAVIČAJNE STAZE 2022: TRIBINA SA SAFETOM HADROVIĆEM – VRBIČKIM I MIRAŠEM MARTINOVIĆEM


U Petnjici je, u okviru festivala Zavičajne staze održana tribina i susret sa knjževnicima Safetom Hadrovićem -Vrbičkim i Mirašem Martinovićem.

Književnik Safet Hadrović – Vrbički kaže da u vremenu poremećenih vrijednosti kakvo je ovo danas, treba biti hrabar, jak i istrajan da se čovjek veže za kulturu.

„ Pokušavamo da se bavimo dijalogom i kulturom jer je to jedan od najboljih vidova međusobnog upoznavanja. Pratim to još od vremena Platona – da su dijalozi najbolji način upoznavanja. Zato sam večeras u Petnjici. Da prisustvujem dijalogu, da sa kolegom Mirašem Martinovićem podržimo program petnaestog festivala priče „Zavičajne staze“ i segment pod sloganom „Kultura različitosti“.

Vrbički konstatuje da je danas sve manje dijaloga ali i povjerenja.

„ Ljudi se zatvarju u sebe i treba razbiti tu famu. Treba vratiti snagu riječi, snagu pjesme i kulture, da uđe u nas, da nam povrati život. Jer, što je više tehnike i tehnologije sve je manje kulture. To ne možemo prihvatiti kao zdravo za gotovo. Moramo se boriti da vratimo snagu riječi, vrijednost knjige. I prethodna vremena su imala iskušenja, ali ljudi su uspjeli da sačuvaju prave vrijednosti i mi pokušavamo  da se izborimo za to. Najbolji način je da autor napiše dobro djelo koje u sebi ima život, krvotok, koje zainteresuje čitaoce i javno mnjenje. Onda će imati i snagu trajanja. To je moje viđenje“ -kaže Vrbički.

Miraš Martinović, književnik iz Herceg Novog smatra da  tema festivala koji već deceniju i po njeguje  bošnjačku ali i kulture drugih naroda, upravo tom simbiozom potvrđuje svoj značaj.

„U maloj Petnjici, u prostranom Bihoru, odvijaju se značajni programi. Dolaze značajna imena iz regiona i sve to prate publikacije. Ne ostaje, dakle, sve na razgovoru. Tako je i sa zanimljivom tribinom „Kultura čitanja i pisanja“. Duh te tribine i susreta vrlo je važan u trenutku i vremenu velike podijeljenosti, velikih raskola koje doživljava Crna Gora. Preko tih provalija moraju se praviti mostovi. Moramo pružiti ruke jedni drugima i kroz dijalog. Jer, dijaloga gotovo da nema. Ovo što svakodnevno slušamo samo su monolozi sile i moći. Intelektualci moraju da budu prisutniji na sceni. Jer, intelektualac se bori uvijek.  On mora govoriti i kada drugi ćute ili kada galama zagluši sve. Dakle, u tom smislu treba djelovati. Pokušaćemo, radićemo, ići ćemo za onima koji organizuju ovako divne manifestacije, i za divno čudo istrajavaju sve ove godine. To znam iz iskustva jer sam već godinama na Bihorskim susretima, različitim programima i prepoznajem  značaj svega ovoga. Ovo je vrijeme privida i u njemu se baš sve ne vidi. No, ima neko ko vidi, što traje i opstaje“ –konstatuje Martinović.

A opstaje se tako što se djeluje. Jer, kulturni programi  podstiču na dijalog i afirmišu  čitateljske navike. Na tome je utemeljeno i ovogodišnje izdanje „Zavičajnih staza“. Cilj je da književni sadržaji budu prisutniji  a njihova vrijednost vidljivija  u savremenom društvu.

Rebeka Čilović, spisateljica, u svom osvrtu na dijalog, kulturu čitanja i pisanja uviđa da je digitalizacija uzela danak. I pored te činjenice, javnost mora da se potrudi da autore revitalizuje češćim okupljanjima.

„Od njih očekujemo inpute kako da oživimo literaturu iako za  nju ne postoji suštinska bojazan. Jer, literatura je opstajala toliko dugo i opstaće i dalje. Digitalizacija, internet i mediji  čine i dobre stvari. Autori se lakše pronalaze i vjerujem da oni koji su zainteresovani da čitaju lakše i dolaze dozanimljivog štiva. Nije više otežan put kao nekada, ali konzumerizam je itekako prisutan  a mi se na ove načine borimo protiv toga“ – zaključuje Čilović.

Susret domaćih i regionalnih književnika, njihovi razgovori na temu kulture čitanja i pisanja sa primjerima iz stvaralačkog iskustva, upriličeni su u Petnjici sa ciljem da predstave značajne autore i obogate festivalski program u kojem dominiraIstrajnost organizatora da podstiču kreativnost i širenje kruga referentnih učesnika. Na tome opstaje već 15. godina. Toliko žive i teme inspirisane Bihorom. I nagrade za festivalske priče. O njima svjedoči Urednik programa Mirsad Rastoder.

„Dobili smo i ove godine, zaista, set izuzetnih priča inspirisanih Bihorom tj. zavičajem i to sa raznih strana. To je ono što raduje. Jer, festival od samog početka gaji tu kulturu različit – istosti kako smo odredili moto za ovo ljeto. Htjeli smo da naglasimo da moramo njegovati ono što je naše i poštovati ono što je drugačije  kako bismo jedni druge više poznavali i bogatili. Čini mi se da mi to u Bihoru sasvim dobro radimo i trudimo se da to tako i bude u društvu. Vjerujem da je u Crnoj Gori raste dobra klima  upravo za tu različit -ist-ost. Pritom, niko nikog ne treba da pokušava da prevede u svoju vodu već da svako pliva onako kako se osjeća najbolje u svojoj koži, svom biću , tradiciji i svom jeziku koliko god slični irazličiti. Mi to poštujemo i kod priča. Nikome ne mijenjamo ni jezik ni pismo kako bi se vidjela upravo ta različitost. Jer, priče  dolaze sa raznih strana i vrlo smo zadovoljni sa dvije nove knjige koje smo objavili: „Bihorski dunja“ i „Odiseja Bihora“. Nadam se da ćemo uspjeti da objavimo i sljedeću koja tek slijedi. Vjerujemo da ovaj imaginarni prostor, imaginarni zavičaj – što jeste Bihor po onome ko nam sve dolazi – jeste i ljudima koji nikada nijesu dolazili ali osjećaju tu magiju koju je prvi posijao Ćamil Sijarić, potom i mnogi drugi koji sada pišu i pronose tu slavu pisane riječi širom Evrope pa i svijeta“ – ocjenjuje Rastoder.

Kultura i književnost imaju univerzalni jezik. Njime se  pripovijeda za poku i  razumijevanje među čitaocima među ljudima. Takve su priče inspirisane Bihorom koje stižu na festivalski konkurs.

Veče laureata  u okviru koje se dodjeljuju  nagrade i plakete za najuspješnije priče po ocjeni stručnog žiria, biće održano u subotu, 20.avgusta u 19.sati, a predhodice književna regata pod nazivom „Kultura razumijevanja“, kao važan dio sadržaja petnaestog izdanja Bihorskog festivala koji doprinosi poboljšanju kulturne ponude ne samo u Petnjici i na sjeveru CG negoi šire.