Radio Petnjica je u proteklih 30 dana realizovao Ramazanski program u saradnji sa Islamskom zajednicom Crne Gore. U okviru toga emitovali smo svaki dan po dvije emisije (sufur i iftar) i posjetili više džamije u petnjičkoj opštini. Danas se taj program završava objavom ovog teksta u susret Ramazanskom Bajramu.
“Od kada je Uzvišeni Bog stvorio prvoga čovjeka i dušu mu udahnuo, na Zemlji ga nastanio i sve mu blagodati podario, fenomen praznika i blagdana je aktuelan i jako živ i prisutan. Blagadani su kroz istoriju ljudskoga roda bili prepoznati kao značajni dani i datumi koji su duboko ukorijenjeni u tradiciji određenih skupina ljudi, pa i cijelih naroda.
Ti su dani bili uvijek jasno i precizno definisani i označeni u kalendaru, sa jasnim zahtjevima ponašanja u svakom segmentu, a kako bi se određena skupina ljudi, ili cijeli narodirazlikovali od drugih. Taj drugačiji, a vrlo često i vjerozakonski propisan način djelovanja u tim danima, podrazumjeva izostanak svih radnih aktivnosti toga dana, a nerijetko organizovanje velelepnih proslava, te organizovanje vjerskih obreda. U tom kontekstu slobodno možemo ustvrditi da su većina blagdana u istoriji čovječanstva zapravo blagdani vkerkog karaktera.
Uzvišeni Allah je Svojm neizmjernom ljubavlju spram čovjeka dao mu u obavezu određene obrede koje su karakteristične samo za Vjeru kojom će On, Uzvišeni i Veličanstveni biti zadovoljan. A nakon tih obreda dao je čovjeku blagdane, kao izraze radosti i veselja zbog nagrade koja ga očekuje za izvršene obrede.
Kako je Islam, kao prirodna religija čovjeka, kroz istoriju poprimao različite forme, a u zavisnosti od Objave koja je bila aktuelna u datom vremenu, tako se mijenjao i formalni oblik obilježavanja blagdana. Prema poslednjoj Allahovoj Objavi, te praksi Muhammeda a.s., poslednjeg Božijeg poslanika, vjerski blagdan je imenovan terminom -‘îd-, kao izvedenica od termina “Awd”, u značenju povratak. To nam govori da je blagdan Islama trajan. To je vrujednost i blagodat koja se stalno vraća, uvijek i iznova. U našoj tradiciji je uobičajeno da se vjerski praznik naziva turskom riječju Bajram.
Propisi Islama nam kazuju da u toku jedne hidžretske godine praznuju se dva Bajrama:
Ramazanski Bajram (1.,2,.3. Ševal), kojim se obilježava završetak Ramazanskog posta, i Kurban Bajram (10.,11.,12.,13. Zul hidždže) kojim se obilježava zabršetak obreda Hadždža.
Oba ova Bajrama obilježavaju se klanjanjem posebnog namaz (Bajram namaza) i veličanjem Boga tekbirima. A Kurban Bajram i prinošenjem zrtve, kurbana, kao podjsetnik na žrtvu poslanika Ibrahima a.s.
Posebno interesantno je to što “duh svečsnosti” koji Bajrami baštine poput svih drugih praznika, poprimaji i oblik ibadeta. Jer, radovati se Bajramu i javno iskazivati tu radost je dio ibadeta Bogu Uzvišenom. Upravo zato nam je naš Poslanik Muhammed a.s. naredio posebno lijepo se i svečano obući na dane Bajrama, spominjati Allaha, veličati Ga i zahvaljivati Mu se na blagodatima. Poznato je da je upravo Muhammed a.s. dozvolio h. Aiši r.a. igru i pjesmu na dan Bajrama sa svojim drugaricama, a u njegovoj sobi, pa i pored kritike njenoga oca Ebu Bekra r.a., rekavši mu:”Pusti ih. Ovo je njihov dan!”
Zbog ovoga je zabranjeno postiti dane Bajrama
Prema tome, karakteristika Bajrama su proslava, veselje i radost kao dio oporuke Muhammeda a.s. Obično ibdati od čovjeka traže smirenost, svjesnost, samokontrolu, misao o ahiretu i makar na tren napuštsnje misli o dunjaluku. Sa Bajramom to nije stvar. Bajrami su blagdani veselja, gozbi, slavlja,… naravno u granicama Šerijata i unutar njegovih propisa. Bajrami su blagdani dunjaluka.
U tom smisli slobodno možemo konstatovati da kako post ima tri razine, tako isto i Bajram koji slijedi nakon njega ima isto tri razine
Prva razina je razina odricanja od jela, pića i svih ovosvjetskih uživanja. Sa završetkom Ramazana slijedi Bajram kojim Uzvišeni Bog vraća čovjeku dozvolu za uživanje na dunjalučkim bkagodatima, naravno u granicama dozvoljenog. Čovjek se odriče svega u postu, a onda mu dolazi Bajram kao dio nagrade od Boga kojim se dozvoljavaju sva ovosvjetska uživanja, čak i ibadetom postaju. U tom smislu je i hadis od Muhammeda a.s. o dvije radosti postača: sevabu i nagradi od Boga u vidu susreta sa Njim.
Duga razina je razina odricanja od svega ružnoga tokom posta. U tom smislu dolazi Bajram kao simulacija uživanja u džennetu nakon svih tih odricanja. U džennetu u kojem neće biti ničega ružnoga, nikakvih restrikcija niti kazni. Bajram je u tom kontekstu blagdan džennetskih uživanja kao nagrada za ustezanje od ovosjetskih užitaka tokom posta.
Treća razina jeste razina susteznja od svega onoga što čovjeka odvraća od razmišljanja od Bogu. U ovom kontekstu Bajram je blagdan nagrade susreta sa Bogom a zbog čežnje i želje za Njim.
Na kraju konstsutjmo da je Bajram blagdan vjernika koji su u čežnji za Bogom i želji za Njegovom Milošću i oprostom. To je blagdan ljubavi spram Tvorca, spram stvorenoga, spram sebe. Bajram je blagdan smirenosti srca, blagodati od Boga, veselja na dunjaluku i uživanja na ahiretu
Bajram šerif mubarek olsun
