Sinoć je u Sali Centra za kulturu u Petnjici održan okrugli sto na temu „VRIJEDNOSTI BOŠNJAČKE KULTURE“. Kako je u najavi kazala Rebeka Čilović, veče je bilo posvećeno Bošnjačkoj kulturi istakavši da je ovo ujedno prilika da i Centar za kulturu u Petnjici zatvori više nego li uspješnu godinu.
Uvodno izlaganje je započela citirajuci Camila Sijačica “dobro je dok u ovom zivotu imamo sta jedni drugima da kazemo”, dalje je podsjetila na sustinsku podjelu na usmenu i pisanu knjizevnost, te na njene leksicke osobenosti(arhaizmi, turicizmi, lokalizmi) sto sve zajedno cini da se Bosnjacka knjizevnost razlikuje od drugih. Zavrsila je pjesmom Faiza Softica “ako sretnes refika licnu” i na primjeru pokazala sta je knjizevnost.
Profesor istorije Marko Radojević je govorio o istoriji Bošnjačkog naroda gdje je između ostalog istakao da govoriti o prošlosti Crne Gore a ne govoriti i prošlosti Bošnjačkog naroda na prostoru Crne Gore da je to nemoguće.
„Bošnjaki narod jeste narod koji je autohtoni narod na prostoru Crne Gore, narod koji je svojom kulturom i istorijom ostavio značajni pečat na razvoj Crne Gore. Možemo samo zamisliti koliko bi istorija Crne Gore i ne samo njena, već slobodno možemo reći i jugoslovneska bila siromašnija bez jednog Ćamila Sijarića, bez jednog Avda Međedovića, koliko bi književnost bila siromašnija bez ženidbe Omeragić Meha, koliko bi antifašistička borba obog kraja izgubila bez jednog Mahmuta Adrovića i bez jednog Rifata Burdževića. Dakle, definitivno jedan narod koji je bitisanjem svojim na ovim prostorima ostavio značajan trag bivše Jugoslavije. Ovaj prostor Sandžaka jeste prostor jedne burne istorije. Malo parče zemlje po teritoriji ali izuzetno velike i izuzetno bogate istorije. Volim da često kažem da ta istorija nije često bila med i mlijeko. Naprotiv, više je puta bila i istorija crnih dimova i zapaljenih kuća i raznih vojski koje su krstarile ovim područjima a krstarile su mnoge. Ipak, kakva da je to je istorija našeg kraja, naša istorija i treba da gledamo i da se potrudimo da iz nje izvučemo ono najbolje i da te svijetle primjere pokazujemo generacijama koje dolaze“, između ostalog je istakao profesor istorije Marko Radojević koji je u svom izlaganju definisao prostor Sandžaka kroz istoriju i istakao zadovoljstvo da jedan od najvećih studentskih domova u Beogradu nosi ime Rifata Burdževića Tršo.
Asmir Lucević je istakao u svom izlaganju da upravo islamska arhitektura svjedoči o duhu mjesta i o duhu vremena.
„Njena specifičnost je u tome što je na umjetnički način, estetski način brojnih kula koje su dobile drugo ime nego što su se prvobitno nazivale. Šta bi Niš bio bez tvrđave ili Drina bez Vezirove ćuprije, pa da ne navodimo druge destinacije islamske arhitekture“, kazao je Lucević, istakavši da ostaci islamske arhitekture u Crnoj Gori odolijevaju vremenu ali ne i urbanizaciji.
„Islamska arhitektura u Crnoj Gori predstavlja značajan element identiteta svih građana države. Pokazuje da nju ne čine samo sakralni objekti, već su to prostori koji se daju na korišćenje svim stanovnicima i koji su svojom formom, sadržajima, elementima dobrobit za sve“, zaključio je na kraju svog izlaganja Asmir Lucević.
Novinarka iz Berana, Milena Bubanja je kroz demografski prikaz i popis stanovništva u Bihoru, prikazala migraciona kretanja.
„Bošnjaka u Sandžaku ima oko 250.000 što čini većinsko stanovništvo sa prkeo 50% od ukupnog broja stanovnika“, kazala je ona. Kroz popis stanovništva, Bubanja je prikazala kako je sazrijevala bošnjačka nacionalna svijest.
„Oslanjajući se na brojke, ostaje mi da zaključim da se svijest o bošnjačkom identitetu sada već utemeljila među njenim pripadnicima. O muslimanima na našim prostorima se više zna i pamti nego što je napisano. Čak ni u ozbiljnoj naučnoj literaturi tema muslimana u Crnoj Gori nije sistematski obrađivana niti iscrpno izučavana, na nama kao društva u cjelini je da učinimo da kultura, tradicija i vrijednost bošnjačke kulture žive. Jačanje crnogorskog nacionalnog etnikona ne smije se ostvarivati asimilacijom drugih naroda, u konkretnom slučaju Bošnjaka i osporivanjem njihovog nacionalnog subjektiviteta. A to je ovaj skup posebno važan jer uključuje i one koji nijesu Bošnjaci ali se tim pitanjem bave i istražuju“, istakla je na kraju svog izlaganja novinar Milena Bubanja upućujući čestitke organizatoru okruglog stola, Asmir Cikotiću.
Projekat je podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.
DENIS BOŽOVIĆ
