ODRŽANO “VEČE KULTURNE BAŠTINE” U PETNJICI


Sinoć je u Sali Centra za kulturu u Petnjici a u okviru Bihorskog kulturnog ljeta, održano „Veče kulturne baštine“. Ovo je bila prilika da se petnjičkoj publici predstavi i približi sadržaj časopisa Komuna čija je bila promocija.

U prisustvu predsjednika opštine Samira Agovića, predsjednika skupštine Adnana Muhovića, direktorke Direktorata za zaštitu kulturne baštine Crne Gore Anastazije Miranović, direktora Direktorata za medije Crne Gore Željka Rutovića, Amera Ramusovića direktora i glavnog i odgovornog urednika časopisa Komuna, kao i brojnih gostiju iz svijeta književnosti, slikarstva, manifestaciju je otvorio Braho Adrović nabrajajući sva kulturno-istorijska i arheološka nalazišta na području opštine Petnjica naglašavajući da sve to opravdava epitet manifestacije. Prisutnima se obratila i Anastazija Miranović pričajući o kulturnoj baštini Crne Gore njenom stanju i izazovima pred kojima se nalazi, ističući da se crnogorska kultura temelji na vrijednostima tradicije, istorije i vrijednostima savremenih iskustava uz uvažavanje različitosti kulturnih izraza svojstveni stvaralaštvu i kulturnoj baštini.

„Valorizacija kulturnog identiteta mora biti zasnovana na spoju tradicionalnog i savremenog. Savremeni pristup kulturi podrazumijeva jačanju dijaloga svih nosioca aktivnosti u ovoj oblasti radi poboljšanja sistemskih okvira i izgradnji inoviranog pristupa kulturnoj baštini i unapređivnaja kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Kulturna baština predstavlja osnov nacionalnog identiteta i njen razvoj mora biti zasnovan na potpunom poznavanju istorijskih, kulturnih i drugih vrijednosti i prepoznavanje opasnosti za kulturnu baštinu. Neadekvatno korišćenje kulturne baštine može nanijeti nepopravljive štete kulturnoj baštini“ istakla je između ostalog Anasazija Miranović, dodajući da jačanje kadrovskih kvaliteta jeste obaveza države.

Ona je u svom govoru još istakla o kulturnoj baštini na sjeveru Crne Gore i pobrojala sve ono od značaja što se nalazi na teritoriji Petnjice i planove za u budućnost, svjesni da Ministarstvo za kulturu je svesno svih resursa i da su već prihvaliti tri projekta vezana za kulturnu baštinu Bihorskog kraja.

Željko Rutović– direktor Direktorata za medije Crne Gore je istakao da nikada u istoriji civilizacije nikada snaga i uloga medija nije bila jača nego li danas. On je pohvalio časopis Komunu i dodao da je to rijedak incident ne samo na prostorima Crne Gore već i šire. „Rijetko je štivo koje od svoje prve do poslednje stranice se brine o specifičnosti multikulturalnog bića Crne Gore. ovdje će te naći štiva i poruke i pouke kojih nema u mnogo bogatijim i snažnijim medijima. Svaka stranica je na svoj način rudarska i posvećena stranica sa fotografijama koje su po prvi put objavljene“ između ostalog je kazao Rutović i dodao da je Komuna svevjeka, sve vremena i nad vremena.

Glavni i odgovorni urednik časopisa Komuna, Amer Ramusović se zahvalio svima onima koji su pomogli da se promoviše časopis koji nije profitabilni časopis, časopis koji zagovora multikulturalnost. „Kulturno nasleđe je kultni prostor i prema njemu se treba odnositi sa kultom. Narod koji nema svoju kulturnu baštinu je beskućnik. Još je katastrofičnija sudbina onog naroda kao što je crnogorski, čije ključeve njegovog nasleđa drži tuđa ruka. Država koja nema svoje kulturno blago i vlasništvo nad njim, nije država“ kazao je Ramusović i pojasnio sam naslov časopisa sa podnaslovom za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Crne Gore, dodajući da komuna znači opšti-zajednički. Vezani i okrenuti smo kulturnoj baštini crnogorskih opština pa samim time i Bihorskom kraju i Petnjici“ između ostalog je istakao Amer Ramusović direktor i glavni i odgovorni urednik časopisa Komuna.

Veče kulturne baštine bilo je ispunjeno Izložbom eksponata –Torine, insertima iz dokumentarnog filma „Bošnjačka epika u svijetlu djela Avda Međedovića i Muratage Kurtagića“, autora Braha Adrovića, , a Esad Merulić je svojim numerama uljepšao ovu manifestaciju.

Organizatori su Centar za kulturu, dok su suorganizatori beranske nevladine organizacije „Spona“ i „OKSI“.