RIJEČI IZ BIHORA: OD IBLIZA I PISMILETA PREKO HABERA DO HALIJEDANJA

Hajdarpašina dzamija

Istoričar Sait Šabotić je u emisiji “Putevi i raskršća” pričao o jeziku, riječima, frazama koje su se nekada koristile u Bihoru kao i o njihovom značenju. Prenosiomo dio razgovora

I pored toga što je ovo pitanje primjerenije za nekoga od jezičara, odnosno onima koji se usko bave lingvistikom, ali ono što mogu reći je da je jezik Bihoraca kao i termina šarolik, bogat, sočan. Taj jezik čuvaju Bihorci književci, što je veoma dobro, jer jezik čini jedan narod. Recimo jedino kod ljudi što su danas prešli 60 i više godina možemo danas čuti riječ ilač koja zapravo znači lijek, riječ hise koja znači dio može se još čuti i dosta je frenkventna. Ima jedan termin koji je i danas karakterističan za Bihorce, recimo za nekoga koji je naočit, fin pa suprotno od toga oni će za takvog upotrijebiti hupotan što bi značilo neugledan, zatim riječ idara – ona označava ono što je potrebno nabaviti za kuću, zatim imamo riječ ibliz koja se upotrebljava za žensko dijete. Kada kažu pravi je ibliz, što će reći pravi je đavo. Kada se za nekog hoće reći da je pogan onda se upotrijebi riječ pismilet. Bihorci imaju svoju huju, a huja je zla volja, bijes, naglo reagovanja, huljiv čovjek – zajadljiv čovjek itd. Za ženu koja puno priča, a sve se to naporno slušati kaže se džangriziva žena. Ono što moram da napomenem za sve ove izraze jeste to da one dolaze iz različitih jezika. Veliki je dio turcizma, persizma, arabizma, helinizma. Na primjer kada kažemo nekome da uradi pa mu kažemo „ela“ svi će pomisliti da je to turcizam a zapravo potiče iz grčkog jezika. Riječ hak je zanimljiva i ona označava pravdu, pravo učiniti, a to bi u rečenici moglo da se upotrijebi „pa nije hak“ što znači pa nije pravo. A isto može da se koristi pojam džais, nešto je džais uraditi, nešto nije džais uraditi, što znači nešto je dobro, a nešto nije dobro uraditi. Izraz haber za koji se nadam da su svi čuli i da će pod sredstvom ove haber kutije radija čuti na svim meridijanima. Imamo mi izraz u govoru za topove aberdare, jer se topovima nešto oglašavalo neka svetkovina, slavlje itd. onda bi se oglasio se top aberdar, a Bihorci bi rekli oglasio se top haberdar. Halijedanje znači zapravo skitanje u dokolici „aj što voli ovo dijete da hilijeda“ što bi značilo aj što voli ovo dijete da gubi vrijeme.

GODUŠA DOBILA IME PO GODEŠU ŠTO ZNAČI PRAZNIK

Kada na posijelima u Bihoru neko priča neku zanimljivu priču, obično se kaže da je to hićaja. Hefta je dana prošla od kada smo se zadnji put viđeli, što bi značilo sedmica je dana prošlo od kada smo se zadnji put viđeli. Za naočitog momka bi se kazalo da je gledan, gledan kao latinka đevojka. Imamo zanimljivu riječ koja označava praznik, odnosno neku svetkovinu -kaže se godeš. Sklon sam vjerovanju da naselje Goduša dolazi od tog termina.