Dijana Tiganj je prva Bihorka koja je magistrirala iz opusa djela Ćamila Sijarića. Magistarski rad „Interkulturalni prostori u romanu Bihorci“ bio je povod njenog gostovanja u programu Radija Petnjica.

U svojim interpretacijama ona je istakla da se ovaj rad bavi izučavanjem poetike prostora i načina na koji spacijalnost pruža mogućnost proučavanja interkulturalnosti na primjeru prostornih struktura u romana Bihorci Ćamila Sijarića.

„Uvodni dio rada je posvećen problematici istraživanja prostomosti i daje razloge za izbor ovakvog tematskog okvira i teorijskih osnova za tumačenje zavičajne tematike u književnom korpusu Ćamila Sijarića. Zapravo, Ćamil Sijarić je u svom raznovrsnom i značajnom pripovjedačkom i romansijerskom opusu literarno obradio teritoriju Sandžaka, uglavnom svog zavičaja Bihora, i pružio sliku ljudi, njihovnih neobičnih sudbina, kultura, nacionalnih i religioznih prožimanja, pa je na primjerima romana Bihorci, Kuću kućom čine lastavice i Carska vojska analiziran na koji je modelovana prostornost zavičaja.

Osim toga, kaže ona, uvodni dio rada posvećen je istorijskom i geografskom položaju Sandžaka i Bihora, kako bi se bliže prikazalo ovo mjesto koje karakteriše isprepletenost civilizacijskih, vjerskih i nacionalnih tradicija.

“Drugi dio rada podijeljen je na četiri posebna poglavlja. Jedno poglavlje posvećeno je jeziku prostora u književnom tekstu, pri čemu su analizirane su visokosemantizovane prostorne strukture u ovom romanu (Hadžijina kuća, Halimačina kuća, dućan), kao i postupak karnevalizacije prilikom tumačenja prostorne strukture Lađevca”, kaže prof. Tiganj.

U središnjem dijelu rada bilo riječi o pojmu hronotopa, sa konkretno analiziranim hronotopom susreta i hronotopom putovanja”, istakla je Tiganj.

U trećem dijelu poglavlje pruža tumačenje kulturološke i religijske uslovljenosti glavnih junaka i njihove incidentnosti, dok je četvrto poglavlje prikaz slike žene u patrijarhanom društvu u romanu Bihorci

“Treći dio rada posvećen je raznim viđenjima identiteta jedinke, kolektiva, nacije i prostora, kao i o tome na koji način prostor kao jedna od okosnica stvaranja identiteta lika i njegove slike o Drugom djeluje u romanu; odnosno, prikazana je paradigmatska uslovljenost identiteta lika sa identitetom prostora. Bihor će se prikazati kao mjesto prožimanja kultura, religija i nacionalosti što dovodi do građenja kompleksnih i nejednobraznih identiteta”, kazala je Dijana Tiganj.

U poslednjem dijelu rada, Dijana Tiganj je kazala da su sumirani  zaključci izvedeni iz prethodnih djelova i iznijeti prijedlozi za dalja istraživanja ovog problema.

 

PODIJELI