U nekoliko navrata portal radija je pisao o mladom Bihorcu, Amaru Muratoviću, koji se u poslednje četri godine bavi poljoprivredom i tako svoj život vezao sa rodni kraj.

Da se radi o ozbiljnom poljoprivrednom proizvođaču koji razmišlja na duže staze, ide u prilog i činjenica da je odnedavno otpočeo proizvodnju domaćih cijeđenih sokova od voća i povrća.

„Zahvaljujući Regionalnoj razvojnoj agenciji Bjelasica, Komovi i Prokletije iz Berana, dobio sam ovu liniju za proizvodnju sokova, a taj proces se zove hladno cijeđeni sokovi. Na sjever Crne Gore su došle svega četri ovakve prese od toga je jedna kod mene.

Treći dan kako sam je pustio u proizvodnju i već imam zalihe a, ono što je najbitnije, imam već imam i mušterija pa čak i iz Bijelog Polja gdje su trenutno instalirane dvije prese iz istog projekta“, kaže Amar i pojašnjava na koji način dolazi do kvalitetnog, domaćeg cijeđenog soka, bilo li od kruške, jabuke ili mješavinom ove dvije vrste voća.

„Sokovi se dobijaju čisto od voća ili povrća koje se prethodno dobro opere. Zanimljivo je to što presa radi na vodu. Prelaskom iz jedne u drugu posudu, na kraju izlazi sok čija je temperatura oko 80 C ti to bez konzervanasa, bez šećera i bez emugaltora. Čist, prirodno cijeđeni sok koji pakujem u staklene ambalaže od jedno litra ili 200mil. Trenutno sam napravio sok od grožđa, kruške i jabuke kao i određenu količinu miksa ova dva voća ali su mogućnosti velike. Za porodice, koje žele domaći zdravi sok, najbolje je pakovanje od jednog litra. Od 100 kg voća, u prosjeku ispadne od 50 do 60 litara soka. Kruške može malo više a bobičastog voća, može da daju i do 70% soka od unesene i prerađene težine“, ističe Amar Muratović za portal radija.

Sirovinu, voće i povrće, pored toga što ima nešto svojeg, nabavlja isključivo sa teritorije Bihora a to mu je bio i cilj. Kada se radi o prizvodnji na biljnoj i prirodnoj bazi, onda čak i otpad, tzv.pulpa može da se iskoristi. Prema riječima Amara, nju daje kravama ali u manjim količina. Kao jedini i glavni problem u ovom započetum poslu, Amar navodi nabavnu cijenu staklene ambalaže koja je u Crnoj Gori, kod dobavljača, puno skuplja nego li u okruženju. Osim RA Bjelasica, Komovi i Prokletije, Amar je imao pomoć od strane IFAD-a koji su mu, preko projekta, pomogli oko izgradnje objekta gdje je smještena linija za proizvodnju sokova.

DENIS BOŽOVIĆ