RASTODER: NIKO NEMA PRAVO DA BILO KOME USKRAĆUJE AUTOHTONOST I DRŽAVNOST ZBOG VJERE ILI NACIJE

Rifat Rastoder

UCrnoj Gori niko nema pravo da, samo zbog vjere ili nacije, bilo kome uskraćuje autohtonost i državotvornost, niti da ih na bilo koji način zloupotrebljava, smatra bivši funkcioner Socijaldemokratske partije, Rifat Rastoder.

On je kazao da, od prestanka profesionalnog bavljenja politikom, pokušava izbjeći i svaku diskusiju o političkim zbivanjima, ali je, kako je naveo, nemoguće više ćutati na „sve očigledniju zloupotrebu tog, po mnogo čemu intimnog, osjećaja u aktuelnim dešavanjima povodom nedavno usvojenog Zakona o vjerskim zajednicama“.

– Mitropolit Amfilohije, uprkos nedavnom oglušivanju poslanika islamske i rimokatoličke vjere o njegove pozive da ne glasaju pomenuti zakon, prije neki dan, ipak, ustvrdi da su u „odbrani svetinja” i muslimani sa njima – naveo je Rastoder na svom Facebook profilu.

Iz te izjave se, naravno, kako je kazao, ne prepoznaje na koje konkretno muslimane mitropolit misli.

– Na one koje naziva “lažnim ljudima” “lažne vjere”, te je “istraga poturica” bila “značajan istorijski događaj”? Ili, pak, samo na onaj marginalni broj “braće i saborca” islamske vjere, koji su mu se pridružili u “odbrani svetinja” ili, tačnije, svojevremeno uzurpirane imovine i interesa – naveo je Rastoder.

U svakom slučaju, smatra Rastoder, pitanje je – i kojih sve “svetinja”. „Zasigurno, niko od “branitelja” i ne pomišlja na podgoričku Sahat kulu i, eventualno, skidanje hrišćanskog vjerskog obilježja sa tog tipično orjentalnog spomenika i vakufa paše Osmanagića, na ostatake Hajdarpašine džamije u Radulićima, koja je, u jednom periodu, bila prepisana kao crkveno vlasništvo, i tako dalje“.

– Šta tek reći o, navodnoj, reafirmaciji “tradicionalne Crne Gore”, njenom isključivo “pravoslavnom državotvornom biću” i slično – dodao je Rastoder.

Da li se, upitao je on, zapravo misli na biće koje čitav jedan vijek Crnu Goru pokušava udomiti, odnosno priključiti drugoj državi i kojoj je u jednom period tokom prve polovine 20. vijeka bilo čak i ime zabranjeno, da bi je, tek, počev od čuvene Mojkovačke bitke, preko Drugog svjetskog rata, zaključno sa posljednjom blistavom referendumskom pobjedom, branili i obnavljali građani svih vjera i nacija.

– Otuda, niko nema pravo, samo zbog vjere, nikome “prigovarati” kako da glasa ili ne glasa, odnosno – kako je glasao i da li je uopšte glasao. Nema, pogotovo, pravo, samo zbog vjere ili nacije, bilo kome uskraćivati autohtonost i državotvornost – istakao je Rastoder.

Uostalom, kako je naveo, bar savremena Crna Gora je, na osnovu „odlučnosti da smo kao slobodni i ravnopravni građani, pripadnici naroda i nacionalnih manjina koji žive u Crnoj Gori: Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati i drugi“, i ustavno utemeljena kao država svih građana koji imaju crnogorsko državljanstvo.

– Što će reći da je i nosilac suveriniteta, odnosno državotvornosti, svaki od ovih građana a ne, kako „branitelji svetinja“ pokušavaju falsifikovati, samo bilo kakve pravoslavne većine ili manjine, svejedno – kazao je Rastoder.

Jednako, dodao je on, nemaju pravo ni oni koji bi, uprkos zajedničkoj obnovi i utemeljenju savremene Crne Gore kao države građana, da sada svaki njen državni, kao i kulturološki predznak nacionalizuju i prisvoje.