PISMO PODRŠKE BKZ CH LISTI BDZ CG – ZA ŽIVOT U BIHORU

Bošnjačka kulturna zajednica Švajcarske – BKZ CH, poslala je pismo podrške kandidaturi BDZ Crne Gore, za predstojeće izbore u Petnjici, zakazane za 26. novembar 2017. godine. Pismo prenosimo u cjelosti.

“Veliko nam je zadovoljstvo što će izborni proces u najmladjoj crnogorskoj opštini biti bogatiji za još jednu stranku. Pojavom BDZ-a Crne Gore, budi se nada da sve nije izgubljeno, i da će očekivanja i povjerenje velikog broja ljudi u Bihoru kao i Bihorcima u dijaspori, biti u pozitivnom smislu opravdana.
Trenutno stanje u Petnjici Sandžaku je, nazalost takvo da je svakom čovjeku koji gleda i koji razmišlja svojom glavom, koji primjećuje i gleda na stanje širom otvorenih očiju, neoboriv dokaz, da se narod podcijenio do te mjere da je planski ustrašen, planski obespravljeni obeshrabren i natjeran na, opet planski, progon i raseljavanje. To nikako nije slučajno uradjeno. Situacijaje odavno izmakla kontroli tako da su politicke promjene itekako potrebne.
Da li je potrebno podsjećati da je, otprilike, unazad 50 godina cijela radnička klasa otišla trbuhom za kruhom. Širom svijeta ima Bihoraca, koji su reprezenti poštenja, vrednoće, snalažljivosti i uspjeha. Za njihove talente je svuda bilo prilike za dokazivanjem, osim u svojoj rodnoj grudi Sandžaku i u Crnoj Gori. Iznjedrio je Bihor veliki broj doktora nauka, profesora na univerzitetima, inžinjera raznih struka, sportista, umjetnika, političara, dakle, ogroman broj visoko obrazovanog kadra, koji nije mogao doći do izražaja u svom Bihoru i u Crnoj Gori, već od tog ogromnog znanja profitiraju razne svjetske kompanije i korporacije, eksploatišući naše znanje i našu snagu.  Vrlo rado bi smo to stečeno znanje i umijeće podijelili sa vama u domovini ali do sadanijesmo imali šansu.

 

Mi koji živimo vani imamo jedan „luksuz“, jer možemo, bez ikakvog pritiska i ucjena formirati svoje mišljenje i stavove. Upravo iz tog razloga možemo vidjeti gdje su najveći problemi u Bihoru , a i u cijelom Sandžaku.
Bihoru i njegovim ljepotama, ljudi koji žive vani se vrlo rado vraćaju i često posjećuju. Medjutim, stanje koje zateknu, nažalost ne obećava blistavu budućnost za ljude koji jos uvijek žive na tim prostorima. Nezadovoljstvo koje se gomilalo nekoliko decenija unazad, nerad, korupcija, bezakonje i nesavjesno ponašanje, čine život tamošnjeg stanovništva teškim a ljudima sa strane dodatnim razlogom da što prije napuste Bihor i vrate se svojoj novostečenoj domovini.
Vladajuća politika je, nažalost, učinila svoje. Narod je sve siromašniji, kuće puste a omladine kao predstavnika budućnosti opstanka jednog kraja skoro da i nema. Ko je ostao prinudjen je biti talac promašene politike, ne smije podići glas, , ne smije se pobuniti.
Otuda ogromno oduševljenje Bihoraca u dijasporipojavom BDZ–a Crne Gore, i kandidaturom za opštinske izbore u Petnjici, koji u svom programu i samom sloganu „Za život u Bihoru„ uliva nadu. U neposrednoj saradnji BKZ-a Švajcarske i BDZ-a Crne Gore, stekao se utisak da su predstavnici BDZ-a Crne Gore, veoma pošteni, sposobni, i odlučni ljudi, dorasli izazovu promjena. Da su puni kvalitetnih ideja i elana, da pokrenu točak promjena u Bihoru. Ljudi koji su ušli u politiku sa ciljem da pomognu svom narodu, a ne radi sopstvenog gomilanja materijalnog dobra. Ulivaju naduda će kvalitetnim promjenama zaustaviti raseljavanje, i najavljenim projektima oživjeti Bihorski kraj koji je idealan za ulaganja iz zemljoradnje, stočarstva, voćarstva, šumarstva, etno turizma, proizvodnju zdravehrane i mnogih mini firmi i preduzeća, koji bi izraznolikog spektra sposobnosti koje posjeduju Bihorci, uz kvalitetnu prezentaciju i ponudu, bili konkurentniproizvodima, kako u Crnoj Gori tako i u regionu i šire. Otvaranjem prekogranične regije Sandžak, pruža se šansa za bolju saradnju sa Opštinama sjevernog Sandžaka, što je od neprocjenjivog značaja i ogromnevažnosti.
Zašto BKZ Švajcarske podržava BDZ Crne Gore?
Iz čestih kontakata BKZ-a Švajcarske sa političkim predstavnicima BDZ-a Crne Gore, i prezentacijom projekata koji su u planu za realizaciju, stekli smo utisak da ljudi koji svojim ličnim primjerima i dosadašnjim radom i profesionalnim i stručnim zalaganjima, i željom koju nose sa sobom, zaslužuju da se upravo njima povjeri glas, da se njima da šansa da pomognu svom narodu. Predočeni razvojni projekti i planovi za rješenje nagomilanih problema, dajugaranciju da iza njih stoje stručnjaci i ljudi koji savršenodobro poznaju probleme Bihoraca i želju da se tiproblemi riješe i da se otklone prepreke za jedankvalitetniji život u Bihoru.
Danas smo svjedoci da je jedina šansa za uspješnost i opstanak jednog naroda upravo uzajamna sloga, podrška i razumijevanje. Zato je od velike važnosti da upravo vi Bihorci stanete uz svoj narod i na predstojećim izborima svoj glas povjerite stranci koja obećava, koja uliva nadu u bolje sjutra, a to je BDZ Crne Gore.
Nije vrijeme za izgovore, vrijeme je za promjene. Ako je vaša budućnost bila stagnirana, ne dozvolite da se ista situacija ponovi i vašoj djeci, vasoj omladini koja je ključ opstanka i razvoja jednog društva. Pokažite im pravi put, pravi izbor. Budite primjer odlučnosti u donošenju bitnih životnih odluka. Došao je dan kada morate dići glas i pobuniti se zarad svoje bolje budućnosti. Dosta je bilo prolivenih majčinskih suza za djetetom Koje napušta svoj rodni kraj. Sve te zebnje i šutnje trebaju biti dio prošlosti. Učinite to sada dok ima još nade, dok ima još snage i dok se ima za šta boriti. Ne dozvolite da vaše dostojanstvo bude i ovog puta poljuljano i srušeno. Zaslužujete kvalitetniji život u Bihoru.
Zaslužujete moralne i čestite političare, zaslužujete BDZ Crne Gore.
Predstavnici BKZ Švajcarska
Korać Erko
Hodžić Denad
Rastoder Zeno
Paljevac Senad

Akademik Šerbo Rastoder, RASPRAVA O VRIJEDNOSNOM SUDU “RATNI ZLOČINAC” ILI “GAZIJA”

5

(Bezočna je laž i kleveta da sam kvalifikovao Osmana Rastodera kao “ratnog zločinca”)
Motiv za nastanak ovoga teksta je u činjenici da se ozbiljna i laička javnost dotakla jednog pitanja koje se načelno tiče svih nas u društvu, a Bošnjaka posebno. Povod je bio različito, ili bar neko misli da je različito vrijednosno odredjenje prema komandantu muslimanske milicije u Gornjem Bihoru, tokom Drugog svjetskog ratu, Mula Osmanu Rastoderu.

Pošto mi kao narod nemamo kulturu dijaloga,unutar kojeg postoji i pravo na različito mišljenje,pa i stanovište o kompetetnosti, i ozbiljnosti, u ” raspravu” su se umiješali mnogi koji tome nijesu dorasli, tako da je ona izgubila početni smisao.Istina,tome je, vjerujem, nenamjerno, kumovao Zumber Muratović u inicijalnom tekstu, optužujući me da sam imenu Osmana Rastodera, u publikacima informativnog karaktera, “Leksikonu Bošnjaka Crne Gore” i ” Crtice o Rastoderima” dodao prefiks “ratni zločinac”, što je ovaj autor ,ne znam zašto, shvatio kao pokušaj ” omalovažavanja” njegovog djela,knjige o Osmanu Rastoderu, u kojoj ga je označio ” gazijom”. Suština čitavog pitanja je u tome što se ne razumije da su prefiksi “gazija” i “ratni zločinac” vrijednosni sudovi,preuzeti iz različitih izvora.Pošto je svaki, pa i ovaj odbir subjektivan,to je potpuno besmisleno postalo nadgornjavanje oko toga je li Osman Rastoder,”gazija ili ratni zločinac ” ili moguće i jedno i drugo? Ko misli da je ovo nemoguće podsjetit ću ga na iskaz Filipa Mladenovića koji kaže: “Kad ubiješ svoju ženu i djecu ti si umno poremećen čovjek,a kada ubiješ ” tuđu “ti možeš biti ” heroj” ;ili ,”kada ubiješ jednog čovjeka ti si ubica, ako ih ubiješ na hiljade možeš biti ” patriota”. Šta je suština?

 

Suština je u tome, što se ne shvata da se ni “ratni zločinac ni gazija” ne postaje tako što se to nekom napiše, pa bili to Zumber Muratović iliI Šerbo Rastoder ili bilo ko drugi, nego u tome, da djelo i učinjeno odredjuju karakter i vrijednosnu ocjenu čovjeka. Muratović je u svojoj knjizi pošao od predaje koja u narodu postoji o Osmanu Rastoderu, u kojoj je on upamćen kao branilac naroda od četničkih pokolja, otac čiji je sin na pravdi Boga zaklan na Limskom mostu, stradalnik u akciji OZNE likvidiran kao ideološki neprijatelj i mnogo toga, što ima uporište u činjenicama do kojih sam i ja došao istraživanjem. Ali za razliku od Muratovića, imao sam obavezu da odgovorim na pitanje: Ako je to tako, zašto mi se stalno dešava sljedeće: Kada sam kao jedan od najboljih studenata istorije na Beogradskom univerzitetu, poslat u Crnu Goru da radim u jednoj naučnoj ustanovi dočekala me je, kako je tada bilo uobičajeno, tročlana komisija sa pitanjem: Šta ti je Osman Rastoder? Tada sam bio jako mlad i veoma malo znao o njemu i dosta stidljivo rekao : “rođak!”Naravno, nijesam primljen. Kasnije, kako je u javnosti “rastao” moj autoritet kao naučnika, tako je stalno s njim u vezi “rastao” i značaj Osmana Rastodera. Javljali su se, naravno u spletkama SDB “izmišljeni” učitelji iz bihorskih sela ( sjećam se nekog Paunovića ili slično) koji su se navodno od mojih rođaka, naslušali o “zlodjelima” Osmana Rastodera, o kojima navodno neću da pišem, “nego o tamo nekim zločinima srbijanske vojske”. Pošto sam davno naučio da ne postoji “moj” ili “tvoj” “zločin”, niti bilo kakvo opravdanje za ubistvo nevinog i nenaoružanog čovjeka, to sam se mnogo kasnije zainteresovao, ima li Osman Rastoder, uz atribut “ratnog zločinca”, koji mu je dodijelila, kao i drugima nadležna komisija,i djelo “ratnog zločina”. Ovo mi je bilo bitno i zbog toga, što se dugo vremena na google pored njegovog imena i slike pojavljivalo moje ime i slika. Dakle niti jednog od onih koji navodno “brane” Osmana od mene,već moje ime, jer su u tekstovima protiv mene, najčešće potezali njegovo ime, da li slučajno uoči svakih izbora? Znao sam da ni ovi neće proći bez toga, te sam spremno čekao odakle će krenuti. Nije mi bilo krivo,ali ni pravo”, što se Osmanovo ime vezuje za moje ili bolje reći obratno, jer ako ima djelo zločina, mogao mi je biti najrođeniji, ja bih ga se odrekao. Ali prije nego odgovorim na to pitanje,bilo mi je veoma krivo, i to je i značajan broj mojih prijatelja i intelektualnih istomišljenika bolovao od neznanja o tome :Šta je to ” muslimanska milicija” i posebno nerazumijevanje da se oni nijesu razlikovali od četnika samo po tome što su umjesto kokarde nosili mjesec i zvijezdu, nego po mnogo čemu drugom. Jesu li bili kolaboracionisti samo zato što su oružje, da bi spasili żivote svojih najbližih ,dobijali ili kupovali od onoga , ko je to jedino imao, i od koga su jedino mogli da ga pribave?(okupatora).Mnogo je tu pitanja ,na koje samo neznalice imaju odgovore.Suštinsko je ono ,kako da “istina moje avlije” postane opšta i zato sam se trudio da ne ugadjam čaršiji,već nauci i njenim zahtjevnim kriterijumima. Tim prije, što sam se naslušao naklapanja te “ko ga je izdao, ko ga je tajno sahranio”? ,i to uglavnom od onih koji su do juče, veličali tekovine “našeg narodnooslobodilačkog rata i borbe protiv fašizma”. Ćutao sam iako sam znao šta sve o tome piše u papirima , koji su uz svo poštovanje, nepoznati najvećem dijelu naših sunarodnika, i posebno politikanata uoči izbora, jer njih ne zanima istina. Dokaz tome je činjenica da se izvan ” avlije” niko ne poziva na njih ,bez obzira što to produkuje lažno uvjerenje da smo dovoljni sami sebi. Ali nažalost, to nije tako.Da bi “naše” istine bile opšte i samim tim neupitne nije dovoljno reći, već to treba i dokazati. Da bi se dokazalo treba znati ,a da bi se znalo treba učiti i raditi, a ne bacati isprazne parole. U polemici je glavni argument neznalica bio da “ne treba vjerovati komunističkim arhivima”?Ili da ” istoriju pišu pobjednici “.Uzmimo da je to tako. Ali onda priznajmo da je to ključni argument u uspjeloj rehabilitaciji Draže Mihailovića, Pavla Djurišića i mnogih drugih? Ili su ti sudovi bili ” pravedni” prema ” njihovim”,a nepravedni prema ” naśima”. Jer isti sud I komisija koja je Osmana Rastodera oglasila “ratnim zločincem”, uradio je to i za nekoliko hiljada drugih,među kojima su npr. i pomenute četničke glavešine. Da li je to onda ono, što želimo? Da odbacimo vrijednosni sud jednog vremena i da revidiramo istoriju saglasno našim trenutnim stranačkim interesima? Da se odreknemo tekovina antifašizma samo zato što je značajan dio bivših komunista danas promijenio kape,poput četnika nakon kapitulacije Italije. Ne vjerujete? Pokušali su stranački štreberi da jednu ulicu nazovu imenom Osmana Rastodera? Na stranu, što petnjički sokak ne može biti adekvatan ekvivalent njegovih zasluga. Pa šta bi ? Ućutaše se kao i uvijek, do sljedećih izbora. Navodno im branili mi “kosmopolite”,kako reče jedan stručnjak opšte prakse ,docent na predmetu “Likovna kultura”, pardon “Estetska i vizuelna kultura”,departmana za umjetnost . Ne, gospodo, suština je u tome ,što mi ne znamo, šta je utemeljeno i organizovano znanje? Mi samo mislimo da nam “neko ” drugi” stalno nešto podmeće ,a mi samo slušamo.Ima nas I takvih ali čujmo i druge. Ako se neko od nas uzdigao iznad nivoa ” avlije” onda ga satanizujemo i klevećemo bez obaveze da se upitamo :Šta je osnova njegovog znanja:istraživanje ili ubjeđenje? Ogromna je razlika između ovih pojmova. Jer ,ako pođete od pretpostavke ozbiljne naučnosti, onda niti jedan “dokaz” nećete unaprijed odbaciti, pa bio on bilo čiji? A nečiji mora biti : komunistički,četnički, ustaški,njemački, italijanski,nenin, đedov, tetkin ili bilo kojeg svjedoka.I onda pođete od pretpostavke da nikom ” apriori ” ne možete i ne trebate vjerovati.Morate imati sve pred sobom ,da bi izveli ozbiljan zaključak.Kada sam se intenzivnije počeo zanimati za ovu problematiku,pošao sam od logične pretpostavke da je 1945 “komunistički, ili bilo koji sud” bolje znao šta se dešavalo od 1941-1945” nego mi, -skoro sto godina kasnije, a posebno bolje od onih koji se “sjećaju”. Pokušajte ,svako od vas da se prisjeti ličnosti i detalja događaja od prije samo godinu, dvije a ne od prije 50,60, i td.Kulturi pamćenja kod Bošnjaka više je doprinio posljednji rat u BIH, nego svi učenjaci ovoga svijeta, jer već danas postoji na hiljade knjiga vezane za dešavanja u tom ratu i najorganizovanija arhiva o jednom ratu,ona Međunarodnog suda u Hagu.Znači li to, da sjutra može neki “patriota”, reći da je sud u Hagu ” antisrpska tvorevina” i da ne treba vjerovati dokumentima tog suda? Nedavno sam o tome razgovarao s američkim istoričarem Robertom J. Doniem ,koji je pored hiljade i hiljade dokumenata Međunarodnog Suda ,imao potrebu da otputuje i u rodno mjesto Radovana Karadžića, jer je pišući knjigu o njemu,nastojao da se informiše i konsultuje najrazličitije izvore.Možda će i vrlo vjerovatno, sjutra neko osporiti naslov njegovog djela ( “arhitekta genocida”) i to nije uopšte sporno. Posebno, ako to uradi neki seljanin ili rođak Radovana Karadžića.To śto će on za jedne, još dugo biti “heroj” a za druge ” satrap i zločinac” i nije toliko ni važno,koliko je važno da postoji dokumentovano njegovo “djelo zločina”.Ako je to utvrdio neki sud (Haški ili komunistički svejedno) i nekog proglasio “zločincem” imate li prava vi to prećutati, samo zato što neki tamo stranački štreber, misli drugačije? Tačnije,imate li pravo prećutati činjenice, koje govore drugačije?Rukovodeći se tim principima ,istraživao sam presude sudova za preko 100 bošnjačkih prvaka koji su suđeni nakon Drugog svjetskog rata. Te presude mnogo govore i svaka je priča za sebe. No i pored toga mi je ostalo nejasno,iako naslućujem odgovor, kako se desilo da u samoj završnici rata ” strada” tako veliki broj “bošnjačkih prvaka” ,uglavnom pod ” misterioznim okolnostima” Navešću samo neke :Bajraktarević Haso(Plav 1910-1944);Bašić Bećo(1918-1944); Ćatović Hivzija(1911-1944);Franca ( Šehov) Ahmet 1927-1944; Franca Ćamil(1910-1945);Franca Džemal(1910-1945;Franca Ismet(1927-1944; Franca Smajo1913-1944;Franca(Ahmetov)Šefkija(1919-1944);Lekić Mahmut (1917-1944); NikočevićDžafer(1923-1944);Redžepagić Jusuf(1920-1944); Redžepagić Šaban Beg(1873-1945);Potom je tu niz onih koji su osuđeni na kazne smrti ili likvidirani ,kao komandanti i prvaci muslimanske milicije ili kao neko ko je dovođen u vezu sa njima:Pačariz hodža Sulejman(1945);Husein hodża Rovčanin (1944); Hasan Rovčanin (1944);Juković Selim (1945);Vehbo Bučan ( 1943); Trubljanin Smajo(1944);Ličina-hodža Ibrahim (1947);Reka Šahman ( 1946);Kršić Šefkija ( 1946),Rastoder mula Osman ( 1946);Rizo i Šemso Ferović (1945);Jakup Agović -Kardović (1945) i mnogi drugi. Kada se pažljivo izaniliziraju ” sudske presude”,”izjave svjedoka”,”opis krivičnog djela”,dolazi se do zaključka da je mnoge od ovih ličnosti “ubilo zlo vrijeme” ,pa pod tim podvodili “ideološku ostrašćenost” pobjednika ili ” denuncijantsku narav,zavist ili pakost” pojedinih Bošnjaka , je sasvim svejedno.Jedno je sigurno da je narod kraj rata dočekao ” obezglavljen”. Da li je to bila namjera ili nesretni splet okolnosti teško je reći bez opsežnijeg istraživanja.U tim presudama ” ima” i zločinaca po svim objektivnim kriterijumima kojima se niko normalan ne može ponositi, ali ima i ne mali broj onih koji su proglašeni ” ratnim zločincima” ,a da nemaju “djelo zločina” ili je ono koje im je stavljeno na teret “sumnjivo” ne samo sa pozicije našeg poimanja “zločina” već i po objektivnim kriterijumima tog vremena. Ono što stoji u dosijeu Osmana Rastodera, meni je poslužilo da napišem i sljedeće: “Kao nepomirljivog antikomunistu i neprikosnovenog autoriteta u muslimanskom narodu ,nove vlasti su učinele sve da ga likvidiraju.To im je konačno i pošlo za rukom u zimu 1946.godine ,kada je u akciji OZNE ubijen Osman Rastoder. U međuvremenu “Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača”, predsjednik Jakša Brajović, sekretar , Blažo Damjanović je već 25.decembra 1945. godine poslala predlog Federalnoj komisiji da se Osman Rastoder proglasi ratnim zločincem ,što je ova i uradila Odlukom donijetom u Beogradu, 20. 02.1946 god. Prema toj Odluci u kratkom opisu zločina Osmana Rastodera stoji i sljedeće: “Vojnička i politička saradnja sa okupatorom. Organizovanje muslimanske milicije u srezu beranskom i komandovanje istom u borbi protivu partizanskih odreda. Napad sa milicijom na selo Policu u srezu beranskom i paljevina kuća i pljačka imovine mirnim građanima. Ubistvo partizanskih boraca Danila Delevića, Dragomira Pantovića i Vasa Popovića u avgustu 1941 godine. “.Činjenice iz dosijea upućuju na zaključak da su jedinice Osmana Rastodera optužene za “zločine” iz 1941.godine, odnosno iz vremena potpune ideološke konfuzije,što je i omogućilo novim vlastima da vrijednosno kvalifikuju djela po potrebi. Dakle , konstatovana je samo činjenica ,da je proglašen ” ratnim zločincem” ,ali ne i to da sam ja napisao da je “ratni zločinac”, jer ja na to nemam pravo. Dakle, to što tvrde samo neuki i neznaveni koji nijesu ništa pročitali,a takvih je i među meni najbližima značajan broj ,mene ne obavezuje.Da su autori ,koji su pisali o Osmanu Rastoderu,ovo znali ,onda bi sigurno shvatili da je on i prije ” Hodrovice” bio osuđen na smrt i da nimalo nije slučajno što je bio osuđen prije suđenja. Sudeći po presudi Šefkiji Kršiću ,sigurno je,i da je stigo do suda , da bi bio osuđen na smrt, mada je, s druge strane ,njegov saborac i zamjenik Đule Agović ,bio osuđen na višegodišnju robiju, te je svako uopštavanje problematično. Ne treba nikog učenog upozoravati na ” prirodu” i ” pouzdanost” ovih izvora, jer je u nauci to pitanje odavno riješeno i time se,danas bave neznaveni,ne bi li na taj način pribavili argument svom neznanju. Ali da im pomognem ,kada bi samo na osnovu ovih dokumenata,donosili sud o Pavlu Đurišiću ,koji je proglašen ratnim zločincem ,što je poznata stvar objavljena u brojnim publikacijama ,te to nije ni potrebno ponavljati , u njegovom dosijeu u “opisu djela” među pobrojanim žrtavama zločina koji su pripisani Đurišiću ,nema skoro niti jedno “nekršteno ime” iako se on lično hvalio da je “pobio” na hiljade “Turaka” .Znači li to , da neko može sjutra dokazivati na osnovu toga, da Pavle Đurišić ” nema djela zločina”? I da je osuđen, odnosno proglašen “ratnim zločincem”nepravedno?Podsjetimo se da je i on proglašen ” ratnim zločincem” iako je u međuvremenu, bio ubijen. Prema tome ,ono što primjenjujete ocjenjujući djela “tuđih” ,morate primijeniti i na ” svoje” jer, samo na taj način, možete dokazati da ste (ili nijeste) u pravu? No sve ovo nadilazi potrebu da bilo kome demonstriram učenost.Naprotiv, ovo pitanje nadilazi čak i to. Posebno, u vremenu u kojem se ” kompetetnost” stiče svime osim znanjem i u narodu koji je spreman sve svoje najbolje da ” proda” da bi opravdao svoju ” nekompetetnost” .Sapienti sat”.

Oni koji su i dalje skeptični treba da ulože malo napora i provjere sljedeće.Stavljam im na uvid sve što treba da bi znali šta da traže.

CRNA GORA /LICA STAVLJENA NA LISTI RATNIH ZLOČINACA FOND:
DRŽAVNA KOMISIJA ZA UTVRĐIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJEGOVIH POMAGAČA IZ DRUGOG SVJETSKOG RATA objavili knjige dokumenata – Jovo Popović i Milija Zečević ,Beograd 1996,I-III
BR. PREZIME I IME FUNKCIJA U RATU BR.FASC. BR.DOSIJEA
1. Agović Šefto Dobrovoljac u musl.mil. 12713 5159
2. Bašić Jupo Faš.mil. iz Plava 9363 3072
3. Bašić Ramo Faš.mil. iz Meteha 9215 3052
4. Bašić Šefkija SS jedinice 12672 3159
5. Divanović Musto 13161 3158
6. Đurišić Pavle Četnički vojvoda 4576 2390,2876,2986,3092,3069
7. Feratović Šaćir faš.mil .iz Kruševa 9235 3052
8. Ferović Hamdija faš.mil. 9175 3052
9. Ferović Rustem faš.mil. iz PV 9238 3052
10. Ferović Šabo faš.mil. iz PV 9174 3052
11. Kalač Avdo Faš.milicija RO 9201 3052
12. Kalač- Pejović Cano Faš.milicija RO 9200 3052
13. Kalač Kadrija Faš.milicija RO 9256 3052
14. Kurpejović Ćerima ustaša,milicajac iz RO 9987 3092
15. Lješnjanin Adem faš.mil. iz PL 9377
16. Lješnjanin Bajo faš.mil. iz Meteha 8917 3064
17. Markišić Halil faš.mil. iz PL 9230 3052
18. Mulić Raif dobr. u alb.S.S legiji iz Goduše 12666 3159
19. Omeragić Mahmut Faš. mil.iz PL 9223 3052
20. Omerbašić Derviš Pred.opštine u Baru 13160 3158
21. Radončić S. Halil Faš.mil. iz Grnčara 9204 3052
22. Radončić S.Mujo Faš.mil. iz Grnčara 9203 3052
23. Radončić Rustem Faš.mil. iz Kruševa 9234 3052
24. RASTODER OSMAN Org. i kom. faš. mil. u Rožaju iz Petnjice 9220 3052
25. Šahmanović Sait Musl.mil iz PL 9231 3052
26. Vreteničić Ivo Tumač ital.vlasti u Baru 13199 5158

ERSIN RASTODER: DPS MI JE NUDIO POSAO AKO PREĐEM KOD NJIH

Kandidat Demokrata za odbornika u Skupštini opštine Petnjica, Ersin Rastoder, tvrdi da su mu dva visoka funkcionera lokalnog odbora Demokratske partije socijalista nudila da pređe u tu partiju.

Kako je kazao, time se samo nastavljaju ucjene i pritisci lokalnog DPS-a na kandidate za odbornike Demokrata, kao i na ostale građane Bihora.

“Dva visoka funkcionera lokalnog DPS-a  nudili su mi posao da pređem u Demokratsku partiju socijalista. Nisam samo ja u pitanju, već ogromne pritiske ovih dana vrše i na moje kolege”, saopštio je Rastoder, podsjećajući na prošlonedjeljni slučaj otpuštanja sa posla Ivane Ivezić, takođe kandidatkinje za odbornicu na izbornoj listi Demokrata.

Iz Demokratske Crne Gore podsjećaju da je prošle nedjelje zabilježen slučaj prekida radnog odnosa, odnosno odbijanje produženja ugovora kandidatkinji za odbornicu u Skupštini opštine Petnjica Ivani Ivezić zbog, kako navode, činjenice da se nalazi na izbornoj listi Demokratske Crne Gore. Ona je otpuštena sa posla iz JPU “Đina Vrbica” gdje je radila na određeno vrijeme, na ugovor od po mjesec dana.

“Kada je došao trenutak da kao i prethodnih puta zaključi novi ugovor, uslijedio je otkaz koji je povezan sa njenim političkim angažmanom. Ništa se prilikom zaključenja novog ugovora nije promijenilo u odnosu na okolnosti koje su i ranije postojale kada je sa njom potpisivan novi ugovor, osim jedna nova činjenica: da je kandidatkinja za odbornicu na Izbornoj listi Demokratske Crne Gore”, izjavio je Albin Ćeman pres konferenciji Demokrata.

Rastoder takođe navodi da se svakodnevno sprovodi terenska kampanja službenim automobilom od strane lokalnih DPS funkcionera, dok  novca za prevoz petnjičkih srednjoškolaca i dalje nema.

“Lokalni DPS upoznaje građane Bihora svake 4 godine, a ubijeđen sam da veliki broj ministara i ne zna na karti da pokaže opštinu Petnjica. Dok oni prelaze hiljade kilometara u službenim automobilima za račun DPS-a, petnjička sirotinja šalje svoju djecu da pješači po nekoliko kilometara do škole. Jedna ogromna nepravda koja zaslužuje da se kazni na predstojećim izborima”, poručio je Rastoder.

AGOVIĆ: ZA SANACIJU POTOKA U CENTRU PETNJICE 150.000 EURA

2

Danas su otpočeli radovi na sanaciji Koraćkog potoka u dijelu koji prolazi kroz Petnjicu. Vlada Crne Gore preko direkcije javnih radova je obezbijedila sredstva u iznosu od 150.000 eura za dužinu od 200 metara, od zdravstvene stanice do rijeke Popče.

Prema riječima predsjednika opštine Samira Agovića, ukoliko vremenske prilike budu naklonjene, ova dosta problematična dionica u predviđenom roku biti završena.

„Ovaj projekat će mnogo značiti ne samo kod uređenja urbanog jezgra već će to biti nova površina koja će se osmisliti za parking i za neke druge sadržaje koji će biti od vitalnog sadržaja za našu opštinu. U donjem dijelu planiramo da predvidimo postavljanje objekata za tzv.malu privredu, kao što su kiosci i radnje itd, i to će značiti jedan novi zamajac i sa ekonomskog pogleda, tako da ćemo moći da ponudimo našim građani da se ovaj prostor iskoristi na pravi način. Vjerujem da će, kada se završi ovaj projekat, naš grad promijeniti sliku i da će aspekta bezbjednosti saobraćaja i zdravstvene zaštite“, kazao je Samir Agović, aludirajući na to da su građani zbog svoje nemarnosti često odlagali smeće u dijelu gdje se sada izvode radovi. Projektom je predviđeno da se ugrade cijevi profila 1500 i da se na početku potoka, gledano od ambulante prema Petnjici, ugrade zaštitni mehanizmi kako ne bi došlo do začepljanja. Ostaviće se i prostor i za šahte da se može uvijek intervenisat ukoliko bi došlo do začepljenja.

DENIS BOŽOVIĆ

 

GOST RADIJA PETNJICA ADNAN MUHOVIĆ, NOSILAC LISTE BS – DOSTOJANSTVENO ZA PETNJICU

Gost emisije “Izbori 2017” je Adnan Muhović, nosilac liste “Bošnjačka stranka – Dostojanstveno za Petnjicu”. Muhović je i predsjednik OO BS Petnjica i član GO BS CG.ž

Emisija je na programu danas u 17 časova, a repriza u petak 10. 11. 2017. godine.

 

SAFET KORAĆ (SD): BEZ SD NEMA VLASTI U PETNJICI

Gost emisije ,,Izbori 2017”,   je bio nosilac liste socijaldemokrata Petnjice, Safet Korać.

Izbori u Petnjici su prilika da SD pokaže svoju snagu u ovoj maloj i mladoj opštini. Kakvi su podaci sa terena o mogućem rezultatu?

Socijaldemokrate su partija koja postoji  dvije godine a čija ideja je u Crnoj Gori rasprostranjena već trideset godina. Rezultati na prethodnim izborima su već pokazali određeni nivo snage i uspješnosti osvajajući 8% glasova u našoj opštini. Na ovim izborima pretendujemo bolji rezultat imajući u vidu mnogo jasniju sliku i to ko su nosioci ideje socijaldemokratije i za šta se zalažemo. Ukoliko nam građani daju šansu mi ćemo to cijeniti i iskoristiti u pravcu sveobuhvatnog razvoja naše opštine i na zadovoljstvo svih. Podaci sa terena su veoma ohrabrujući jer niti jedan član koji je prošlog puta glasao SD nije napustio našu partiju i ideju a mnogo ih je došlo. Na listi imamo više nego polovinu novih ljudi od kojih neki čak nisu bili ni politički angažovani. Smatramo da ćemo osvijiti dovoljan broj glasova koji će nam obezbijediti mandate bez kojih u Petnjici neće biti nove vlasti.

Kakva je struktura ljudi na vašoj listi?

Struktura naše liste je upravo onakva kakva našim građanima treba. Smatramo da je Petnjici dosta ljudi koji su dugo u politici i koji su politici dali i pokazali sve što su imali. Listu Socijaldemokrata čini 31 itekako kvalitetna osoba a od toga imamo 10 pripadnica manje zastupljenog pola. Prosjek godina na našoj listi je negdje oko 28 i ono što je najbitnije jeste da su to ljudi koji ovdje žive i koji će dati sve od sebe da se ovaj kraj razvija. To su mahom fakultetski obrazovani i u određenim oblastima i poslovima kojim se bave iskusni ljudi, dobri domaćini…Imamo spoj mladosti i iskustva i taj spoj garantuje ostvarivanje naših ciljeva.

Kako ocjenjujete put koji je Petnjica prošla od povratka statusa do danas u političkom i ekonomskom smislu i kako vidite ulogu SD-a na tom putu?

Socijaldemokrate su nastale tako sto se jedna partija podijelila. Cijeneći da smo na ideji koja je proistekla iz te partije-iz izvorne socijaldemokratije mi u tom pravcu i djelujemo. Itekako su naši poslanici i rukovodioci učestvovali u ideji formiranja opštine Petnjica, sveobuhvatno je podržavali i glasali za opštinu, ja sam i sam učestvovao u izradi svih tih dokumenata koji su garantovali da opština Petnjica može da funkcioniše i u ekonomskom i političkom smislu. U političkom smislu je od nastanka opštine postojao jedan turbulentan period jer smo imali partije koje se nisu snašle za odgovornost prema građanima i prema svojim biračima a to se odrazilo i na razvoj našeg kraja. To je doprinijelo da se ne završe sve obaveze koje smo mi očekivali. U početku smo kao opozicioni odbornici djelovali i davali sugestije koje su itekako imale smisla i koje su bile opravdane. U posljednjih par mjeseci činimo vlast u lokalnoj upravi i to se i te kako osjeća kroz djelovanje socijaldemokrata. Taj politički burni period je iza nas i smatram da mi nemamo dovoljan broj kvalitetnih političara i kvalitetnih kadrova koji mogu biti zastupljeni u opštini i uvijek sam bio pristalica toga da se svi koji imaju iskren nijet, bez obzira na političku pripadnost, budu dio institucija sistema i daju svoj doprinos. U ekonomskom smislu Petnjici se dešavalo mnogo toga u prethodnom periodu a pogotovo u oblasti infrastrukture ali se malo dešavalo na polju poboljšavanja standarda stanovništva. Otvaramo se izgradnjom magistralnog puta prema Beranama a nadam se da će se ubrzo graditi i magistrala prema Bioči što je podjednako važno. Takođe je bitna i povezanost naše opštine sa opštinom Tutin. To su tri projekta za koja će se socijaldemokrate zalagati u narednom periodu. Urađen je i administrativni centar koji je za građane petnjice veoma važan. Pomenuću i vodovod koji je veoma važan za stanovništvo Radmanaca, Godočelja, Johovica i Tucanja. Ono što je falilo i što fali je otvaranje radnih mjesta u realnom sektoru. Svjedoci smo da su se u administrativnom centru i drugim institucijama u Petnjici otvorila neka radna mjesta ali da je to na račun građana. Tamo se ne proizvodi već samo obavljaju administrativne usluge a nama su potrebna i druga radna mjesta kako bi se zaustavilo iseljavanje radnog, sposobnog i mladog stanovništva.

 

Da li je Petnjica usporila prosperitet zbog dešavanja na političkoj petnjičkoj sceni i zbog unutarkoalicionih sukoba između DPS-a i BS-a?

Ja kao neko ko je itekako društveno aktivan, ko prati dešavanja u Petnjici i ko je pratio ukupnu političku situaciju pa i pitanje raspada koalicije DPS-BS moram reći da su se dešavale mnoge svađe i uvrede na račun pojedinih ljudi a tu nismo bili pošteđeni ni mi socijaldemokrate. Taj nivo je bio takav da je ugrozio rad lokalne samouprave i to se odrazilo na sam razvoj opštine. Ako nemate kvalitetnu vlast koja funkcioniše u tandemu a ostavlja po strani lične interese onda nemate kvalitetan razvoj opštine. To se dokazalo na ovom primjeru. Mi u socijaldemokratama pazimo na međuljdske odnose i nećemo dozvoliti da se takve stvari ponavljaju. Treba ostati dobar bratstvenik, dobar komsija, dobar funkcioner i službenik i gajiti dobar odnos sa narodom u Bihoru jer je to od suštinske važnosti.

 Na čemu bazirate vaš program i zbog čega smatrate da građani Petnjice baš vama treba da daju glas?

Socijaldemokrate su već kroz svoj rad u lokalnoj upravi ali i kroz rad sa nivoa državne uprave pokazali da brinu za Petnjicu na način što su u svojim resorima doprinijeli da se Petnjica dodatno razvija kroz konkretne projrkte. Mi smo napravili program koji smo ponudili građanima u toku ove kampanje a koji se bazira isključivo na ekonomskom razvoju kraja. Bazira se na pomoći ljudima prilikom zapošljavanja u realnim sektorima. Onaj ko ponudi da se na najbolji način otvaraju fabrike i uloži kapital u Petnjicu, on će imati našu potpunu podršku. Mi forsiramo priču o otvaranju fabrika za drvopreradu, za preradu voća i povrća i to je ono što ovdje imamo. Ne treba zaboraviti ni mogućnosti za razvoj turizma jer je i to ono za šta Petnjica ima sve predispozicije. Treba se posvetiti i valorizaciji vodnih resursa i izgradnji malih hidrocentrala na našim rijekama u skladu sa ekološkim standardima. Sve ovo u cilju otvaranja novih radnih mjesta i zaustavljanja iseljavanja stanovništva. Ne treba zaboraviti ni jedan od petnjičkih najvažnijih resursa a to je dijaspora. Velika je mogućnost saradnje sa našim ljudima iz dijaspore na svim nivoima, ne samo na organizovanju kulturnih manifestacija već i u cilju rješavanja ekonomskih problema jer su naši ljudi iz dijaspore spremni da ulažu u svoj kraj radi ostvarivanja profita ali i pomoći Bihoru i Bihorcima. Takođe bi bilo korisno da se kroz otvaranje kancelarije za dijasporu njima omogući učestvovanje u kreiranju politike, ekonomije i svega onoga što čini Bihor.

AMINA CIKOTIĆ (SDP): LOKALNA UPRAVA NIŠTA NIJE URADILA DA SPRIJEČI ISELJAVANJE MLADIH

Amina Cikotić, kandidatkinja SDP-a za odbornicu lokalnog parlamenta i članica  OO SDP Petnjica u saopštenju za javnost rekla da je brine iseljavanje mladih ljudi iz Bihora.

“Mladi su prinuđeni na odlazak jer ovdje nijesu pronašli egzistencijalne uslove  za normalan život. Tu prije svega mislim na zaposlenje koje kod svake mlade osobe ima direktan uticaj na odluku o osnivanju porodice. Da li mislite da Opština u kojoj je ostao da živi pretežno starije stanovništvo obećava svijetlu budućnost? Da li mislite da je krajnje vrijeme da lokalna samouprava preduzme nešto po pitanju sprječavanja iseljavanja i obezbjeđivanja, prije svega mladima, uslova za ostanak”, rekla je Cikotić.

 

Ona smatra da petnjički SDP ima mnogo kadra koji svoj ogromni doprinos daje drugim lokalnim zajednicama, po čemu je i prepoznat u istim, a nije imao šansu da ostane ovdje. “Mi u socijaldemokratskoj partiji imamo ideju koju će mladi i uspješni ljudi u saradnji sa ozbiljnim i iskusnim saborcima pretočiti u realnost. Ta ideja je povratak našeg kadra koji će ovdje raditi i ovdje stvarati budućnost svojim potomcima. Imajući u vidu gore navedene činjenice, u cilju sprječavanja daljeg iseljavanja naših mladih i sposobnih sugrađana, pozivam sve Petnjičane da misle na budućnost, a da kratkoročnu dobit ostave po strani, kako ne bi nosili breme raseljenih, osiromašenih i ucijenjenih budućih generacija”, kaže Cikotić.

KONTEJNER KAO DOBRODOŠLICA

1

Na ulazu u centralnom dijelu Petnjice građane, posjetioce ili slučajne prolaznike već nekoliko dana dočekuje ne tako lijepa slika. Kontejner koji je prepun otpada, i mini deponija oko njega. Da zlo bude veće, kontejner je postavljen pored same kapije na ulazu zgrade MUP-a gdje se nalazi filijala za građanska stanja i lične isprave.

Pozivajući se na negodovanja i primjedbe kako lokalnog stanovništva tako posjetioca MUP-a, pitali smo direktora Komunalnog preduzeća, Mithada Cikotića, kada će otpad biti otklonjena.

 

,,Nije riječ o otpadu koji se uobičajeno odlaže već o građevinskom otpadu koji se tu odlaže sa okolnih građevina. Kapaciteti tog kontejnera nisu dovoljni za otpad takve vrste. Takođe, kontejneri na ostalim mjestima nisu napunjeni da bi mogli komunalnu službu da pozovemo mimo dogovorenog termina. A dogovoreni termin za odnošenja otpada je četvrtak. Dakle, smeće sa ove i drugih lokacije će biti uklonjeno sjutra”, saopštio je Cikotić za naš portal.

S.A.

 

ERSIN RASTODER: IZRADIĆEMO NOVU STRATEGIJU RAZVOJA TURIZMA

Ersin Rastoder, kandidat Demokrata za odbornika u Petnjici je u saopštenju za javnost rekao da niko iz aktuelne vlasti nije osmislio strategiju razvoja turizma.

“Ne postoje ni zvanični podaci o broju turista i broju noćenja, što je preduslov za osmišljavanje i planiranje, kao i ozbiljan pristup razvoju turizma. Takođe, kada je u pitanju seoski turizam, njegova nerazvijenost uslovljava ogromne ekonomske gubitke. Bihorci su prepoznatljivi po proizvodnji voća i voćnih prerađevina, ali i tradicionalnim jelima, što bi sveukupno privlačilo naročito strane turiste, imajući u vidu trendove i pravce razvoja turizma u Evropi”, rekao je Rastoder. On je zabrinut apsolutnom pasivnošću vlasti u rješavanju ovog problema, a kao najveću prepreku u razvoju turizma on navodi nedostatak smještajnih kapaciteta.

 

On je saopštio da Demokratska Crna Gora ima jasan plan i viziju razvoja Petnjice, kao kraja čiji će se poljoprivrednici i lokalno stanovništvo moći osloniti na turizam, kao granu koja će podstaći proizvodnju i razvijati uslužne djelatnosti.

“Izradićemo strategiju razvoja turizma, sa definisanim zonama atraktivnim za turiste, i sa vizijom razvoja tih zona i različitih vidova turizma sa posebnim akcentom na planinski turizam. Ono što je naš plan jeste i stvaranje uslova za veća ulaganja u izgradnju planinskih domova, eko naselja i etno sela kroz projekte koje bi podržao budžet opštine. Izgradićemo partnerski odnos sa domaćim privrednicima kako bi radili na afirmaciji i brendiranju tradicionalnih proizvoda bihorskog kraja, koji bi bili dio ponude stranim turistima. Uspostavićemo i efikasno praćenje turista i broja noćenja, a od naplate boravišne takse obezbjediti i dodatna sredstva za budžet. Dakle, turizam će biti jedan od pokretača razvoja naše opštine. Posebno ćemo razviti poljoprivrednu proizvodnju, ali i uslužnu djelatnost. Direktan rezultat je povećanje životnog standarda stanovništva”, rekao je Rastoder.

ADROVIĆ (SD): AFIRMACIJOM POLJOPRIVREDE DO RAZVOJA BIHORA

Kandidat na listi “Socijaldemokrate – Ivan Brajović – Dosljedno za Petnjicu“, Almir Adrović, kazao je da bi s obzirom na prirodne resurse kojima raspolaže bihorski kraj, poljoprivreda trebala da bude ključni potencijal u ukupnom razvoju Petnjice.
“To ćemo postići stimulišući poljoprivredne proizvođače subvencijama za proizvodnju mlijeka, mesa i mesnih proizovda, kao i geografskom zaštitom autentičnih poljoprivrednih proizvoda sa ovog područja, kao i obezbjeđivanjem kvalitetnog sadnog materijala za nove zasade voća i povrća”, naveo je Adrović.
Imajući u vidu da se poljoprivredni proizvođači sa ovog područija svakodnevno susreću sa problemom plasmana svojih proizvoda, sa pozicije lokalne vlasti ćemo povezati lokalne poljoprivredne proizvođače sa trgovinskim lancima, a formiranjem otkupnih centara realizovati sve tržišne viškove.

 

“Za opstanak na tržištu i za proizvodnju kvalitetnih i ekonomski isplativih proizvoda potrebno je udruživanje poljoprivrednih proizvođača, što ćemo postići formiranjem poljoprivrednih udruženja i klastera, na način što ćemo preko savjetodavnih službi pružiti neophodnu logistiku”, rekao je Adrović.
Formiranjem poljoprivrednih udruženja omogućiće se lakši pristup državnim i pristupnim fondovima EU za finansiranje projekata iz oblasti poljoprivrede, nabavka poljoprivredne opreme i mehanizacije, elektrifikacija katuna, kvalitetnih priplodnih grla i sadnog materijala, kao i kvalitetno vodosnabdijevanje.
Petnjica ima značajne poljoprivredne resurse koje je nepohodno staviti u funkciju dinamičnijeg razvoja naše opštine, Socijaldemokrate Petnjice nude konkretna rješenja kojima se pravilnim ophođenjem prema prirodnim potencijalima može postići boljitak za sve stanovnike bihorskog kraja.