“TAJNA ZALEĐENOG KRALJEVSTVA” ODUŠEVILA DJECU U PETNJICI

Radio Petnjica
-
0
“TAJNA ZALEĐENOG KRALJEVSTVA” ODUŠEVILA DJECU U PETNJICI

Danas je prd punom salom Centra za kulturu Opštine Petnjica, održana predstava “Tajna zaleđenog kraljevstva”. Uloge su tumačili, Marta Milosavljević (Elza), Jelena Matijašević (Zvončica) i Jelena Stajkovac ( Ana) , glumci iz Agencije za umjetničke djelatnosti “Art Tema” iz Beograda.

“Ovo je jedno od naših prvih gostovanja u Crnoj Gori. Danas smo bili  u Petnjici, onda idemo do Bijelog Polja i imamo na repertoaru tri, četiri predstave koje igramo i po Srbiji, Crnoj Gori i Bosni. Nadam se sve ovo vašoj djeci dopalo i da su naučili da su prijateljstvo i ljubav najvažnije stvari u životu”, kazala je za portal Radija Petnjice, Jelena Matijašević i dodala da je prezadovoljna odgovorom publike, jer im je zapravo to i bio cilj i da isključivo izvode interaktivne predstave, gdje je publika bitnija od samih glumaca.

ALDIJANA NOVALIĆ

 

 

 

USKORO RADOVI NA PUTU PODVADE – BERANE

Radio Petnjica
-
1
USKORO RADOVI NA PUTU PODVADE – BERANE

Prema saznanjima do kojih je došao portal radija, izvjesno je da će se na putnom pravcu Podvade – Berane otpočeti sa radom početkom građevinske sezone.

Izvor radija iz petnjičke lokalne uprave smo saznali da su stvorene sve pretpostavke za izvođenje radova na ovoj dionici.

Direkcija za saobraćaj je raspisala tender za izvođenje radova na dionici dugoj 12.4 km. Vrijednost radova je procijenjena je na 7.5 miliona. Završetak tenderske procedure oko odabira najbolje ponude za izvođača radova očekuje se do kraja naredne sedmice.

DENIS BOŽOVIĆ

HUMANITARNA AKCIJA SABAHETE NOVALIĆ

Radio Petnjica
-
0
HUMANITARNA AKCIJA SABAHETE NOVALIĆ

Sabaheta Novalić, predsjednica udruženja “Vrijedne ruke“ pokrenula je humanitarnu akciju povodom obilježavanja „Dana žena“ u kojoj će iskoristiti svoje znanje i umijeće  izrade ručnih radova i nekome kome je to zaista potrebno pomoći. Akcija se odnosi na prodaju ručno napravljenih, kreativnih čestitiki.

Novalić za portal Radija Petnjica kaže da svakodnevno sreće ljude koji su na neki način ugroženi i da ovo radi u cilju pomoći siromašnim ljudima i ljudima sa smetnjama u razvoju. Srećna je što toliko malo nekome može puno značiti i nada se da će uvijek biti u mogućnosti da nešto novo osmisli kako bi drugima doprinijela.

Novalić naglašava da je zadovoljna prodajom čestitki, a prodavala ih je na ulicama u Podgorici. Akciju je sprovela u saradnji sa članicama već pomenutog udruženja i  ovo je samo jedna od mnogih akcija koje je sprovodila sa istim ciljem.

ALDIJANA NOVALIĆ

ZAVRŠEN 35. FESTIVAL KULTURE U LUKSEMBURGU

Radio Petnjica
-
0
ZAVRŠEN 35. FESTIVAL KULTURE U LUKSEMBURGU

Sinoć je u hali LuxExpo u Luksemburgu, spuštena zavjesa na 35. festival multikulture u Luksemburgu, u organizaciji „CLAE“ Luksemburg, koji je okupio preko sto zemalja svijeta čiji građani žive u ovoj maloj, ali što se kulture, razumijevanja i tolerancije tiče – velikoj zemlji.
Festival je i zamišljen kao prezentacija različitosti kultura i tradicija raznih zemalja svijeta od Brazila i dalekih afričkih zemalja do Balkana, Crne Gore i BiH.
U normalnim i civiliziranim državama, različitosti i jesu prednost a ne falinka – poruka je samog festivala. Sve je, ova tri dana, vrvilo od različitosti. Nastupili su mnogi ansabli, folklori, pisci, razni umjetnici, prikazano je kulinarstvo raznih zemalja i mnoge druge osobenosti.

 

Na ovom festivalu, osim nekoliko štandova udruženja čiji članovi dolaze sa prostora Crne Gore i BiH (Bilo je i štandova doseljenika iz drugih ex-Yu republika) u velikoj sali ove hale predstavili su se i pisci iz Crne Gore i BiH, a posebno osvježenja za prepunu salu koja prima blizu dvjesto posjetitelja bila je glumica Narodnog pozorišta iz Sarajeva Hasija Borić. Njena izvedba monodrame „Majka Nuru počesto naruži“ izazvala je neviđenu pažnju i oduševljenje prisutnih, koji nisu u prilici da se često sretaju sa glumcima i prisustvuju pozorišnim predstavama.

Ovo književno-pozorišno druženje otvorio je književnik Faiz Softić koji živi u Luksemburgu i već 15 godina zaredom bavi se organizacijom ovog segmenta festivala.
Nažalost, Branislav Brane Brković, iako je bio pozvan i publika ga očekivala, zbog bolesti nije bio u mogućnosti doputovati u Luksemburg.
Prvi se predstavio književnik Edo Mrđa, porijeklom iz Zavidovića, a koji punih 50 godina živi u Parizu. Pročitao je dirljivu priču „Majčin poljubac“ inpregniranu dubokim emotivnim slojevima u kojima su se mnogi prepoznali.
Poslije njega publici je predstavljen novi broj magazina „Diwan“ koji je imao dvogodišnji zastoj u izlaženju, da bi se sada pojavio u formi zbornika književnih radova. Posebno je apostrofirano pjesništvo sandžačkog pjesnika Hoda Katala čija poezija zauzima jednu trećinu ovoga zbornika, dok su dvije posvećene poeziji koja govori u srebreničkom masakru, te osvrt Murata Baltića na lik i djelo velikog bihorskog, sandžačkog a i svjetskog književnog stvaraoca – Ismeta Rebronju.
O časopisu su govorili Faiz Softić, urednik Almir Mehonić i pjesnik i prozni pisac Sead Ramdedović.
   Safet Hadrović Vrbički, poznati sandžački i crnogorski književnik, predstavio je svoju antologiju „TARIH“ u kojoj je zastupljeno 50 bošnjačkih pisaca razasutih širom svijeta. Pjesme iz antologija čitala je Alma Mucević – Čivović koja je i ovaj put pokazala oratorsko-umjetničku nadarenost.
A onda je divu Narodnog pozorišta iz Sarajeva – Hasiju Borić publici predstavila Mubina Isović rođena u Sarajevu, a koja dugi niz godina živi u Luksemburgu. Od samog stupanja na scenu, od početka pa do kraja, a nastup je trajao preko sat vremena, publika je ostala u neviđenoj tišini i samo se s vremena na vrijeme, začuo smijeh i ovacije oduševljeja, a onda ponovo tajac.
Monodrama „Majka Nuru počesto izgrdi“ je zapravo osvjetljenje žene muslimanke u jednom vremenu, posmatrano iz više kulturoloških uglova i  tumačena je na više svjetskih jezika, kao i viđenje iste iz raznih dijelova ex – YU.
Na kraju se završilo suzama jer je glumica, na sebi svojstven način, izgovorila mjesta prebivališta velikog broja likova iz monodrame koja su uglavnom bila sarajevska i bosanska groblja.
F.S.

MANIFESTACIJA POVODOM 8.MARTA U PETNJICI

Radio Petnjica
-
0
MANIFESTACIJA POVODOM 8.MARTA U PETNJICI

Povodom 8.marta, JU Centar za kulturu Petnjica organizuje dvodnevnu manifestaciju.

U srijedu, 7.marta u sali Centra za kulturu biće izvedena predstava za djecu “Tajna zaleđenog kraljestva” sa početkom u 11 časova i 30 minuta.

Drugog dana, četvrtak, 8. marta biće održana promocija knjige “Dolores”, autorke Enese Mahmić iz BiH sa početkom u 13 časova.

Nakon promocije u holu Centra za kulturu biće priređen koktel za pripadnice ljepšeg pola.

DENIS BOŽOVIĆ

JAVNI POZIV: PODRŠKA ZA MLADE POLJOPRIVREDNIKE

Radio Petnjica
-
0
JAVNI POZIV: PODRŠKA ZA MLADE POLJOPRIVREDNIKE

Sektor za poljoprivredu opštine Petnjica je obavijestilo građane Petnjice da je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavilo Javni poziv za dodjelu podrške pokretanju poslovanja mladih poljoprivrednika za 2018. godinu.

 

Javni poziv objavljuje se drugi put i rezultat je politike Ministarstva koje je prepoznalo značaj mladih ljudi u razvijanju poljoprivredne proizvodnje, povećanju površina obradivog zemljišta, ali i smanjenju trenda depopulacije ruralnih područja.

Ova mjera podrške predstavlja šansu da započnu sopstveni biznis u poljoprivredi mladi ljudi, starosti od 18 do 35 godina, koji su nezaposleni i imaju završenu srednju poljoprivrednu/veterinarsku školu ili završen poljoprivredni/biotehnički/veterinarski fakultet, a koji posjeduju ili imaju poljoprivredno zemljište u zakupu.

Kako su saopštili iz službe za poljoprivredu opštine Petnjica, mogućnosti definisane javnim pozivom su kupovina stoke i pčelinjih društva, sjemenskog i sadnog materijala, zatim adaptacija i/ili rekonstrukcija objekata, plastenika i drugih pomoćnih objekata (npr. objekat za skladištenje stajskog đubriva i sl.).

Korisnici mjere, takođe, mogu podizati nove i/ili revitalizovati i modernizovati postojeće višegodišnje zasade. Podržava se i nabavka namjenske opreme i mehanizacije, sistema za navodnjavanje, kao i protivgradne mreže. Budućim mladim poljoprivrednim proizvođačima sa područja Bihora, Služba za poljoprivredu opštine Petnjica  stoji na raspolaganju.

DENIS BOŽOVIĆ

U PETNJICI U ČETVRTAK PROMOCIJA KNJIGE “DOLORES”

Radio Petnjica
-
0
U PETNJICI U ČETVRTAK PROMOCIJA KNJIGE “DOLORES”

U četvrtak 8. marta u 13 sati u sali Centra za kulturu u Petnjici, održaće se promocija knjige “Dolores”, autorke Enese Mahmić.

Na promociji će govoriti autorka Mahmić, Elma Demić, Mirza Luboder, a moderatorka je Dijana Tiganj.

OSMOMARTOVSKI BAZAR U OŠ “MAHMUT ADROVIĆ”

Radio Petnjica
-
1
OSMOMARTOVSKI BAZAR U OŠ “MAHMUT ADROVIĆ”
Koliko žena zaslužuje pažnje pokazuje nam i organizacija tradicionalnog bazara u susret „Danu žena“ koji organizuju nastavnici i učenici OŠ „Mahmut Adrović“ u Petnjici.
U ovoj školi već peti put se tradicionalno organizuje osmomartovski bazar. U samoj organizaciji, pored kulturno-umjetničkog programa, biće organizovana izložba i prodaja učeničkih radova.
Učenici će u školskom holu izožiti ono što su uspjeli da izrade u toku školske godine u okviru preduzetničkog učenja koje je predviđeno nastavnim planom i programom. To su uglavnom manji ručni radovi, suveniri, čestitke, ruže, ali imaju neprocjenjivu vrijednost jer sve to djeca s ljubavlju rade uz podršku svojih nastavnika.
Kako su nam i kazali za portal Radija Denis Rastoder i Mirhad Adrović, profesori razredne nastave, projekat se organizuje u cilju buđenja preduzetničkog duha kod učenika, a prikupljeni novac biće upotrijebljen, kao i do sada, u nabavci i modernizaciji nastavnih sredstava i pomagala.
Napomenuli su da su u njihovoj petogodišnjoj organizaciji i realizaciji pomenutog projekta već obezbijedili neka značajna nastavna sredstva koja su uveliko u funkciji, kako u matičnoj školi, tako i u četiri područna odjeljenja. 
Od samog početka projekat je imao podršku Opštine za koju se nadaju da ni sada neće izostati.
Rukovodstvo škole, nastavnici i učenici pozivaju sve roditelje, mještane i čitaoce portala da 8. marta, od 10h dođu, vide i kupe, a time i podrže pomenuti projekat.
ALDIJANA NOVALIĆ

KONKURS ZA PRIČU INSPIRISANU ZAVIČAJEM

Radio Petnjica
-
0
KONKURS ZA PRIČU INSPIRISANU ZAVIČAJEM

Organizatori Festivala priče “Zavičajne staze”, raspisali su konkurs za kratku priču inspirisanu zavičajem.

Cilj konkursa je podsticanje i promocija autora koji savremenim rukopisom mogu ući u krug spisateljskih sljedbenika Ćamila Sijarića, Ismeta Rebronje i drugih književnih velikana .
Književna nagrada Zavičajne staze – Bihor 2018 – dodjeljuje se za: neobjavljenu priču inspirisanu BIHOROM, inspirisanu ZAVIČAJEM.
Poželjno je da dužina priče ne prelazi pet strana u Wordu (veličina slova 12).
Konkurs je otvoren do 21. maja 2018. godine. Rezultati će biti objavljeni u medijima, a nagrade dodijeljene na završnici Festivala priče Zavičajne staze – Bihor 2018, u terminu od 2. do 8. avgusta ove godine u Petnjici.
Prispjele rukopise ocjenjuje žiri u sastavu: Zuvdija Hodžić, Sofija Kalezić, Elvedin Nezirović.
Tri najuspjelije priče po ocjeni žirija, biće nagrađene plaketom Festivala i novčanim iznosom od: I – 400 eura, II – 300 eura, III – 200 eura.
Nagrađeni i odabrani radovi biće štampani u zborniku Festivala.
Autori nagrađenih i odabranih rukopisa, samim učešćem pristaju da ustupe prava na objavljivanje njihovih priča u zborniku Festivala.
Konkurs je anoniman. Priče se šalju u četiri primjerka, pod šifrom. Šifra treba biti ispisana na poleđini omotnice u kojoj se priča šalje, kao i na prvoj stranici priče.
U istu pošiljku treba ubaciti poseban koverat označen šifrom, sa zapečaćenim podacima o autoru: ime i prezime, adresa, broj telefona, email adresa.

Radovi se šalju na adresu: Centar za seoski razvoj Petnjica, 84312, Petnjica, Crna Gora
sa naznakom: Za Festival priče Zavičajne staze – Bihor 2018.

Organizator Festivala
NVO Centar za kulturu „Bihor“, Petnjica.
Urednik programa
Mirsad Rastoder

ŽIRI

Zuvdija Hodžić

Zuvdija Hodžić, književnik, akademik,član je CANU. Rođen 1943. Objavio je knjigu poezije „Na prvom konaku”, knjige pripovijedaka „Gluva zvona” i „Neko zove”, romane „Gusinjska godina”, „Davidova zvijezda” i “Svi moji”, knjigu putopisa i reportaža „Jedan dan života” i knjigu esejističkih tekstova „To je to”. Romani i knjige pripovijetke objavljeni su mu na albanskom, a „Davidova zvijezda” na poljskom, slovenačkom i italijanskom jeziku. Dobitnik je Trinaestojulske nagrade, Nagrade oslobođenja Titograda, nagrada „Pero Ćamila Sijarića” i „Stefan Mitrov Ljubiša”. Zastupljen je u u lektiri za osnovnu i srednje škole i studije književnosti u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

Sofija Kalezić, profesor, rođena 1971. godine u Beogradu. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Podgorici, a studije književnosti na Filozofskome fakultetu u Nikšiću. Na istoj ustanovi magistrirala je (2001) i doktorirala (2005), na temi Nastavno proučavanje romana u osnovnoj školi, čime je stekla zvanje prvoga doktora metodike nastave jezika i književnosti u Crnoj Gori. Objavila je veliki broj radova iz domena nauke o književnosti .Od 2003. do 2007. godine boravila je u Čikagu, nakon čega je bila zapošljena na Filozofskome fakultetu u Nikšiću, Filološko-umetničkome u Kragujevcu i Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici.

Jedan je od koautora djela Književnost Crne Gore u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i član Društva mladih naučnika u istoj kulturnoj instituciji.

Elvedin Nezirović, književnik, rođen 1976. godine. Diplomirao na Pedagoškoj akademiji, odsjek za Bosanski jezik i književnost na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru, kao i na Fakultetu humanističkih nauka, odsjek za Engleski jezik i književnost, također na Univerzitetu “Džemal Bijedić”. Objavio je dvije knjige poezije, “Bezdan”(2002) i “Zvijer iz hotelske sobe”(2009), priče “Toliko o tome”(2013) i roman “Boja zemlje” (2016)Živi i radi u Mostaru.

 

 

“RAZMEĐA BIHORA”: UNIVERZALNOST ZAVIČAJNIH PRIČA

Radio Petnjica
-
0
“RAZMEĐA BIHORA”: UNIVERZALNOST ZAVIČAJNIH PRIČA

U produkciji NVO Centar za kulturu Bihor ovih dana štampana je zbirka odabranih priča sa prošlogodišnjeg festivala “Zavičajne staze” pod naslovom “Razmeđa Bihora”. Knjiga sadrži odabrane priče 32 autora iz Crne Gore, regiona i dijaspore.

Ocjenjujući 44 rukopisa pod šifrom žiri festivala je konstatovao “da su tekstovi uglavnom književno sadržajni, stilski izražajni, impregnirani koloritom Bihora, njegovim pejzažima, interesantnim sudbinama ljudi i njihovim karakterističnim jezikom. Međutim, iako se najveći broj priča oslanja na Bihor, izborom tema i motiva, ima i onih, koje su moderne, slojevite, prelaze bihorske međe, onih što tretiraju istinski univerzalne ljudske probleme i vrijednosti”.

Književnik Faruk Dizdarević napisao je u recenziji da je simbolika naslova “Razmeđa Bihora” važna odrednica ovoj pripovijednoj eksplikaciji, a da treba dodati da ima pripovijesti koje svojim narativom prelaze “bihorske međe”.

“Svrha ovog konkursa, bolje reći kulturnog poduhvata, jeste upoznavanje šire javnosti sa naravima Bihoraca, ali i potsticanje literarne kreativnosti kojom inače ne oskudijeva ovaj kraj. Dobrim dijelom siže ovih priča je životna svakidašnjica kao predmet i zapitanost: da li je sve tako opisivo i jednostavno? Izgleda jeste, ali nije. U pričama je, najvećim dijelom, dat kolorit Bihora, njegovi žitelji koji žive punim ljudskim životom, sa svojim „sitnim događajima i krupnim brigama“, sa svojim opterećenjima i radostima, u sukobima da se osvoji pravo na život, ljubav, sreću, slobodu i parče hljeba”, naveo je Dizdarević.

Nada Bukilić istakla je vrijednost zbirke.

“Postoje boljke za koje ne pomaže ni hodžin zapis, ni kineska akupunktura, ni Sv. Vasilije, ni divlji glog iz srca Sibira. A vidiš, knjiga pomaže. Dvojako je ljekovita: liječi onog ko piše i onog ko čita. Zato je knjiga i dobar dijagnostičar: po priči ćete znati ko od čega boluje. U ovogodišnjoj zbirci priča, nastaloj izborom priča pristiglih iz cijelog regiona, ima dovoljno ljekovitog. I to je prva vrijednost ove zbirke”, istakla je Bukilić.

..

“Ćamil Sijarić je pisao o Bihorcima i Bošnjacima, ali nije pisao za njih. Pisao je za sve nas. A to je već cilj koji stoji pred samim Festivalom kratke priče – Zavičajne staze. Ova zbirka, sa nekoliko izuzetnih priča i sa onima koje su još na razmeđi, novi je dragi kamen u mozaiku priča za sve nas. Nadamo se da ćete uživati u prepletu najljepših emocija, sjećanja, poruka i želja naših autora”, dodaje ona.

Knjiga “Razmeđa Bihora” je šesta u ediciji Festivala priče “Zavičajne staze”.

Organizatori se nadaju da će festival i ovoga ljeta okupiti značajne stvaraoce i ljubitelje umjetnosti. Pozivaju pisce i one koji imaju dara za pripovijedanje da se jave na konkurs festivala, do 21. maja ove godine.

“Krivudavim, sporednim, uskim, širokim… svakakvim putevima prolaze i hodaju Bihorci. Traže se i nalaze tamo gdje je moguće, reklo bi se “tamo gdje im je suđeno”. A sudbina i sebet idu zajedno! Još kao akcijaši, sa najiskrenijom namjerom, gradili su pruge, mostove, zgrade… odlazili na privremeni rad u inostranstvo, vjerujući da će zaista biti privremen, a uvijek čeznuli da se što prije vrate svome kraju. U tom zanosu sporo su shvatali i još sporije prihvatali da se “zemlja bratstva i jedinstva” ruši. Rodilo se beznađe. Zagazilo po bihorskim džadama, po putevima, stazama i prečicama. Fijukale su sa svih strana zlokobne riječi, ubojitije od kuršuma. Ispod rebara su ljudi uvijali podmukle rane od prebijanja i tamnovanja, da bi sačuvali ognjišta. Među prvima su krčili “puteve očajnika”. Uspjeli su u Evropi, Americi… Samo, put do zavičaja još ne mogu da otvore. Velika tranzicija u budućnost huči kao pomamljeni talasi mora. Okeani svijeta zovu. I visoke gore ječe, i putevi se prepliću planetom. A samo je jedno mjesto dom. Zavičaj! Onaj dom u kojem mirišu gurabije”, piše urednik programa Festivala priče “Zavičajne staze”, Mirsad Rastoder.

PREUZETO: PORTAL RTCG

1...571572573...864Stranica 572 of 864